Ivrst i vjeru, sve predaje stare
Praotaca plemenite dare.
Doisto te nije za dojila
Nit u svome njegovala krilu
Uzorita Dubrovačka vila.
Ti si gljiva niknuta iz kala
Koji kuži svugdje bez umora
Slovo, vjeru, čemerom razdora.
Sastala se bezbožnika četa
Da te dvori i da ti kumuje;
Sredstvo joj je zlosrdua kleveta
Gdje si čitan da se svuda bljuje:
Nagon novac, da joj širi salo
A za drugo što je njome stalo.
Jedina si dika i milina
Surovieli Focija pristaša,
Tebe časti Srbska omladina
I jatagan hajdučkih ustaša,
Ti si bio, do smrti ćeš biti
Sred naroda smutitelj mahniti.
Biesni pjesnik svojim stupcim riče
Sve što mu se u paklu sanjalo,
Ter si sada ti gadni grešuiče
Puuo šire raztvorio žvalo
Jeda li bi kakav Dušan novi
Vjeru svezo u stare okovi.
Žedan krvi mrzkih crkovnjaka
Mučila ti lebde pred očima
Knut buzdovan za tvojih junaka
Oružja su, da se budu s njima
Skršit smrvit novi mučenici.
Zvani tebi kužni redovnim.
Ki su bili sred naroda svoga
Odrlije, pače ljudožderi
Ti jih slaviš sred sjaja rajskoga.
Kruti Husi, bludnici Lutheri, '
Focijanske Grčke neprilike
Tebi jesu svoga roda dike.
Već što, drugo tebi sad ostaje
Da s odmetneš Krstu Spasitelju ?
Neg da sliediŠ takovih stupaje
I njihovom klanjaš Roditelju.
Zbrisaj s čela nevinog gusLua
Risaj sliku pakljenog bunara.
Ali mi se ne veseli vele,
Sile tvoje malo trajat mogu
Proti nebu upravljene striele
Dodijat će i švietu i Bogu.
I tvoj pjesnik i tvoje delije,
Danas jesu već ili sutra nije.
Izvjetrit će sanjarije tvoje
I nestati svaka huda nada
Jer „vrag valja da dodje posvoje",
Što je pakla u pako propada;
Ki su sada od tebe ruženi,
Rugat će se tvojoj uspomeni.
Ovako stari Dubrovčanin
tlačitelju vjere i domovine.
tekom prosinca.
Molim Vas, da biste uvrstili u hrani-
teljicu pravoga hrvatstva i katoličanstva
sliedeći dopis. Pod strmom sam plani-
nom, nujan ini je život. Doklegod mi oko
dopire, nevidim 2i?e dult. Nad mnom
visoko nebo i Velebit » poda mnom pu-
sta zemlja i uzburkano more. Borme ov-
dje bi čovjek brzo oniemic». jer prodje i
nedjelja dana, da se nemogu s nikim po-
razgovoriti ni po sata. Sva mije zabava,
osim dužnosti kukavnoga moga staleža,
neprestano čitanje listova i samo hrvat-
skih knjiga, te potanko dopisivanje s pri-
jatelji. Imam ih i tamo i amo, pa mi
svaki piše svašta po malo. Najviše me
zanimaju pisma, što primam s Paga i
ako Vam nebudem dosadjivao priobćiti
ću -Vam, kako ih budem primao od ta-
mošnjega prijatelja, a on pako neka mi
oprosti ako se usudjujem obielodanjivati,
o čem me skromno obavješćuje: nu znam
da nelaže i neprećerava nikakvu stvar:
pa tko istinu govori Boga hvali. Prijatelj
mi smrdi u svojih pismih tudjinštinom
— talijauštinom, te se ja moram mučiti,
da prevadjam hrvatski. Evo me dakle.
Pag, na Nikolju.
Mili Fetteru! (ovako se odavna mi zo-
vemo). Pošto imam razpoloživa vremena,
odpisujem tvomu listu prešaste sedmice.
Želiš da ti na dugo pišem o stvarih koje
te zanimaju. Znam da si hrvat-stekliš,
pa za danas izvjestiti ću te o vječnoj
borbi za našu obćinu. U Pagu su dvie
stranke naime: krilaši i kapičari. Krilaši
su ti oni, koji nose šešire a kažu se na-
rodnjaci! (Boze moj, u kukavnoj Dalma-
ciji još njetko neće da zna. što je to hr-
vat, hrvatstvo, Hrvatska! Ta Srb otvo-
reno kaže: Srb sam; talijauac: talijan
pa makar i irredentista a samo njekoji ro-
djeni hrvati neće da se diče hrvatskim
imenom 1 Ali (1a narodnjak nije toli pi-
kantno ko hrvat. Nu naroclnjačtvo može
dovesti Dalmaciju, ako i nije, u žaRstni
položaj u koji je prekovelebitska narod-
njačka politika dovela posestrimu nam
Hrvatsku!) — Kapičari to su ti talijanci.
Navedene dvie partaje razlikuju se još
ovako; krilaši polaze gabinet (družtvo
„Sloga„ *), koji je doli na obali a ka- j
pičari gabinet (Gabiuetto di lettura), koji ;
je gori na trgu. te svaki dan si u pri-
godi čuti gdje jedan drugoga pita: jeli
ti i ti doljvjoga ili gornjega gabinetaV Gre-
hota što nemamo još Guelfe i Ghibelline!
Krilaši i kapičari ljuto se bore, koji će
od njih zadobiti vladu na obćioi. I)a li
je ta borba baš politička, moram žalibože
reći: nije ter nije. premda obstoji nje-
kakva izjava lijekova plemića tiskana
u svoje M-i 'ine u -X. L." . ali o tom
biti će govora. — Kn što izmedju kri-
laša ima hrvata (riedki to činom doka-
zuju) i narodnjaka i tolomaša: tako iz-
medju kapičara ima i tolomaša i narod-
njaka a držim i hrvata. U tolikoj smjesi
s jedne i s: druge strane može li obsto-
jati politička borba V Ne zaisto, dragi Fet-
teru, sve su ovdje hiri i osobne prepirke.
Petar, premda tolomaš odmetnuo se je
od kapičara, jer mu nijesu dali kakvu . . .;
Pavao, narodnjak, mrzi krilaše; jer ovi
ne plešu kako on udara: a Savao, pravi
hrvat, neće posla s nikim, jer niti su
krilaši niti kapičari pravi hrvati. Kukavno
je stanje u Pagu. Idje* li s Petrom, Pa-
vao te mrzi; združiš li se s Pavlom, Pe-
tar te krivim okom gleda. Ovdje su
ti vaviek na dnevnom redu os vade, kle-
vete, te riedko ćeš naći činovnika, proti
komu *e nije podigla tužba. Baš dobro
reče X, hrvatski rodoljub, kad mu se je
X. došao tužiti proti Y: -i daje sve
istinito što mi kažete, ja nevjerujem, jer
se ovdje gleda samo, kako će tko koga
bolje ocrnjivati pred svietom." Eto do
koji dan zapjevati će se: .slava Bogu
na visini a na zemlji mir ljudem dobre
volje"! Edabogda, da u Pagu zavlada
mir i prava bratska ljubav, nu bojim se
da smo daleko od nje; jer s glave riba
smrdi!
Vod.ja krilaša (kandidat-načelnik) jest
Niko Portada, pošten, dobričina: ali neće
| da se zove hrvatom nego „mi sou slavo-
dalmato" (novi narod!) pa još !: tomu
nespominjeni se, da sam ga igda u crkvi
vidio. — Vodja kapičara (sadašnji na-
čelnik) jest Joso Palčić o komu se je
pisalo malo manje no o (iambetti! Pal-
čić (puk ga zove Bevandić) je, barem
kažu, lihvar: polazi crkvu ne svake ne-
djelje, nu neznam da li ju polazi jer se
ćuti pravim katolikom ili samo ,per ac-
cecare la gento !*
Te dvie stranke stupiše na biralište u
rujnu prošasto godine za biranje novoga
obćinskoga vieća. Tadašnji dobri (!) po-
litički nas povjerenik Disecco radi neza- i
konitosti, koje je Palčić počinio, morao |
je obustaviti izbore. Utanačise opet iz-
bore u listopadu. S nečuvenih nezakoni-
tosti načelnika, kapičari tad slaviše sla-
vje. Izmedju silesije^primjera, navesti t ću
ti samo jedan Palčicevili nezakonitosti.
Dodje Mimo Deanović da punomoćnicom
glasuje za svoju ženu i-odjenu Dorkić:
načelnik, koji jP bio predsjednik izbor-
noga povjerenstva, neće da primi, njegov
glas. jer kaže: ta Dorkić nije tvoja žena.
1 valjalo je poći po svjedočbu vjenčanja!
Krilaši poslaše dva utoka namjestuičtvu.
Jednim pitahu uništenje a drugim prei-
načenje izbora Namjestničtvo je uništilo j
izbore ; nu čini mi se,, da to nije pravo
bilo. Zašto uništiti a no preinačiti, kad
se priznaje krilašku većinu u drugom i
prvom izbornom tielu. Kapičari nelitjc-
došc utanačiti dneve za nove izbore, već
poslaše utok Vrhovnom Sudištu u Beč
proti namjestuičtvu. To isto učiniše i kri-
laši. Od Beča se jo.4 čeka odgovor, a
kada će đoćy Možda tamo u veljači
ako ne i u svibnju. Vidiš brajne, che
brodi lunglii! Zaisto ovo nije dično za
dalmatinsku vladu. Ovdje su izborne li-
stine bile proglašene mnoge vremena prije,
nego u Spljetu, Makarskoj. Promini i t.
d. : a ipak tamo su izbori cosa finita, ;i
ovde još ne! Tko će pako dobiti nezna
se. Bude li pravi«v morali bi krilaši.
Premda sam hrvat, što misliš, koga bih
ja želio vidjeti na obćiniv Burme ne-
bi žalio da odlaze kapičari: niti bi se
radovao da dolaze krilaši! A ma zašto i
kapičare nebih htio. jer su se prodali
u ruke r Da Imate" i njegovoga kuma,
krilaše takodjer nebih htjeo. jer oni koji
bi obćinom upravljali nepoznaju hrvatski
jezik, pa su mi njekako liberi pensatori.
Sad hvale, narodnjačtvo a njekoji i hr-
vatstvo, jer ajuta Maria, nu bojim se.
da kad bi se dočepali vlasti, mogli bi
podviknuti: mi hrvate nepoznamo, mi
njih netrebamo. Tim sam dospio ovaj
predmet. Bilo bi još dosta govorancije,
nu nepreostaje mi vremena. Budem li
što izvanredna pisati ću ti odmah, a sva-
kako sto prije obznaniti ću te o koje-
čemu s Paga. — Od piši mi ima li šta
nova pod brdom, koliko si zečeva ubio
i i. d. Primi šaku ruke od tvog vjernog
fettera.
Zvoni »lira.
DOMAĆE VJEŠTI.
. *) Je li to ono družtrb, koje nami duguje liepu
-svoticu za predbrojbu na naš List?
Uredništvo.
i Na badnji dan preminula je u ovuješ-
i njem Samostanu koludrica sv, Benedikta,
• u 70. godini svoga krepostnoga života,
\ bivša opatica Marija Gertmda Handi.
Pokojnici- su danas obučavane svečane
zadušnice sa sjajnim sprov°dom.
U noći na osvjet Stjepanja dne i jučer
do preko podne biesnio je u Zadru sje-
ver kakvu ne bilo ovdje do^le pametara.
Polomilo jo stoljetnih stapala, razkrilo
je mnogo kuća: razbilo je dc>bar dio grad-
skih svetionika. Oborilo se je i nekoliko
dimnjaka. Pretrpjele su ziiatnih šteta i
neke crkve, tako da ukupni šteta u sa-
mim zgradam računa se n» 50,000 fio-
rina. Razbile su se i neke brodice u luci.
Llovdov parobrod „Arciduchessa Carlotta*
dolazeć u luku nasukao s« bio blizu
,.Val di maistro" i jedva sč jutros od-
tisnuo, te, odplovio put Šibenika,
* * *
Primarno i priobćujemo:
Molimo javite u Vašem li/^tii, da je
u prošlu subotu dne 22 tek. bio zaplie-
njen prvi broj lista Stekliš i po naredbi
dotične vlasti stavljen pod peeai cio ti-
skopis. Odmah sutradan urednik\ Stekliša
predao je molbu da se dignu pecali sa
nezapljenjenihčlanaka; ali d^v c.0 pišemo
(četvrtak, 26 tek., petita u večer) još
je rio iis\opis zapečaćen, te je onemo-
gućena druga edikcija. To na znanje pred-
platnicima. Uprava Stekliša.
* %
„Pomorsko Družtvo" u Dubrovniku od-
lučilo je počam od 2:> dojdućega mje-
seca razdielit !'. .°>i> na svaku dionicu, na
povratak glavnice. Još ostaje na prodaju
li brodova. Došle je povraćeno 90 f. na
svaku dionicu naime 45ojo.
U prošli četvrtak kad nam je List bio
već pod tiskom piimismo sa Jese brzo-,
javku. gdje nam se javlja; da su onaj
čas dovršili novi obćinski izbori u onom
varošn po misli vit. Nika Dubokovića, s
podpunim uspiehom, bez ijednog protiv-
nika. Brzojavka je na nekim mjestim
pogrešno napisana, te tamna, s toga nam
nije moguće priobćit ju cielu.
.Svjetlo". Pod ovim naslovom počeo
je izlazit u Karlovcu List „glasilo pro-
svjete, privrede i zabave". Svjetlo izlazi
četvrtkom i nedjeljom. Bavi se poglavito
iuteresim grada Karlovca i okolice, do-
našajuć članke tičuće se svih grana jav-
noga života, osim politike, vjerske i so-
cijalne razore." Ciena f. 7:20.
* *
Nove kujige. Mladi pjesnik hvaranin
g. Petar Kasandrić tiskao je u tiskarni
g. S. Artalea u Zadru ukusnu knjigu
s naslovom "Canti popolari epici Serbi-
versione métrica. Knjiga ima oko 220
strana. Ciena f. 1:20. Do brzo će izit
od istoga mladoga pisca „Canti popolari
epici Croati con uno studio sulP epopea
uazionale serba e croata".
* * *
Šalju nam iz Šibenika, 17 tek.: Nema
reda kod nekih ljudi u uredu zemljarine
te jadni težaci izplaeivaju dva puta za
| jednu te istu zemlju. Evo kako: Zemlja
! je puteni nove mape ubilježena na težaka
| kao vlastita zemlja, te ju plaća za vla-
j štitu ; a s druge strane pravi vlastnik te
zemlje, predao je u svojim izkazima na
porezni Ured istu zemlju za utjerivanje
kmetskog diela, te se tako pla ia dva puta.
Narod je s toga uzrujan. Molimo opet
visoku vladu, da nastoji ovomu neredu
stati na kraj. Treba da pošalje mjerače
ljude marljive i duševne, i vješte hrv.
jeziku, a ne da na pr. govore „noi dob-
biamo apprestarsi acciocclie 1' erario in-
cassi, e clii paga, paga."
*
Natječaji: na učiteljsko mjesto pri
jednorazrednoj ženskoj učionici u Cavtatu;
i na učiteljsko mjesto pri pučkoj gra-
djanskoj učionici u Dubrovniku.
* JÜ *
Kongres bosanskih Franjevaca obdrža-
van je. kako doznajemo, početkom ovog
mjeseca u Sutjeskoj, u kojem, izmedju
ostalog vele da je bilo govora: kakvo
stanovište imade se uzeti napram nadbi-
skupovu postupku, koji neće da zna za
Franjevce bosanske. Nezadovoljstvu je
novi uzrok, što su u nadbiskupsko dje-
čačko sjemenište u Travniku primljeni
većinom stranci, a tim se domaći sinovi
izključuju, da se nemogu posvetiti sve-
ćeničkom stališu, i u pogibelj dovadja
budućnost Bosne, koju bi većma domaći
sinovi od stranaca ljubili S. H.
S mora. Stiže brzojavka iz Londre (22
tek. mj.,) da je na 19 tek. potonuo bark
Lealta. Dvojica su se spasila a jedanae-
storica ih poginulo.
„Wiener Z." piše, da je na 17 tek.
predsj. dalm. Sabora knez Vojnović bio
primljen kod kralja.
* * *
Tršćanska bursa. Napoleuni 9.60 - 9:58
i po Dukati 5:58 — 5:56 i po. Lire
sterline 12.06 — 12.04. London 121.15
— 120.60 Austrijski dohodak u papiru
79.25 — 79.35.
