Pogled po svietu.
Malo je ovih zadojih dana bilo domaćih
posala što zaslužoju spomin janja, a što i bilo to
se najviše odnosi na istočne zumršaje. Prošle
sedmice vlećalo se, tajno, u Beču pod predsie-
danjem zapovjednika nadvojvode Alberto, u pri-
sustvu izmodja ostalih i nadzornika topništva,
nadvojvode Viiima. Viećanju će bit najbrže bilo
predmetom demonstracija s brodoviin proti Turskoj,
0 kojoj se, budi miraogred rečeno, pokoje Bi-
smarkovo poluzvaničko glasilo liepo i podriguje!
Toliku joj važnost, glede uspjeha, pripisuju! A
1 kako nebi, ako misle, kako se ćuka, svaka
vlast po dva ratna parobroda poslat u tursko
more, nu s klauzulom : ne izkrcat ni jednog
vojnika!
Srbija sada drži vojničke vježbe. Porta,
bojeć 30 da to nebude proti njoj, pitala je raz-
jašnjenja. Srbska je vlada odvratila, da svake
godine tako čini, nego s druge strane nije pre-
mučala, da Srbija nije mirna na grnnici. A Cr-
nagora pak javno diže na noge .šturo i nejako:
od 18-60 godina svi ee na oružje!
Na 26 prošlog mj. umro je F. Z. M. grof
Coronini a 86 godini života. Otac sadašnjega
predsjednika Carevinskog Vieea, grof Coronini
bio je g. 1859 i 1860 hrvatski ban.
0 istočnom pitanju diplomatički bruseljski
,,Nordft piše o Portinu odgovoru na kolektivnu
notu: „Otomanska vlada, zahtievajuć, da se po-
vedu novi dogovori radi grčkoga pitanja, složi
se samo taktikom, kojom je već često uspjela.
Ali je dvotimit hoće li joj ovaj manevar za-
vlaČenja i odgadjanja u današnjim okolnostim
uroditi istim uspjehom, i hoće li velevlasti biti
sklone da obnovo dogovore, kojim su baš za-
ključci berlinske konference imali učinili kraj.
Porta svojim predlogom nenatnjerava ništa manje,
nego da se ponove viećanja o tursko-grćkom
pitanju, koja su se tako dugo bezplodno vukla
u Carigradu; ali je slabo vjerojatno, da bi Eu-
ropa bila voljna bez kraja kretati se u tom vr-
zinom kolu.
„Pol Ourr.ft prima iz Liondre viesi, ako
se dodje do demonstracije brodovljem proti Tur-
skoj, da će ukupnom mornaricom upravljat en-
gleski podadmiral Seymour, a ima listova koj
misle da će vrhovno zapoviedanje bit mješovito
englesko-francusko.
Ruska je prikupila do 30,000 vojske na
južnoj granici, u. Besarabiji. To se valjda ima
smatrat kaoisiiaz i opomena visokoj Kapiji,
koja evo sva, to na niže sa svoje visine spada.
Opet se pogoršao položaj Engleza o Af-
ganistanu. Ajub Kan još im neda mira. Vojska
mu se je pače koncem prošlog mjeseca sukobila
s engleskom, koja, buduć slabija, prisilovana je
uzmicat, dok ne primi novih sila.
Brojni podatci.
III. Katolici u Dalmaciji.
(V. br. 33 i 38).
A. Obćine.
Možda će komu biti zanimivo takodjer točno i
potanko razabrati brojbeno razmjerje med ju katoli-
cima i grčko nesjedinjenima u Dalmaciji polag po-
pisa god. 1869. U tu "svrhu mi ćemo ovdje pregle-
dati sve i pojedine Obćine, razdielivši ih u šest sku-
pina. Obćina ima 80 1).
PODLISTAK,
1 PliM D' 1NSEGNAMENTO
per le Scuole Popolari General! e Civiche
della Dalmazia.
(V. n. 4t, 42, 43, 44, 46, 47, 50, 52, 53 54).
Se nell' insegnamento di ogni materia deve es
ser osservato il principio: dal facile al difficile, dal
semplice al composto, dal noto all' ignoto ; in
quello dell' aritmética maggiormente, perché in que-
sto solo modo lo scolare acquisterá quella conoscenza
e sicurezza di calcolo, che é tanto necessaria nella
vita.
Guidati da questi principi í nostri Piani divi-
se ro la materia in tanti gradi, di guisa che al facile
segua gradatamente il difficile, e che entro il cerchio
prescritto si eseguisca ogni possibile operazione, fino
a che nel IV anno si sia in caso di íare le 4 ope-
rasioni entro limiti maggiori del 1000. Con questo
método e senza certe grandi difficoltá saremo in con-
dizione di soddisfare alie prescrizioni dei piani ed
alie esigenze della vita,
Abbiamo detto da principio che 1'aritmética,
oltreché preparare per la vita pratica deve puré svi-
luppare la coltura fórmale. Diffatti in ogni semestre
vengono prescritti oltre che esercizí in iscritto, nei
qualí il fanciullo potrebbe per avventura mercé la
semplice memoria rifare quanto vide fare dal mae-
stro, anche esercizí a voce, e qui lo scolare é co-
stretto a pensare alie risposte, particolarmente dac-
ché la domanda pu6 venirgli fatta sotto altra forma,
il calcolo presentarglisi sotto nuovo aspetto. Cogli
esercizii a voce lo scolare mercé addatte domando é
1. Obćine, u kojieh su katolici
1. Blata, sa stanovnika . .
2. Bol, „ . .
3. Drvenik, „ . .
4. Hvar, „ . .
5. Jelsa,
6. Komiža,
7. Kuna,
8. Lastovo,
9. Lukšić,
10. Milina,
11. Mljet,
12. Nerežišće
13. Novi
(kod Trogira),
14. Omiš,
15. Opuzeno
16. Pelješac (Orebic),
17. Postire,
18. Pučišće,
19. Rieka,
(kod Dubrovnika)
20. Sale,
21. Silba,
22. Slano,
23. Starigrad,
24. Stivan,
25. Sučurac,
26. Supetar,
27. Svićuraj
(na Hvaru)
sami.
. 5.804
. 1.631
. 3.191
. 3.048
. 2.534
. 2.945
. 2.222
, 1.042
, 1.000
3.814
1.381
1.696
, 2.529
, 10.918
6.012
2.095
1.780
4.577
2.265
4.138
4.065
1.023
3.787
1.999
2.300
2,833
1.407
ie su ve-]) Od god. 1879 ima ih 81 sa Špicom,
likom većinom katolici.
condotto a scoprire da sé le rególe fondamentali in
modo che il conteggiare non rimane senza cognizio-
ne, ma divieno un conteggiare pensato.
Qualora tosto dal bel principio sí conteggiasse
con numeri che nulla rappresentassero in concreto,
rna indicassero puramente l' astratto, lo scolare non
cornprenderebbe nulla, non saprebbe il perché di tante
operazioni.
Eppure i Piani non parlano di numeri concreti
che nel II anno scolastico. Nel I anno si parla solo di
numeri in generale, sotto i quali si potrebbero com-
prendere solo gli astratti. Ma si ricorra di grazia alie
„istruzioni generali" e qui si trova detto: „Lo scri-
vere ed il calcolare cifre e numeri, senza che lo
scolare vedesse espresso nei medesimi il valoie di
oggetti concreti, non condurrebbe alia meta, e quindi
viene seriamente raceomandato al maestro di indi-
vidualizzare ogni cal coló che aark per daré agli sco-
lari in qualunque (si noti) in qualunque classe"
(Istruz. pag. X).
Per poter individualizzare i calcoli bisognerá
pur ricorrere a numeri concreti. Questo principio di
concretare i numeri deve emergere sempre, da que-
sto anzi bisogna partiré, e appena allora quando il
fanciullo si é acquistata vera idea del numero si puó
passare alF astratto. Con questo modo ci procuriamo
ancora un altro bene, quello cioé di renderci piú
facile il compito, quando piü tardi, nel IV anno sco-
lastico 2.0 semestre, prenderemo a trattare i calcoli
con numeri complessi.
Affinché gli scolari si abbiano chiara idea dei
varii sistemi di operazione, i Piani vogliono che
questi sistemi sieno sempre fra loro comparati; que-
sta prescrizione contribuisce non poco alio sviluppo
della coltura fórmale, giacché colla comparazione
' inteletto si acuisce.
28. Solía,
29. Trpanj,
JO. Trogir
31. Vrbovska
32. Vrgorac
sa stanovnika 2.328
1.450
13.570
2.601
6.989
108.974 Ukupno stanovnika
II. Obćine? u kojieh je ogromna većina katolika
a grčko-nesjedinjenieh manje od 10°/0.
1. Biograd, kat. 5.337, grč.-nesj. 5 uk. 5.342
2. Dubrovnik „ 8.232, „ 374 „ 8.606
3. Cavtat „ 9.226, „ 8 „ 9.234
4. Imoski „ 24.959, „ 969 „ 25.928
5. Janjina „ 2.359, „ 4 „ 2.363
6. Kliš „ 3.205, „ 6 „ 3.211
7. Korčula 4.759, „ 2 „ 4.761
8. Lastva „ 743, „ 12 „ 755
9. Lećevica „ 4.786, n 463{?)w 5.249
10. Lopud „ 770, „ 2 „ 772
11. Makarska „ 8.357, „ 2 „ 8.359
12. Metković 3.108, „ 294 „ 3.402
13. Muć „ 6.807, „ 259 „ 7.066
14. Nin „ 5.404, „ 41 „ 5.445
15. Pag „ 5.150, „ 2 „ 5.152
16. Rab „ 3.950, „ 2 „ 3.952
17. Sinj „ 28.540, „ 1,287 „ 29.827
18. Spíjet i, 18.068, „ 34 „ 18.102
19. Stolivo S5 393, „ 30 „ 423
20. Ston „ 5.222, „ 3 „ 5.225
21. Šibenik „ 14.342, „ 774 „ 15.116
22. Šipan „ 1.147, ,, 1 „ 1.148
23. Tiesno „ 6.959, „ 4 „ 6.963
24. Tivat „ 794, „ 12 „ 806
25. Vis „ 3.536, „ 4 „ 3.540
26. Zadar „ 19.410, „ 1.419 „ 20.829
27. Zaton „ 3.904, ,, 3 „ 3.907
28. Z lar i ti „ 5.735, „ 1 „ 5.736
Katolika 205.202, g.-nesj. 6.017 uk, 211.219
III. Obćine, u kojieh su katoliei u prostoj većini.
1. Benkovac kat. 6.405 gr.-neaj. 5.132 uk, 11.537
2. Dobrota, „
3. Drniš, „
4. Kotor,
5. Mula, ,
6. Novigrad, „
7. Prčanj, ,,
Katolika
786
14.399
2.484
420
3.074
799
169
4.784
1.055
74
923
85
955
19.183
3.539
494
3.997
884
28.367, g.-nesj. 12.222 uk. 40.589
IV. Obćine, u kojieh su grčko-nesjedirtjent u
prostoj većini.
1. Budva grč-nesj. 2.147 kat.
2. Kistanje, „ 6.953 „
~ " „ 18.025 „
1.084 B
5.837 „
986 „
4.384 „
ii 4.533 „
3. Knin,
4. Luštica,
5. Obrovac,
6. Perast,
7. Skradin,
8. Vrlika,'
327 uk.
801 „
5.746 „
134 55
4.775 „
746 „
3.766 „
4.247 „
2.474
7.754
23.771
1.218
10.612
1.732
8,150
8.780
Grčko-neajd. 43.949 kat. 20.542 „ 64.491
Alio scopo pratico dell' aritmética i Piani la-
sciarono un vasto campo. Essi ordinano di trattare
delle monete, dei pesi e delle misure, di eseguire
„problemí a memoria tolti dalla vita pratica„ di ap*
plicare la regola del tre ,,a¡ bisogni della vita, con
particolare riguardo all' economía domestica, all' a-
gricoltura ed al commercio", prescrivono esercizii
„sulla cubatura del legname da costruzione e delle
pietre con metodí pratici." Di piú nelle istruzioni
pag. XI é raccomandato al maestro nella ripetizione
generale: di fare proprie agli scolari tutte quelle ab-
brevazioni di calcolo a mente ed in iscritto le quali
facilitano il compito dell' aritmética nelle vita prati-
ca, e piú giá: ,,i calcoli del VI. anno seo!, dovran-
no essere spogliati di ogni simbolismo süperfluo, per
esser trattati con quel método di ragionamento, che
rende naturale il risultato di tali calcoli i piú ovvii,
i piú indispensabili ed i piú comuni nella vita del-
l'uomo", e cosí via.
Sull' estesa della materia a noi pare che non
si possa dir nulla, e tutta quest' estesa ci pare ese-
guibile in iscuole di piú classi in un campo piú va-
sto, in quelle di una o due in un campo piú ristretto.
Nelle istruzioni generali non sarebbe stato forse
fuor di luogo il raccomandare che ogni ara di arit-
mética sia anche un'ora di istruzione della lingua.
Troppo spesso avviene che durante 1' ora d" aritmé-
tica in ispecialitá, non si bada agli errori linguistici
commessi dagli scolari, tendendo la mente totalmente
alia cosa e per nulla affatto alia forma. Ció J>er6
non deve essere; anche nelle risposte su quantit& si
deve curare la purezza della lingua, ín modo che
ogni ora di aritmética sia contemporáneamente an-
che un'ora d'istruzione della lingua. (Continua).
m
žemo naslutiti ni sjene dovoljnoga uzroka, no se da-
pače tim većma uvjeravamo da je to učinjeno iz
puke samovolje nekih sti vanjskih bezposlieá, koji
nemare za prosvjetu naroda. Ako je komu nova
sgradja, koja bi imala služiti za Školu trn u oku,
nami kó i svakomu iskrenomu rodoljubu leži na
srdcu i ležat će uvjek, dok u tu sgradju, u kojoj
su sobe velike i prostrane i sasvim shodne za školu,
nećemo Šiljati svoju djecu na nauke. Kako je pak
nova sgradja Stivanu potrebna za školu, dosta dobro
svjedoče nam tolike požrtvovnosti puka, i nepobitni
dogodjaji, koji se sbiše početkom godine i koji još
do danas neprestano sbivaju. Mi sad nećemo kriviti
ni Petra ni Pavla, što bilo da bilo, do koga bilo da
bilo, mi znademo dobro da obično: s glave riba
smrdi. Da nije stvar tako ozbiljna, morao bi se čo-
vjek u sav glas nasmijati, kada čuje još te ljude
buncati o prosvjeti naroda, ali ovakih smo jih se
dosta nagucali, a da Bog dade da bude ova zadnja.
Sad nemožemo ino, a da svi u jedan glas ne pro
svjedujemo proti ovom ničim neopravdanom postu
panju napram nami, i u isti par pitamo da nam se
razjasni stvar, i razplete čvor, jer nemožemo doku-
čiti kako, dočim je Kotarski Nadzornik pristao uz
puk, t. j. da škola se premjesti u Bratinsku Kuću,
Pokrajinsko školsko Vieće, posije tolikog crnila,
nije se još dostojalo dati nikakva odgovora. Puk.
Castelnuovo Bocche di Cattaro, 19 agosto.