* * *
Veleč. D. Fr. Bulić ravnatelj Spljetske
gimnazije imenovan je dopisujućim čla-
nom „urkeologičnoga njemačkoga zavoda
u Rimu i Berlinu.
*
Dar. Gosp. namjestnik darovao je pri-
godom božičnih blagdana ovdješnjem Za-
i vodu siromašne djece f. 25.
ZE^aizllčite -vioati.
Franjevački kolegium u Rimu namje-
rava podignuti general franjevačkog reda,
u kojem bi se darovitiji mladići iz svih
provincija za više nauke pripravljali i ri-
| goroze polagali.
* *
Poljska svečanost u Mletcim. Ovih
dana slavilo se u Mletcim odkriće spo-
menika na čast Dombrovvskoga i Mickie-
wicza. Svečanost, kojoj prisustvovahu na-
čelnik iz Mestra, deputacija mletačkog
gradskog vieća i mnogo Poljaka, bijaše
veoma sjajna. Osim načelnika iz Mestre
govorahu grof Tiepolo u ime Mletaka,
grof Dienheim-Brocliockiu uimekomitata
i g. Burczinski kao zastpnik poljskoga
muzeja u Rapperswylu. Na spomenik
položeno je mnogo vienaca, darovanih od
Poljaka i odličnih korporacija talijanskih.
Svečanost završila ko obično banketom,
kojemu prisustvova više od sto osoba.
Tom zgodom izreklo se više zdravica,
koje bijahu očitim znakom simpatija, koje
postoje izmedju Poljaka i Talijana.
* * *
D.r Mauricij Rosenthal, profesur na
bečkom sveučilištu obratio se je sa že-
nom i dvoje djece na katoličku vjeru.
* * *
Plemenit čin. U Parizu umro je ban-
kier Antonin Kdnigswarter ostaviv mili-
jun svoga imetka u tu svrhu, da se ute-
melji gospodarska kolonija za nahode i
djecu ostavljenu.
* * *
da nam iziđe na vrieme broj od
djelnika. Je li to, pitamo koga m
duhu slobode o štampi ? Svakaki
smo mi što krivi, nije slavno obi
te barem radi njega c. k. vlast imalaTbi
postupat hitrije u vršenju svoj» zadaće.
Od subote čekamo: skoro nedjelju dani?
Plovitba aust.-ug. brodova.
ALEKSANDRIJA: odp. 27 stud. He-
noch, k. Buntjelić, Korčula. BARBA.-
DOES : dop. 4 stud. Alberto. BORDEAUX,
dop. 3 pr. Padre Stefano; 4 Bakran;
— odp. 4 pr. Nehaj, k. Večerina, Ba-
kar. BONA: dop. 30 st. Lusaignano ; —
odp. 6 pros. Juno, k. Nikolić, Newca-
stle. CAGLIARJ : odp. 7 pros. Gino, k.
Gjačić, Cette. CALAMATA: odp. 26 at,
Mileva, k. Petrović, Trst. CARIGRAD J
dop. 6 pr. Enos; — odp. 5 pros. A-
riete, k. Sarianović. Marsilja; 7 Giorgio
Bošković, k. Gjinović, Batum; Pelešac,
k. Buntjelić, Batum; 26 Amor, k. Pre-
muda, Savona; Adrastea, k. Tomašić,
Krf; 27 Tare, k. Kopšić, Gibraltar; Su-
perbo, k, Matković, Krf; 29 Cavaliere,
k, Gladulić, Gjenova. CAPE TOWN: dop.
20 st. Honor. CARDIFF: dop. 6 st. So-
fia B.; — odp. 8 pr. Lucia B., k. Kro-
lić, Falmouth. CETTE: odp. 4 pr. A-
quilone, k. Štipanović, Messina; 9 Gio-
vanni D.. k. Dulćić, Riposto. FORTRESS
MONROE : dop. 24 stud. Zvonimir. KRF:
dop. 7 pr. Adrastea; 12 Superbo.
Pjesnik postao lordom. Englezkoga pie-
snika Tennysona imenovala je englezka
kraljica lordom i to samo radi literarnih
zasluga. To je prvi slučaj u Englezkoj,
da je za literarne zasluge podieljeno ko-
mu lordstvo, pošto Macaulav, Tytton i
Honghton, koji bijahu znameniti spisatelji,
postaše lordovi ne radi zasluga na polju
književnom, već radi zasluga državničkih
i diplomatičkih.
* * *
Nakon 212 godina. Čitamo u bečkim
listovima: „Pošto se u ovdješnjoj glavnoj
crkvi grade lazila, da se pregledaju ošte-
ćeni tornjevi crkve, morale su se kosti
knezova grofa Petra Zrinjskoga, bana hr-
vatskoga i kneza Franje Frankopana, sa-
hranjene uz južni zid crkve, iz zajednič-
koga njihova groba izkopati i za sada u
posebnom sanduku položiti na groblju u
mrtvačnici. Gradsko vieće zaključiti će
gdje se kosti imaju sahraniti. Nagrobni
kamen, koji je u crkveni zid uzidan, te
na kojem se čita, da su zato, Što je stie-
pac vodio sliepca obadva pala u jamu,
označivati će i nadalje grob pogubljenih
hrvatskih knezova." Ni kosti im nemiruju.
* * *
Obustavljeno. Početak podlistka u Pri-
logu broja 86, predata nam od mlada Hr-
vata koji je sada pod školskim zaptom,
red nam je na izriečnu molbu obustavit.
* #
Zapljena »Stekliša" nije dignula sa če-
tiri pune strane slov& sve do danas!!
To nam je, uz oskudicu rabotna vremena
cjeć Božić nih blagdana, prouzrokovalo
na badnji dan materijalnu nemogućnost,
ZaJn/vstla..
Svim onim koji su izkazali posljed-
nju čast nezaboravnome Dr. Gjuru
Putiću prigodom prenosa njegovih mi-
lih ostanaka, navlastito paka preča-
stnome svetojeronimskom; kanoniku u
Rimu Andriji Frišu, koji toli požr-
tvovno i bratski je nastojao da od-
premi tielo slavnog pokojnika, i starao
se za poši ljanje njegove knjižnice dio-
cezanskom dubrovačkome sjemeništu,
u ime neutješivih sestara Mare i Luče
Pulić, kao i u ime svoje, kao vrši-
telj njegove oporuke, najharnije pri-
znanje i zahvalnost.
U Zagrebu, na badnji dan 1SS3.
Kosio Vojnović.
Odpisi „Klat. IDalca."
ČČ. gg. : J. M.: Kl. Zl.; i t. d. —
Molimo, uztrpite se do ponedjelnika.
ČŠ. gg.: 0. A. M. M.; 0. D. P.; vik.
N.;D. J. U.: D. S. V. — Na prij. izra-
zim srdačna hvala! Bog Vas poživio !
ČĆ. gg. „Stekliši" — Izpod Velebita
— Liepa hvala i srdačna odmjena!
Č. g. "Karalo" — U dojdućem broju.
— Hvala i srdačan odpozdrav !
0. g. X. -- Kninska krajina — Malo
po malo, sve će na red. Dopis u pone-
djelnik. Da smo Vam preporučeui i za-
puštenost tog kraja vapi: pišite !
Enrico e Stanislao Giovan-
netti romani, dimoranti in Cat-
taro da circa 5 anni esercitano
la professione di argentieri
ed orefici, eseguiseono qualun-
que lavoro sia per Chiese o pri-
vati; come fin d'ora conosciuti
per i raolti lavori eseguiti per
tutta la Dalmazia ed altrore;
pertanto si rivolgono a tutti quei
che vorrauno onorarli di coman-
di.Rivolgersi in piazza del Duomo
in Cattaro.
aneddoti, giuochi di societž, quesiti di
giurisprudenza, eronacbe, cittadina, pro-
vineialo* ed estera, la rivista politica. lo
gogrifi, rebus, sciarade a premio.
Lettere e vaglia-Alla Direzione della
Bicreazime del Saeerdote— Iiecapito —
Via di S. Apollinare N, 16 p. 2. Roma.
* * *
Kronologički popis najvažnijih epoha
svieta. Od stvorenja svieta do danas, po
martirologiju rimskom, prošlo je 7080
godina. Po računanju Židova prošlo je 5644
godine. Po računanjanju Grka 7980. Po
računanju Moskova 7490. Od sveobćeg
potopa ima 4839 godina. Od pomješanja
i postanka jezika u babilonskoj kuli ima
4567 godina. Od zakona Likurgovih, koji
Grke upozna s Homerom, 2769. Od za-
kona Sto ili Solon; poda Atenjanim 2480.
Od utemeljenja Rima 2638. Od razore-
nja Kartage 2085, Od poroda Isusova
1884. Od Hegjire ili biega Muliamedova,
od Arapa, Saracena i Turaka 1261. Od
uzpostave zapadnog carstva pod Karlom
Velikim 1117, Od iznašašća glasbenih
nota 875. Od iznašašća brodarske busole
671. Od iznašašća baruta 505. Od izna-
šašća tipova 502. Od iznašašća tiska
535. Od odkrića Novog svieta 392. Od
utemeljenja kraljevske akademije znano-
sti u Pamti 316. Od iznašašća zrako-
plova Montegolfierova 100.' 0.d iznašašća
električnog brzojava 73. Od iznašašća
parpstroja ima 69 godina.
Pomorske viesti.
— Castellamare, 1 veljače. Dne 3
tek. prodati:će se na javnoj dražbi ko-
rito i ooprema razbijenog broda Paolina
S; l •
— • Lewes (D.elaware)-, 5 veljače. Sretno
je dojedrio iz Cape Towna b. Sloboda,
k, Jelalfa.
—- Plymouth, 5 velj. Ujedrio je ovdje
oštećen b. Tare, k. Kopšić, iz Suline.
— Smirne, 6 velj. Doplovio je iz Pi-
reja b. La Fortima. Krcati će za N.
York.
— Mesina, 5 velj. B. Costante, k.
Makbotić, krcat kamenogulja, iz Balti-
more. putr Malog Lušinja, nahodi se
— JPeaance, 1 veljače. Jutros se raz-
kojoadao b. Cviet. Komadi su raztrkani
po obali.; Skoro se dvie tretine tereta
Mesina, 6 veljače, Bark. Costante,
k. Malabotić, pokle je izkrcao oko 300
barila kamenogulja, bio je jutros potisnut.
Još se nezna jeli pretrpio štete.
;— Queenstown, 5 veljače. Danas je
ovdje dojedrio iz Buenos Ayresa b. Ma-
rija Andrina, k. Vicko Pravdica, krcat
kosti. Čeka naredbe, da odplovi put od-
redjene luke.
— Porthleven, 30 siečnja. Još se nije
razpao brod Cviet. Što brže izkrcavaju
l^es, i sve će se možda spasiti, Jučer u
crkvi sv. Baitula pokopaše utopljenog
kapetana i dvojicu mornara.
Plovitba aust ug. brodova.
BATUM: dop. 3 veljače Neptun. BOR-
DEAUX: dopi 30 siec. Conte Geza Sza-
I>ary.: BUENOS AYRES : dop, 24 pr.
Uroš. CI VITA VE COHIA: odp. 25 sieč.
Bm, k. Jakuljć, i£o*cula. GJENOVA:
odp. 3 velj. Cavaliere, k. Gladulić, Mar-
tinica. GREENOCK: dop. 31 sieč. Grad
Zagreb . LISABON: dop. 30 sieč. Ja-
fet II. LIVERPOOL: dop. 2 velj. Gu-
gMmo l). HOLIHEAD: dop. 31 sieč.
Guglielmo I). MALTA: dop 28 sieč.
Clita; Teodosia F. MARS1LJA: dop. 1
velj. Sušak; — odp,. 3 velj. Pomoć, k.
Katarinić, Martinica; Zebra, k. Sutora,
S. Louia (Senegal, N. ORLEANS: dop.
16 sieč/ Podesta -Bazzoni; 17 Gloria. N.
YORK : dop. 22 sieč. Olga R. PALMA
(SČajorca): dop. 24 sieč. Josef. P. EADS:
dop, 19 siec. Triade Tarabochia. NO-
BILE: odp. 20 siec Rebus, k. Ivančić,
Liverpool. Pirej: dop.26 sieč. La Por-
tuna. TRAPAVI: dop. 23 sieč. Inđustre.
VOLO: dop. 27 sieč. Giusto dali1 Ar-
gento.
2j3.1X"V"QJ-SL-
IJ velikoj i težkoj nesreći koja
nas je zatekla dne 17 tek. mj. kad
nam je okrutna smrt ugrabila našeg
Andriju, te nam tako po-
sjjgfe. n^jj^lu i r oaipjeii^aaitiju mla-
D. ivi Prodan, vlastnik, 1 izdavatelj i odgovorni urednik
dicu našeg stabla, od ne male utjehe
bijahu nam mnogobrojni izrazi časti
i ljubavi prema milomu pokojniku
izkazani. Toga radi iz dubine naših
razžalošćenih i razcvieljenih srdaca
najsrdačnije zahvaljujemo M. P. go-
spodi D.n V, Dubokoviću, D. L.
Lučicu, D. J. Cariću, D. V. Stipe-
tiću, 0. J. Vlahoviću, D. P. Periću,
D. I. Bojaniću, D. I. Dubokoviću i
bogoslovcu D. N. Plančiću; takodjer
gospodi N. vitezu Dubokoviću, A.
Dubokoviću, A Gamulinu Moro, M.
Zankoviču, M. Bojaniću i N. Kova-
ceviću; suviše mjestnoj pučkoj učioni
i njezinomu upravitelju, puku, Bra-
tovštinam i Crkovinarstvom Vrisnika
i Sv. Nedjelje, i injestuomu podgla-
varu, Marku Bojaniću; napokon svim
onim koji prisustvovaše svetčanim za-
dušnicam bilo pod S. Nedjeljom ili
u Vrisniku, i onim koji odpratiše do
hladnog groba ostanke našeg neza-
boravnog Pokojnika. Osobito pako
zahvaljujemo našemu župniku M. P.
gospodinu D.n Kuzmi Scarpa-i. Ne-
mamo pak rieci da izrazimo svoja
ćustva i da pristojno zahvalimo gosp.
dušobrižniku Sv. Nedjelje M. P. D.n
Antunu Kuljišu, izvan naše vjeko-
vječne harnosti i zahvale nek mu
Bog stostruko odvrati!
Vrisnik, 18 sječnja 1884,
Razcviljena obitelj Grgićević.
Col cuore addolorato rendiamo pub-
bliche grazie a tutti coloro che in
occasione della morte del nostro indi-
meriticabile fratello e rispettivo Zio
Don Francesco Bonacci emerito Sa-
cerdote, onorarono la Su a memoria e
lenirono il nostro dolare accoinpagnan-
do nel modo piii solenne la salraa
ali' nitima dimora. Speciali grazie si
abbiano il Molto Reverendo Parroco
Vice-Decano Dn. Simeone Petrić ed
il M. R. Cooperatore Dn. Giovan ni
Luxio, che con rara abnegazione p*"o-
digarono al nostro caro defunto tutti
i possibili conforti spirituali e procu-
rarono che le funebri esequie riescis-
sero nel modo piti solenne possibile.
Ringraziamo aneora i MM. RR. Sacer-
doti Dn. Pietro Rokočić, Dn. Fran-
cesco Gospodnetić, Dn. Antonio Vitaić,
Dn. Antonio Lebedina, Dn. Nicolo
Milicević, Dn. Stefano Viđali, Dn.
Vincenzo Bojanić, Dn. Pietro Perić,
I>n. Bonaventura Siminiatti, Dn. Gio-
vanni Beović, ed il Chierico Teologo
Dn. Nicelo Nazor, che premurosi ac-
corsero a rendere 1' ultimo tributo di
stima ed afetto al proprio confra-
tello. — Al Signor Podesta Natale
N. Bonačić Matiagjurgjević rispetti-
vamente preside di questa fabbriceria,
nonehe agli altri Signori membri; alla
confraternita del SS. Sacramento, della
B. V. Annunziata, di S. Clemente,
di S. Antonio, del Rosario, del Pur-
gatorio, dell'Addolorata, di S. Giu-
seppe, e di S. Nicelč — A tutta la
popolazioue di questa borgata che
sinceramente stimandolo vivo volle o-
norarlo nel modo il piu solenne an-
che dopo morto — Ai Signori Natale
de Mirković che colla sua valentia
musicale volle rendere 1' ufficio di-
vino piU commovente, a Matteo S. Bo-
načić che impiegO tutte/le sue forze
procurando che 1' esequie procedano
col miglior ordine possibile. Eš+er-
niamo aneora la nostra gratitudine a
tutti gli altri sacerdoti ed amici che
quantunque lontani vollero lenire il
nostro vivo dolore inviandoci tele-
grammi e lettere di condoglianza, suf-
fragarono 1' anima del nostro defunto
con SS. Messe.