Castelnuovo che non rimase mai ultima a ve-
runa delle città della Dalmazia nelle dimostrazioni
d' affetto ed attaccamento all' Augustissimo nostro Im-
peratore, voile festeggiare il cinquantesimo annona*
talizio di Sua Maestà con straordinario giubilo. Con-
corse a render più animata la festa la presenza,
sotto Megline, dell'I. R. Squadra. Al tramonto del
sole del di 17 il nostro forte Spagnuolo con frago-
rosa salve d'artiglieria annunzià l'imminente festi-
vità, cui fecero eco i legni dell' I. R. Squadra. L'al-
ba del 18 fu salutata parimenti dal Forte e dalla
Squadra e dal suono giulivo dei sacri bronzi. Fatto
giorno la cittá tutta e il borgo si videro pavesati a
festa, con bandiere, tapeti, drappi d'ogni colore. Le
torri della cittá imbandierate. Sua Signoria 111. ma
Monsignor Vescovo Dr. Forlani avea già spiccato
invito a tutte le Autorità pei solennissimi Pontifieali
che avrebbe tenuto in questa Chiesa parroohiale. La
Chiesa parrochiale tanto all'esterno che all'interno
era addobbata in modo del tutto straordinario. A ren-
der straordinariamente solenne la sacra funzione vi
era accorso il clero di questo Decanato ed altri sa-
cerdoti d' altrove, ed i Reverendi Padri Francescani
dei due Ospizii locali, cioè de' Cappuccini e Rifor-
mati. La mattina stessa sua Signoria Monsignor Ve-
BCOVO a suo nome e della Diócesi inrialzava a Sua
Maestà un affettuoso telegramma di felicitazione. Aile
ore 10 a. m. si dava principio al solenne Pontificale
coll'intervento di tutte le Autorità ed una folla stra-
grande di popolo. Alla piazza era schierata la trup-
pa di linea, il corpo di marinai qui di stazione, che
nei principali momenti della Messa faceva le salve,
cui rispondeva 1' artiglieria del forte Spagnuolo e
della Squadra a Megline. A bordo della fregata Laudon
vi era alie ore 5 p. m. solenne banchetto al quale
era invitato Monsignor Vescovo cattolico, il Vescovo
greco orientale, il quale s' attrovava nel Monastero
di Savina, questo signor Commissario político con
molti altri distinti invitati. Il brindisi a S. Maestà
fatto dal contrammiraglio venne salutato dall'artiglie
ria di tutti i legni della Squadra. La festa a bordo
ricevette spéciale solennità per la presenza al ban-
chetto di Sua Altezza Imperiale l'Arciduca Stefano.
La sera a Castelnuovo, ne' dintorni e a Megline vi
fu generale e brillante illuminazione, un' onda di po-
polo girava festosa pel luogo, il passeggio della piazza
vi era animatissimo, dove più tardi s'accesero dei
fuochi d'artificio e si lanciarono nuraerosi e svariati
razzi. Il Signore conservi e prosperi il nostro Au-
gustissimo Monarca Francesco Giuseppe I, all'amo-
re e alla felicità dei suoi popoli.
Lumbarda, dne 19 kolovoza.
I u ovoj župničkoj crkvi bi jučer proslavljen
pedeseti rodjendan N. V. našega Cesara i kralja
Franja Josipa I. s osobitom svetčanosti. Ranim ju-
trom na župničkoj crkvi i na okolostojećoj poljani
vijahu mnoge c. k. zastave, i raznovrstni stiogovi.
U osam sati bje svetčano pjevana s. Misa od m. p.
župnika, koji po misi zapjeva zahvalnicu pjesmu i
svrši božju službu blagosovom s presv. Svetotajstvom.
Prisustvovahu seoski glavar s rondarskim aramba-
šom i rondarima, mjestni učitelj s učenicima, crko-
vinari, gosp. Bernardo Mirošević častnik c. k. Po-
morstva nalazeći se ovdje od nekoliko dana u do-
pustu, c. k. mornari pričuvnici, i mnogobrojna kita
puka. Oduševljena želja i molba svih bijaše: Bog
nam poživio i štitio N. V. Cesara i Kralja našega
Franja Josipa I. i Njegovu preslavnu 0. K. Obitelj.
B ¿1
RAZLIČITE VIESTL
Ravnatelj dubrovačke gimnazije č. pop Matas
nalazeć se prošlih dana u Spljetu bi na kućnom pragu
napadnut od nekog Avvenirovca, koji je zamaho bio
na nj pešću. Stvar je pri Sudu.
Da parecchi giorni girovaghi venditori di bi-
jouterie tengono esposte in piazza dell' Erbe e pre
cisamente sotto alla residenza di S. E. Mous. Arci-
vescovo, oscene caricature delle più venerate fra i
cattolici corporazioni religiose. Non solo nessuno li
turba in si scandalosa dimostrazione, ma guardie rau-
nicipali furono vedute chiassare e deliziarsi del ne-
fando spettacolo. Al sig. Trigari cavaliere della
Corona Ferrea e Commendatore di S. Gregorio noi
non domaudiamo nè privilegi nè favori ; vorremmo
soltanto che, in quanto si fregia di tali titoli, egli
non si credesse dispensato verso il Clero cattolico e
tutti i buoni cattolici di Zara anche da que1 riguardi
che loro sarebbero certamente usati da un Potestà
nè Cavaliere, nè Commendatore, anzi neppure Cattolico.
Il Tribunale di appello dalmato ha conferito
nel suo raggio giuridizionale, un posto di ascoltante
gratuito al praticante giudiziario Vine. Nisiteo.
S. M. ha conferito all'i r. ispettore scolastico
in pensione dr. Luigi Cesare Pavišić come a cava-
liere dell' ordine della corona ferrea di terza classe
il rango di cavaliere.
É aperto il concorso pel conferimento di uno
stipendio di f. 126 accordato per grazia Sovrana in
favore di giovani del distretto di Cattaro preferen-
temente per quelli che desiderano dedicarsi alio stato
ecclesiastico.
Nella notte del 21 decembre a. p. è stato as-
sassinato certo Vincenzo Juner (Jurena) o Turrini,
oriundo, a quanto pare, da Spalato, e domiciliate a
Brazovia nel Texas (Stati Uniti d' America). II de-
funto lascií) un non insignificante possesso fondario,
al quale fu costituito un amministratore.
Finora è riuscita infruttuosa la ricerca degli
eredi intrapresa dali' i. e r. Consolato austro-ungarico
in Galveston e dalle autorità austriache. A ogni
modo chi credesse poter aver qtialche titolo a tale
eredità, fara bene di rivolgersi prima al suddetto
Consolato per ottenere maggiori informazioni.
A D.
Muhamedanci se krste. Pišu K. L. iz Travnika:
Bosanski Muhamedanci po malo se vraćaju na vrelo
vode spasonosne, bez koga spasenja nejma: vraćaju
se na vjeru svojih praotaca, odkuda ih sila osman-
lijska odvrati. Na 23 svibnja, na sveto Trojstvo, u
crkvi Dolačkoj primi sv. kraćenje djevojka Muha-
medanska Altidža, 18-godišnja kći Ibre Ibrišimovića
iz Banje Luke, koja ime krstno primi Albertina.
Kumova joj gospoja supruga gosp. Pirkera iz Varaž-
dina, ovomjestnog komisara. Na 29 lipnja na Pe-
trovo, bi kršćen Hamet sin Ibre Leleka iz sela Pri
vora, u istoj crkvi, a kumova mu g. Mato Alanpović
trgovac, i uze mu ime Ivo. — Sv. otajstvo kraćenja
podieli im stvetčano preč. o. Jakov Baltić ovdašnji
župnik. Crkva puna bijaše naroda, koji u veselju
plivaše gledajući kako se njegova braća Muhame-
danci vraćaju na vjeru svojih pradjedova. — Da bi
dragi Bog providio sredstva življenja, ovakih bi
mnogo bilo. Kršćenju ovakih najveća je zaprieka,
što, dok se krsti koji Muhamedanac, gubi po Šerijatu,
koji još u Bosni sudi, sva prava na prijašnji svoj
imetak i svaku drugu baštinu. J,edan primjer ovdje
napominjem. Sin njekog pok. Čamila iz Travnika
krsti se (ova je obitelj velika u Travniku) i uze
ime Frano. Dogodi se umre mu stric bez djece, po
zakonu morao bi biti baštinik Frano, ali Šerijat ne-
dade jer je kršćen. Na ovu protinaravnu osudu pri
Btade okružni sud Austrijanski, što naglo smuti sve
kršćane!
Fra i fulmini. — Due Zurigani, i quali fecero
1' aseensione dell' Haustock, danno alie Gnzzetta Ti-
ciñese le seguenti interessanti informazioni sopra que-
sta escursione, dove apparvero nuovi Mosé fra la
luce dei fulmini: „Giunti alia vetta, fummo sorpresi
da un violento uragano. L' atmosfera che ci avvilup-
pava era tanto carica di elettricitá, che ne fummo
noi stessi come penetrati. I nostri capelli svilup-
pavano delle scintille, le quali incendiandosi, schiop-
pettavano come se fossero accese; i nostri bastoni
rendevano un suono strano come se fossero immersi,
riscaldati a bianco, nell'acqua fredda; le rupi stesse
che ci servivano di riparo partecipavano al concer-
to. Era la prima volta che ci trovavamo ad una si-
mile festa, e la nostra guida ne fu al primo istante
spaventata."
« > <
Movimenio della marina auslro-mtgarica.
Alessanđria: a, 12 ag. Pomoć, Katarinić;
13 Astrea, Naccari. Boston: p. 6 ag. M. Premuda,
Premuda, Leith. Bristol: p. 17 ag. Emulo, Savol-
delli, Cardifif. Cardiff: a. 17 ag. Kn. Milena, Vu-
kasović; — p. 17 ag. Giusto dali'Argento, Fedrigo,
Damietta. Gibilterra: p. 22 ag. Vincenza, Koso-
vić, Trieste. Genova: arr. 1C ag. Ruma, Begna.
Grimsby: part. 17 ag. Lino, Busanić, Barcelloua.
Havre: p. 18 ag. Sloboda, Gelalia, N. York. Lar-
naca: a. 10 ag. Fidio, Radoslović. Marsiglia: p.
20 ag. Tre Cugini, Erschern, Alessanđria. liantes:
p. 16 ag. Iskra, Kamenarović, Cardiff. N. York:
p. 5 ag. Treći Dubrovački, Perić, Fleetwood; Be
neíattore, Thian, Newry. Porto Empedocle: arr.
11 ag. Bice, Martinolić. Queenstown: p. 18 ag.
Zia Caterina, Bassan, Gloucester; Enrica Flamin,
Belfast. Rouen: a. 18 ag. Blandina P., Soić. Sa-
VOna: p. 18 ag. Prelucano, Vladisković, Marsiglia.
St. Nazaire: p. 18 ag. Marino, Valčić, Baltiinora,
Sharpness: a. 19 ag. Emilia T., Radoničić e Crono,
Sterk. Teodosia: a. 20 ag. Istria, Sbutega. Wa-
terford: a. 15 ag. Figlio Ferian; — part. 16 ag.
Napried, Matešić, N. York; 18 ag. Guglielmo D.,
Frausin, N. York.
Palermo, 14 agosto. Nei passati giorni, e per
ordine del Capitano del Porto, ebbe luogo la perizia
del bark austro-ungarico Giorgio Bosković e fra le
altre cose constatarono di aver trovato un rombo
nella stiva verso prora ed a pochi centimetri al dis
sotto della linea di galleggiamento (in carico); rombo
che sembra essere stato fatto appositamente. Oggi
dove va aver luogo altra perizia, onde valutare il
carico.
Quebec, 31 luglio. L'incendio a bordo del bark
a.-u. Ardilo, venne spento, ed il naviglio proseguí,
la stessa notte per Montreal. Non si conosce ancora
1' entitk dei danni.
Si legge nella „Turquie" del 17 agosto:
II brigantino austro-ungarico „Auna Lazarovié",
armatori i fratelli Gavagnin e capitano il sig. Sa-
verio Petković, partiva da Marsiglia dove aveva ca-
ricato varié merci per Costantinopoli. Nella notte
dal 9 a 10 agosto, trovandosi detto bastimento 15
miglia all' est di Capo Sant' Angelo, sviluppavasi a
bordo un incendio che faceva rapidi progressi. For-
tunatamente le fiamme furono vedute dal brik ita-
liano „Attivo", ed il suo comandante, capitano An
tonio Bailarín, affrettavasi a prestare soccorso al ba-
stimento, riuscendo a salvare 1' equipaggio, composto
di 10 uomini, compreso il capitano. L' „Anna Laza-
rović" fu completamente distrutta dall' incendio.
L' „Attivo" arrivava ieri nel nostro porto con
1' equipaggio da esso salvato.
Odpisi „K. D.
C. g. x. — Spljet — Predugo pa smo zato prisi-
ljeni bili izpustit većinu primjetaba. Inače trebalo bi nam
bilo izostavit sve, pošto vidite, da razgodiv i u dva puta ima
podosta. Molimo nezaboravile nas unapried. Zdravo !
ć. 0. M. Š. — pokrajina — Cionjeno pismo o spo-
meniku nastojat ćemo da izadje u broju od utornika. Mi i-
mamo velike nade u uspjeh, jer zamiso svakomu pravomu
katoliku-brvatu u dno duše slazit ima.
Č. gosp. S. D. Trebinje — Molimo uztrpite se. Bit
će tiskano što ikad prije. Bog vam rad blagoslovio, kako
i hoće. Mi vam se divimo i s Vas se tamošnjem i amošnjem
narodu od srca veselimo. U radu je život, u radu je spas.
Pa istina je, cesto bude da fili tenebrarum prudentiores,
al kolika je god istina tolika je grehota, žalost i sramota.
Veselo dakle, sokolovi, napried I
ć. g. dopisnik iz Skradinske okolice — Što prije.
Srdačni odpozdrav!
Deposito Apparati ed Arredi ecclesiastici
di
FERDINANDO BONICELLI
in Iiussinpiocolo.
Il sottoscritto si pregia di rendere noto che
ond'essere in grado di poter pienamente corrispon-
dere a qualsiasi ordinazione, ha fornito testé il Suo
Deposito di ogni Sorta di Stoffe e broccati per Pa-
ramentó, come pure di Baldacchini, Bandiere, /Sien-
dar di, Piviali, Pianete, Dalmatiche, Veli Omeràli,
Ombrelli, Cmcini, Stole, Strati mortuarî; ed Ihfine
di qualunque articolo per uso di Chiesa, nonchè di
oggetti si in legno che in métallo, come: Candelieri,
Crocefissi, Lampade, Ostensorj, Reliquiarj, Fanali ecc.
Le commission» si eseguiscono con tutta solle
citudine a prezzi modici e franche di ogni spesa
d' imball.iggio.
FERDINANDO BONICELLI.
D. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
Btringata lógica: perché i bersaglieri condussero
seco le proprie mogli e creature, la risposta é
assai faclle. I bersaglieri avevano da saldare
quel debituccio coi soldati, x bersaglieri si prepara-
vano alia riscossa, ma erano forse in caso di sapere
che i soldati non si sarebbero trovati a marina in
numero si esiguo da poter esser percossi impune
mente? Bella e quasi la nieglio riescita é quell' al-
tra osservazione, che mi fa il sig. Arturo: percho io
non abbia menzionato Stefano Kolombatovic, il
quale dispensava denaro ai soldati. Ma, Sig. Redat-
tore, di grazia, declini qualche nome o cognome di
un qualche testimonio, che vide Stefano Kolomba
tovié dispensare denaro ai soldati in piena marina.
Le raccomando Bolamente di non citarmi un Bud.,
che gik é sotto processo. lo sono sicuro, che una
miriade di testimoni avrebbe gik deposto il giura-
mento, se Stefano Kolombatovié fosse stato visto a
íare puelche gli si ascrive. Sig. Redattore, il bel
castalio fabbricato da Lei a suon di filosofía alia F.
crol 16 ben preato e sulle sue macerie mi sia pe^-
measo fabbricarne unobasato sul senso comune. E
Vteo o non é vero che Ella un quarto di ora pria
del tafieruglio, prestito dell' uniforme di bersagliere
ed- armato- di daga ad archibugio, abbia indecente
mente sóllevato il proprio braccio verso aleupi soci
attrovantisi áui poggiuoli della Oitaoniea? Non ne
vien di conseguenza che anche Lei assai probab.il-
mente avrá avuto la voglia di provocare e forse an
che iniziare il tafferuglio? Peró per oggi facciam
punto ai é vero o non é vero, e registriatuo da buoni
amici alcuni fatti dolorosi, di cui gli Ottentoti non
sarebbero capaci e che puré gli avveniristi commet-
tono con una leggerezza inaudita. Mi saprebbe diré,
Sig. Redattore, chi feri con pietra il giovine Kara-
man, che quieto si portava alia propria abitazione,
chi assaltó proditoriamente il direttore del ginnasio
Raguseo, e chi percosse con palla di ferro il signor
Pietro DeSkovié? Perché nel periodico ¿' Avvenire
Ella non fa menzione e non deplora questi fatti si
vergognosi ? Sa Lei nulla di certi regali che si pro-
mettono a chi commettesse le piu strane rodomon-
date? Sa Lei nulla di certi comitati alia Robespierre,
in cui si propongono bastonate a pacifici nazionali?