Infine innumerevoli grazie alla fab-
bricieria e popolazioue di Drače vica,
che dietro eccitamento del loro ze-
lante Capellano e del Capolocale ac-
corsero numerosi con toreie a rende-
re tributo d' affetto al loro fu bena-
mato pastore.
Milna, 8 febbrajo.
Giovanni fratello, Lucrezia,
Vineenza sorelle, Giorgio
Girelamo, Dn. Francesco,
Matteo, Natale Silveslro,
nipoti.
PRIZNANJE.
Signor Giovanni Cella da Cherso
in questi ultimi mesi ristauro 1: or-
gano della Chiesa Cattedrale di Cat
taro e qugllo della Collogiata della
stessa citta ed inoltre fabbricd un nuovo
organo nella Chiesa decanale di Bu-
dua. Avendo eseguito tutti questi|la-
vori con piena soddisfazione di ehi
glieli aveva commessi, gli si rilascia
volentieri questo pubblico attestato
della sua abilita, onesta e diligenza,
affinclie gli possa valere anehe per
altri lavori.
Cattaro, 6 febbrajo 1884.
La Fabbriceria
della Chiesa Cattedrale di Cattaro.
Un benemerito e rispettabilissimo
cittadino, che non desidera esser no-
minato, elargiva il giorno 10 corr.
a favore del locale Asilo delle Or-
fanelle, una obbligazione del debito
unitario đf 'lo Stato de! valore nomi-
nale di fio; li Cento. II comitato ri-
conoscente nel mentre si fa dovere
di iributargli i dovuti ringraziamenti,
gli esterna aneora la piu sentita gra-
titudine.
Zara, 11 febbraio 1884.
nunnnmnnuunnn
Novajlijam u glagolskom Mi-
salu neobhodno je potrebit gla-
golski Canon Missae, tiskan
naročito u Rimu na troškove
»„Katoličke Dalmacije", u ži-
voj želji i namjeri da olakoti
i podupre širenje glagolskog
bogoslužja, ove dragociene sta- X
rinske naše povlastice. „Ca-
Eun'co e Stanislao Giovan-
netti romani, dimoranti in Cat-
taro- da circa 5 anni esercitano-
l la professione di argeiitieri
cd orefici, eseguiseono qualun-
que lavoro sia per Cliiese o pri-
vati; come fin d' ora conosciuti
per i molti lavori eseguiti per
tutta la Dalmazia ed altrove;
pertanto si rivolgono a tutti quei
che vorranno onorarli di coman-
di. Rivolgersi in piazza del Duomo
in Cattaro.
non" je tiskan na tvrdoj har-
tiji ukusnim crnim i crvenim
slovima. Može se nabaviti kod
uprave „Katoličke Dalmacije".
Ciena je ustanovljena na 50
n., a za siromašnije župnike
i za klerike na samo 30 n.
Tko odjednom naruči 10 iz-
tisaka dobiva 1 iztisak na dar.
Oclpisi „Kat. X>a.lxn_cc
Platili:
do konca lipnja g. 1884: m. p. 0.
Def. Penili;
do konca ožujka g. 1884: preč.
D. M. Pista;
do konca g. 1883: č. g. Dinko
Domić, m. p. 0. M. Gnječ;
na račun g. 1883: m. p. 1). A.
Benzija f. 7.
(.'Nastavit će se.)
Č. g. Antun X. — Sinj. — Vaša želja
da se i u inozemstvu hrvatica širi naići
će na podpunu susretljivost s naše strane.
Za Peru f. 3 više. Živjeli!
Č. g. „Istinović". — Sutivan. — Slu-
čajno izostavismo, te istom danas. Pri-
jateljski pozdrav!
Ć. g. X. Y. — Zadar — Pohvalno!
Odmah danas ustupismo mjesta, prikra-
ti v nešto malo. iz nužde, jer nam kasno
stiglo. Napried sokole! Sve za dragog
Boga i milu Hrvatsku.
Č. g. X. —- Zagrada, — Neke su o-
kolnosti po sriedi koje nam jo dužnost
uvažit. Da ste ovdje kazali bismo ust-
meno i obširno i osvjedočeni smo, da
biste podpuno odobrili naše postupanje.
Žalimo, ali eto, kad se nemože, nemože.
Prij. pozdrav!
0. g. D. J. K. — Rogoznica — „Za-
štitnica naših prava" doliećati će Vam u-
napried na Omišku Rogoznicu. Bog dao
da svagdje sa jednakim rodoljubnim uz-
hitom bila primana uz uzklik: Branimo
što je naše ! Najljepše odpozdravljamo !
SI. „Nar. Čitaonica. — Babinagreda.
— Primit ćete poseban list. „ET. D."
odpremamo radi jednostavnosti računa
od početka g.
Č. g. D. Joso Platnar. — Isto.
0. g. Mir. Kramarić. — Isto. Živjeli!
xx**k*xkx*k* n$m@m
Od davna osiecivanoj osku-
dici glagolskih misala glede
novijih svetaca i svetica do-,
skočili su svake hvale vrie
dnom požrtvonovsti velezasluž-
ni 00. Tretoredci, dav tiskati
na svoje troškove Prilog sta-
rinskim našim Misalima. I o«>]
va se za glagolaše prepotre-r
bita knjiga može nabavit (uz
cienu od f. 2) kod uprave
„Katoličke Dalmacije"
X IDo I
Upozorujemo štovatelje veli- 1 1
^ kih naših Apostola i prosvje--
^ tlitelja sv. Ćirila i Metoda,
^ da se kod naše uprave nalazi
razpoloživo nekoliko iztisaka .
O krasnih slika sv. Ćirila i Me- -
toda urezanih od glasovitog rez- :
?f bara u Rimu g. Petra Man- l M ;
čuna.Ciena je svakomu bo- \
K jadisanomu iztisku f. 1:20 a ;
Onebojadisanoimt, kojim se već
toliko rodoljubnih kuća kiti
f. 1. Tko nabavi 10 iztisaka
šalje mu se jedanaesti na dar.
Natp* CD
DANPUT
nuđja se ovako dobra sgoda? gdje se može
vrstna ura za POLOVICU eiene nabaviti.
Na čitavom europskom kontinentu nastali politički odnosaji nijesu
ni Švicarsku mimoišli, što je povodom znatnomu izselivanju radnika,
uslied česa je uzdrman obstanak tvornica. Tako je i prva i najznat-
nija tvornica ura, koju mi zastupamo, za sada zatvorena, te nam je
povjerena prodaja njezinih tvoriva. — One tako zvane Washingto n
žepne ure najbolje su ure ovoga svieta, izvanredno elegantno gra-
virane i vezene, i po amerikanskom sustavu napravljene.
Sve su ure na sekundu repasirane, i mi jamčimo za svaku
trn 5 godina.
Za dokaz sigurna jamstva i stroge soSidnosti obvezu-
jemo se ovim javno, da ćemo svaku uru, koja nije po
volji, natrag uzeti i'izmieniti:
1000 žepnih remontoir-ura, navijaju se bez ključa, s kristalnim
zaklopcem, izvanredno točno na sekundu regulirane, izim toga novim
načinom elektro-galvanički pozlaćene, s lancem, medaljonom itd., pri-
je for. 25, sada komad samo po for. 10.20.
1000 krasnih ura na kotvu od nikel srebra, na 15 rubina, e-
mailovanim kazalom, s kazalom za sekunde, kristalnim plosnatim
staklom, prije for. 21, sada samo po for. 7:25, sve na sekundu re-
pasirane.
1000 ura na vreteno (valjak) s izvezenim zaklopcem od nikel
srebra, kristalnim plosnatim staklom, 8 rubina najfinije tepasirane,
slancem, medaljonom i kutijicom od baršuna, prije for. 15, sada ko-
mad samo po for. 5:60.
1000 ura na kotvu (sidro) od čistog 13-lotnog srebra, po c,.
kr. puncovnom uredu pregledane, na 15 ruVvna, osim toga električki
pozlaćene, najfinije regulirane. — Ove su ure prije 27 for. stajale, a
sada stoje samo for. 11: 40.
1000 Washington remontoir žepne ure od pravog 13- lotnog
srebra, po c. kr. puncovnom uredu pregledane. Jamči se, da s u naj-
točnije na sekundu repasirane, nutrnje sastavine od nikla, te ov e ure
netrebaju nikada popravka. Ovakova ura stajala je prije 35 fOr., a
sada se dobiva za nevjerojatnu cienu od 16 for. Osim toga dobije se
uz uru badava lanac, medaljon, kutijica od baršuna.
100o pravih zlatnih ura za gospodje s 10 rubina, prije 40 for.
sada 20 for.
1000 remontoir-ura od pravog zlata za gospodu ili gospodje
prije 100 for. sada 40 for.
650 ura budilica, sa spravom, koja jako udara, najfinije regu-
lirane, takodjer prikladne za pisaće stolove, prije 12 for. sada samo
4 for. 80 n. vč.
650 ura s njihalom, u najfinije izradjenom visokom gotičko
ormariću, navijaju se svakih 8 dana, najtočnije na čas regulirane, iz-
vanredno liepe i impozantne. — Pošto ovakova ura još i nakon 20
godina dvostruku vriednost ima, ne bi smjela faliti u nijednoj kući,
osobito što je ovakova stvar ures sobe. Ove su ure prije stajale po
35 for., a sada pako iznimno samo 15 for. 75 novo.
Kad se naručuju ure sa njihalom, treba kaparu položiti
Adresa:
IESa.2iprod-a.ja, "ara.
T^T-or^Liosi uira. Fromma,
Beč, Rothenthurmstrasse broj 9.,
parterre.
Brzotiskom katoličke hrvatske tiskarne
"Nesreće na moru u prosincu. Ravna-
teljstvo Bureau-a „Veritas" objelodanilo
je slieđeću statistikn nesreća na moru,
najavljenih mjeseca prosinca g. 1883:
Jedrenjaca se je izgubilo : 19 njemač-
kih, 7 amerikanskih, 69 englezkih, 4 au-
strijanske, 4 danske, 1 španjolska, 7
francuzkih, 2 grčke, 9 holandezkib, 11
talijanskih, 10 norvežkih, 1 portugalska,
4 ruske, 14 švedskih; ukupno 161. U
tom broju uračunano je 13 ladja, kojim
ne ima ni traga ni glasa.
Parobroda se je izgubilo : 2 njemačka,
13 englezkih, 1 belgijski, 1 španjolski,
2 francuzka, 1 norvezki, 1 švedski;
ukupno 21. U tom broju uračunan je
1 parobrod, komu ne ima ni traga ni
•r. *
Ilicdka starost. Dne 21 p. m. premi-
nula je u Brezi u istarskoj obćini Ka-
stav najstarija žena Marija udova Mate-
tić u liepoj starosti od 103 god. Kod
zadnjeg popisa brojila je 100 god., ro-
djena bijaše 1781. Pokojnica nije nikad
bila bolna a radila je na polju sve do
pred samu smrt.
* % *
Žito iz Indije. Ne samo iz Amerike
već takodjer iz Indije počimlju žito u
Europu dovažati i to čim dalje sve u
većoj mjeri. Dočim je žita iz Indije do-
vezeno u Europu prije 5 god. 3,170,000
metričkih centa, prošle godine dovezeno
ga već 9,931.760 metričkih centa.
* * *
Koliko vriedi gniezđo mladih ptica.
Neki prijatelj tih životinja, proračunao
je koliku korist ima poljodjelac od jed-
noga samo gniezda mladih ptica. Or ra-
čuna ovako; Pet mladih ptica u jednom
gniezdu, pojede na dan najmanje 200
gusjenica. Stari krme mlade okolo 30
dana. Dok odbrane svoje mlade unište
dakle 7500 gusjenica. Uzmimo, da uni-
šti svaka gusjenica na dan samo jedan
većni cviet, tad bi 7500 gusjenica uni-
štilo u to vrieme barem četvrt miliona
voćnih cvietića. Recimo da i bi od svih
cvietica odpala polovica (radi mraza,
dažđa itd.) pošto bijahu gusjenice uni-
štene, ima ipak jedno gniezdo ptica cienu
osmog diela miliona jabuka, krušaka,
šljiva ili kojeg drugog voća. Eto nam
liepe pođuke, koliko su nam koristile
naše domaće ptice i koliko grieše oni,
koji uništuju mlade i odrasle ptice.
Pomorske viesti.
— Bordeaux, 9 veljače. Kap. Perčić,
barka Beautiful Star, koji je ovamo do-
plovio iz Trsta, javlja da mu je more
odnielo duga sa palube; 9 velj. Ovdje
se usidren b. Lea, kap. Krelić, krcat
duga.. I njemu je more odnielo duga.
— Martinica, 11 veljače. Sretno je
dojedrio iz Marsilje b. Aurora M., k.
Kršić.
— Susretoše /ne 18 sieč. prama sv.
Jelini b. Honor, koji plovi iz Cape
Towna put N. Torka.
— Wexford, 14 veljače. Razbio se
ovdje b. Sem, k. Buntjelić, iz Svvansee
put San Vincent. Sva se momčad utopila.
v • t
4> ' A'
Vincenza, FLTMOUTH; dop, 3 velj.
Guido. QUEENSTOWN. odp. 12 velj.
Marija Antina, k. Pravđica, Hamburg.
SOLUN: dop. 27 sieč. Jared; ođp. 4
sieč. Anu a M., k. Randić, Napulj ; 19
Kobilić, k. Kukulinka, Sniirne; 2 velj.
Angjela, k. Pajkurić, Cette. TRAPANI :
odp. 6 velj. Venus B., k. Sahlić, N.
York; 7 Amor, k. Skopinić, N. Yorlc ;
8 Capricorno, k. Pesclj, N. York.
protivne strane, da se čudimo što I
se Pok. šk. "Vieće već jedared ne-
miče, da svemu tomu kraj učini. Ta
može biti komu i osoba mila, ali
sviestnu čovjeku, koji služi domovini,
ima svakako miliji biti napredak i
mir puka i škoie.
Piovitba aust. ug. brodova.
ALGIR: dop. 6 velj. Gino. BARBA-
DOES: ođp. 23 sieč. Dalmazia, k. Vi-
dović. BORDEAUK: dop. 9 velj. Beau-
tiful Star. CALAMATA: odp. 23 sieč.
Sloga, k. Lujak, Trst; 31 Formica, k.
Pajkurić, Trst. CARDIFF: dop. 7 velj.
Reno; 12 Marte; — odp. 8 velj. Lus-
signano, k. Gladulić, Trinidad. CAPE
TOWN: dop. 17 sieč, Filadelfija. CAPE
TOWN: dop. 17 sieč. Filadelfija. CA-
RIGRAD : odp. 5 velj. Enos. k. Alešić,
Marsilja; 6 Pelješac, k. Buntjelić, Kor-
čula; 7 Ida P., k. Crnkević, Odesa.
DUNKERQUE: dop. 9 velj. Cibele.
FOWEY: dop. 7 velj. Tempo; Forza.
HAVRE: dop. 10 velj. Unita Parenta;
Lincoln; Roma; 7 šesti Dubrovački.
HOLYHEAD: odp. 8 velj. Aurora I.,
put Mobile. KINGSTON (jamaika): dop.
19 sieč. Cavaliere Krapf. LEITH: odp.
9 velj. J. J. Strosmajer, Demerara.
MALTA: dop. 4 velj. Giuseppe Župa;
— odp. 4 velj. Clita, k. Lusina, Mar-
silja. ORAN: dop. 3 velj. Pietro Bo-
šković. PENSACOLA: dop. 28 sieč'
Priobćeno ')
Stivan, na Sedmodesetieu.
Gosp. Urednice! U interesu za-
brinutih matera i zabrinutih otaca
mnogobrojne dječice, koji se žrtvuju
za obću stvar, za našu dječicu molim
Yas liepo, izvolite ove objektivno na-
pisane redke u svom cienjenom Listu
priobćiti, neka se zna i u javnosti
kako, tko pošteno misli, komu je
namjera plemenita, poštena, nesakriva
se za tudja ledja.
Moje viesti o ravnaj učeni učitelju
tiskane u „K. D." vrlo su se neu-
godno dojmile gosp. Yidovića, pa kako
je on fin i oštrouman, čujte što čini —
pa se divite !
Mjesto da oprovrgne činjenice na-
vedene- u rečenim viestim — što da-
kako nemože — on s njegovom di-
vnom logikom i po svojih privrženi-
cih stao prevarom da po varošu
kupi podpise, eh da mi tako dokaže f
koliko sam ja nelogičan u mojim do-
kazim ozloglašujući učitelja Tidoviča.
Čudnovato ! Pročitav dakle članak pri-
obćeno tiskan u 5 br. Siečnja, ocl
početka do kraja, došao sam do o-
svjedočenja, da ona gospoda, koja su
se podpisala — ako i prevareni, kako
ću drugim dopisom dokazati — do-
me!1' su baš feidleton iz života gosp.
Vidovića, ali odbili nijesu nijednu od
mojih tvrdnja. Što se gosp. Viuović
ljuti na moje viesti dokazuje da
sam ja istinu tvrdio, jer kaci mu nije
pravo, neka dokaže da nije kriv od
tvrdnja i da nije istina što sam na-
pisao; drugo pak od sve duše žalim
što gospoda, koja tolikim aparatom
podpisa i križa brane Vidovićevu po-
sičiju, nijesu ostali strogo pri samoj
stvari, kako bi im to dolikovalo, već
su se zadjeli o osobnosti, baciv ljagu
da je moja namjera ozloglasiti Vido-
vića. Nil kad bih ja htio sve kritizo-
vati što su mi podpisani fenlletonaši
u svojem odgovoru naveli, trebalo bi
naprosto pretiskati što sam jurve u
dopisim naveo. Zato molim neka svaki
čitatelj dopise moje prispodobi š od-
govorom tiskanim u 5 br. pa će se •—
kako se nadam — još bolje utvrditi
u inojih tvrdnjah. A Vi gosp'. učitelju
možete koliko vas je volja ./nakupiti
podpisa i križa, ali protivna fakta
oborit će ih, i oni isti koji su • vaš ti
onom članku — priobćenu liepo i
kićeno nacrtali, opi. isti1 će - u čas ru-
šiti sve te nehotične kule; jer komu
ćete se uteći ako se. stanu kupiti
protupodpisi ?.... komu ćete se uteći
ako se bude dokazalo da oni koji su
podpise i krize činili jesu: njeki vaša
svojbina; drugi, koji su proti ugled-
nom ohćinskom Upraviteljstvu i proti
školskom mjestnomu Vieću; treći, da
su krize činili jer prevareni i ni-
jesu znali što Vi tim hećete postići;
četvrti, koji nemaju sinova da im
školu polaze, a napokom da medju
njimi ste sve što bi talijanac reko: i
1' ultima feccia nakupili.
Pošto pak Vi gosp. učitelju po u-
stih podpisanih uztvrdiste da sa mnom
nećete polemizirati, te oprovrći či-
njenice navedene u mojim dopisim, te
zato činite propagandu za sebe, sa-
kupljajuć i sam i po drugih podpise
(al vas odlični varošani odbili, upu-
ti v vas da, ako Vam krivo, branite
se kako to dolikuje nevinu čovjeku);
to evo ja izjavljujem javno da sam
sve napisao, jer me to veže dužnost
kršćanska i ljubav domovini, i napo-
kon svršujem navještavajuć da ću biti
pripravan i dalje Vam odgovoriti^ ako
me počastite ozbiljnim odgovorom i
ako budete pokazali da su neistinite
moje tvrdnje, i pridodajemo mi s
-1) Za stvari pod ovim naslovom Ured-
ništvo neuzimlje na se odgovornosti.
OcLpisi „JšCa/L X>a.lxxi-C£:
SI. Druž. „Hrvatska" — Gradac —
Šaljemo Vam i zaostale brojeve od 1 tek.
rnj. Živjeli!
Č. g. B. — Supetar — Naručeni li-
stovi po zadnjom poštom priposlatom pri-
mjerku tiskani su i predati večeras na
poštu. Napried, a zloglasnici neka nastav-
ljaju svoje dične maneuvre! Razboriti i
nepristrani znadu kako je, te Vam kod
njih neće naudit, a na zlikovce nije se
ni osvrćat.
0. g. A, M. Mrakovčić — Kornić —
Kako obećasmo, poslasmo Vam zaostale
brojeve 1—2, Srdačan pozdrav!
C. g. M. •— pokrajina — Tiskanica
naručena u petak u jutro bi Vam zgo-
tovljena i odposlata onaj isti dan po
podne. Ciena f. 1:60. Prij. odpozdrav!
Č, g. D. Jtir. Petrić — Bogomolje —
Rač. predadosmo prij. V. Srdačan poz-
drav ! •
C. g. N. Z. — Dubrovnik — Broj G.
ima bit poginuo gdjigod na putu, jer su
ga naši - odpremači odpravili na Vaše
ruke ko sveđj ; nu pošto Vi nije ste krivi,
a imate pravo imat eielu kolekciju, ša-
ljemo Vam ga dragovoljno opet, uz o-
pazku. da zato nema troška nikakva.
Zdravo, sokole!
Č. g. X. — Bristivica — Ono 1850
rablj. bilj. stiglo nam je u redu Naru-
čene listove primit ćete odmah večera-
šnjom poštom. Na radovanju i bodre-nju,
cjeć „Progr." liepa hvala!
o
Novajlijam u glagolskom Mi-
salu neobhod.no je potrebit gla-
golski Canon lissae, tiskan
naročito u Rimu na troškove
• „Katoličke Dalmacije", u ži-
voj želji i namjeri da olakoti
i podupre širenje glagolskog
bogoslužja, ove dragociene sta-
rinske naše povlastice. „ Ca-
non " je tiskan na tvrdoj har-
tiji ukusnim crnim i crvenim
slovima. Može se nabaviti kod
uprave „Katoličke Dalmacije".
Ciena je ustanovljena na 50
n., a za siromašnije župnike
i za klerike na samo 30 n.
Tko odjednom naruči 10 iz-
tisaka dobiva 1 iztisak na dar.
Enrico e Stanislao Giovan-
netti romani, dimoranti in Cat-
tai'o da circa 5 amii esnr.'itano
ia professione di argentieri
cd orefiri, eseguiseono qualun-
que lavoro sia per Cliiese o pli-
vali ; come fm d' ova conosciuti
per i moli i lavori eseguiti per
tuli a la Dalmazia t d altrove;
pertanto si rivolgono a tutti quei
che vorranno onorarli di coman-
di. Bivolgersi in piazza del Duomo
in Cattaro.
Od davna osiećivanoj osku-
dici glagolskih misala glede
novijih svetaca i svetica do-
skočili su svake hvale vrie
dnom požrtvonovsti velezasluž-
ni 00. Tretoredci, dav tiskati
na svoje troškove Prilog sta-
rinskim našim Misalima. I o-
va se za glagolaše prepotre-
bita knjiga može nabavit (uz
cienu od f. 2) kod uprave
„Katoličke Dalmacij e".
jbbum
nuđja se ovako dobra sgoda, gdje se može
vrstna ura za POLOVICU eiene nabaviti.
SI. „Družtvo u podporu ubogih pra-
vnika — Zagreb — Primit ćete posebno
naše pismo.
SI. „Hrv. A kad. Družtvo Hrvatska" —
Gradac —Isto,.
C. g. X. — Kotor — Primismo onaj
tisk sastavak. Liepa hvala!
C. g. I. L. — Sutivan — Danas ne-
mogosmo nikako. U ddjdućem broju.
Č. g, L. B. — Gorica u Štajerskoj —.
Odgovaramo Vam posebnim pismom.
C. g. 0. Konr. ŽgalićV — Krk —
Promjenisiho..'
č. g. D. L Supetar — Dobro.
Nariičbu primii eete- postom od sriede.
Da šte ,.nam zdravo i veselo !
Č. g. V. — Kotor — 0 propov. Iv.
g 0 v 0 vis m 0 TS ć r"0 p'fftr Če in 0'.
ZDo izm.a-:rj_3 a.
Upozorujemo štovatelje veli-
klh naših Apostola iprosvje-
tiMja sv. Ćšrila i Metoda,
da se kod naše uprave nalazi ML 1
razpoloživo nekoliko iztisaka
Q krasnih slika sv. Ćirila i Me-
^ toda urezanih od glasovitogrez-
CS hara u Rimu g. Petra Man-
•Ž&Ž
o
-4. V f-i
M
X čun-: Ciena je svakomu bo- ^
jadisanomu iztisku f. 1:20 a
^nebojadisanomu, kojim se već
iH> toliko rodoljubnih kuća kiti
f. 1. Tko nabavi 10 iztisaka
Na eitavem europskom kontinentu nastali politički odnošaji nijesu
ni Švicarsku mimoišli, što je povodom rmatnomu izselivanju radnika,
uslied česa je uzdrman obstanak tvornica. Tako je i prva i najznat-
nija tvornica ura, koju mi zastupamo, za sada zatvorena, te nam je
povjerena prodaja njezinih tvoriva. — One tako zvane Washington,
žepne ure najbolje su ure ovoga svieta, izvanredno elegantno gra-
virane i vezene, i po amerikanskom sustavu napravljene.
Sve su ure na sekundu repasirane, i mi jamčimo za svaku
uru 5 go dina. • - - I
Za dokaz sigurna jamstva i stroge solidnosti obvezu-
jemo se ovim javno, da ćemo svaku uru, koja nije po
volji, natrag uzeti i'izmieniti:
1000 žepnih remontoir-ura, navijaju se bez ključa, s kristalnim
^.aklopcem, izvanredno točno na sekundu regulirane, izim toga nofim
načinom elektro-gaivanički pozlaćene, s lancem, medaljonom itd., pri-
je for. 25, sada komad samo po'.for. 10.20.
1000 krasnih ura na kotvu od nikel srebra, na 15 rubina, ' _e-;
mailovanim kazalom, s kazalom za sekunde, kristalnim plosnatim
staklom," prije for. 21, sada samo po for. 7:25, sve na sekundu re-
pasirane'.
1000 ura na vreteno (valjak) s izvezenim zaklopeem od nikel
srebra, kristalnim plosnatim staklom, 8 rubina najfinije repasirane,
slancem, medaljonom i kutijicom ocl baršuna, prije for. 15 , sada ko-
mad samo po for. 5:60.
1000 ura na kotvu (sidro) od Čistog 134otnog srebra, po c.
kr. puncovnom uredu pregledane, na 15 rubina, osim toga električki
pozlaćene, najfinije regulirane. — Ove su ure prije 27 for. stajale, a
sada stoje samo for. 11: 40.
1000 Washington remontoir žepne ure od pravog 13-lotnog
srebra, po c. kr. puncovnom uredu pregledane. Jamči se, da su naj-
točnije na sekundu repasirane, nutrnje sastavine od nikla, te ove ure
netrebaju nikada popravka. Ovakova ura stajala je prije 35 for., a
sada se dobiva za nevjerojatnu cienu od 16 for. Osim toga dobije se
uz uru badava lanac, medaljon, kutijica od baršuna.
100o pravih zlatnih ura za gospodje s 10 rubina, prije 40 for.
sada 20 for.
1000 remontoir-ura od pravog zlata za gospodu ili gospodje
prije 100 for. sada 40 for.
650 ura budilica, sa spravom, koja jako udara, najfinije regu-
lirane, takodjer prikladne za pisaće stolove, prije 12 for. sada samo
4 for. 80 n. vč.
650 ura s njihalom, u najfinije izradjenom visokom gotičko
ormariću, navijaju se svakih 8 dana, najtočnije 11a čas regulirane, iz-
vanredno liepe i impozantne. — Pošto ovakova ura još i nakon 20
godina dvostruku vriednost ima, ne bi smjela faliti u nijednoj kući,
osobito što je ovakova stvar ures sobe. Ove su ure prije stajale po
35 for., a sada pako iznimno samo 15 for. 75 nove.
Kad se naručuju ure sa njihalom, treba kaparu položiti
Adresa:
D. Ivo Prodan, vlastnik, i izdavatelj i odgovorni urednik Brz otiskom katoličke hrvatske tiskamo
ravac, iž i£dptivmce. — Hrv. pjev. druž-
tvo "Radničko« iz Zagreba. — Hrv. pjev.
Hrv. pjev. anižtvo1 " Slavni j, iz Križevca
(dep.) -~H*v. pjev. dr. "Slavulj, iz Petri-
nje, . ••—•- Ttf&grafičko hrv. pjev. družtvo
"Sloga, iz Zagreba. — Hrv. pjev, druž-
tva "Sokol, iz Kostajnice. — Hrv. pjev.
družtvo "Vila, iz Varaždina (dep.) —1
Hry. pjev. družtvo "Velebit, iz Gospića.
Hrv. pjev. družtvo "Vienac, iz Požege.
Hrv. pjev. družtvo "Zvono, iz Križevca.
Prvo-hrvatsko pjevačko družtvo "Zwa
u Karlovcu.
Ha gradskom zemljištu stane ciela po-
vorka. „Ta će pozdraviti goste u ime grada
gradonačelnik na čelu poglavarstva i za-
Od ovud. na trg, gdje se postave sva
dr^va i deputacije.
"Zora, .pjeva misu od A. V. Melniz-
kya^a zatim! sboro-ve "Slava budi Bogu,
i "-Blagoslovi dobri Bože,,
<Po dovršenoj misi kreće cieli provod
istffll redoiii Samostanskom pa Rakova-
čkom ulicom te Zrinjskim trgom u pje-
vaj hram, gdje će se gostom stanovi
označiti.
Ptfslje podne. — Točno u 2 sata doći
će pjevači u hram na zajednički pokus.
"0 .5 sati , sjajan koncert.
M— 1. V. Lisinski: "Ljubav i zlo-
ba^ ouvertura izvadja orkestar domaće
pufovnije baruna Ramberga br. 96 pod ra-
vnanjem g. J. No vosada kapelnika.
%Ivv$l,t.Zajc.: "Zori, hinma dvade-
seij&tgodišnjice, pjevaju sva pjevačka
družtva pod ravnanjem g. Gjure Bacha.
Gjuro Msenhuth: "Gjurgjev danak, ,
od "St; Vraza; gtasbeiia poezija za sbor
i bariton solo, pjeva hrvatsko pjevačko
družtvo "Kolo, pod ravnanjem sklada-
telja.
4. Pl Catinelli-Obradić: »U slavu
Zajcu,, improvizacija za harmonij, izva-
dja S. pl. Catinelli-Obradić.
5. Gjuro Eisenhuth: "Putnik,, pjeva
pod ravnanjem gosp. Josipa Eisenhutha
tipografičko pjevačko družtvo "Sloga,,.
6. I. pl: Zajc: "Slavosjev,,, velika
kantata, izvadjajU sva pjevačka družtva
uz orkestar pukovnije Ramberg, pod rav-
nanjem skladatelja.
II. —. L Bvorzak: "Slavjanska sim-
fonija,, orkestar pod upravom g. J. No-
vosada.
2. Iv. pl. Zajc: "Romanca iz opere
Zrinjski,, bariton solo uz pratnju orke-
stra pjeva gosp. Josip Benić ml.,, član
"Zore,.
3. Pl. OaUnelli-Obradić: "Pueki na-
pjevi,, za gusle, harmonij i sbor, izva-
djaju g. S. pl". Catinelli-Obradić, g. Vi-
lim Raj nov i mali sbor "Zore,.
4. Iv.pl Zajc: "Mač Zrinjskog,, He-
roički sbor, pjeva prvo hrvatsko pjevačko
družtvo ."Zora„.
5. Iv. pl. Zajc: "U boj u boj,, pje-
vaju sva družtva.
U 9 sati na večer pjevački komers s
plesom.
Dne 2 lipnja. — U 9 sati skupština
hrvatskog pjev. saveza u hramu a u 12
i pol sati svečani banket.
U 3 sata izlet u- l>nbovac- na pučku
svečanost,.
U 9 sati povratak u hram na oprostnu
veselu pjevačku večer s plesom.
... * * *
Čujemo, da je pokrajinsko učionsko
vieće ukinulo učitelju A. M. nekakvu pri-
stojbinu, koja ga je po pravu išla;
buduć je i on zadnjega puta prošao
izpite, kd svi ostali. Ako mu se je rad
prećerane hrvatštme, kako kažu, htjelo
pedepse, ima je na drugom polju; a ne
na novčanom. • Ja sudim po pravu.
'"'' ***
<• • l S •1
Hrvatska himna. — Ovih dana izaći
će tiskom g. Dragutina Albrechta u Za-
grebu "Hrvatska himna,,, koju je uglas-
bio naš domaći vrli i vriedni glasbotvo-
rac, gosp. F. S. Vilhar. Himna proda-
vati će se prigodom "Zorine,, svečanosti
uz cienu od 30 novč.