Saprebbe Lei qual significato si potrebbe attribuire
a quelle sue parole, pubblicate in un num. dell' Av
vénire, le quali si potrebbero affiggere sotto il titolo
del íoglio, qual passo in cui si compendia il valore
intrínseco del giornale: „Ebbene andremnoi in cerca
dei deretani suddetti"? non prestano forse queste
parole tutti i caratteri di una minaccia la piu espli-
cita che eslister possa sotto la cappa del cielo! ? Ma
per oggi basti!
| ^tflfggBnS^
RAZLI&TE VIESTI.
Na osvit p.fsubote jednu ugljansku ladju vraća-
juću se iz Zadra svojoj kući snašla je oluja Uz-
vratila ju. Od peterice spasila su se jedva trojica,
at i od ove trojice jedno diete, preneseno u gradsku
bolnicu, posta nakon malo žrtvom ljute nezgode.
Ladju je more odnielo na bližnji otočić Ošljak.
Nella festivitá del Nome di María SS. in questo
venerabile Convento di S. Maria furono consécrate
colla consueta solennitk tre monache e la scorsa
domenica si ebbe di bel nuovo una professa e un
sacro velo.
II D. nel suo num. 73, nella corrispondenza da
Zara, aveva le seguenti precise parole :
„Mesi sono alie porte di Zara fu assassinata
una donna, ed anche di questo delitto la voce pub-
blica, appoggiandosi a fatti notissimi, ne attribiu la
maggior colpa ad un prete famoso agitatore croa-
to". Lo stesso Dalmata nel num. 75, terza pagina,
1 colonna, regala ai suoi lettori:
„Ad evitare false interpretazioni, che potrebbero j
darsi all' accenno fatto, nella corrispondem.a da Zara ¡
riportata nel nostro N. 73 sull' omicidio di una donna, |
commesso nelle vicinanze della cittá, dobbiamo di j
chiarare, che mai si elevo ¡1 piíi lontano sospetto, ¡
che nel fatto di quell' assassinio fosse compromessa
una persona qualunque dello stato sacerdotale, e
che ad un simile sospetto in quella corrispondenza
nsmmeno si voleva accennare "
Andate ora a credere al Dalmata e a tener
conto della sua onestá giornalistica!
Obćine, to Opuzenska to Metkovska, prihvatile
su pogodbe za diobu Neretvanskih blatija: nov je
to korak k presušenju, koje se toliko željno í, s pu-
nim pravom, nadobudno očekiva. Negó za čudo nam
je kako baš u ovo doba Manoševo parobrodarsko
družt^p. ftoči još živahnijeg prometa, kani obustavit
liniju Trst-Metković!
tenenziale ; e 1' ufficiale contabile presso il diparti-
mento contabile della Direzione provinciale di fi-
nanzri Ferdinando Žohar a revidente contabile pres-
so il dipartimento contabile della Lnogotenenza ed il
praticante contabile Vincenzo Basilisco ad assistente
contabile presso il dipartimento stesso.
Čujemo da je politična Vlast uhvatila na
Spljetskoj carinari mnogo buntovničkih srbskih spisa,
koji su imali bit odpravljeni ti Bosnu. Eto bratske
sloge iskrenosti i vjernosti! Još nećemo otvorit oči!
La direzione provinciale di finanza ha nominato
1' amministratore sali di Pago Rodolfo Lederer in am-
ministratore sali, tabacchi e bollo in Ragusa ed il
ricevitore doganale Nicoló Stipanović in amministra-
tore sali in Pago, nella IX classe di rango.
11 giorno 16 corr., il consiglio scolastico pro;
vinciale tenne seduta,in cui, oltre ad altri argomenti,
furono trattati anche i seguenti : classificazione finale
e protoeolli conferenziali dei preparandi di Borgo
Erizzo e di Ragusa, rapporto ispezionale sugli Isti-
tuti stessi; scuola agraria di Traù; corso técnico a
Curzola; nomina di supplenti peí ginnasio diC'attaro;
libri di religione gr. or. per le scuole popolari ; ele-
zione del cons. scol. dist. di Lesina; edifizii scola-
stici a Pago, Dragalj, Unirine e St. Eufemia.
E aperto il concorso peí biennio 1880-81,
1881-82 ad uno stipendio di annui f. 450 per gio
vani dalmati che intendessero dedicarsi alio studio
d' agraria a Vienna, ed ad uno stipendio d' annui f.
400 per giovani dalmati che si volessero dedicare
agli studii forestali durante gli anni 1881-83. È
aperto altresi il concorso al posto di ufficiale con-
tabile presso la Direzione prov. della finanza.
Javljaju nam iz Prožtire na Mljetu, 9 tek.:
Namjerih se jučer na svečanosti, koja se je
obavila u našoj župnickoj crkvi u Maranovićim,
mogu Vas uvjeriti, Gospodine Uredniče, da je naj-
sjajnija bila, i to na usprkos nekih smutljivaca koji
protiveć se našemu revnomu Župniku, nastojahu i
svečanost omesti, ali im se huda želja ne izpuni,
budući da se je sve u podpunom redu obavilo. Bog
ih priveo na pravi put. N. S.
La direzione provinciale di finanza ha nominato
P ufficiale doganale Giovanni Matidić a controllore
nella X classe di rango presso la dogana di Metko-
vić, 1' assistente doganale Giuseppe degl' Ivanišević
ad ufficiale doganale, 1' assistente controllante Gio
vanni Detoni a ricevitore doganale presso la ricevi
toria doganale ed ispezione della saline in Sta-
gno, la guida della guardia di finanza Edo-
ardo Varda a ricevitore doganale dell' XI classe
di rango presso la ricevi toria di II classe di Gradac
ed il praticante doganale Pietro Bmnelli ad assi-
stente controllante nell' XI classe di rango presso gli
uffici doganali in Dalmazia.
II concepista luogotenenziale Giuseppe Gr ion i
fu nominatc cornmissario distrettuale ed il praticante
di concetto Vladimiro Bogdunović concepista luogo
II Tribunale d'appello dalmato ha nominato
cancellista presso il Tribunale provinciale di Zara il
cancellista del Giudizio distrettuale di Kistagne Giù
lio Tironi, ed ha trasferito il cancellista di Giudizio
distrettuale Gustavo' de Ghetald* da Stagno a Ca-
stélñuovo, e nominato cancéllisti di Giudizio distret^
tualè Andrea Antonioli a Stagno, Vincenzo Vuskovié
a Traù> Giovanni Brainovié a Kiätanje e Romualdo
IvanSevié a Imoski. "
Otvara se natječaj na mjesto podučitelja kod
trorazredne pučke mužke učione u Hvaru, na mjesto
učitelja u Kninskom polju, u Polači i u Ranjevcim.
istim naslovom ne govori. Ali je s toga i na pro
tuslovja zabasao; jer dočim na listu 407 pri-
povieda (naslonjen na ono što su drugi pričali) da
ovi Redovnici su primili tielo sv. proroka Simuna,
stanujući još kod Crkve Male Gospe, na listu 467
kaže da se je sv. -tielo iznašlo u Crkvi sv. Ivana
krstitelja (koju drugi zovu s. Joannis heremitarum) T)
koja razorena u seštnaestom vieku bi predana Fra-
novcem trećoredcem. Poviše na listu 407 kaže da
su pomenuti O. Trećoredci priselili se iz starodavnog
Samostana Male Gospe u novi sv. Ivana K. godine
fundatorum ejusdem — Stavno je dakle iz navede-
nih dokaza, da su u obairnom varošu većkrat po-
menutom, bile tri različite prkve, sasvim da se neda
točno dokazati te i opredieliti gdje je svakoj bio
.pravi položaj. Da je ona prva o kojoj nam govor,
sasma različita od ovih dviju potonjih, to nara svjedoči i
njihov različiti naslov — s. Joannis heremitarum -i-
sa; Jóannis Bap. et Evang.. da ne i poštogod njihov
obilježeni položaj. Jer dočim se veli u svih listinah,
da je prva bila na prodolu luke kod samoga mora
— de valle — in capite vallis portus — super valle
— ob ostalima se dvima kaž i da su bile preko, on
kraj prodola i luke - ultra portum - ultra vallera
portus — položene najbrže unutra usred pomenutog
varoša Preč. Bianchi znajuć nekako za ove tri cr-
kve, koje se pučki zvale prostim imenom sv. Ivana,
al nemajuć podataka van samo o prvoj, bez ikakvog
je temelja ove podatke trima priložio, i jednu te
istu crkvu nekako na tri porazdielio: a jer ovi
podatci kano jednoj samoj spadajući jedino se i
osvrćali od godine 1439 pa u napred na Franovce
trećoredce, to onda nije mogao a da, kano o trih i) vidi Fondra — Storia deir insigne reliquia di S.
crkvah, tako i o njih u trih raznih mjestih pod ¡ Simeone Profeta na listu 89 i 89.
Na 12 o. mj., buduć bio prije zapriečen bo-
lešću, pokloni se uzoritomu gospodinu pronunciju
dok je bio u Zagrebu i presv. g. Tomo Gajdek u
ime knjiž. družtva sv. Jeronima. O tom donosi „K.
L.14: Presvietli Gospodin izruči u sinovskoj odanosti
ovo đružtvo milosti sv. Stolice i Nj. Uzoritosti obećav
da će i u buduće raditi u onom duhu, u kojem je
do sada radilo na boljak našega naroda. Na to spo-
menu, kako je ovogodišnja glavna skupština uzhitom
primila pismo sv. Otca i taj dogodjaj ubilježila u
svoj zapisnik i zaključila, da se presv. g. predsjednik
posebnim pismom zahvali sv. Otcu, a on da je zato
poslao sv. Otcu knjige, da vidi, kako je družtvo
odano apostol, stolici i da to koje hrvatsko pučko
djelo resi papinsku knjižnicu. Uzoriti se gospodin
zahvali na tom poklonu rekav, da je vrlo želio vi-
diti predsjednika družtva svetojeronims. a da se i
sv. Otac za ovo družtvo zanima, jer širi pravu pro-
svjetu u narodu i da će On o radu toga družtva na
novo izviestiti sv. Otca. Razgoriv se zatim odulje
s presv. g. predsjednikom, oprosti se š njim vrlo
srdačno.
MovitiiMilo della marina auslro-ungarica.
Algeri: part. 2 sett. Ida P., Persid, Rouen.
Bordeaux : arr. 4 sett. Libertas, Visin, Sera, Ja
kulid5 6 sett. Gloria, Premuda. Bristol: a. 4 sett.
Dunaj, Blafcevid. BuenOS Ayrea: a. 5'ag. Paolina
T., Ragusin. Cardiff: a. 6 sett. Peppina B., Thian,
Adrastea; — p. 3 sett. Nehaj, Trieste; Proto, Rai-
mondi, Capo Verde, Catania: a. 1 sett. Prelucano,
Vladiskovic. Cette: a. 4 sett. Pierino, Danilovi<5;
Sulin, Bakardid; — part. 2 sett. Malaleel, Bervaldi,
Trieste. Dunkerque: p. 3 sett. Phison, Kosulic,
Baltimora. Falmouth: a. 3 sett. Uno, Martinoli6;
— part. 5 sett. Giordano, Bui6. Aberdeen; 6 Uno,
Martinoli6, Leith. Filadelfia: arr. 3 sett. Rachele,
Kasandric; Arfacsad, Meneghetto. Fleetwood: a.
4 sett. Tredi DubrovaSki, Skurid. Qenova : arr. 5
sett. Arno, Soppa. Gorea: p. 19 ag. Vajale, Bielo-
vudic, Marsiglia. Greenock: a. 4 sett. Irene, To-
masid. Liverpool: part. 4 sett. Josip, Kosovic, N.
York. Livorno: p. 4 sett. Pellegrino, Novak, Sira.
Marsiglia: arr. 4 sett. Regolo, Marochini; 7 sett.
Emerico, Geletic; Marietta B., Turina; —p. 4 sett.
Pierino, Danilovid, Cette; 5 Marco Maria, Bakar&c,
Fiume; 6 Armonia, Zagabria, N. York; Tonina II.,
Nikolid, Alessandria. N. York: arr. 25 ag. Dusan,
Andrijanid; Art. Giovanni, Ivandid; 5 sett. Rebus,
Ivancic. Queenstown: a. 4 sett. Mercurius, Thian;
— p. 5 sett. Metta, Stangher, Limerick; Sator, Mini,
Hull. Sharpness: p. o sett. Emilia T., Radonidic,
Crono, Sterk, Zia Caterina, Basan, N. York. St. 1439, u listu pak 474 govori fa to će bit lahko ti-
skarska pogrieška) da ta crkva bje jim darovana j Vincent: arr. 5 ag. Sansone, Capponi; 7 Rebecca,
godine 1431. Razjašnjeno i po prilici na čisto izve- | Kasandrić.
deno pitanje, da su to jest tri crkve pod naslovom |
sv. Ivana, o kojih htio pripoviedat pisac - Zara
Cristiana — jedna te ista, prodjimo sad da koju po-
vjestnu rečemo o samoj Crkvi i njojzi pridruženom
Samostanu Redovnika III Reda sv. Franje.
(Sliedi.)
Cette, 9 setiembre. (Tel.) É arrivato da Trieste
in 18 giorni di viaggio il bark a.-un. Caterina D.f
capit. G. Druskovió, con carico doghe.
Nova York, 8 setteinbre. (Tel.) Arrivó felice-
mente oggi il bark a.-un. Bakran, capitano Martino
Pavletic, da Cork in 32 giorni di viaggio. A bordo
tutto bene.
D. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
nel salone di corte alla stazione, circondato da un
numeroso corteggio, che in carrozza al suono delle
campane, era venuto ad accornpugnarlo, disse a S. E.
nel prender coinmiato da lei: „renit, vidit, vieit."
Egli 'non fu che l'eco delta pubblica opinione di
tutto ció che Zagabria ha di più eletto e di più
degno. Colla sua dignitosa affabilità, colla schietta
cordialité, coll'interesse preso a tutto ció che la
nostra nazione ha fatto in questo secolo per met-
tersi a livello de' paesi più civil!, S. E. il Cardinàle
Pro-nunzio venue ira noi, ci vide e vinse i cuori
nostri. Io non sono che la semplice eco anche di
quella parte dell' opinione ch' è rappresentata dalla
stampa olficiale e non officiale. L' órgano di quest' ul-
tima, il giornale quotidiano Obzoi\ portando i det-
tagli délia partenza di «S. E. li chinde colle seguenti
parole: „Questa visita deirEminentissimo Pro nunzio
non resterà senza vantaggiosi frutti per la nostra
patria, che troverà in luí tanto a \ ienna, che a
Roma un fidato e zelante patrono. E pero di tutto
cUore esclamiamo alla sua partenza: Zivio. — Egli
è partito, e quando si troverà alla presenza di Leone
XUl potrá mettere a'suoi piedi Y espresstone délia
nostra devozione ed ubbidienza tigliale e porgergli
una stilla di conforto in mezzo a quel calice di a
oôarezze di cuî viene satúralo da aleuni di quei íigli,
c^e hanno più davvicino e più largamente goduto
(e jjoçlono ingratamente tuttora!) i benefizi del ro-
mano pontifica,to: potrà confortarla col dire a Sua
^antità, che nello scroscio dell'Oriente nuove vie si
aprono alla Ühiesa, che la indennizzeranno délie per
dite che fa nell'occidente, come l'America le si
schiuse quando la riforma le porto via il Centro ed
il nord delf'Europa, - e che nella Croazia e nella
Dalmazia, che sóno tutto un popolo per lingua, fede,
tradizioni, sono pronti al servizio del Padre délia
Cristianitâ î pionieri délia civilt.'i cristiana in O
nente : Vivat Croatia Cafholical"
DUOVI PATOLQGICI SFOGI
del ,Dalmata"
Povero Dalmata! Questa esclamazione ci
è cpçsa spontanea sul labbro, quando ci ca-
pit6 fra le man i il suo numero 77. Dopo
le tante solenni corbellerie che gli hanno fatto
dire i suoi imprenditori e redattori a là be-
nevegna; vedendo elle, non ostante i puntelli
del sarcasmo impotente, délia calunnia audace
e delle mistificazioni e menzogne d'ogni fatta,
i suoi interessi comnnali-personali, colpa il
numero non poi tanto strepitoso di gonzi, scen-
donO sempre più in basso ; lia voluto dire
tutto il benr possibile délia nostra Redazione.