* *
G. Andrija Fijan, član zagrebačkog ka-
zališta, namjerava, kako čujemo, sprovesti
svoje praznike u Dalmaciji i Bosni.
*
* *
Trsnaušna Okiću. Najvinorodniji pre-
diel Zagorske Hrvatske Okić snašla je.
velika nesreća. Na predbrežju Iflešivice
u vinogradu' poljodjelca Jurkovića tajnik
gospodarskog družtva g. Fran Kuralt o^
pazio je ia$au us (phyloxera vastatrii).
Po svira znakovim te po tom Što su već
trsovi osušiš drži se, daje već šest go-
dina phylOxerom okužeu onaj yinograd.
Po kazivahu vinogradara Jurkpvića, koji
veli, da tftđffm trsovim pomladjivao
svoj vinograd, pravom e>e zaključuje, da
je phyloxera od drugoga vinograda pre-
šla n^v^j, .te je već valjda ciela gora
okužena. ' . ..
Pišu iz Krapinskih toplica, 23 svibnja:
Prigodom današnjega izbora narodnog
zastlipnika U Pregradi izabran je gosp^
Ferdo Sladović, član stranke prava. (Pro-
tivnik bio je g. Rubido-Zieby. On je do-
bio samo 18 glasova, dočim' g. Sladović
70 glasova. Op. Ur.)
Izbor u Pregradi. ,Slobodi" pišu iz
Pregrade: ,Izbor narodnoga zastupnika
u ovom kotaru obavljen je hvala Bogu
u redu. Protivnici strašno su pokunjeni.
Ne mislite, da je to narod. Podnipošto.
Narod je sav uz nas. Nego turobni su
činovničići, kojim nije bilo moguće sku-
čiti volju naroda onako, kako bi se go-
spodi u Zagrebu htjelo. Protivnici su
nastojali zametnuti svadju; nu mi smo
znali njihove namjere, pa smo bili mirni
tek kod glasovauja govorili smo „da
stranku prava i u vatru i u vodu! za
* * *
Budući predsjednik i podpredsjednik
hrvatskoga sabora u Zagrebu. , Poli tik"
doznaje, da „narodna" stranka kani na
mjesto g. Krestića predložiti za pred-
sjednika g. dr. Spevca. G. Mirka Hrvata,
da će zamjeniti g. đ.r J. Subotić.
* * *
Izvanredna sjednica trg.-obrt. komore
u Senja. Dne 11 t. mj. obdržavana je
izvanredna skupna sjednica trgov.-obrtni-
čke komore u Senju. Sjeduici je pred-
sjedao g. Ivan Ferlan; izvjestiteljem i
perovodjom bio je S. Cihlar.
G. predsjednik, konstatujući dovoljan
broj Članova, otvara sjednicu u 11 sata
prije podne.
Izvjestitelj priobćuje, da je ova izvan-
redna sjednica sazvana na ponuku ov-
dješnjega željezničkoga odbora, koji pred-
laže, da se predstavkom na vis. kr. ug.
ministarstvo za javne radnje i komuni-
kacije, odaslanom putem preuzvišenoga
g, hrvatskoga ministra, požuri riešenje
koncesionarove molbe za gradjevnu do-
zvolu projektovane lokalne željeznice od
Senja do Bišća, pošto se ta molba, pre-
dana već u listopadu pr. g., ne primiče
još uviek svomu željno očekivanomu rie-
šenju.
Izrečen je jednoglasni zaključak, da se
komora oclazivlje predlogu željezničkoga
odbora tim, što će, videći nuždu, da se
željeznički projekt Senj-Bihač privede već
jednom u život na žudjenu korist ovih
krajeva, odaslati bezodvlačno predstavku
i molbu na vis. kr. ug. ministarstvo za
poljodjelstvo, obrt i trgovinu, da blago-
izvoli svojim moćnim posredovanjem kod
vis. kr. ug. ministarstva za javne radnje
i komunikacije pospješiti povoljno rie-
šenje predložene mu molbe radi gra-
djevne dozvole za pomenutu lokalnu
prugu.
Imenovanja u Bosni. Zajedničko mi-
nistarstvo imenovalo je odvjetnike Karla
Fogarašera u Brašovi i Ivana Mihalika
u Budimpešti odvjetnicima, prvoga u
Mostaru, a posljednjega u D. Tuzli. Po-
glavar zemaljsku vlade povjerio je vla-
dinom tajniku barunu Franji Molinariju
upravu kotarskog ureda u Krupi.
* *
Molimo mu gospodu koja nam
duguju za predplatu, il sa uvrstbe,
il za tiskanice il tiskarske radje, i od
kojih dulje vremena podmiru očeki-
vasmo, da se pospieše izvršit svoju
dužnost; nek nebudemo inače prisi-
ljeni poduzet druge korake.
sr i ne malenu (oko jedan milijun štam-
panih araka) radnju.
Pošto se mnoga gospoda povjerenici
"Matice, još ove godine neoglasiše i ne-
poslaše ni imenika članova ni rjihovili
prinosa, to se gg. članovi "Matice,, u-
moljavaju, da svoje prinose dotičnoj gg.
družtvenim povjerenikom uruče, a gg. po-
vjerenici neka iste što prije amo druš-
tvenomu g. blagajniku dostave, da ne-
bude zaprieke u razašiljanju knjiga, jer
će se uprava "Matice, u interesu reda
i družtvenog gospodarstva strogo držati
točke 5 družtvenoga poslovnika, te neće
družtvene ovogodišnje gore nabrojene knji-
ge absolutno nikomu slati, koji nije svoj
godišnji prinos uplatio.
Od zagrebačkih članova utemeljitelja
ubrati će prinose družtveni podvornik, a
zagrebački članovi prinosnici mogu svoj
prinos uplatiti uz namiru ili kod druž-
tvenoga blagajnika (sveučilištna sgrada,
prvi kat) ili u knjižarah: Županovoj (Al-
brecht i Fiedler), Hartmannovoj (Kugli
i Deutsch) i Mućnjak-Senftlebenovoj.
Članovi "Matice, će se i ove godine
primati sve dotle, dok bude zalihe ovo-
godišnjih knjiga.
Družtveni knjigoveža g. Ivan Schnei-
d.^r priredio je i ove godine za svih se-
dam knjiga "Matice, liepe i ukusne ko-
rice. Tko želi dakle imati ovogodišnje
"Matičine, knjige uvezane, neka se o-
brati izključivo samo na g. Schneidera,
koji će ovih dana oglasiti i ciene ovih
svojih uveza. Uprava "Matice, nemože
radi inih mnogih posala primati naručbe
glede vezova knjiga, a nije ni od po-
trebe, pošto spomenuti g. knjigoveža po
dosadanjem izkustvu pruža dostatno jam-
stvo, da će posao valjano i točno oba-
viti, a biti će mu to i tim laglje pošto
mu je "Matica, i ove godine povjerila
odpremu družtvenih knjiga.
U Zagrebu, na Spasovo god. 1884.
Uprava 'Matice Hrvatske*.
IR,a.zli alte -viesti.
Njeg. Veličanstvo kralj odobrio je i-
menovauje kraljevića Rudolfa počastnim
doktorom bečkoga sveučilišta.
Žalostna prispodoba, U Sveciji se do-
godio čin, koji sa vjerskoga gledišta vrlo
je znamenit. Dok se dobar dio naše sve-
učilištne mladež i srami vjere otaca svo-
jih. one viete, koja no je bila vjerna
druga Zrinjskog iFrankopana, iKvater-
nika do zadnjega časa njihovoga ži-
vota, dvanaest se učenika Upsalskoga
sveučilišta odvrglo protestantizma i pre-
šlo u katoličku crkvu. Ovaj sgodjaj, po-
tvrdjen od Upsalskoga lista Turiš, i pr-
vih Švedskih i Norvežkih listova, toliko
je znamenitiji, u koliko se to zbilo malo
posije svetkovanja Luterova centenara.
Tomu koraku doprinašaju još veću zna-
menitost težki napadaji koje su morali
podnieti sa strane profesora, tih oficioz-
nih branitelja luteranizma. A1 što više
dići tu izabranu kitu to je da su, odvr-
gav se državne vjere i privolir katolici-
zam, kompromitirali strašno svoju buduć-
nost jer se oemogu čemu nadati ni od
vlade ni od kralja, naravnih zaštitnika
svojih suvjernika a vrh toga njeka mjesta
po samom državnom ustavu katolici ne
mogu nikako pokrivati. Oh, sveta vjero,
C. g. ,Ščekac" — Dubrovnik — Ža-
limo što nemogosmo u današnjem broju.
Napried, mladi Ščekče!
II sempre solerte editore cav. L. Ro
mano per ben corrispondere agli inviti
del N. S. Padre Leone XIII, ci regala
oggi un magnifico libretto sotto il titolo:
11 Rosario Stendardo di Maria, come
lo ehiamo S. E. il Cardinale Gaetano
Alimonda nella sna Pastorale del 20
gennaio p. p.
Questo graziosissimo libretto dovrebbe
essere il Vctde-mecum di tutti quelli che
parlano la lingua italiana ed e un bel-
lissimo ricordo pel mese di Maria, in
esso vi si contiene tutto intero il modo
di recitare con divozione il SS. Rosario
con 150 brevissimi pii riflessi per ogni
Ave Maria dettati. dal venerando piu che
ottuagenario conte Cesare di Castagnetto,
con aggiuntovi le cose piu comu'ni che
si recitano quotidianamente, e nelle fešte
della SS. Vergine, cioe : V Angelus Do-
mini, Regina Coeli, Stabat Mater, Ave
Mariš Stella, Magnijicat, Pange Lingua
ecc., colle traduzioni a fronte in italiano,
ed in fine le giaculatorie: Dio sia be-
nedetto, ecc., che si recitano dopo la be-
nedizione del SS. Sacramento, e le o-
razioni che ora si dicono dopo la Messa,
decretate da S. Santita Papa Leone XIII.
L1 edizione e bellamente illustrata da
15 iucisioni cavate da disegni del sei-
cento, rappresentanti i quindici misteri,
al frontispizio S. Domenico e S. Cate-
rina che ricevono il Rosario, il tutto con
elegantissima copertina cromo-litografata
in oro ed a quattro colori.
Lo stesso editore ha pure ristampato
nello stesso formato e con maggior ele-
ganza gli altri dne libretti, gia piu volte
esauriti, del Viva Maria ed Ama Maria,
e tutti questi libretti si vendono ciascuno
cent. 20 la copia, L. 2 la dozzina, L.
15 il cento e L. 120 il mille assortiti.
Dirigere lettere e vaglia alla Libreria
L. Romano in Torino. X.
* * *
Istrazi on i Catechistiche di Monsignor
Pietro Tarino. — La Civil'tu Cattolica
di Firenze nel faseicolo dol 3 raaggio
corrente (pag. 347-351) consacra trna
lunga Rivista Bibliograjica contermando
i ben meritati elogi a quesf importan-
tissima opera sul Catechismo.
Ricordiamo ai nostri lettori che essa
e tutta pubblicata in quattro bei volumi
in 8° di eirca 400 pag. cadauiio, e che
si spedisce francc di posta dalP editore
cav. L. Romano di Torino, contro vaglia
di L. 16. X.
Og-lSLS.
Na kilometar daleko od sida Tkona
prema Biogradu podiže se brežuljak
Čokovar, na vrhu kojeg obstoji već
od XII. vieka Jiopi prostrani udobni
samostan Benedektinsk i.
Kroz osam viekova mnogo j'e sta
pretrpio, nu u zadnje dobu darovinr
velikodušnih osoba kraljujućo austrij-
ske Kuće bio je od podpisauog po-
pravljen, te je sada sasvim u redu.
Samostan uz veliki prostrani dvor
ima pet velikih soba, izim m^koliko
omanjih, prostranu kuhinju, jestbenicu,
zdenac hladne vode itd. Krasan je
pogled sa ovog iznositog brežuljka •
na čarobni prediol koji se izpod njega
stere, na čarobni zaliev zadarski, s
jedne strane sve do pak preko Zadra,
s druge čak do Murtera i bližnjih mu
otoka i ostrvica, preko zalieva na
ravne Kotare, sve dokle oko može
doprieti.
Krasno li je ovdje stanovanje u
premaljeee i ljeti!
Podpisani bio bi voljan dati u na-
jam ovo mjesto kano ljetovnik. Ne-
daleko od Tkona, Pašmana i samog
Biograda može jamčiti za nabavljanje
potrebitog živeža. Tko bi htio prija-
vit se može se dogovarat pismeno ili
ustmeno sa podpisaiiim. s kojim će
biti posve lahko nugodit se za mje-
sečni najam.
Tkon. 18 ožujka 18S4.
Župnik.
Pozo r II
Uljena Slika
Zadnji časovi u tamnici okovani
Ban Petar Zrinji i Frankopan po
originalu.
Ogromni' veličine sa 5širokim zlat-
nim ili crnini okvirom može se naručit;
kod mene u Belovaru I. B. Pećar il
mojeg zastupnika Viktora pl. Cerić u
Kraljevici 'Porto lie). —
Slika stoji u gotovu 12 fior.
av. uz četiri mjesečne obroke II
jior. av.
Nakladom D. Prth/er-a a lh<-
brovniko izašo }<•
"SS/^SLtica. ^^rvatska.,,
dotiskati će za koji dan svoje ovogodiš-
nje družtvene knjige, i to sedam ih na
broju:
1. Maspero. Poviest iztočnih naroda.
(Svjetske povjesti knjiga I.)
2. Novoijeki izumi. Knjiga II.
3. Lorkovič. Žena u kući i u družtvu.
4. Šenoa. Sabrane pripoviesti. Svezak I.
5. Marković Fr. Iz mladih dana. Pje-
sme izvorne i pievedene. (Zabav. knjižn.
sv. LXVI—LXVIII).
6. Sisolski. Gospodja Sabina. Izvorni
roman. (Zabavne knjižnice svez. LXIX—
LXXII).
7r Maturanti. Grof Ivan. Igrokaz u
pet čina! (Zabavne knjižnice svez. LXXIII
LXXIV).
Ove knjige, koje ukupno iznašaju preko
135 ti3kanih tabaka, i pošto su sve ti-
skane u blizu sedam tisuća otisaka, ima
ih na broju do blizu petdeset tisuća ko-
mada, početi će še razašiljati po prilici
koncem budućega mjeseca j unija, kako
družtveni knjigoveža dogotovi svoju doi-
koja podaješ toliko jakosti!
Odpisi „Kat. Dalm."
Č. g. ,Stekliš". — Komiža. — Kako
dobro opažate, nama je istina najdraža.
Hvala na obaviesti!
SI. Druž. „Hrv. Raz." — Mak. Pri-
morje. — Na dobro imamo rado prista-
jat. Pa odveć je plemenit Taš podhvat,
a da bismo mu rad male žrtve, smjeli
uzkratiti iskrenu podporu. Ergo drago-
voljno. Napried, za nevoljni, al dobri
hrvatski rod!
0. g.X.— Trstenik. — „Glasilo sve-
ćenstva i neodvisnih svietovnjaka" nemože
u onom neugodit svomu obćinstvu. U-
napried samo molimo, nek Vaše vrstno
pero izkiti u hrv., da nama bude laglje.
Živjeli!
C. g. X. — Drniška okolica. — Na-
stojati ćemo. Na svem prij. hvala! Bog
poživio kremenjake!
Č. g. A. M. — Šolta. — Naručeni
, Canon Missae" primit ćete sutrašnjom
peštom. Bratski odpozdrav!
Č. g. M. P. — Dubrovnik. — U svoje
vrieme željno ćemo izčekivati blagohotno
obećano izvješće. Da učestvujete „udesu
borioca i vojnika", osvjedočeni smo. To
nam čast i utjeha: u družtvu učenijih i
duševnijih sve biva laglje. Živjeli!
G-otsGsreu
Lutrija na novac.
Samo jedno vučenje.
GLAVNI SG0D1TCI 50,000
M. 20,000
M. 10,000
6.100 sgoditaka u iznosu od M.
185,040. Ciele originalne srećke komad po
2 fior. dok je zalihe, dobiva se kod „Haupt-
lotterie-Collection" CARL ANDING IN
GOOTHA.
Sgoditci biti će izplaćeni u gotovu Ijez
odbitka, umah poslie vučenja.
Osim toga dobivaju se u istoga sve
njemačke državne srećke, kao Kgl. pruske,
saske, braunšveigske i hamburške uz pr-
vobitnu cienu, bez svakog doplatka.