Già, si sa, Y esempio glielo abbiamo dato noi,
che abbiamo fatto altrettanto per la sua Re
dazione ma punlo!
V Avve/ure, ail* época del Dalmata che si
guarda nel suo specchio, ci ha anclie voluto
dipingere. Quel quadro noi lo abbiamo ripor-
tâto anche nel noslro giornale, per intero, sen-
za apporre una sola parola di commenti o di
PODLISTAK.
Čakavske Starinske Pjesme
Na Čast svetiem i sveticama božjim
(Prepisao ¡/. starinskoga rukopisa u Svisvetiem
u gradu Kortuli Vid VlllstiĆ-VukaSOViĆ.)
(V. br. 08, Ti).
Nu mislimo o tom danas
ki na križ« umri za nas.
Kralj nebeski Isus dobri
nas od smarti smartij dobi;
Sin jedini Boga otca,
bi napoj en zuČi i octa;
A mati mu Maria diva
za njim vele bolizniva.
Gledaj ruke, gledaj noge,
gledaj tila rane mnoge;
Gledaj rebra probodena,
gledaj kralja okrunjena;
Misli muku gledaj čavle,
a krf teče na sve strane.
Bolizan i je ljuta, brate,
ku je Isus pria za te.
Lišc.e veće sunca slavno
od grišnika popljuvano;
Bien pri stupu, moćno vezan,
ki je s neba na zemlji zišal.
rettifica, in quanto esso riguardava la Reda-
zione. Ora che il Dalmata, per colmo di ra-
gioni e per attestato di estrema oggettività,
si è preso la briga di seguire l1 esempio del
suo famoso collega dal „programma parallelo";
facciamo in questa seconda occasione quanto
abbiamo fatto nella prima.
Il Dalmata adunque sotto il titolo i Ge-
melli siamesi, nel succitato numero, scrive quanto
e come segue:
„A qualche galant uomo, visto l'ardore giovani
le, con cui la Katoliclfii Dahnacijn era sino dal prin-
cipio en trata in campo, poteva torse sembrare che
sotto quella foga. un po' rude se vogliamo, ci fosse
qualche cosa di buono. Poteva ancora credere che
noi avevamo avuto torto marcio a combatiere il suo
novello indirizzo, il quale si estrinsecava con tanta
liberta di vedute, con 'anto disprezzo delle cosí dette
convenienze sociali. E ualche illuso sperava persino
che all'i. r. Narodni: fosse per mancare un al
tro sosteguo : il clero delle campagne.
Vane speranze, illusioui imbecilli! La Katolic
ka D alma cija è e sarà nuil' altro, che un'appendice
del Narodni List. Per cui non v" attendete che 1' or
gano dei neri (grane al cornpliinento! o che non
fosse anche questa ana prova?) sia per essere irn
parziale; esso come il suo confratello maggiore di piaz-
zetta marina, ha il medesimo scopo, croatismo incor-
niciato (inverniciato?) da ipocrisia cattolica. Ed il
faustb connubio fu stretto in forma legale alcuni mesi
fa quando l'intéressante Pavlinovic anda va a brac-
cetto col piccolo Prodan. Allora 1' incubazione fu per-
fettamente eseguita. Per cui adesso il chiercuto don
Ivo non è più il tisicuzzo e cachetico apprendista
di una volta, ma un uomo dai muscoli di ferro e
délia volontà d' acciaio, dinanzi a cui tremano i cit-
tadini di Zara.
La Katolicka Dalmacija dal momento del suo
colpo di stato fino a questi giorni lia avuto un cre-
scendo meravigiioso. Dali' amore in générale per tutti
gli slavi, è passata all' idolatría dei croati, per poi
discendere ad una specie di monomanía delirante
verso i cosí detti croati délia Dalmazia. Il piccolo
Prodan, ingigantito dopo 1' incubazione Pavlinovic,
ha adoperato un método d' eliminazione impareggia-
bile. Prima ha scartato dalla sua chiesuola gTitaliani ¡
poi i serbi, e poi finalmente tutti quelii che non pre |
stano fede ail' infallibilità obbligata dei due pontefici !
Klaic e Pavlinovié. Quattro parole in lingua italiana ¡
e I'alfabeto cirilliano fanno imbizzarrire il povero'
Prodan in modo da renderio inconscio dell' incuba- i
zione toccatagli. Mettetegli dinanzi un italiano od un j
serbo, ed egli, che ha in orrore il sangue, sarebbe
capace di scordare tutti i codici criminali di questo
mondo, per togliere di mezzo i suoi malcapitati avversarí.
Quale similitudini potrebbe mai adoperarsi, per
indicare 1 'unisono, e cui sono ispirati i due organi
croati? Uastone e Polluce, Oreste e Pilade, Damo-
ne e Pizia, Paris e Vienna, Tristano ed Isotta, Gin-
lietta e Romeo potrebbero darci un' idea dell'intimo
nesso che passa tra la Narodna Dalmacija ed il Ka-
tolički List? No, ogni più esagerata figura rettorica
sarebbe un nulla dinanzi alla realtà della cosa. Il
più stramballato secentista resterebbe muto dinanzi
a quest' intima unione, di cui potrebbero darci una
idea appena i due sacerdoti redattori, che in fatto
di spiritualismo e di metafísica sono inarrivabili !
Olovik biše grihom guban
očisti ga božja ljubav;
Nas od griha krfju opral
ki je diavla moćno svezal.
Z driva parvo pogibosmo
a s križem se svi spasismo.
Vmri život našem dri vi,
mi da bismo bili živi;
Diavla križem pobijaše
a smart sinartiu primagaše.
Tako ti nas Isus spase
naše muke pria naše.
Nie s nami Bog uzvišen,
nie pres nas on ponižen.
I to nebi po nevolji
daje umar na sen polji;
Za dobrotu hoti tako
da ga ti poljubiš slatko.
Pol j ub i i no, zahvalimo,
proslavimo, uzdahnimo,
¡Šarcem, ričju, okom, stvorom,
ondi, i pri božim dvorom.
Ko bi mogal ne plakati
gdi ga plače draga mati ?
Blizu križa ona slašc
tere gorko uzdisaše:
Tebi tužu, slatki sinu,
jer bres tebe slatko ginu.
Reče sinu pogledati
gdi te plače draga mati.
E conseguenza di questo nesso platonico e pro
va palese il modo con cui entrambi trattano il co-
mune !i Spalato. Meno male che il Narodni List si
faceia torte della calunnia; e il suo vecchio mestiere,
che l; ha condotto in alto. Ma la Katolička Dalma
cija? L'imparziale, la libera, la vereconda, 1' ineorot-
ta Dalmacija Katolička? Possibile che a prete Pro-
dan, ineubato quanto si voglia dal rev. can. Pavli-
nović, non sia venuto a ineate che i costituzionali
di Spalato un bricciolo di nazione (a quanto noi sap-
piarno le nazioui aneora non si dividono in briccioli.
Ma forse volevate dire nazionalita. Del resto che ha
da fare il bricciolo di nazione nellaricerca della vera
causa, ed indole dei disordini avvenuti a Spalato?
Questi sono i vostri criteriV.6!) pur la possono avere?
(Se i costituzionali di Spalato sono un bricciolo di
nazione., e per essi si deve rispetto, che noi come a
tali non negamtno giaramai, perehe il grosso della
nazione che popola la Dalmazia non avii anehe al-
tro diritto all' iufuqri di quello di.... rileggete lo spec
ehio) Possibile che all' ingenuita ed al candore del
l'anima pretesea di don Ivo, che pretenderebbe al
l'onore delle stimmate, non sia balenata l'idea, che
esso, ripetendo papagallescamente (qui rettifichiamo:
noi non abbiamo ripetuto, ma abbiamo lasciato peri
primi nelle nostre colonnc? una narrazione dettagliata
Quindi ai vostri occhi, liberi da ogni veto, la nostra
colpa s'aggrava; per6 badate che non noi, ma
e voi siete stati sedperti per bugiardi. Ohe disse in
fatti il comando militare di Zara?) quanto scrive il
suo tratello maggiore, il Narodni List, potesse pre-
starsi alia piu infame delle calunnie ed alia piu ri-
buttante maldicenza?...
Queste rifiessioni don Ivo certo non 1' ha fatte,
ne le fara. Infatuato dei croati del suo cuore, egli per
essi mente, sapendo di mentire. Per essi sarebbe ca-
pace di farsi anehe schiericare. Ligio in tutto ai pon-
tefici massiini Klaić e Pavlinović, si lascia rimor
chiare dal Narodni List, riproducendo cosi in pro-
porzioni piu gigantesehe e piu interessanti il feno-
meno dei gemelli siamesiCosi il Dalmata, che ha
detto tutto questo, pero senza soggiungere altro.
SLOVENSKA LITURGIJA
(Piše 0. i. Milinović)
(V. br. 71.)
Glava 11.
Spljetski sabor 925.
Poraba i obred slovenske liturgije, što je Mo
ravljanom i. Panoncem dopušteno bilo, predje u obi
čaj i u Dalmaciji. Hrvati i Srbi najocluševljenije
ovu liturgiju zagrliše, koju sveta braća Konstantni,
rečen Ciril, i Method iznajdoše, kod kojih oni naj-
sretnije evangelje i rieč božju poviedaše, te još po-
gane Neretvane obratiše, a ostale Srbe i Hrvate u
vjeri podučiše i ukriepiše i apostolskim načinom
usrećiše. A da Srbi i Hrvati svesrdnije Bogu hvale
uzdižu, njih takodjer u njihovom jeziku podučiše
bogoslužje obavljati. ')
Dali jezik slovenski odmah u početak imao
svoje osvaditelje i velike protivnike, koje svuda,
kako vidjesmo, Konstantin izvanrednom mudrošću i
odvažnošću svlada, i, čudom podkripeljen, papa lia-
drijan II, dade mu u svemu razlog, dopustivši naj-
') Farlat. T. III. p. 87.
Isukarste blagi spase,
tis spase nije Bože, naše,
Ti bi plodan za pinezi,
mučen prid svimi knezi,
Bien pri stupu kameno,
da bi tilo sve ranjeno.
Od ran svite sve odniše,
kerfiu tilo sve obliše.
Tvoje tilo popjuvaše
i mnogo se narugaše.
Kad Maria to gledaše
i bolesti mnoge daše,
Noge njemu prikovaše
šarce joj se raskidaše.
Pritegnuše križu ruke
gdi ti daše ljute muke.
Po tom toga zvapi s križa,
11a kom umri za svim mira.
Amen.
Crkva sv. Ivana Krstitelja izvan
Zadra i Franovci III Reda.
(Vidi br. 09, 70, 71.)
Al se približavalo doba kad je i ovo nabožno
mjesto imalo, nalik tolikim drugim po našoj hrvat-
skoj zemlji, postradati izpred tatarskih nasilja. Onda
e 1' ascoltante Tomraaso Fwsi'o ad aggiunto di giu-
dizio distrettuale pel raggio giurisdizionale del Tri-
bunale d' appello dalmato.
Pišu nam iz Dalmacije na Lučin dan:
I još jednu 1 Čitala mi djeca u Prvoj slovničkoj
Čitanci sedmo štivo šešir, dok će ti jedan dignut
ruku i reći: gospodine, kako su to Dragutin i Lju-
bica, imali dvie majke staru i mladu? Bože moj, evo
i djeca opaze, ako nije što prama duhu jezika, a
onaj do koga je neće da za to znade. Promienimo
učionske knjige, inčije nam nevalja posao! Nek
niemci, pa i još tkogod, govore, koliko im duši
drago ono nešto alter viuter, hrvat će na sva usta
baba. Uz to da vidimo, a vi, braćo učitelji: courcuje!
Primamo sa zahvalnošću Program C. K. Real-
nog i Velikog Gimnazija u Kotoru za školsku god.
1879-80. Nosi u prvom dielu učenu i obsežnu raz-
pravu ¡Starine bokokotorske napisanu od gosp. Siina
Rutara, koja je dobar korak napried u dotičnoj
struci odnosno na Boku kotorsku, toli do zadnjih go-
dina, ko i ostala nam domovina, zapuštenu i zane-
marenu. Da se ovakim radnjain ništa ne postigne
nego poticat druge nek se odaziv Iju Kasiodorovoj:
neprestano „patruin memorias revolve ' „scrutare gen-
tis tuae incunabula", to bi samo takove radnje hva-
levriedne bile. One su zanimive i u vjerskom po-
gledu, jer tko se popne nad današnje bludnje i pred -
sude i prodre u dublje, svagdje naliodi uspomena
sveobće naše katoličke prošlosti, te hita u ruke onu
nit koja i zavedene na pravi put povraća — Iz sta-
tističkih podataka vadimo, da je početkom godine
polazilo gimnaziju 115 a do konca godine 107 uče-
nika. Od tih pripadalo je 59 katoličkoj vjeri a 48
bili su grčko-istočnjaci. Po otačbini: dva Crnogorca,
dvojica iz Turske, ostali iz Dalmacije, od kojih 87
Bokelja.
Dubrovačka obćina, kako piše ,,S.", namienila
je 15,000 fiorina za nacrt željezničke linee Dubro-
vnik-Mostar. Poznato je pak kako to pohvalno po-
duzeće i Dubrovačka trgovačko-obrtnička komora
podupire. Da bi ta željeznica bila ne samo za južnu
nego i za središnju Dalmaciju od velike koristi,
osobito ako bi se, barem uzgrednom linijom, dotakla
Neretve i Kleka, o tom neima dvojbe. U ostalom
ova bi pruga, obrnuv je preko Neretvanske doline
pa odatle preko Stonskog primorja, odnosno naj-
manje zapala, jer joj skoro nigdje ne bi trebalo ni
tunela ni mostova, buduć skoro sve ravno, bez blata
i bez močvara. U tom slučaju laglje bi bilo spojiti
Spljet s Mostarom, jer, ako bi i bila linija na lakat,
bila bi pak jeftinija i brža i na mjesto da prohodi
kroz pustošne hercegovačke krajeve, kako bi ona što
je u onoj nečijoj lanjskoj osnovi, provela bi se kroz
najnapučenija to hercegovačka, to dalmatinska mjesta.
Uz toliko dobro je da se ne stoji podvijenih ruka;
jer, kako dobro reče talijan: chi dorme non piglia
pesce.
Sono esciti in luce anche i volumetti 9 e 10
delle Buone letture gratuite di Trieste: Esistenza
deW Inferno e i Martiri della Fede nel secolo XIX.
Li raccomandiamo caldamente ai nostri lettori, spe-
cialmente nelle cittk, dove pur troppo v' ba un su
bisso di opere ed operette oscene ed immorali in cir-
colazione.
ven: p. 10 ott. Imp. Elisabetta, Krelic. Cannes:
a. 11 ott. Maria, Persic. Cardiff: p. 10 ott. May-
| lath, Valentin, Trieste. Cette: arr. 10 ott. Tartaro,
| Brnetic; 11 Matteo L., Grisillo; — p. 8 ott. Caterina
j D., Druskovi6, Bona. Costantinopoli: p. 2 ott.
i Zv. Mimbelli, Dobrilovic, Nikolajev; 4 Otac Vicko,
; Jerkovid, Cittavecchia; 6 Franc. Luca, Ivanisevic,
Sulink. Dunkerque: part. 8 ott. G. Tarabocchia,
Tarabochia e Marte, Domini, N. Orleans. Glasgow:
p. 8 ott. Girolamo, Zagabra, Demerara. Harwich:
p. 9 ott. Abraham, Hagja, Cardiff. Marsiglia a.