Enrico o Stanislae Giovan-
netti romani, dimoranti in Cat-
taro da eirca 5 anni esercitano
la professione di argentieri
ed orcfiei, eseguiseono (jualun-
que lavoro sia per Cliiese o pli-
vati ; come fin d' ora conosciuti
per i molti lavori eseguiti per
tutta la Dalmazia ed altrove;
pertanto si rivolgono a tutti qnei
che vorranno onorarli di coman-
di. Rivolgersi in piazza del Duomo
in Cattaro.
posvećen
81. DJEVICI MARIJI
ili
razmišljanja o poglavitim otajstvi-
ma Marijina života s molitvama i
izgledima, preko mjeseca Svibnja ;
»finn .se nadodaju
Misne Molitve, priprava na ispo-
vijest i sr. pričešćcnjc. i neke drage nj
pobožne zabave; a za tim W
JI KITA PJESMICA jjj
(80) na čast hl. Djevice Marije
un'did
kan. Stjepan Skurfa.
u 16. Strana XV1-412. Cijena 8<>
novčića.
U| S poštom franko 85 novčića
B HSE5H5H5E5HSESE5ES5SZSESE5'ć]
Nijedan trgovac nešalje svoju robu kao
ja: bez pouzeća. carinjeno i Iranko, te
nzimljem sve na moj trošak natrag, što
nije za 50—l00nl„ jeftinije no drugdje.
Da liobi to istinito bilo, morao bili ja
velike štete, nositi.
Ceylon i Goldjava kava,
kilo po 1 fr. 45 nvč.. nadalje'- čaja, čo-
kolade i južnog voća uz vrlo' jeftinu cienu.
Imadcm jošte SREBRKN1J1 KEMON-
TOIR-SATOVA po 11 fr. 50 nvč. a bu-
dilica po 3 fr. 50 nvč. na zalihi. —
Platež od jedan do dva mjeseca po
primitku.
Adolf Laiiibert,
Beč, 1 Hothenthurmstrassc, 19.
tojega ili mn obitelj o svom troška lie-
ĆHa; ako je živ, njoj ima zahvaliti!
Ne može li učitelj ozdraviti kod kuće
— na selu, ako ima koju krajcaru od
grla uitedjenu, traži lieka u kruno'vin-
skoj bolnici. A poito ne može, jer mu
financije ne dopuštaju, posebne sobe
nabaviti, stave ga onako na božju, me-
dju ljude i svake dlake i svake bolesti.
Tu, ostao — propao, mora kukati i na-
ricati toj „vječiti patnik", dok mu obi
telj, ako ju slučajno ima, kod kuće od
svake nevolje skapa. Ne može ni sebi
ni svojim pomoći: ono kukavne plaćice
potrošio je na se i za se u bolesti, da
ne zna ni sam kako, kada i gdje. Do-
stojno i pravedno bilo bi tom „vječitom
patniku" na kruno vinske troikove dati
lieka. Ne zahtieva se Bog zna ita: po-
sebna sobica, brana i Ijekovi sa dotič-
nom dvorbonf, dok si nadje on ili mu
obitelj poremećenom zdravlju lieka. Nada
krunovina, i ako siromafina, žrtvovati
će malo forinta za zdravlje svojih pro-
svjetitelja. A moglo bi se, da krunovinu
ne bude stojalo niti novčića, kad bi se
u koječem stalo itediti; n. pr. onaj neo-
pravdani luksus u bolnicam umanjiti:
ne pružajmo noge, nego koliko nam bi-
ljao zapovieda. Gdje se troši na devet-
deset i devet, može se i na stotog; nu
pri tom treba osobito na administraciju
paziti i stvari će ići u redu. Ne zidju se
krunovinske bolesti jedino za kojekakve
besramne bolesti i za same bludnice.
Svrha kruno vinskim bolnicam jest: pru-
žiti prostomu puku pristojne udobnosti,
koje ne može kao bolestnik u svojoj
kući imati; to mu ne dopušta njegov
stalež; ne dozvoljavaju mu, Sto je gla-
vnije, njegove financije. U ove ubrojite
i pučkog učitelja: osladite mu ono gor-
kih časova njegove bolesti; pružite mu
utjehu, da Be može mirne dude preseliti
u vjekovječnost. Naši „patres patriae".
Bog vam, a duša vam!
Pošto se je otvorio krunovinski »Sabor,
turismo u sviet rieč o ovoj rak-rani
našeg pučkog učitelja; dočim, mišljasmo
to učiniti koncem dojdućeg kolovoza i
pozvati cielo učiteljstvo, da u ovogo-
dišnjim svojim kotarskim skupštinam
(drže se u rujnu i listopadu) stvar do-
bro prouče i visokom »Saboru na pretres
podastru. Nu čovjek odredi, a Bog na-
redi. Ovog puta Visoki Sabor otvorio se
za rana i time nam pomrsio račune.
Sad ne ostaje nam, nego pozvati svakog
pojedinog učitelja, da se u ovom pitanju
pismeno obrati jednom od zastupnik^,
koji će stvar na dlaku prokosuriti, pa
visokom Saboru na uvaženje i odobrenje
predložiti. Dotičnog zastupnika ne treba
vam kojekuda tražiti. Eno vam ga u
osobi velecienjenog i veleučenog Buzo-
lića. Dum Stiepo, kao ravnatelj učite-
Ijišta, bio je pučkom učiteljstvu otcem;
a sad, kao zastupnik naroda, nadamo
se biti će mu i otcem i majkom. Uza
povi&enje plaće, da pristojno može naš
pučki učitelj preživjeti, nek Be nastoji
olakotiti mu ljute boli u njegovoj težkoj
bolesti. A to će se postignuti, bude li
ee u ovom zasjedanju predložilo viso-
komu Saboru: da učitelju i njegovoj
obitelji, kroz vrieme njihove bolesti dade
su bezplatno u krunovinskoj bolnici —
posebna sobica, hrana, Ijekovi sa osta-
lom dvorbom. Kod Boga i naroda nači
će svi koji ovaj predlog podupru, a
naši učitelji na vieke bit ćeti harni.
V- —
Što ima nova po svietu?
„Kreuzzeitung" javlja, da će Njegovo
Veličanstvo car i kralj Franjo Josip
poći u Berlin ili sa nadvojvodom Kar-
lom Ljudevitom ili sa nadvojvodom
Franjom Ferdinandom.
U češkom saboru biti će mnogo ži-
vlje razprave uslied toga, što mladočesi
nlaze u sabor jači i što će oni odrieši-
tije tražiti, da se zadovolji opravdanim
tražbinam naroda, nego li su to činili
Staro česi.
Car Vilim poslao je ruskome caru
BVOJ portrait u naravnoj veličini. —
PoSto ae car Aleksander žaca poći u
Berlin, u Berlinu namjeravaju udesiti
sastanak u kojem pomorskom gradu, i
to 21. ili 22 kolovoza.
NAŠI DOPISI.
Stankovci, 18 srpnja.
Dne 13 tek. prispio nam šibenski
biskup presvietli Fosco u pastirske po-
hode. Došao sa Lišana. Na susret izašli
mu ugledniji mješćani sa seoskom ron
dom. Mužari gruhali, da se je čulo preko
devet brda. u pratnji presvietlog bili
su prepoštovani otac Šimunović i kano-
nik Belamarić.
Ovog puta nije bio presvietlog Fosca
samo cilj da podieli svetu potvrdu, nego
i da nam blagoslovi novosagradjenu cr-
kvu, te krsti zvona. Da se ie blagoso-
vila crkva, osobito je zahvaliti samomu
{>oduzetniku iste, pošto je on bez wco auda" izručio ključe; a da se je čekalo,
dok bi se vladini ljudi makli, još je
moglo dva vjedra Krke proteći. Kadnja
crkve je, da ne može bolja; baš u redu.
I gdjekoji grad mogao bi se njom po-
nositi. Veličanstvena je: preko 1200
duša može u nju stati; duga je do 34
metra. Dne 14 tek. presvietli blagosovio
ju je i u njoj prvi misu rekao. U na-
rodu neopisivo veselje. Sjatilo se puka
iz sve bližnje okolice, tako da je crkva
bila dubkom puna. A još da se je za
stalno znalo, da će se blagosloviti, bilo
bi ga koja hiljada.
Na 16 tek. presvietli krstio je zvona:
tri na broju; najveće teži 1000 bečkih
funata. Ovo ga nazvaše "Velika Gospa";
srednje okrstiše „Sv. Nikola", a naj-
manje „Sv. Josip". Kumovali: prvome,
načelnik benkovačke obćine Dapar, te
Petar Novaković pa Jadre Miletić mje-
stni glavar; drugome, Vržop Grgo iz
Vodica, Blaž Pelajić i Marko Dubra-
vica; trećemu Ivan Bakija sa Benkovca,
Jadre Morić i Vid Pešut. Krštenju zvona
prisustvovao je i vladin izaslanik, ko-
tarski povjerenik sa Benkovca. Da su
župnici okolnih mjesta na slavlje došli,
suvišno je i napomenuti. Zvona vriede
fior. 3200, a šalila ih „Premiata fonde-
ria F. De Poli in Vittorio — Venezia".
Na njima se čita sliedeći hrvatski nad-
pia: „Crkva franjevačka B. D. M. na
nebo uznešene — Stankovci — Zvona
sagradjena za uprave O. Vladislava
Radnića župnika. Darom puka i crko-
vinarstva 1889". Slažu, glas im je, da
je svakog prisutnog zadivilo, presenetilo
— prava milota slišati.
Posije krštenja zvona, bio je objed u
m. p. Samca mjestnog župnika. Bilo je
do 30 pozvanika. Da se je pri koncu
napijalo, suvišno je i iztaknuti. Dne 16
tek. i ako pokasno, prispio je na slavlje
i m. p. Radnić sa Unešića pod kim je
crkva i započeta i dovršena bila.
U utorak u večer presvietli pohodio
mužku učionicu u družtvu prisutnog
sveštenstva. Zadržao se jedan sat.
Dne 17 presvietli krenuo je na Ba-
nievce u pastirske pohode; ali se je za
objed u Stankovce povratio, pošto u
Banjevcim župnički stan u tako je rdjavu
stanju, da mjestni župnik, od straha da
ga krov iste ne poklopi, spava na dvoru
pod čadorom, pošto u mjestu ne ima
pristojna stana gdje bi mogao glavu
sklon u ti (Žalostno! Poznato nam je, da
vlč. Begoti neprestano kuca, da mu vi-
soka vlada dade sazidjati novu kuću,
pošto stara nije za nikakav poprav; nu
ona ni da čuje. Ur.)
Na 18 pako iz jutra odputovao je
presvietli put Skradina, i tako svrši sla
vije, koje će jedva praunuci praunuka
naših praunuka zapamtiti. Samo Bože
naspori! — *ć. —
Domaće Viesti.
U jutrošnjoj Bjednici sabora ovjero-
vljeni su preostali izbori. Glede izbora
dra. Bajamontia Zem. odbor opazio je
da, kd i drugdje, izbor se obavio cedu-
Ijam, što nije u redu, a u ostalom pred-
loži da se izbor ovjerovi. Ipak govorili
su o izboru Trigari, Smirić, Bulat, Po-
dić, Čingrija, Klaić. Govori osvrćali su
se na neke malene formalne prepirke.
O izboru Puljezi zapleo se takodjer
govor, jer Zem. Odbor predložio da se
spisi povjere povjerenstvenomu odboru.
Govorili BU Podić, Bakotić, Bulat i Klaić,
svi takodjer o tumačenju nekih para-
grafa unutrnjega pravilnika. (Preko ju-
trošnje razprave nekomu Papareli došla
padavica na triemovim i nastao žamor,
uslied kojega sabor bio prekinuo sje-
dnicu). Predlog Zem. odbora bi primljen,
i tim završi današnja suhoparna sjednica.
* * *
Na 27 tek. gosp. namjestnik pozvati će
gg. zastupnike na
*
* *
Primamo iz Spljeta, da je imenovanje
preč. Nakića biskupom Spljeta i Ma-
karske čuveno s pravim uzhitom. Preko
sto raznih brzojavaka poslato je na
preč. imenovanoga biskupa. Uz te če-
stitke odlično mjesto zauzimlje brzo-
javka spljetske obćine i ona spljetskog
kaptola, Toliko ova dva pozdrava koliko
odpozdravi biti će obielodanjeni u na-
šem Listu.
* * *
N. V. naš kralj darovao je crkvi u
Rogoznici f. 300, a g. namjestnik crkvi
u Pupnati f. 60.
* * *
Primamo sa Silbe, da se ondje pri-
miču obćinski izbori te da je nastalo
komešanje. I stari načelnik poznati g.
M. preko svojih viernih skutonoša radi
kako bi opet zapašovao. Silbanjski ro-
doljubi, oprez!
* * *
U prvoj sjednici sabora palo je u po-
gled srpstva rieči iz narodnih usta koje
će veoma loš utisak učinit na hrvatsko
obćinstvo. Jedni priznavaju srpstvo Bo-
ke, a drugi i ostaloj Dalmaciji tu na-
metnicu priljepljujU. Narodnjak Zore ne
da niti da autonomaš Podić govori o
kolonijam hrvatskim, nego hoće o naro-
dnim, a zast. Borčić ide jednakim prav-
cem i „pripušta" da je ciela Dalmacija
ne samo hrvatska nego i srbska!! Što
će na ovo preko velebitski „Obzor" koji
u broju od 23 tek. zove Dalmaciju
'pravom čistom hrvatskom zemljom? Ža-
lostno! Srbi stoje nepomično uz svoje
„srpstvo" bez ikakve primjese, a većina
svedj hoće šarenih pogača.
*
* *
Spljetski „Narod" zanosno pozdravlja
imenovanje preč. Nakića spljetakim bi-
skupom i medju inim kaže:
„Slavljenje zvona to nije bila puka
formalnost: ono je odgovaralo ćustvu
radosti i veselja svih dobrih i poštenih
srdaca ove prostrane, starodrevne i gla-
sovite Biskupije.
Don Filip Nakić je 142.i Biskup u
redu Solinskih i Splitskih Biskupa i
Nadbiskupa.
U ovom bogatom broju, kakvim ne-
Znamo koliko se još Biskupskih stolica
na svietu može ponositi, Nakić je prvi,
koji nosi ime Filip: ime jednoga od I-
susovih Apostola, iz Betsaide, koga je
Spasitelj toliko volio da oni, koji su
htjeli Spasitelja viditi, bili bi k Filipu
pristupili, i ime, takodjer, jednoga od
najrevnijih i Bogu najugodnijih Sveće-
nika, koji se je Sestnaestoga vieka ro-
dio u Florenciji — Svetoga Filipa
Neri a.
Mi nećemo sada da napišemo hvalo
spjev don Filipa Nakića: za nas nek
govori ono obće zadovoljstvo, kojim je
pozdravljeno njegovo imenovanje; nek
govori — da se tako izrazimo — ona
sveukupna Baviest ciele Biskupije, koja
kao da je instinktivno oćutila potrebu
Biskupa, kakav je Nakić, pa nekako
odahnula, kad je prispjela viest o nje-
govu imenovanju, kao da bi htjela reći:
ovaj nam se Biskup htio".
* * *
Ladjevački župnik vlč. Cvj. Gruber
imenovan je prisjednikom duhovnoga
stola senjsko-modruške biskupije.
Hrvatska obćina u Brodu darovala je
10.000 f. za liečnički iakultet u Za
grebu.
# * *
Iz Spljeta 22 tek: Jučer je amo sti-
gao g. nadzornik Glavinić da predsieda
izpitim zrelosti, koji su jutros počeli,
ćetri su učenika izključena od izpita
rad nedovoljnih redova u zadaćam.
*
* *
Poštovani gosp. Uredniče „Katoličke
Dalmacije"!
Po rukam je mojim središnje Povje-
reništvo za poviestne i umjetne spome-
nike u Beču primilo osnovu dogradbe
Zadarskoga zvonika c. k. mjernika g.
Tamino i njemačkim odgovorom na
moje popratno izvješće, kao svomu do-
pisniku, priobćilo je svoj sud o Jack
sonovoj i o Taminovoj osnovi. S toga
Vam znam reći, talijanski prievod toga
suda, koji ste u Vašem Listu br. 48
dneva 22 o. m. objelodanili, da je sakat
i umjetnosti i slovnici griešan.
Zato na zaštitu časti pohvaljenoga
Povjereništva, molim Vas, što će i ča-
stnomu crkovinarstvu S. Stošije ugodno
biti, da objavite u Vašem Listu ovdje
Vam priloženi talijanski prievod pome-
nutoga suda, za vjerodostojnost koga
prievbda svjedoči Vam ovdje priklopljeni
njemački izvornik, koji Vas molim da
mi što prije povratite.
Unapried Vam zahvaljujući, podpunim
štovanjem pišem se
U Zadru, 23 srpnja 1889.
Pop Ivan Danilov.
„A giudicare il progetto Jackson s'in-
contrano molte difficoitži. In primo luogo
la parte del campanile costruita circa
nel 1480 č cosi fatta da offrire pochi
punti d'appoggio pel suo ulteriore svi-
luppo; poi il tardo incominciamento
deir opera lascia campo alla questione
di principio se non sarebbe piu corri-
spondente, od almeno storicamente piu
esatto, un compimento del campanile
con forme del rinascimento, in luogo di
una quasi intera ricostruzione in istile
romanico.
Tanto I' architetto Jackson che 1' in-
gegnere Tamino partono dalla premessa
che il campanile sia da costruirsi in
stile romanico. Se si accetta questa o-
pinione, lo si fa per amore della vicina
Basilica di S. Anastasia ed a condizione
che il campanile venga messo in una
certa corrispondenza oolle forme esterne
del Duomo. Nel progetto Jackson tutto
sembra, in rapporto alle forme della
chiesa, troppo grande e massiccio. Jack-
son nel suo progetto si č servito del
motivo del!' unico piauo esistente del
campanile per tre volte, 1' una sopra
deir altra, in modo quasi uniforme, fa-
cendolo soltanto sempre piu grande.
Prescindendo da una certa monotonia,
estranea allo stile romanico-dalmato, che
ne risulta, 1' esistente motivo ad arcate,
che ha gižt le proporzioni del rinasci-
mento, subisce piu in su una, si direbbe,
strana trasformazione ed un rivolgimento
verso il gusto medioevaie. Sembra che
un piu ricco uso di motivi con arcate,
in modo alquanto piu libero, sarebbe
qui stato opportuno; anclie 1' impiego di
un fregio ad archetti avvicinerebbe l'ar-
chitettura del campanile a quella della
chiesa. 11 passaggio dal quadrato ail'ot-
tagono, sebbene non assolutamente ri
chiesto, pure, perche non estraneo al-
1' architettura dalmata, non e da riget-
tarsi; un piu robusto finimento della
parte ottagona e desiderabile. II motivo
delle aguglie angolari, affatto estraneo
alla Dalmazia, non sembra a suo posto.
L' ingegnere Tamino ha cercato di
avvicinarsi di piu nel suo progetto al
carattere dell' esterno della chiesa ed ha
scelto torme romaniche piu eleganti;
anche qui manca peraltro un ordina
mento perfettamente armonico e 1' uitimo
piano del campanile potrebbe riuscire
troppo pesante sul sottostante loggiato
aperto. 1 motivi adottati corrispondono
allo stile della chiesa, non sembra al-
1' incontro desiderabile il motivo delle
colonne angolari nei piani superiori, che
con cio ne soffre 1' impressione sulla
stabilitk dell' angolo o del pilastro an-
golare. II finimento del campanile non
potrebbe da uitimo venir approvato in
nessun caso; per un'altra soluzione piu
corrispondente la Dalmazia offre una
quantitk di buoni esempi.
La commi8sione centrale non potrebbe
quindi raccomandare nessuno dei due
progetti per l' esecuzione, deve anzi fra
i due principalmente sconsigliare dal
primo, tanto piu che 1' altro con corri-
spondenti modificazioni potrebbe forse
diventare accettabile.
Vienna, 5 luglio 1889.
Helfert m. p.
* *
Šalju nam i uvršćujemo sliedeći „iz
pravak":
Nije istina,v ko što ae pošteno tvrdi
u dopisu iz »Šibenika tiskanu u časopisu
„K. D.u pod naslovom: „Istinu gudi
ma te gudalo i po prštim tuklo" da su
podpisani sastanku na Konjevratim pri
sustvovali i ondje svečano pismeno „na
svom poštenju,, obvezali se, da će dne
3 srpnja za Vidovića j jednog seljaka
iz bud kog mjeBta Šibenskog kotara
glasovati.
Nije istina da je, ma bio tko, podpi-
sane zastrašio i na njih uplivao, da za
gosp. narodnjake Vrankovića i Fontanu
glasuju, jer se podpisani ne dadu sa
uzicom na izbore vodit, a same se ku-
kavice zastrašiti dadu.
Što
se pak izdajstva i nevjere tiče,
kroz to će se podpisani sa dopisnikom
pred c. k. Sudom razgovarat.
Rogoznica kod Šibenika, 22 srpnja 1889.
Gjuro pop Matusić
Nikola Ercegović glavar.
Različite viesti.
U Pragu izlazi na način Kuhačeve
sbirke „Slovanstvo ve svych zpevech".
Od ove sbirke izašle su dosada sv. 44.
U posljednjoj svezci započimlje južno
slovenski odiel.
* *
Glasoviti afrički putnik Stanleyvr»L
sada u Evropu nakon neopisivih i?*
tnja i stradanja, što ih je podnio uSf"
živajuć nepoznate afrikanske krakTj
Od 600 pratioca, B kojim je krenuo?
izpituje nutarnjost Afrike, ima ih n?
samo 17 — svi su drugi pomrli, 12l
od napora, bud od gladi, bud od
prijatelja. Ove viesti donio je parobtJ
„Kensimbott, koji je nedavno stigao
Liverpool.
* *
Zloglasni Jack ubojica, koji nevidot*
usmrtio toliko žena u Londonu, javlja
napokon da je uhvaćen. Kažu, da jt
visok 6 stopa, da je sam izpovidio svoji
nedjela, ali dodaju, da je njegovo p0,
našanje i govorenje čudnovato.
* * *
„Militar Zeitunga javlja, da su ove
godine pravljeni pokusi. sa novim pa.
ščanim prahom u vojnom taboru koj
Brucka na Leithi. Tim pokusim prisu
stvovao je i nadvojvoda Albrecht.
cala su dvu pješačka voda u nišan. J*
dan vod upotrebljavao je dosadanji prab^
a drugi pucao je novim. Pokus novim \
prahom bio je veoma povoljan, jer kad
se je pucalo starim prahom, dim se je v!
već nakon trećeg pucanja tako razvio!
da se je nišan slabo razpoznavao, dočimj
kod novoga posve se je razabirao. KasJ
vijanje dima kod novoga praha, za tre«
ćinu je manje nego kod staroga. -«
Kako ,,ReicTi8wehrw doznaje, preustroji!
će se austrijsko utvrdno topničtvo. Ba-
taljuni imat će u buduće po četiri sa*
tnije, dočim su ih prije pet imali, a ti-
si m toga ustrojit će se kod svakoga
bataljuna po jedna pričuvna satnija.?
Novo preustrojstvo austrijskog domo-j
branstva provedeno je najmenovanjem
22 pukovnika i podpukovnika, koji 88§
postali pukovnijskim šefovim. Domobran-i
stvo razdieljeno je u 22 pukovnije, koj$?
se zovu domobranske pješačke puko^
vnije, te su obilježene brojevim 1 do*|
datkom dotične pokrajine, Svaka pa|
kovnija nije sastavljena od jednaka;;
broja bataljuna; ima ih, koje imadU po|
četiri, a i po dva bataljuna, četiri ^al^
matinska bataljuna pretvorit će se s vrejj
menom n jednu pukovniju, ako se iao|
žebit ne načini od južno dalmatinskoj
domobranstva posebna stojeća vojska. •
Odpisi „Kat. Dalm.«
C. g. J. — Blato — Naručenih 6 ići
tis. „Obračuna" poslasmo Vam jućefaj
šnjom poštom. Radujemo se što je pri
naručba novom podvostručena. „Na o$
govor" možda takodjer preradimo i 'o|
bielodanimo, jer nas i na to s
Btrana potiču. Glede onomadnjega piama
odgovorismo u> odpisim. Ne
Zdravo!
SI. Sb. duh. red. ml. — Pečuh
„Obrač/ odpremismo jučer, jer predjl
poštom ne dopriesmo na vrieme. ' j
Č. g. x. y. — Silba — Primiškff
Vaše dopise, ali au, kako sami znate,:
puni osobnih imena, a s toga nemože&o
uz najbolju volju nego medju priobće«a|
Ne bi li se moglo preudesit na objekti
vno? Mi spravni. Srdačan odpozdravi
Č. g. ić — Silba — gospodina Vi
vidjesmo ovdje, ali samo tren sustas&pj
u razgovoru. Ono očitovanje 6 naše strflto«
čini nam se suvišno nakon ustmena rass#
govora. Vi znate kako ste radili, a dr«gi|
znadu kako je izpalo; znadu takodjefj
za živo zauzimanje tamošnjih prijatelja^
kremen rodoljuba i znadu za „nehotičn^
pogreške koje su izpadak omogućile^
S naše strane ipak što možemo za Oft
čelo, evo nas gotovih u svako dob^
iskreno i oduševljeno. Medjutim upritft
da se ne ruše stečevine. Bog i Hrvatski
nek Vam svedj lebde pred očima!
vjelil -
C. g. J. — Bosiljevo — Promienistiifl
Č. g. M. Š. -- Mostar — Liepavafl
hvala na zanosnim riečima o „Obračfr
nu". Bože daj da ae prestane popuš^;
njem. Naručenih 10 izt. primit ćete att
trašnjom poštom. Srdačan odpozdravi>
C. g. O. K. — Kninska okolica p
Primismo za 6 iztisaka. Liepa hvala'
C. g. K. — Vis — Zbor nije
poslao. U njegovu je i Vašem interes^
da se knjige oglasuju.
0. g. x. — Izpod Zavelima
nam jučer, ali nemogosmo danas. H p®'
nedjelnik svakako. Zdravo! J
C. g. Motritelj —. Blato na Korčuli %
U dojdućem broju dragovoljno. :!
I
?l«W*i i odg<wntf mtoih
Znajte da novim zakotiom ekonomično
stanje bi poboljšano za f. 12:32 godi-
šnja, to na razlog od f. 300 što primam
kao naknadu, već po prvoj teskeri
Vlade morao sam izbrojiti f. 20 i ne-
koliko novčića za taksu, sad ako Bog
da godiSnjih dvajest za porez, pak kako
čujem na kuću u kojoj stanujem
morat ću plaćat, porez, premda nije
moja ni crkovna. Kako vidite: siamo
conciati a dovere. A naši zastupnici?
A...? Dixi.
* * *
Primiamo sa zahvalnošću „Programma
dell' i. r. gionasio superiore iu Žara"
za g. 1888 89.
U poučnom dielu nahodirao nastavak
Storia dell a Dalmazia dal 1791 al1814,
koju piše prof. Tulij Erber. Ovaj čla-
nak zaprema preko sedamdeset strana.
Učenika koncem g. 1887-88 bilo je
174 a početkom g. 1888 89 učenika 199.
Ud tih iz Zadra 91, iz ostale Dalmacije
98. Po materinskom jeziku „lalijanaca"
128, Hrvata 62; po vjeri 161 katolik,
37 grčko iztočnjaka.
* * *
Pišu nam iz Spljeta, da se ondje mi-
sli pokrenut sedmični pravaški List, i
da će uredništvo bit povjereno mladoj
»ili, kojoj Be razlogom može povjeriti
ta zadaća podpunim pouzdanjem.
Mi s radošću pozdravljamo širenje
pravaške štampe, ali se bojimo bili ko-
ristilo, kad i ono što već obstoji udara
uu, tri trave. Ne. bi li bilo zgoduije po
dupirat obstojeće V Ne bi li »e tim na
čelu više pripomoglo? Videant qui in
eo sunt ut
* • *
Jučer su bili državni računarski izpiti
kod namjestnika. Prikazala HU se dvojica,
naime Ivo Jerković i Lovro Mirković i
proglašena su oba sposobnim.
X. Y.
* * *
Kučiće kod Omiša, 25 kolovoza: Lje-
tina ovu godinu bila poniela sasvim do-
bro, ali u vrieme sabiranja izdalo žito,
te jedino uhvanje težaku bilo u lozi.
Na žalost na 14 tek. na dva sata po
ponoći okrenu božje vrietne tako strašno,
da ljudi iz postelji su skakali; kako je
krupa po kućarn bubala, cakli poraz-
bijani, mislili da će i pločo i škure po-
razbijati. Trajalo biti će tri minuta. Kad
u jutru svane, ajme! sve grane i lišće
pod stablim, vinogradi crni kao u zimi,
sve otuklo, Bože učuvaj. Plače malo i
veliko, gledajući kako njihovi trudi u
trenutak oka izginuše da se za grozdje
nožna gdje je. Jadni težak u Kučićim
i SviniAćim more živ u zemlju, jerbo
dug, kraljska, a oke žita nejma u kući.
Onda što da učini? Kud će naši žu-
pnici? Visoka vlada ima tri godine o-
bustavila jim plaću i još jim ni utoke
nije riešilo! mogu s nama zajedno gle-
dati koru kruha da jim tko udieli, jer
kud mi nejmarao, nejma ni župnik. Neka
starija vlast pošalje jednog povjerenika
pak onda u čem godir jadnome težaku
neka podpomogne, drugčije ova dva sela
Kučiće i Svinišee propala za vieke.
Te,žale.
# * *
Jadaju nam se izkrunovino: Clunak
u dičnoj nam ,,K. D." (V. pr. broj 50)
— «! . MUU -PMI seggg ... , 1... —LHL.1LJSL1
Uspomena o Raspravi Posvećenja
Sluge božjega
Prag: Nikole Biankovica')
Spljećanina
Makarskog Biskupa
napisao
bilježnik rasprave
sveć. Eu genij M. \utio.
PREDGOVOR.
Odlučio Bam obielodaniti ovo uspo-
mene da zadovoljim želji mnogih mojih
eugradjana Makarana; koji ne zaborayiv
vruće molitve svojih predja, vesele se
u svom srcu što vide da je dobro na-
predovala Rasprava o Posvećenju Sluge
božjega prag. Nikole Biankovića.
Udovoljavam ovoj njihovoj opravda-
noj želji, jer u maloj radji koju objelo-
danjujem, nalaze se potankosti o već
gotovoj Razpravi koja je tiskana u
Rima|i koja je atavno jedan od najlje-
•) Razumije «n po sebi, da se prigodom
ovih crtica podpuofl podvrgavamo cr
kvenim propisipj glede prosude čude-
snih dogodjaja. 4
„O učionskim globam" veoma se doj-
mio obćinstva. 1 ne oprostili visoko ze-
maljsko učionsko vieće udarene globe
za 1887, 1888, i 1889 mnoga sela bit će
ucviljena. N. pr., mi poznajemo mjesta
koja će morati izplatiti: 200, 300 do
400 i više torinta. A u čiju korist? To
bi težko bilo da je i dobra godina, a
kamo li sa ovogodišnjom „peronosporom."
Ovliko do znanja gospodi u Zadru.
•
* *
Primismo sa zahvalnošću Program
c. k. velike gimnazije u Spljetu za g.
1888 89. U poučnom dielu nahodirao
„Indicea inacrtptionum quae in c. r. Mu-
seo archaeologico Salonitano Spalati aa-
servantur et quae in Programmatis an
norum proxime elapsorum 1885-86,
1886-87, 1887-88 editae sunt. Composuit
Fr. Bulić, direetor ejusdem Musei".
Iz statističnoga djela doznajemo, da
je koncem godine bilo 256 učenika, a
početkom 276; od tih iz Spljeta 62.
Učenika 243 imalo je hrvatski za ma
terinski jezik, a 31 talijanski. Po vjeri
270 katolika, 5 Židova i 1 grčko-iato-
čnjak.
* * *
Iz Tiešnjanske obćine, u kolovozu:
Ovih dana raniše u Tribunju seoskog
glavara nožem u bedro. Ovoj „krvarini"
vele da su povod zadnji naši obćinski
izbori; jer da su im Tiešnjani obećali
razkopati njelcu cestu što su Prvić Se-
purinjanim kroz svoj mejaš morali pro-
biti, samo ako budu u izbornim za nje
glasovati a proti Vodičanim i Murter-
Betinjanim. To da je obećavao njeka-
kvi Podlanica (Orada). Izbori bili i pro-
šli. Cesta se ne razkopala, a narod se
uzgagorio, žao mu je što ga namagja-
riše.