5 ott. Matilde, Likirid; — part. 9 ott. Marietta B.,
Turina, Fiume. Montreal: arr. 22 settem. Risorta,
Ba6i6. Newry: p. 9 ott. Minerva V., MikuliSid, N.
York. N. York: a. 25 sett. Sloboda, Gelalia; Vi-
| ganj, Lazarevic; Nada, Sodi6; Dante, Vidulid; Tilde,
j Tominic; Napried, Matesid; 26 Guglielmo D., Frau-
sin; 28 sett. Olga R., Medanic; — p. 27 sett. Ba-
kran, Pavletic, Amsterdam. Ponlli&c: arr. 10 ott.
Beatrice, Glasar; Nane B., Zenkovic; — p. 9 ott.
Gloria, Premuda, N. Orleans; 10 Regulus, Tidjac,
Newport. Quebec: arr. 25 settem. Ban Mazuranic,
Smaic. Rochester: a. 9 ott. Vesta, Petridevic. Rouen:
a. 9 ott. Ida P., Persid. Southampton: p. 8 ott.
Carolina, Tomasic, N. York. S. Vincent: arr. 25
sett. Proto. Raimondi. Table Bay: arrivato Isaac,
Matkovic. Tralee: a. 9 ott. Slavia, Dabinovic.
Brest, 13 ottobre. (Tel.) Naufrago in questi
paraggi il bark a.-u. Regulus cap. Ticjac, viaggiando
da Bordeax per Newport. L' equipaggio é salvo.
Nuova York, 28 setiembre. II cap. Frausin del
bark austro-ungarico Guglielmo D. arrivato qui da
Waterford riferisce che trovandosi li 15 corrente
nel golfo Stream, fu coito da un vento da scirocco
che gli porto via due vele, cioé la maestra ed il
contrapappafico di trinchetto.
i posestiime joj Bosnu i Hercegovinu od skila-
čine n;i tudja i daleka vrata,* nek budu, ua ukor
svim Viišiin protivnicim, koji podlim i izrodnim
duhom prieče, preziru i kude svaku domaću tvor-
nicu i obrtnost, bodreći i veličajući jedino ono
što Italija, više pulS kao izbirak, za krvave
šalje nam znoje.
Cista kod Imotskoga dne 7 Bujna 1880.
Pop Lovrinac Banović Župnik
Mijo LozanČic Predsjednik Crkovinstva
f Mate Vučak Blagainik.
Austrijsko zemljopisno družtvo odlučilo je po-
dupriet D.ra Holuba, koji misli opet proputovati
po zabitnijim krajevim Afrike.
Gli Irlandesi al 8 Padre. I cattolici irlandesi
non ostanti le gravissime loro angustie economiche
riescirono, nella sola Arcidiocesi di Cashes di met-
iere su ben 69.150 franchi per 1' Obolo di S. Pie-
tro. Questo fatto é un nuovo splendido attestato della
viva fede e dell' invitto attaccamento che lega quella
sventurata popolazione alia S. Sode. L' Arcívescovo
Mons. Croke si reca a Roma per deporre personal-
mente ai Piedi del S. Padre 1' obolo raccolto tra i
suoi fedeli.
• ^J^^TS^J^
Gospodinu Jakovu Cukrovu
Spljet!
Sasvim da su i do nas dopirale od više
vremena nazad, toli pismene, toli ustmene po-
hvale Vaše Lievnice zvona, ništanemanje smo
ipak vaviek o tom neku dvojbu u srdcu gojili,
dok nam nestigoše, ovo malo dana nazad, dva
nova velika zvona, koja, za našu župsku Crkvu
S. Jakova, saliste. Njihov kalup preukusni njihov
preugodni zvek njihov čisti, skladni i jaki glas
lako ove župljane i svakoga tko ih čuje zani-
maju, da im se svatko divi i hvali Vašu Lie-
vnicu i Vašega vriednoga zanatliju Franju Jakoba.
Ova naša javna izjava i zahvala, koju Vam,
častni Gospodine, niženaznačeni izručuju na ime
svih seljana Cisle, nek budu Vami za utjehu u
vašim velebrojnim i zaslužnim požrtvovanjim pri
ustanovljenju Vaše Lievnice zvona, odavna kod
nas potriebito i očekivane struke obrtnosti, kojom
ste oslobodili u buduće milu nam Dalmaciju pak
Ođpisi K. D.
Ć. gosp. — P. — Pokrajina — Ima i u prekojufc«-
rašnjem O. D., pa što za to? Cienimo da Vaše čudo nije
ovaj put po sve na svom mjestu; tko mu niječe izričeno
spomenute vojničke zasluge? I mi mu ih, dragovoljno, pri-
znajemo; pa bismo, takodjer dragovoljno, priznali mu ih i
na drugom polju, da imamo koje. Čemu se dakle čudit što,
inučeć o posljednjim, N. V. zahvaljuje za djela ovršena u
vremena tako znamenita po vojnika f Što se pak vojničke
zasluge spominju, i to je posve naravno; niti je prvi put. Non
licet componere ma i bidelim se kad zaslužuju, u svoje
doba, zahvale daju. Ono distinti lungla servizi svaki se
čas čuje, s tom samom razlikom da kad je bovi svak drži
napete uši, a kad je ovi malo tko ili nitko. U ostalom, ne
vidite li koliku razlika u ovom autografu i u onom po od-
lazku N. V. iz Dalmacije? N. P. mogo bi, po našem smiernom
mnienju, iz prispodobe ovih dvaju autografa naučit mnogo
liepih opomena. Bolje njemu ako se ne ogluši, jer tko što
čini sebi čini. Jesmo li na čistu? Zdravo!
FABBRICA CANDELE DI CERA
della
Ditta Giovanni fratelli Millin
Perzagno — Dalmazia
Forma e bellezm estema — Bonlá.
intrínseca della cera — Stoppini preparati
chimicamente, tn modo che le cándele non
calano mínimamente. — Prezzi ridoltissimi.
DOBRE PRAVE
voštene svieće za crkvenu
uporabu
iz najboljega pčelijega voska, za koji se jamči,
i koji baš liepo gori, ne dimi nit kaplje; pro-
dava se uz najnižu cienu franko dacija i voznine
do zadnje Lloydove postaje
P. et R. Seemannf skladište
vošćenih svieća
u Ljubljani u Kranjskoj
Svieće za pokus i cienik franko i gratis !
ntc^^TKc
Bečke novine donose da je privremeni vriedni
profesor pri učiteljištu u Arbanasih č. gosp. Haračić
imenovan stalnim.
Glas je da Ruski Car odlučio proć nastajuću
zimu u Rimu; jer da je malo dobra zdravlja.
Movimenlo della marina auslro-ungarica.
Alessandria: a. 3 ott. Mate, Crnković. Al-
gert: a. 7 ott. Cavaliere, Martinolié. BrOUWersha-
La sottoscritta si pregia di rendere noto che da 29 anni conserva in questa Cittk di Trieste
in Via Nuova N. 735 I.o piano di flanco alia Chiesa dei Greci un
Ü) 3 1? 9 ñ a ft (D
di paramenti ed arredi Ecclesiastici
provenienti dalle primarie fabbriche Nazionali. ed estere, eolle quali é in diretta relazione di affari
e puó pienamente corrispondere ad ogni piü rigorosa esigenza.
II suo deposito trovasi fornito di ogni genere di stoffe tanto in tutta seta che broccate in oro
ed argento fino, come puré dei migliori damaschi per Bandiere, Paramenti, Tappezzerie, di Galloni
e passamanterie tanto in seta qnanto in oro ed argento, e di ogni sorta di oggetti in metallo, cioé
Calici, Candelabri, Crocefissi, Lampade, Ostensorí, Reliquari, Turiboli, ecc. ecc. come altresl qua-
lunque oggetto ad uso delle Chiese Greche eleniche e slave.
Qualunque Commissione di Baldacchini, Pianete, Pluviali, Dalmatiche, Veli omerali, Stendardi
Ombrelli, Cuscini, Stole, Strati mortuarí, Antipendí, Coltrine, Camici, Rocchetti, Palme, ecc. ecc.,
verrk eseguita con sollecitudine e colla massima perfezione, e cosi símilmente con ogni esattezza
e buon gusto, verrk effettuato qualsiasi lavoro in ricamo a mano tanto in seta quanto in oro ed
argento fino.
Si assumono altresi lavori d' intaglio e d' indoratura in legno cioé Candelabri, Crocefissi, Se-
polcri, Statue, Tabernaeoli, Troni, ecc.
Si lusinga pertanto di ricevere delle ordinazioni, dopo una lunga serie d' anni di continuo e-
sercizio in questo ramo, in cui riportava una quantitk di attestati onorifici da molte Diócesi e Par-
rocchie ch'ebbe l'onore di servire. Catterina Garusa.
L
D. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik
Y Avvenire dal 78-80, perché allora, si, sarebbe un
altro pa jo di maniche.
L' Aw. nel suo numero del 1. corrente scrive :
nquali sieno per essere gli awenimenti che avessero
a colpire la nostra cittk e il nostro partito, 1' esi -
stenza dell' Avvenire c oramai absolutamente assicu-
ratau. Una preziosa dichiarazione anche questa;
tanto piü che essa segue alia dichiarazione de' vin-
coli col barcollante Consiglio Comunale. L' Avvenire
dunque si svincola dal Consiglio Comunale in quanto
il Consiglio Comunale si svincola dalla popolazione;
quindi i rvincoli" restaño; colla sola differenza che
invece di essere esterni saranno secreti, invece di
essere pubblici saranno privati. Oh „la piena ed
assoluta indipendenza"!
II ministero ha nominato i commisBari distret-
tuali Simeone Nasso, Pietro Todorovié e dr. Sigi-
smondo barone de Conrad a segretarii di Luogote-
nenza in Dalmazia.
Primamo iz Dubrovnika s llihe Glavice dne
listopada;
Na odieljenju od mile mi družine u duhovniem
zabavam, nemogu srcu odoljeti a da Vam što šta ne-
javi to o tom važnom sastanku. Na poziv svoga Sta-
rešine, jedanest župnika i jedan Prečastni kanonik
dobrovoljno se skupili da za malo dana, ostaviv svaki
svjetovni poso, zabavimo se jedino o najvažnijemu
na ovom svietu poslu, o duši svojoj. I sbilja preko
ovieh svetieh dana, hrabro se je radilo, srčano se
Bogu molilo; a naš nebeski Otac, sve je uhvanje, ne-
će se bit na naš vapaj oglušio, naše odluke nebla-
gosovio, da ozbiljno radeći u njegovom vinogradu
budemo zaslužiti da nam jednom pojedinomu reče:
Veselo, slugo dobri i vjerni, uljezi u slavu Gospodi-
na svoga. U oviem svetiem zabavami bio nam je
upraviteljem i vodjom Velečasni Otac Gjuro Jera-
mac D. J.; ovi božiji sluga sve je svoje sile uložio
a da nam pomože u duhovnom napredku: skupa smo
mu srčano zahvalili na očinskoj ljubavi ipožrtvova-
nju, a trud mu mili Bog platio. X.
C. gosp. X. — Spljet — Vaše cienjene opaske veoma
su Dam dobro došle i mi Vam od srca blagodarimo. Glede
»krajnosti i mi smo podpuno s Vama, al nemože se sve
kako se hoće; i preko volje treba da se kadkada koja
podkrade. Zahvaljujemo takodjer na irrazim blagonakonosti.
Molimo nezaboravite nas unapried. Srdačni odpozdrav!
Al momento di porre in macchina ci giunge la
notizia essere stato sciolto il Consiglio Comunale di
Spalato. L'Amministrazione interínale fu affidata al
comm. Nallini.
Il piroscafo au.-ung. délia linea Zara-Ancona,
si è investito jeri sera a Puntebianche. Questa sera
parte da qui il piroscafo „Sultan" per iscagliarlo
—o/v\AATUVVA/VW^-
Moviineiilo delta marina auslro-ungarica.
Alessandria: a. 9 Ott. Astrea, Naccari; Ribes,
Miletić. Barcellona: p. 13 oit. Marie, Camus e
14 Lino, Busanić, N. Orleans. Bona: arr. 12 ott.
Caterina D., Drusković. Bordeaux: a. 18 ottobre
Nane B., Zenković; — p. 18 ott. Liberias, Visin,
Cardiff. Cardiff: a. 16 ott. Imp. Elisabetta, Hreljić.
Cartagena: arr. 10 ott. Viola, Nikolić. Dunker
que: part. 15 ott. Maria Andrina, Vlašić, Cardiff.
Costantinopoli: part. 9 Ott. P. Stefano, Krelić,
Trieste; 11 Elce, Nikolić, Genova; 12 Aurora M.,
Prosen, Odessa; 13 Petka, Lepes, Marsiglia; Assunta,
Serivanelli, Geisa; Časni, Pesciutti, Malta; 14 An-
nibale, Marušić, Lussinpiccolo; Ophir, Tarabochia,
Marsiglia; Tevere, Gladulić, Nizza; Prvi Dubrova
čki, Sulić, Livorno; 15 Alessandro T., Dabinović,
Marianopoli; Milka, Potrata, Gibilterra. Filađelfia:
arr. 15 ottobre Sansone, Capponi; Zabulon, Banac.
Malta: a. 14 ott. Bice, Martinolić. Marsiglia: a.
16 ott. Vajale, Bielovučić; Urin, Stipanović; Dione,
Jaarošić; 19 Rachele, Kasandrić; — p. 19 ott. G.
Bosković, Kalugjerović, Smirne. N. York: arr. 3
ott. Figlio, Ferlan; Atlas, Vidulić; 4 Amor, Premuda.
Maryport: arr. 16 ott. Venere, Scarpa. Port de
Boue: arr. 16 ott. Ergo, Jadrošić. Rio Janeiro;
p. 16 sett. Plod, Tarabochia, America.
Odpisi „K. D."
Ć. g. Š. P. — Sutivan — Quod differtur non au-
fertur, nastojat ćemo; došle nebi nikako moguće. Viesti o
„Kačić-spomeniku" i „Petrovu Novčiću" u velike nas vesele.
I mi se s vama nadamo da neće taj varoš ostat ni ovdje
zadnji. Bit ćemu na čast.
Gospodinu Jakom Cukroru
Spljel!
Sasvim da su i do nas dopirale od više
vremeoa nazad, toli pismene, toli ustmene po-
hvale Vaše Lievnice zvona, ništaneraanje smo
ipak vaviek o tom neku dvojbu u srdeu gojili,
dok nam nestigoše, ovo malo dana nazad, dva
nova velika zvona, koja, za našu župsku Crkvu
S. Jakova, saliste. Njihov kalup preukosni njihov
preugodni zvek njihov čišli, skladni i jaki glas
tako ove župljane i svakoga tko ih čuje zani-
maju, da im se svatko divi i hvali Vašu Lie-
vniuu i Vašega vriednoga zanatliju Franju Jakoba.
Ova naša javna izjava i zahvala, koju Vam,
časlni Gospodine, niženaznačeni izručuju na ime
svih seljana Ciste, nek budu Vami za uljehu u
vašim velebrojnim i zaslužnim požrtvovanjim pri
ustanovljenju Vaše Lievnice zvona, odavna kod
nas potriebite i očekivane struke obrtnosti, kojom
ste oslobodili u buduće milu nam Dalmaciju pak
i posesttime joj Bosnu i Hercegovinu od skita-
čine na tudja i daleka vrata; nek budu, na ukor
svim Vašim protivnici«), koji podlim i izrodnim
duhom prieče, preziru i kude svaku domaću tvor-
nicu i obrtnost, bodreći i veličajući jedino ono
što Italija, više put& kao izbirak, za krvave
šalje nam znoje.
Cista kod Imotskoga dne 7 Rujna 1880.
Pop Lovrinac Banović Župnik
Mijo Lozanliz Predsjednik Crkovinstva
f Mate Vučak Blagajnik.
Deposito Apparati ed Arredi ecclesiastici
di
FERDINANDO BONICELLI
in Lussinpiccolo.
II sottoscritto si pregia di rendere noto che
ond' essere in grado di poter pienamente corrispon-
dere a qualsiasi ordinazione, ha fornito testé il Suo
Deposito di ogni Sorta di Stoffe e broccati per Pa
ramenti, come puré di Baldacchini, Baridiere, Stan-
dar di, Piviali, Pianete, Dalmatiche, Veli Omerali,
Ombrelli, Cuscini, Stole, Strati mortuarí; ed infine
di qualunque articolo per uso di Chiesa, nonché di
oggetti si in legno che in metallo, come: Candelieri,
Crocefissi, Lampade, Ostensorj, Reliquiarj, Fariali ecc.
Le commissioni si eseguiscono con tutta solle
citudine a prezzi modici e franche di ogni spesa
d' imballaggio.
FERDINANDO BONICELLI.
Čuj, gledaj, pa se čudi!
Od stečajne mase nedavna propale velike tvor-
nice britania-srebra prumrota retra o<t brtfmfhi-
srebra, koja je providjena sa tvorničkim znakom
„pravi britania", prOđ&j'e se' Uz š^a'feu dfc'flu,
ili bolje govoreć daje se skoro badava. Uz pri-
poslanje iznosa ili uz pouzeće od 6 fbr. 70 »¿.
dobije svatko sliedeće predmete uz četvrti diel te.
alne vriednosti, t. j.:
6 izvrstnih dobrih noževa sa dr-
žalom iz britania-srebra i pravim en-
glezkim oštracem;
6 finih vilica, britania-stefcto u ja-
dnom komadu;
6 finih žlica iz britania-srebra,jake;
12 finih žlica za kafa iz britania-
srebra, najbolje vrsti;
6 finih kotijica iz britanja-stebra,
najbolje vrsti;
1 fina masivna velika žlica za
| uli u iz britania- srebra;
" « . a
« ¡L 3
S Q m
M* « u il a
'S
í'8
CO
1 fina masivna žlica za fttitlieko
iz britania-srebra;
6 englezkih Vi k tori Ja-taca, fino
ciseliranih;
2 vrlo ukusna dvoranska svleČMJa-
ka;
1 zvonce iz britania-srebra, sa zvu-
kom pravog srebra;
1 košarica za kruh iz britania-sre-
bra.
}Sva 47 predmeta su izradjena iz najfinijeg i najbo-
jeg britania-srebra, koja je jedina kovina, što uviek-
biela se uzdrži i od pravog srebra poslije 25 godi&nij®
uporabe nemože razlučiti, i a dobrotu se ga-
rantira. Ža dokaz da moja anonca na
715 12—11
nikakovoj prevari
se neosniva očitujem evo ovime javno, da ako nebi
roba svojoj svrsi odgovarala, istu bez svake potež-
hoće natrag primam. Upućujem pako na množinu
zahvalnica, što su mi prispjele, koje ću ja malo po
malo objelodaniti. Tko dakle hoće, da dobtfe
za svoje novce dobru I solidnu robu,
a nikakav izmet, neka se obrati na
A. Pralss-a,
Beč. Rothenthumstrasse 9,
napram nadbiskupskom dvoru.
10
FABBRICA CANDELE Dr CERA
della
Ditta Giovanni fratelli Millin
Perzagno — Dalmazia
Forma e bellezza esterna — Bontá.
intrínseca della cera — Stoppini preparati
chimicamente, in modo che le cándele non
calano minimamente. — Prezzi ridottissimi.
La sottoscritta si pregia di rendere noto che da 29 anni conserva in questa Cittk di Trieste
in Via Nuova N. 735 I.o piano- di fianco alia Chiesa dei Greci un D A ? ú $ I í 0
di paramenti ed arredi Ecclesiastici
provenienti dalle primarie fabbriche Nazionali ed estere, colle quali e in diretta relazione di affari
e puó pienamente corrispondere ad ogni piü rigorosa esigenza.
II suo deposito trovasi fornito di ogni genere di stoffe tanto in tutta seta che broccate in oro
ed argento fino, come puré dei migliori damaschi per Bandiere, Paramenti, Tappezzerie, di Galloni
e passamanterie tanto in seta qnanto in oro ed argento, e di ogni sorta di oggetti in metallo, eioé
Calici, Candelabri, Crocefissi, Lampade, Ostensorí, Reliquari, Turiboli, ecc. ecc. come altresi qua-
lunque oggetto ad uso delle Chiese Greche eleniche e slave.
Qualunque Commissione di Baldacchini, Pianete, Pluviali, Dalmatiche, Veli omerali, Stendardi
Ombrelli, Cuscini, Stole, Strati mortuarí, Antipendí, Coltrine, Camici, Rocchetti, Palme, ecc. ecc.,
verrk eseguita con sollecitudine e colla massima perfezione, e cosí símilmente con ogni esatteaas*
e buon gusto, verrk effettuato qualsiasi lavoro in ricamo a mano tanto in seta quanto in oro ed
argento fino.
Si assumono altresi lavori d' intaglio e d' indoratura in legno cioé Candelabri, Crocefissi, Se-
polcri, Statue, Tabernacoli, Troni, ecc.
Si lusinga perianto di ricevere delle ordinazioni, dopo una lunga serie d' anni di continuo e-
sercizio in questo ramo, in cui riportava una quantitá di attestati onorifici da molte Diócesi e Par-
rocchie ch'ebbe l'onore di servire. 0átteSrÍaa;fOaf1!sa.
. wc^D^rcs^-M a^» a^M « ^^^^^^^(.^^jii^aacsg^ia^iaiAaaii rrr^nfFra
Đ. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tifckároa'Itaina Woditake.
zastavom: Katoličkoj i hrvatskoj, da tako sačuva
sebi i družtvu dobar glas. 1 zato nam dosta dobro
svjedoče naši vrstni i rodoljubni glumci, koji uz-
hitom pristaše uz Upraviteljstvo „Slavjanskog Na-
predka". Držim, neće biti suvišno, ako koju reknem
o sinoćnoj zabavi, da barem tako u kratko po-
kažem da sinoćna zabava zodovoljila je podpuno
obćemu očekivanju. U 6 V2 sata dvorana bijaše posve
puna. „Narodna Glazba" otvori zabavu koračnicom
„Slavjanski Napredak" te se zastor otvori i gosp.
Vukasović poče sa Sundečićevim „Crnogorcem
koji bi s velikim uzhićenjem i pleskanjem primljen.
Zatim igrala se komedija „Bračne Ponude11 glaso
vitog pisca J. E. Tomića. Ova vesela igra koja evo
po drugi se put prikazuje, izpade dobrim uspjehom.
Glumci držali su se vrlo dobro, a ovo je njima
mnogo doprinielo. Medju osobam, koje su djelovale
u ovoj komediji, gosp.čna starija Kapeleti prikazala
je vrlo dobro ulogu Zorice, te iza svakog prizora, a
osobito posije zadnjeg prvog čina, stekla je ponovljen
živahan aplaus. Isto tako izvrstna bijaše gospČna.
Ljudmila, mladja Kapeleti. Spomenuti mi je gospčnu.
Granić, koja je upravo izvrstno karakterisala gospnu
Vojnović, tako isto i gospčna Baldasar koja je pri
kazivala Zoricu. Komik pak gosp. Dombay, on je
za ovakove stvari kao stvoren. Gosp. Milan, Grubić,
igrao takodjer dobro svoju ulogu, kao i gosp. Bo
židar Nikačić. Gosp. Kočevski Vukasović bio je
neodoljive komike, dapače isti sluga, koga je igrao
gosp. Karminati, premda imao malo govoriti, bio je
dobar komik. Posije prvog čina ove komedije gospčna.
starija Kapeleti krasnoslovila „Našu Zastavu" Trn*
skoga. Kako ju svrši dvorana zagrmi jednodušnim
dobro! živila! i bi prisiljena opetevati ju. U nju se
ugledale i druge naše mlade Hrvatice. II dio zabave
bijaše „narodna tombolaprinosak koje jest za ve-
čerašnju školu. III dio taljanska igrošala ,,IJ uomo
d' affari" koja stoji na granici vesele igre i lakr-
dije. Sale i smieha bilo je obilno. Pisac ove igro-
šale nosi ime talijansko, a pohrvatio ju je gosp. V.
Mihaljević. Osobe koje su djelovale u ovoj igri,
navlastito mi je spomenuti gosp. Kolombi, Mihalje-
vić, koji je imao vrlo napornu i veliku ulogu kao
glavna osoba komada. I u igrošali gospčna. starija
Kapeleti bi pleskanjem primljena i odpraćena. I
manje uloge gosp. Vukasović, Granić, Juras, Nikačić,
bijahu dobro izvršene. Zaista tko je htio liepo proći
tu večer i do sita nasmijati se imao je nepropustiti
tu igrošalu, koju nhvam da će naši uzoriti glumaci
što prije opetovati. Zabava završi „narodnim" plesom.
Opazio sam, barem na sinoćnjem radu, da
Upraviteljstvo „Slavjanskog Napredka" želi, hvale-
vriedno, svojoj domovini pravi napredak, i neda pri-
kazivati komadi, koji mogu biti pogubni po moral
mladeži, znajuć da na njoj ostaje budućnost domovine.
na vratima. Prinoske, prijavljene, mi ćemo s har-
nošću najpripruvnije bilježit, i primljene na svo-
je mj»sto odpravljat.
Jeri fu celebrata colla consueta solennità nella
Chiesa diretta dai molto rev. PP. Cappuccini ed ad-
dobbata con molto sfarzo e buon gusto, la testa della
Presentazione di Maria. L'affluenza de' fedeli ai santi
Sacramenti fu imponente. Alla sera vi fu splendida
illuminazione nella parte della città attigua alla Chiesa
con fuochi artificiali di bellissimo effetto.
Per questa fausta occasione i membri della be-
nemerita Società Cattolica hanno fatto štampare il
seguente sonetto:
Venite, o figli di Maria, sc'ogliete
II voto antico al virginal Suo trono :
Voi, Suo trofeo, voi, che bel vanto siete
Di questa Madre del divin perdono.
Ai rio flagel, che i più robusti miete
Per Lei campati i padri vostri sono :
E se di figli in questo di son liete
Le vostre case, è questo pur suo dono.
Che se nuovo timor 1' aime percuota,
Od atra lue si sparga, o il mar trabocchi,
O sotto il pie' tremando il suol si scuota ;
Dite al Signor, che a questa Madre miri;
Onde, se il dardo contro voi già incocchi,
La man dall' arco per pietà ritiri.
Pri zatvaranju večerašnjega broja stiže nam
viest, da je zaslužni poČastni kanonik D. F. Smoljan
imenovan Plovanom kod sv. Simuna u Zadru.
Sabaio ricorrendo 1'onomástico di S. M. I'lmpe
ratrice e Regina, S. E. Möns. Arcivescovo ha cele-
brato nella Chiesa di S. Simeone una S. Messa se-
guita dal Te Deum, per la conservazione e prospe-
rita dell' augusta Sovrana. Alia sacra funzione inter-
venne oltre a molti fedeli, il Clero ed i rappresen-
tanti di tutte le autorita.
RAZLIČITE YIESTI.
Na glas težke nesreće koja nam je zate-
kla naš glavni grad Zagreb, prva želja što nam
je priskočila u uzbuni i ogorčnnju srca, bila je:
kako bi se ljuta nevolja dala ublažit od naše
strane, barem za one stradalnike koji su potre-
som ostali bez kruha, krova i kućišta. Da nam
se nije boriti za samo izdavanje lista, a to us-
ljed zaostalih predplola, mi bismo prvi od svojih
prem da veoma tankih dohodaka kojim, ma bilo
i čednim, prinoskom, tražili oduška svomu jadu
s bratinske uezgode. Nu, što na našu žalost nije
moglo bit došle bit će ako Bog d;i što prije. Uz
to nam je na veliku utjehu videć da se pokra-
jina ne oglušuje pozivu sunarodne ljubavi, te
smo jur u stanju da prvi prinosak iz nje poslat
pobilježimo. Preč. naime kan. Ivan Vidović iz
Šibenika, u pomoć zalostnoj našoj braćoj Hr-
vatim Zagrebčanim šalje fior. 12. Ovaj plemeniti
prinosak velecienjenog rodoljuba mi ćemo namah
upravit na opredieljeno mjesto. Uz to izrazuje-
mo živu nadu da bratinska uzajemnost neće ni
ovom nesretnom zgodom ostat bez svojih dokaza
i cementa, što će bit na obću našu čast i duševnu
korist. Vas sviet sada gleda na hrvatstvo, i kako
je odmah po nezgodi s udivljenjem na Hrvate
pogledalo, videć jakost njihova duha u težkoj
nastaloj nezgodi; uvjereni smo ueće ni nadalje
ponestat čestitih primjera u vrlinam i krepo-
stim koje rese naš narod. Osobito naši gradovi
i naše obćine imale bit uzet na srce sabiranje
prinosaka, o čem se jur bave drugi gradovi ne
samo po Austro-Ugarskoj nego i po samom i-
nozemstvu. Pripomoć družtva i obćina tim je
nuždnija čim može bit pospiešnija, a Ije pospie-
šnost je ovdje koja odlučuje, pošto eto je zima
Che il giornale degli italianissimi di Zara, do-
po d' aver insultato alia Maestá del Vicario di Gesu
Cristo, cerchi reiteramente pretesti per muovere que-
rele quali che siauo anche contro 1' episcopato cat-
tolico (il D. n. 93); é molto naturale. E tanto piü
che il solo episcopato del suo cuore é quello che
stende una mano ai rivoluzionari d' oltre mare e
l'altra ai principi d'oltremonte. Perció non ci riesce
punto di meraviglia il vedere che il giornale italia-
nissimo di Zara ribadisca i chiodi battuti gia dal suo
confratello d' elezione, 1' innocuo Srpski List. A Cat-
taro, per es., pei greci sarebbe una conquista di non
poco momento qualora potessero sbarrazzarsi degli
intoppi che loro oppone la carita, lo zelo, la dottri-
na d' un vescovo cattolico; rha ció, per ora almeno,
é impresa che non pu5 esser messa ad effetto. Non
resta quindi se non la via per cui il vescovato cat-
tolico di Cattaro, pur esistendo, cada in una inazione
forzata, per 1' opposizione cioé compatta del grecismo
unita alie scissure contemporanee nel campc de' cat-
tolici. Questa politica, seguita con ogni cura dagli
uomini del Srpski List, viene condivisa anche dal
Dalmata; in omaggio si s& alia solidarietá rivoluzio-
naria che li stringe in un fascio, benché le loro ten-
denze remote sieno agli antipodi. II modo poi delle
loro manovre é complementare: laddove non puó a-
gire 1' uno agisce 1' altro: e la lingua é il pretesto:
se questa é slava, parla il Dalmata, se é 1' italiana
salta sul palcoscenico il Srpski List. Cosí nasce che
l'alleanza degli irredenti della Serbia e dell'Italia
attiri sempre nella sua sfera d' azione un contigente
per quanto debole ma sempre significativo di catto-
lici ingenuamente discesi da soli nella rete a fare
gli interessi altrui.
Pišu nam iz Skradina 17 tekućega: Preradostnu
i odavna izčekivanu javljamo viest. Naš dični, Pre-
častni Dn. Vice Kanonik Škarpa, župnik Zatonski
bi imenovan Nadpopom Opatom^nekadašnje ove slav-
ne priestolnice. Veselje, uzhit, zadovoljstvo, mir, sklad
susretila su se, ter usljed toliko neizvjestnosti kako
da nevidljiva ruka digla neku crnu morinu, što nam
od nekoliko vremena prsi pritiskivala. Odahnusmo!