* + *
Učionsko je zemaljsko vieee imeno-
valo: učitelja pri pučkoj učionici u Tro-
giru Dinka Kačić-Dimitra učiteljem pri
gradjanskoj učionici u Šibeniku ; pri-
vremenoga učitelja pri pučkoj učionici u
Vrlici Luja Nikolića pravim učiteljem
pri istoj učionici; privremenoga učitelja
pri pučkoj učionici u Prvić Luci Marijana
Balića pravim učiteljem u Tiesuom ; pra-
voga učitelja pri pučkoj učionici u Su
petru, Petra Radića pravim cčiteljem u
Pučišću; privremenu učiteljicu pri pu-
čkoj ženskoj učionici u Pučišću Antici
Vuškovića pravom učiteljicom pri istoj
učionici; privremenu učiteljicu pri mje
šovitoj pučkoj učionici u Brgatu Mariju
Konsulovu pravom učiteljicom pri žen
skoj učionici u Zlarinu.
* * *
Kotarsko poglavarstvo zadarsko pri
poznalo je d.r Božu Peričiću pravo da
vrši lieĆničko zvanje.
* * •
Pražka „Politik" doznaje, da se za
Bosnu i Hercegovinu snuju nekoje re-
forme. Ponaprije će se izvesti nekoje o-
sobne promjene i premještaji. Zatim se
imaju riešiti nekoja viseća pitanja o u
pravi bosanskih željeznica. Izprvine bile
su bosanske željeznice sasvim pod vo-
jenom upravom, no ta je uprava sada
na toliko dualistički uredjena, što su
sada samo na čelu uprave častnici, do-
pših uresa što može nabrojiti makarsko
zgodopieje.
Udovoljavam toliko radje jer kako je
božja Providnost odredila da prag.
Bianković upravlja Makarskom biskupi-
jom, kad je neobhodno potrebito bilo
da se religijozno-moralno i socijalno
stanje moje otačbine obnovi, tako ja u-
hvam u milosrdje božje, da će Posve-
ćenje o kojem se sada radi biti za nju
koristno i dobrotvorno, i daće ova vre-
mena, dosta nesretna, na bolje krenuti.
1 ja zato vruće želim da proslava
tako velikog i slavnog muža bude nov
korak k moralnom i materijalnom bla-
gostauju moje mile otačbine.
Zadar, na 1. kolovoza 1889.
I.
Poviest svih vremena i svih naroda
jasno kaže kako božja Providnost, koja
ravna svietom, daje svakomu što za-
služuje, tjeseći i obdarujući one koji su
dostojni njezine milosti. Ovaj čin koji
se je ponovio i neprestano se ponavlja
toliko kod naroda u obće, kako i kod
pojedinih oaoba, vidimo ga sasvim ja-
sno u poviesti grada Makarske.
PoTiest u iltinu nam kaže kako Mu-
čim ostali funkcijonari željezničke uprave
te prometuo osoblje pripadaju gradjan-
skomu stališu. Konačno će se na posje-
duutom području preustrojiti služba si
gureosti, oružništvo umnožati za 100
momaka, a nasuprot razpustit će se sva
tri krila letećega vojenoga sbora, koji
je bio ustrojen, da podpomaže oružni-
štvo. Pošto će se oružnićki sbor, u ko-
jem su dosele služili samo domaći si-
novi umnožati, primat će se unj i pri-
padnici Austrije ili Ugarske naročito
bivši vojnici, koji govore hrvatski. Ovom
prilikom spominjemo i to, da su doki-
nuti sliedeći porezi, koji su obstojali još
od turske uprave: 1 rćevinska daća, od
koje je poprieko unilazilo 104.000, 2.
porez na veliko blago, koji je nosio
65.000, 3. vojno oprostna taksa, koja
je nosila 460.000 i 4 tako zvana vla-
dikarina, od koje je unilazilo 30.000 f.
Nadalje su smanjene pristojbe od ku
povanja nekretnina za 60 postotaka i
ovćarina od 18 na 16 nvč. po glavi.
C
Književne viesti i ocjene,
„Emin-agiiia ljuba"
(piše IJ. Talija).
Ovim crtam smieram da svratim po-
kornost čitalaca na neku knjigu što no
„Matica Hrvatska" nazad ne vele dana
na svietlo dade, i da koješta o njome
progovorim. Knjizi je naslov ,,Emin-
agina ljuba", sastavitelj joj je dobro
poznati J. E. Tomić, koji se može bez
dvojbe ubrojiti u najdarovitije i vriednije
hrvatske romanopisce i noveliste; to mu
je bar od davna pripoznala kritika, to
mu kaže njegov remek-djelo u toj struci
„Zmaj iz Bosne" što no je doživjelo i
prievoda u inostrane jezike, i u tim
prievodima višebrojna izdanja. Njegova
se djela rado čitaju, on bo vješto oda-
bire i riše takova fakta, koja se lako
srca dojimlju; njegov je jezik gladak
i praviUn mnogo, a naosob u ovoj za
dnjoj pripovjedci, fantazija dovoljno
bojna bez koje bi sve mršavo, mrtvo i
mlitavo izgledalo.
Ovoliko u obće o Tomićevira spisima ;
a sada o njegovoj „Emin-agina ljuba".
Ovaj roman spada na historičko senti-
mentalne romane. U njemu je glavno
lice, kako to i naslov kaže, Anica ljuba
Emin Age. Predstavljena nam je u njo-
me ljubav u strašnom konfliktu sa re-
ligijom i roditeljskom ljubavi, u kojoj
borbi izprva rek' bi da će u Aničinu
srcu nadvladati religijozna ćustva, ljubav
i naklonost napram svojim roditeljem,
al potla, ove dvije sile sve više i vise
popuatavaju, dok nadvladane ne ostanu.
Pošto ljubav za svojim ljubovnikom u
srcu Aničinu nadvlada, traži sebi oduška
i iziieva u najvećoj mjeri; al na jedan
put zapriečena od nepredvidne i neod
stranive zaprjeke, u očajanoj zdvojnosti
traži svojim ranam melema i pokoja u
svojevoljnoj smrti.
Običajno kritici kad stanu ua ocje
— ,ll»." "iL"* gSSSSB '1 i "' •
njuju kakvo beletristično djelo te se
late da pretresaju jezik, stil, historičke
momente, ili koješta drugo, to im dosta
lašnje za rukom podje; nu ako im je
da estetičnu ocjenu izreču, nadju se u
stotinu nepiilika. Tomu je uzrok da
slovnica klasicizam jezika, historični po-
datci nešto su pozitivnijega neg li su
estetična pravila, ovdi bo vlada ona:
quot capita tot sententiae: realista će
odsjeći ovako, idealista onako, a treći
na treći način polag raznih principia,
što no ih svaki od njih utuvio u glavu
da po njima sudi.
Ovakove ocjene mogao bi opravdati
samo taj, komu bi nesumljivo bilo da
ljepota, istina i dobrota nešto su pro-
mjeniva, da zavise više manje o stanju
subjektivnom pojedinih; al takova šta
neznani ko bi pripustio. Pošto se dakle
radi da se sudi o nečem objektivnom a
ne subjektivnom, pred očima je imati
neka nepokolebiva pravila ili načela, sa
kojim prispodabljajuć umotvor može se
samo tada prosuditi o njegovoj vrieduosti,
inače će se gomilati prazne rieči bez
ikakva zaključka.
Ta pravila ili da bolje rečem ti te
rnelj na kom se mora da osnuje este
tična ocjena, jesu hvaćanje pravoga cilja
boletriste, i upotrebljavanje sredstva da
se taj cilj dostigne. — Ako se n. p.
shvati prava svrha romana ili novele,
te se upotrebe najshodnija sredstva da
se postigne, eto savršena djela, kojemu
se nema šta tla prigovori. Ne shvati li se
prava svrha, a ne upotrebe li se naj vrstni ja
sredstva da se željena, al ne uprav sliva
ćeoa, svrha dostigne, tad se pisac kaže u-
mjetnikom, al takovim koji se r. . zna
svojim sposobnostima služiti, i od koga
nam nije ništa korlstna očekivati. Shvati
li se na svrhu prava svrha a nepostigne
li se, to je najžalostivija sudbina knji-
ževnika: to je neprocjenivo blago, koje
nam zamakniva s vida tek se njega
laćamo.
Sva protivna i razno vrstna nmenja
Što no se običajno izriču o umotvorima
u liepim znanostima, protiču, ako se ne
varam, stranom od različno upotrieblja-
vauih sredstva, a stranom od raznovr
stnog shvaćanja svrhe, koja mora da
lebdi pred očima umjetniku. Kanili se
n. pr. samo da se zabavlja, tad će se
upotrebivati sve što po volji idje, nizko
će se lećeti po truležu, blatajuć svaki
čas umna podstrižena krila. Naumi li
se da se zabavljajuć srce oplemeni, to
jest da se čitatelja skloni da živo osieća,
i teži za istinitim, dobrim, i plemenitim,
sto mu je već prije zdrav razum kao
takovo suhoparnim svojim razlozima
prikazao; tad će se takovom stazom
koracati, koja će ukloniti svaki sukob,
i dovesti u podpun sklad i sporazumlje-
nje težnje ljudske slobodne volje sa
pravom zdrava i nepomućena razuma.
Ovako, rekbi, da dan danas svi u-
mjetnici (naravno ima iznimaka) predo-
čuju si svoje visoko zvanje, komu ja-
mačno neima se što da prigovori; al
opet oni u svemu nijesu sporazumni-
za: nekih je dobro, liepo| i plemenito
što je inoždu za druge podlo, i blatavo
A kuda to? odgovorfje lak : to zavisj
o zdravu ili pokvarenu, bistru il pomu-
ćenu razumu.
Nije ni ovo sve. Budu li svi umje.
tuici sporazumni o plemenitu, dobru,
liepu i. t. d. i o pravom svom cilju,
koji im je postići, neće ipak se sud*,
rati kako da dopru do konačne svrhe. —
Iz ovoga što rekoh uvidja se koliko
kritičaru mora stati do toga, da udari
čvrst temelj svojoj kritičnoj gradji, i
da sedlati pravih načela u razsudjivacju,
da mu njegovi zaključci ne postanu ne-
zaključnim. Zato i ja odmah označivani
glavna pravila kojih mi se je držati u
svojim kritičnim opazkam. A ta su
shvaeauje prave svrhe, vriednim i sho>
dnim sredstvim njeno postignuće; ovo
se neobhodno zahtieva od svakoga u-
mjetnika. — Prava svrha svih u obće
liepih znanosti, te zato i romana, nemože
da druga bude do oplemenjenja srca u
smislu što gori navedoh; bude li koje-
kakva druga, umotvorina postaje aaliha
pače. pogubna.
VrieJni g. Tomić u svom djelu kaže
se umjereni realista, odabire bo histo-
ričke momente, te ih riše u svoj na-
ravitosti, čuvajuć se dakako one »kraj-
nosti, do koje dopiru neki prećerani
realiste, koji se ne žacaju predstavljat
najživljim bojam naslikana abnormalna,
podla i boleslna lica, puna blata i tru-
leža, na kakva se češće nabasa u ljud-
skoj zadrugi. Ob ovoj školi, istina Bog,
neima se toliko šta da prigovori, koliko
bi se prigovorilo kakvu u strogom smislu
realisti; al svakako ima i tu ne malih
mana. — I.)a li će umjereni realista od-
govoriti visokomu zvanju umjetnika, i
postići pravu svoju svrhu?
Oplemeniti srce! značilo bi: sklonuti
srce da živo osieća, i volju da teži za
onim, što joj zdrav razum kao dobro,
plemenito predoči. Nu realista, bio on
baš od najumjerenijih, toga neće postići.
On kad živim bojam riše svoga proto-
typa slaba, bolestna, Čuvao se on koliko
inu drago nekih ogavnih, frivolnih, podlih
prizora i ćustva, govori tim — evo u-
zora, sliedit nam ga je — A kad bi so
za takovim uzorima poseglo,. uzmnožio
bi se broj propalica, a takvih i tako mnogo
ljudska zadruga krije u svom krilu.
U pripovjedki, o kojoj govorim, ljuba
Emin Age, tako nam je predstavljena
da doduše nebi mogla u svemu služiti
uzorom ni kćerama ni materam. Ima,
čisto spoviedam, tu mnogo koješta, Što
bi se velikom slasti i korišću Čitalo;
kao n. p. — njena zahvalnost napram
svomu osloboditelju — svojevoljna po-
nuda da dvori ranjenoga Agu — (s. 91).
— njezin govor s Agom, (s. 102) , a
potla sva ćustva i odluke što no su se
koji svojom revnošću, svojom neumor-
nom radinošću, izglednim i sveto prove-
denim životom, znadijaše bezprimjernom
uztrajnošću i marljivošću očistiti trulež,
ugušiti nehajstvo za vjerom, odstraniti
nesloge i smutnje, izkorieniti razbludje«
nost, drzovitost i nasilnost, izčupati one
strašne posljedice izkvarenoga i divljega
turskoga gospodstva, i usaditi u srca
Makarana vjeru naših predja, poštenje,
radinost i značaj.
II.
Ovaj toli zaslužni muž, ova presjajna
biokovska zviezda svakomu je od nas
poznata, i svi ga još od malenih nogu
imamo utisnuta u srcim našim; on je
medju nama, za nas i danas on moli i
pomaže nam; on je Sluga božji Prag.
Nikola Bianković bivši Makarski biskup.
Već je 159 godina prošlo odkad je o-
stavio ovaj sviet i poletio u rajsko u-
živanje, a ipak tko je od Makarana i
svih okolostojećth seljana svega našega
Primorja da ga ne pozna? koliko bi
jih se moglo nabrojiti od svega mno-
gobrojnog našeg pučanstva da mu ne-
znaju za ime, život i djela još od svoga
djetinstva? Dapače, koliko bi jih se
malo moglo naći koji se ne utiču nje-
govu Qdvjetovanju, kojj bo§oljubaQ
karska, za koju je joster godine 532
bio odredjen katolički biskup, da i ona,
kako sva dalmatinska pokrajina, bila
je uzdrmana i uznemirena tolikim ra-
tovim, uzbunarn, razkolim i krivovjer-
stvom. Ali, kako se zlato kuša na vatri
i prijatelj u potrebam, tako i vjera Ma-
karana bila je izkušana u tolikim ne-
zgodam i za dugo vremena. Uzalud ne-
zgode ratova i razprostranjenje razkola
lišiše za mnogo godina makarsku Crkvu
njezina pastira; uzalud Mladen sin hr-
vatsko dalmatinskog bana Pavla iztjera
iz Makarske godine 1312 biskupa Va-
lentina da se laglje krivovjerstvo raširi
u našem gradu; uzalud bosanski kralj
Stjepan XV.a vieka (1444) nastojao da
razprostrani grčko iztočnu vjeru, i da
uzpostavi pravoslavne episkope ondje
gdje su vladali katolički biskupi; uza-
lud divlji turčin zauzev Makarsku go-
dine 1498 zadade smrt biskupu Fran-
cišku i drugim redovnim i svietovnim
svećeniciri), i skoro za dva vieka ili dr-
žao pod svojom vlašću, ili svakog časa
nasrtao i udarao na grad i na Primorje,
jer Makarani i junački Primorci uvjek
hrabri i velikodušni, nepokolebivi ostali
u katoličkoj vjeri.
I posiie nego su SjUvpi naši predje
aa toliko viekova i na razne
prokušani bili, a uvjek slavodobitni o-
stali; poslie nego mnogi odlični biskupi
ovoga grada, medju kojim Nikola Ugri-
nović (1583.), Bartul Kačić Zarković
(1615), Petar Kačić (1645) i Marijan
Lisaić (1664) dobrim izgledom i sve-
tom revnošću učvrstiše u katoličkoj
vjeri djedove naše, jeli možda milosrdni
Gospodin mogao zaboraviti tolike borbe
i pogibelji, tolika progonstva i toliku
krv prolivenu za vjeru i krst? On nas
isti u svetom Pismu osigurava i kaže
da ne.
Bez dvojb -, kako s jedne strane ne-
prestanom i neustrašivom hrabrošću ma
karana i primoraca poslie godine 1634
sve Primorje ujedno sa Makarskom bi
oslobodjeno od turskoga jarma, tako
sdruge strane mirom, radnjom i slogom
koje su se u puku da tako rečem udo
mile, Gospodin Bog ukloni zapreke i
utre put da se Makarska jednom bude
dičila darom zasluženim za nepokole-
bivu uztrajnost koj i su gradjani poka-
zali u staroj vjeri.
Da; što za Slavjanske narode bijahu
Ciril i Metod, za Njemačku Bonifacij i
Petar Canisio, za Englezku Agustin, ta-
kav u XVII viek za Dalmaciju i za
obližnju Bosnu i Hercegovinu bijaše
osobiti Apoštol; življaše to jest čovj§k