Kamogod se kreneš, čuje se jednoglasno, Bogu hvala,
što dobismo vriednoga, dobroga, bogabojećega sve-
ćenika za našega pastira, jer tako naše želje uspje-
šno bijahu uvažene. Iskreno i svesrdno radujemo se
čestitom imenovanju, želeć što brže vidjeti kanonič-
ko ustoličenje. Blagodarimo u velike presvietlomu
Biskupu što ga je zaslužna predložio, a Visokoj Vla-
di da ga je potvrdila. Živio!
Pišu nam opet iz Skradina, na 20 tek.: Sve-
čano crkveno ustoličenje Prepoštov. Gosp. Nadpopa
Opata Mitronosca Don Vice Kanonika Škarpe slie-
dit će na 5 dojdućega, u drugu nedjelju Došasća.
Gradsko vieće u Zlatnom Pragu glasovalo je
za Zagreb 2000 fior. i dalo poziv za sabiranje pri-
nesaka. Na predlog Skramlikov prirediti će se velika
glasbena akademija za Zagreb. Zapovjedajući voj-
voda bar. Filipović pripravlja za 3 prosinca koncert
sdruženih četiriju vojničkih glazba na korist Za-
greba.
Popravâk sveučilistne zgrade u Zagrebu na-
preduje toliko da će se predavanja moć preuzet do
manje od mjeseca dana.
E aperto il concorso ad uno stipendio di fior.
126 a favore di giovani dei distretto politico di
Cattaro per studii ginnasiali, con titolo preferente per
quei giovani che intendono dedicarsi allo stato ec-
clesiastico.
Danas će u Beču zemljoznanac Hochstetter
predavat pred obćinstvom vrhu potresa (u koliko o
njima u obće došle znanost uči) a na 24 tek. prof.
Suess o potresim u alpinskim predjelim. Ovom pri-
godom kupit će se prinosci koji su svi namienjeni
postradalom našem Zagrebu.
C. gosp. Matija Rihtarić, izvrstan svećenik i
rodoljub, dosada kancelista u nadbiskupskoj pisarni
u Zagrebu, bio je imenovan c, k. vojnim kapelanom
i došo kao takav u Zadar.
Converstoni al cottolicismo. II celebre barítono
inglese Stanley abiurč 1' anglicanismo nella Chiesa
dei Passionisti a Highgatel ; lo stesso fecero il Rev.
Orazio Wilcoks di Plymout ed altri.
L' Enciclica Grande Munus fu letta nella Cat-
tedrale di Cattaro prima in latino, la lingua officiale
della Chiesa Cattolica, indi in slavo, la lingua delle
Bocche di Cattaro. Una condotta più corretta noi
non sapremmo, immaginare. Eppure essa ha fatto due
volte strillare il buon Dalmata. Che egli lo abbia
fatto únicamente nella sua qualità di commilitone
del Srpski List, lo prova Y Avvenire di Spalato. il
terzo fra tanto senno, il quale da qualche tempo ama
di tenere nascoste le gioie del suo irredentismo
entro 1' astuccio d' una civiltà dalmato-¿aí¿?ia. Se la
fosse questa una convinzione e non una finzione, il
Dalmata, che non è se non la bruttacopia dell' Av-
venire, si terrebbe pago della preferenza data al la-
tino nella Chiesa Cattedrale di Cattaro e non recla-
merebbe accanto al latino, anche la lingua del si,
con bando alia lingua del jest. Dove poi si tenda
colla diíesa della lingua italiana in Dalmazia, lo
dica il romito di Caprera-
Momento della marina austro-ungarica.
Algeri: p. 25 ott. Spirito, Kosovié, Dunker-
que. Baltimora: p. 18 ott. Mimi, Tomic, Anversa. Bordeaux: a. 30 ott. Mos. Vila Storff; Sagittario,
Kiselic. Brouwershaven: a. 30 ott. J. J. Stross-
mayer, Czar; 31 Alessandria, Dimitri. Cape Town:
a. 3 nov. Lealta, Negovetic. Cardiff: arr. 29 ott.
Libertas, Visin; — part. 31 ott. Óiro, Martinolié,
Martinica; 29 ottobre Abraham. Hagja, Table Bay. Castellamare: arr. 29 ottobre Souvenir, Zazevié,
Cette: arr. 1 nov. Dampier, Peréic; — p, 31 ott.
Matteo L., Grisilo, Fiume; 1 nov. Ara, Harabaglia,
Bona. Costantinopoli: arr. 22 ott. Kneginja, Mi-
lena, Vukasovic; 27 Giovanni, Buic; — p. 25 ott.
Pierino, Danilovic, Ibraila; 26 Peljesac, Buntjelió,
Schiedam, (Olanda); 27 Fratelli F., Ferenza, Malta;
Ant. Mimbelli, Ostoic, Odessa; Ida Maggiore, Svilo-
kos, Nikolajev.
Odpisi K. D."
Ć. gosp. 0. Š. T. — Sinj — I mi bismo bili rada
primit brzojavno pogiavitija izvješća o ljutoj nesreći koja
s glavnim gradom i vas ostali hrvatski narod zatekla, al
nam ni iz daleka okolnosti takova šla došle nedopustaju.
Tumač svemu u pozivu na predplatu, koji nije iz obiesti ne-
go po živoj istini onako udešen. Pismo je odmah bilo pre-
dato; nu parobrod je došo skoro 20 ura kašnje. Da smo
vam preporučeni. Živili!
C. g. „Stranger" — pokrajina — S dopisom učinit
ćemo po Vašoj uoblasti i našoj dužnosti. — Primismo
pjesmicu namienjenu „Dubrovniku". Središnje dvie tri kitice
nijesu toliko jasno bezazleno pisane, a da jih čovjek ne bi
uzeo, odnosno na Zagreb, kao sarkazam. To je predovoljoo
a da ih neobielodanimo. — Da se šta ovakova nedogadja,
najbolje bi bilo, i ostaol bi Vam harnije to Uredništvo toi
obćinstvo, kad biste se radje viestim, točno i po istin
prijavljenim, bavili. Osobito prvi pokušaji najbolje je da
budu konkretni. Svakako liepa Vam hvala na dosadašnjem
nastojanju. Srdačni odpozdrav!
č. g.na M. B. — Spljet — U velike, žalimo al su
pri slaganju današnjeg lista nastale okolnosti koje su bile
jače od vaše volje. Nastojat ćemo da se unapried i proti
tom slučaju ogradimo.
Č. gosp. 0. D. Kl. — Knin odpravit ćemo odmah.
Liepa hvala i srdačni odpozdrav!
*
D. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik V \ Tiskarna Ivana Woditzke.
nitu stvar mu odkrio, veliki mu ponos predstavio.
Svakako nijesmo u vječnoj noći, zarudila je i kod
nas zora, sa svim da kasno; te se i mi nadamo, uzpr-
kos mnogim protivnostim, koje se neprestano su-
sretaju, bližnjem sjajnom danu, da tako od jednog
kraja do drugog naše drage domovine — složeni
vjerom, ljubavlju, snagom — izpovjedamo svud i
slavimo jedinoga pravoga Boga, bratski se med ju
i slavno izvojujemo (što
sbog razkola u vjeri) sve
prot mnogim našim nepri-
sobno ljubimo, i Čvrsto
predje doisto nemogoše
borbe tjelesne i duhovne
jateljim
Makar na nas navalile
Svega svieta čete.
Jučer za prvi put bi svetčano odpjevana Sv.
Misa za zdravlje Premilostive naše Cesarice Jelisave,
koja toli blagom rukom prosiplje nad svojimi poda-
nici tolike blagodati i darove, i koje uspomena ostat
će nezaboravljena.
Prisustvovaše Sv. Misi mjestne Vlasti, sve
školsko i puk. Učenici mužke škole poslie Sv. Mise
odpjevaše uz pratnju orgulja prvu i zadnju kiticu
Carevke. Posije Sv. Mise učenici i učenice praćeni
vratiše se učioni a pak kući. Pri koncu treba mi
opaziti, da broj učenici pri pučkoj ovdešnjoj učioni
jest prevelik za dvie same učiteljice. S toga nena-
dani se dobru uspjehu u školi, pošto množ djece
neda mirno i u redu obaljatipredavanje, pa učitelj-
ske sile su preveć obterećene. Nije druge van —
kad ima za to zakoniti broj djece — da Visoka
Vlada obskrbi ovdješnju žensku učionu trećom uči-
teljicom, koja će olahkotit prevelik trud drugaricam
svojim, a doprinieti će mnogo boljku ženske naše
učione, kojoj, kao miešćanin, želim srcem čestitiji
napredak.
potresa bilo?! N. Veličanstva kralj i kraljica, sva
kraljska krv, bečke uredovne novine, inonarodni, i
inostrani ljudi, gradovi, družtva brinu se za postradale
Hrvate; i u Beogradu pod ravnateljstvom jednog
pukovnika prinosi se kupe; sam se došle preuzvišeni
naš gosp. namjestnik ne oglasio. Istina je još je na
vrieme i mi se nadamo, da što došle, s nama ne-
poznatih i možda valjanih uzroka, nije bilo, bit će
da koji dan. Kad nebi, nama bi bilo do žalosti i
sablazni; jer je naša pokrajina i po pravu sastavni
dio Hrvatske-ugarska vlada se pobrinula i brine za
sudržavu, a naša neće za posestrim? Nevjerujemo
da ćemo i takova šta zapamtit.
Primamo iz Novigrada 23 Studenoga:
Danas kao sedmi dan ukopa pok. D.n Jakov
Belana Nadžupnika Ninskoga po obćenoj želji puka
Novskoga bi u ovoj Crkvi u jutro rano odpjevana
s. služba kojoj prisustvova puk moleći Boga za
pokoj duši svomu domorodcu.
Spljet je dao liep primjer hrvatske uzajemnosti.
Ondje su rodoljubi, kako piše „N. L.", sakupili došle
za postradale Zagrebčane do preko 700 fiorina.
MZLIČITE VIESTI.
Primamo s Hvara najradostnijih viesti o
sabiranju prinesaka za Petrov Novčić za dan 5
srpnja 1881. Ako su nas takovi glasovi došle
veselili, sada razlog je da nas još više, usljed
znamenitog milodara našag Sv. 0. Pape postra-
dalomu Zagrebu. Tiem i opet sve češće vidjamo
izmed Sv. Stolice i hrvatskoga naroda novih
žica onog zlatnog veza, koji u divnoj Okružnici
Veliki nalog spominjan pod zamjenitm uslugam
(,,vicissitudinemque officiorum"} koje su nam
na ponos, i koje su i krunu našim domaćim
vladarim, u doba nezavisnosti, pribavile.
I naš je zemaljski odbor, kao zastupnik ovog
diela hrvatske trojedne krajevine, očitovao sažaljenje
na glas nezgode s koje je toliko nastradala „novo-
vječna naša Atina"; poslav zastupstvu grada Za-
greba sliedeću brzojavku: Primite izraz dubokog
sažaljenja nad velikom nesrećom, koja je stigla dični
glavni grad Hrvatske, sa vrućom željom da se što
prije oporavi, i mali prinesak fior. 500 za postra-^
dalo gradsko pučanstvo". Ovom prigodom opazit
nam je, da je'uz Zagreb postradalo, kako je poznato,
i drugih manjih mjesta. Zagreb je srce svemu hr-
vatskomu narodu, te je na nj, to se zna, najprije
mislit; al možda bi dobro bilo, kad bi se od izru-
čenih svota manji dio namienio ostaloj Hrvatskoj,
za ona mjesta naime, gdje je potres najgore drmao
i gdje je ujedno, s drugih prijašnjih ljetošnjih ele-
mentarnih nepogoda, kao tuče, poplave, narod toli
užasno postradao, da nema odkle da namiri poreze
i tim ubjegne divljačkom postupanju u pobiranju
istih; jer u pobiranju poreza Madjari imaju posla ;
oni ovrhe čine, a svak zna da madjarske financij.
činovnike malo srce boli za hrvatske nevoljnike.
Kako ravnateljstvo financa, Madjar David, postupa
s Hrvatima, nek služi za primjer samo to, da onih
dana kada je Zagreb bio pod panikom, blizu Za-
graba, u Resniku, pobirao se porez globeć one koji
nijesu imali odkle da izplate. To sutra dan po potresu !
Izišo je ovogodišnji „Mladi Hercegovac ili Ko-
ledar hrcegovački novi i stari za prostu godinu
1881". Ovo je deveta godina života ovom jedinom
hercegovačkom Koledaru. Objelodanjen je kao došle
u Mostaru, tiskom Dom. Franje Milićevića. Ciena
svakomu iztisku ovog Koledara novč. 20. Tko ga
želi nabavit može se obratit na naše Uredništvo.
Parobrod „Ortigia", kako je doniela žica na
24 iz Livorna, sudario se s franceskim parobrodom
„Oncle Joseph" te ga je potopio. Od 300 putnika,
samo ih se 50 spasilo. „Ortigia" je jako oštećena.
Dai rilievi in modo esauriente praticati dafl'i.
e r. Consolato generale in Palermo per istabilire ad
opera di chi sia stato fatto il buco mediante trivella,
rinvenuto nel corpo del bark a. u. Giorgio Boskovió\
trovato abbandonato e rimorchiato a Palermo dalla
corazzata inglese Invincibile, risultó manifestamente,
che con riflesso al giorno in cui seguí l'abbandono,
a quello in cui quel bark fu rinvenuto dalla detta
fregata; con riflesso alia quantity d'acqua che per
detto foro avrebbe dovuto entrare dal momento del-
l'abbandono ed a quella effettivamente rinvenuta,
resta assolutamente escluso, che il buco in parola
sia stato fatto o dal capitano Giovanni Ginovié co-
mandante di quel bastimento o dall' equipaggio del
medesimo, ma dev' essere stato fatto molto piü tardi
e forse ad opera di coloro che vi effettuarono spo-
gliazioni ed infrazioni.
Pišu nam iz Kninskog kotara, 24 studena:
Amošnji sviestni Hrvati izkazuju iskrena čustva
sažaljena milom Zagrebu i cieloj Hrvatskoj, samo
naša braća (?) nazov Srbi, u obće vesele se nesreći
ciele Hrvatske, a navlastito liepog grada Zagreba,
dapače kažu mi, al govornost na se neuzimljem, da
su se neki i neki zaneseni Srbski svjetovnjaci sa
glupim kalugjerim i popovim rišćanskim, sastali u
jednoj kući kninskog naseljenika, pa izjavili radost
nad tobožnjem propasti Hrvatske kraljevine. Dobro
je znat.
Kako čujem ovo divlje veselje vlada i medj
zanešenim nazov Srbim i u kotaru Drniškom. Hr-
vati! Sad bar znamo s kim posla imamo.
Jeri il valente banditore della parola di
il m. r P. Ivančić ha tenuto la prima predica
l'Avvento in questa Basilica Metropolitana.
Dio
del-
Čujemo da se i naša Crkovna vlast jur zau-
zela za Zagreb. Po svoj prilici dojdućim brojem bit
ćemo u stanju da koju radostnu čitateljim navie-
stimo.
Tko došle ni mukaet? naša vlada! To je nami
za veliko čudo, premda za deset godina Rodićeva
aamjestnikovanja nijesmo ako ćemo pravo imali da
naviknemo darežljivoj ruci, ni glede naroda u obće
ni obzirom na ekonomičnu stisku svećenstva i uči-
teljstva napose. Naš uredovni Auvisatore Dalmato i
on dakako mukom muči. Sto je to ljudi božji, zar
vi sami neznate da je preko Velebita strašna
Primamo iz Drniša na 24 tekućega:
Težko nas je ožalostila nesreća grada Zagreba
i ciele Hrvatske. U znak bratske uzajemnosti i
ovdje se je odmah ustrojio odbor za sakupljanje
prinosaka. Odbor radi marljivo i uzdamo se moć
Vam do brzo prijavit iznos sakupljene svote.
G. Ivan dj. Juginović iz Dubrave — Omiš piše
nam list u kojem nas moli da izjavimo da on nije
sastavio pjesmu „o Priekom i Spljetskom biskupu"
tiskanu u jednom od nekidašnjih brojeva-našega
lista. Mi bismo mu ugodili, al nemožemo i to jedino
za to, što pjesme odnoseće se na Prieko i preč.
Biskupa Spljetskoga u nas od 1 sječnja do danas
29 studenoga još nikad nije bilo; i ne samo pjesme
izriečno i direktno odnoseće se, ma ni pjesme koja
makar iz sto kilometara dalečine na nje smiera.
.Čudimo se kako se šta takova prečinilo.
Zagrebački „Obzor" tuži se na vladinu odluku
kojom uzkraćuje svoju privolu da se na pređlog
zastupstva grada Zagreba uzajmi 100.000 za naj-
nuždnije potrebe. Ova odluka Pejačevićeve Vlade
neugodno je djelovala na zagrebačko obćinstvo. I
s razlogom. Odveć je nepatriotična i tendenciozna a
da ju i mi mimodjemo bez opazke. Nepatrj$fcižiMiK«jPi.,
jer donaša zle posljedice za brz popravak grada
Zagreba; tendenciozna jer želi, povrjedom same
obćt '.-ke autonomije, raširit svoj upravni djelokrug,
te neće da zastupstvo Zagreba u prvom redu dopri-
naša preporodu glavnog grada, kao da je domolju-
blje djetinja igra.' I to sve na oči opozicije; a da
nije nje, da svak vladi pleska rukama, kamo bi
dopro kukavni hrvatski narod ? Nu, zašto Vlada
uzkraćuje Zagrebu taj zajam od 100.000 fiorina?
Da se neobtereti preko mjere financijalna snaga
grada Zagreba! Takovi razlozi ništa ne vriede, to je
puka izlika; jer grad Zagreb ima obćinskih dobara
za po milijuna, dohodaka toliko, a obćinski prirezi
ne nadmašuju 10°/o; što dakle propao bi Zagreb
su 6000 f. kamate? Pa ono 100.000 fior. nebili po-
množilo obcinske dohodke ?
E aperto il concorso pel conferimento di 4 sti-
pend! dalla fondazione nautica Marco Radié, ciascuno
dell'importo di fior. 250.
ffiovimento della marina austroungarica.
Gorea: a. 8 nov. Sušak, Randić. Helvoet:
a. 4 nov. Alessandra, Dimitri. Ibraila p- 28 ott.
Velimir, Kalugjerović, Marsiglia. Lisbona: a. 3
nov. Balkan, Sterk. Malta: a. 4nov. Tre Re, Ka-
lafatović; — p. 3 nov. Častni, Presciutti,Cette. Maa-slius: p. 3 nov. Emilie, Trianić, e Josef, IvanČić,
e Errante, Nikolić, N. York, Marsiglia; a.
nov. Ophir, Tarabocchia; 8 Petka, Lepes; Souvenir,
Zazević; - p. 6. nov. Cat. Štuk, otuk, Trieste. Montreal: p. 20 ott. Ifigenia, Bačić, e Kak, Wal-
luschnig, Cork. Montevideo: p. 4 ott. Rose, Val-
cić, Falmouth. Newport, a. 30 ott. Jared, Alešić;
— p. 1 nov. Lameeh, Novak, Corfu. Newry: a. 1
nov. Flora, Ragusin; 2 nov. Eber, Marassi. N. xork:
p. 15 ott. Conte G., Szapary, Kosulić, Marsiglia;
19 Kraljevica, Polić, Queenstown, Napried, Matešić;
Kings Lyun; 21 ott. Amor, Premuda, Amsterdam,
e Attivo, Pattay, Queenstown. Odessa: a. 3 nov.
Ida Maggiore, Svilokos; — p. 4 nov. Betti, Geletić,
Inghilterra.
Odpisi X. D.v
Do konca g. 1881: M. P. O. Rafo Borić, O. J.
Fenili;
Do konca kolovoza god. 1881: C. g. Giurin
Petar u N. York;
Do konca lipnja g. 1881: Mn. P. O. K. Banješ ;
Do 20 svibnja 1881: Č. g. Ant. Plančić;
Do konca ožujka god. 1881 : Mn. P. D. Mate
Nekić.
Na račun g. 1881: Mn. P. D. P. Gabrić f. 1;
Do konca g. 1880:Preč. D. A. Santulin, SI. Nar.
Čitaonica na Orebićim; O. B. Sokolić, D. I. Mirič,
D. J. Delfin, D. J. Pavlinović, D. J. Depolo Beor,
D. Q. Devčić, D. A. Buntjelić, D. J. Plančić-, D.
S. Vulović, D. J. Moscovita, D. D. Jadrošić; veleč.
Samostan Dominikanaca u Spljetu, č. g. K. Bujaš;
Do konca srpnja g. 1880: M. P. D. Fr. Miličevići
Na račun g. 1880: M. P. D. A. Liepopili f. 1,
cc.
stavljamo
dovito.
gg. Š. M.; N. Š.; M. B. gledat ćemo da
cienjene sastavke od dojdućeg broja napriod
na-
CC. gg.: M. V,; takodjer.
X. — Sptjet — Dopis o izboru crkov. nije
preobilnosti materijala;
C. g
mogo bit objelodanjen ni danas
molimo uztrpite se. Srdačni pozdrav!
Ć. g. D. A. S. — donja Dalmacija — Nije moguće
zaboravit toli cašćene rodoljube. Hvala na prijateljskoj brizi.
Cienjeni sastavak uzdamo se moć obielodanit do brzo. Da
smo Vam preporučeni za unapried. Bog Vas sretna poživio!
FABBRICA CANDELE DI CERA
della
Ditta Giovanni fratelli Millin
Ferzagno — Dalmazia
Forma e bellezm esterna — Bontá.
intrínseca della cera — Stoppini preparad
chimicamente, in modo che le cándele non
calano mínimamente. — Prezzi ridottissimi.
D. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
2. Dodatak oj Dalmaciji Br. 94.
di ascoltaote gratuito all' ascoltante non sistematiz-
zato Girolamo de Tartaglia.
Pišu nam iz Kotora na 18 tek: I amo je ova
si. obćina uzela inicijativu za kupljenje prinosa za
Zagreb. Gimnazijalno osoblje liepu svotu medju so-
bom skupilo, te ju kašnje izručilo obćini, da tim bolje
podupre uspieh obćinske inicijative.
Lo scorso mercoledl la religiosa famiglia dei
PP. Fraocescani alie Mura fu colpüa da grave di-
sgrazia colla colla morte d'un egregio suo membro,
il m. r. P. Zoilo Monti. Jeri furono tenuti al de-
funto i solenni funerali.
Pišu nam s Vrisnika na Hvaru na 19tek: Naš
mladi domorodac novoredjeni svećenik D. Vicko Bo-
janić reći će na Ivanjdan svečano mladu Misu. Bio
je redjen od preč. i presvietlog diocez. biskupa ju-
čer, na 18 tek. Bog nam ga poživio.
Na 'profesora d.ra Vojnovića udarile su služ-
bene „Nar. Nov." u istinu bezprimjernom surovošću,
kakovom se je taj vladin list karakterizirao za naj-
brutalnije ere Rauchianske, odričuć mu u obće
pravo govoriti o javnih poslovih, jerbo je iza po-
tresa otišao sa svojom obitelju u Dalmaciju. Koli
su pristrane službene novine, i kako stranačke job-
zire sveudilj miešaju u ovu žalostnu katastrofu!
Naše mnienje o dužnosti svakoga patriote poznato
je javnosti ali gdje ima stotine i tisuće ljudi svih
stranaka, medju njimi njekoliko ljudi visokoga ja-
vnoga položaja, koji su iza potresa bud pod kojom
izlikom otišli iz Zagreba, nepojmimo kako se može
onolikom brutalnošću navaljivati upravo na jednu
osobu. Jer nije polilički povoljna. I to karakteriše
vladajuću eru.
Jučer ustaje na njega isti „Ustav", koji je
tek pred par dana zasvedočio svoju babju kukav-
štinu, tako da je drugi dan morao svoje „mnogo-
brojne" čitatelje moliti za oproštenje radi svoje
mehke naravi. Njegovi „capitani di bora" vrlo bi
mudro učinili da se neiztiČu iz svojega duplja. 0.
Prezzi di vini in provincia. — Una sol volta
ne' giornsli della provincia si fè cenno molto vago
sui vini indigeni, di cui semplicemente venne detto
che il prezzo andava ogni giorno aumentando, in
seguito a commissioni numeróse pervenute dalla
Francia. Ora nell' interesse generale della classe
agrícola e de' possidenti stessi desiderasi sapere :
1. quanto vino venne esportato finora dalla Dalmazia;
2. se continuano ancora le commissioni per la Fran-
cia o per altri luoghi, e promettono di durare an
cora; 3. a quali prezzi si vende presentemente la
barila di vin ñero opol in provincia.
In modo spéciale sono pregati i signori corri
spondenti della „K. D." di Lissa, Lésina e Spalato
ecc. ecc. di offrire dilucidazioni su questa faccenda,
affinchè il pubblico non ne resti ingannato da avidi
speculatori. l) X.
Política antireligioaa del governo tráncese. —
L' Univers riceve le seguenti note :
Il governo, dopo aver disciolto le congregazioni
religioso, penserebbe, pare, a spingere più avanti
le sue risoluzioni di rigore.
I religiosi che predicano ora le stazioni del-
l'avvento nelle chiese, hanno avuto il dono d'irritarlo
colle loro indignate proteste contro gli attentati di
cui sono stati le vittime.
Un contegno s\ coraggioso e si degno non po-
teva trovar mercè davanti a ministri il cui odio pel
cattolicismo non si è finora smentito un solo istante,
e dobbiamo, pare, attendere che l'accesso della cat-
tedra sia presto interdetto ad ogni religioso rivestito
dell'abito del suo ordine.
Le religiose delV ospitale di Màcon in Francia.
Il Conservateur de Saone-et-Loire narra il seguente
fatto odioso:
*) Lo scopo del egr. corrispondente è senza dubbio
lodevolissimo e patriótico. Noi ci faremo perciô assai vo-
lentieri solleciti a pubblicare le notizie che ci venissero
offerte in proposto dai nostri corrispondenti. La Red.
• Le religiose che curavano i malati ail' ospedale
(di Maçon sono state espulse dalla commissione ara-
ministrativa. Esse hanno lasciato la città lo scorso
martedi. Moite persone, uomiai e donne, le hanno
accompagnate fino alla stazione. Alla partenza dei
treno sono scoppiate grida d'addio: A rivederci!
presto !
L' Univers aggiunge :
Queste religiose erano suore agostiniane. Da
oltre a 200 anni erano ail'Ospedale di Maçon, e vi
erano state lasciate anche durante la tempesta dei
1793. Gli amministratori rivoluzïonarî avevano, con
una deliberazione, diebiarato che in riconoscimento
dello zelo mostrato dalle suore agostiniane, continue-
rebbero ad avere la direzioue dell'Ospedale.
Gli amministratori attuali sono adunque tiranni
più duri di quelli dei 1793. Ecco a qualche punto
è giunta la Repubblica!
Barbarismo de brecciajuoli. É insuperabile la
gloria degli uomini della breccia di Porta Pia in
Italia. Non ha guarí il nostro giornale ne porse una
delle tante prove, nella guerra mossa da ultimo alia
Propaganda di Roma. Ora si oda un esempio del
loro sviscerato amore pei lumi delle scienze, di cui
amano chiamarsi i piü strenui propagatori. L'ex-mi-
nistro dell'istruzione Bonghi pensó di formare una
biblioteca di primissimo ordine che porterebbe il
titolo di Vittorio Emanuele. A tale scopo egli sac-
cheggió ben 63 librerie dei frati. La Biblioteca mo-
dello fu inaugurata; ma gli orrori che avvennero
dappoi sarebbero appena credibili. Si fecero a man
salva cessioni e cambi di libri, come si trattasse di
stracci; si vendettero libri a lire 40 a lire 35 e
perfino a lire 25 il quintale. Ben undici mila chilo-
grammi di libri furono venduti a questo modo; e
fra la cartaccia venduta a 20 centesimi il chilo-
gramma vi sono 1000 volumi delle cause per la
beatificazione dei Santi, frammenti di edizioni del
400, 1' edizione originale tatta in Roma della famosa
lettera di Cristoforo Colombo de insulis nuper in-
ventis, che era stata acquistata con 30 mila lire.
Scoperta. In un convent^, ^.ella Calabria si é
scoperta una metá d' un Evangelo greco scritto in
inchiostro d'argento su pergamena rossa e adorno
di miniature rappresentanti diciotto scene del Nuovo
Testamento e quaranta ritratti di profeti,
E il piü an tico degli Evangeli i Ilustrad che si
conoscano. I dotti che 1'hanno scoperto lo fanno ri-
montare alia fine del V od al principio del VI se-
colo.
Movimento della marina austro-ungarica.
* Aberdeen: a. 26 nov. Nemirna. Algeri: p.
25 novem. Prelucano, Vladisković, Falmoutli. Bre-
merhaven: arr. 26 nov. Alberto. Cardiff: a. 27
nov. Sagittario; Dalmazia. Cette: p. 26 nov. Dam-
pier, Perčić, Fiume. Costantinopoli: a. 25 nov.
Bice; — p. 22 nov. Amor Fraterno, Krelić, Marsi-
glia; 25 Ant. Mimbelli, Ostoić, Trieste; 20 novem.
Ljubidrag, Miljan, Malta; G. Žup a, Stuk, Messina.
Delaware: p. 13 nov. Rebecca, Kasandrić, Belfast.
Dublino: arr. 29 nov. Figlio. Havre: p. 28 nov.
Justine B., Perčić, Cardiff. Malta: p. 20nov. Fra-
telli F., Ferenza, Cork; 24 Matteo L., Grisillo, Fiume.
Marsiglia: a. 28 nov. Mirto. Messina; a. 23 nov.
Andrić. Nizza: a. 28 nov. Emerico, N. York: a.
17 nov. Carolina. N* Orleans: arr. 11 nov. Euro.
Odessa: a. 26 nov. Paolina S. I. Philippeville:
p. 25 nov. Volunteer, Merlato, Bona. Queenstown:
part. 26 nov. Carla, Bakarčić, Aberdeen; 27 nov.
Sloboda, Gelalia, Mary port. Teneriffa: p. 13 nov.
Iri, Mariašević, MOSBÍCO. ?mULĐEN: arr. 27 novem.
Zabulón. Venezia: a. 30 nov. Urano; Cviet.
Deal, 26 nov. Sansone, da Filadelfia per Dun-
kerque, perdette due ancore colle catene nelle Dune
e proseguí per la rada di Margate.
Dunkerque, 1. decembre. Arrivó qui felicemente
da Arzew in giorni 32 di viaggio Speranza, Luković.
Amburgo, 3 decembre. E arrivato felicemente
Leda, Tarabochia.
Queensiown, 28 novembre. Grad Zagreb, Soić
arrivato qui da N. York, mentre si stava ancorando,
fu abbordato dal naviglio George Peake riportando
perdita del bompresso, del bastón di flocco e del
tagliamare.
II George Peake ebbe moto piü danni all' opera
morta.
Ringraziamento
* Al Rev.mo Capitolo e Clero e al Vene-
rabile Suo Capo, alie Angeliche Suore di Carità
alle rr. Madri Benedettine, ai patrioti, amici,
e conoscenti i quali ci furono larghi di pie-
tosí conforti nel deeesso dell'amata nostra
sorella marietta, facciamo i nostri umili
ringraziamenti, ed assicuriamo tutti della nostra
riconoscenza la più sen tita.
Caltarina e Gregorio Canonico
Raičević.
A tutti quelli che, in occasion e della ma-
lattia e morte della nostra dilettissima figlia
Angelina, in qualsiasi guisa cercarono di le-
nire l'immenso nostro cordoglio e dimostra-
rono di parteciparvi, riconoscenti, rendiamo i
più sentiti ringraziamenti.
Nicolà ed Irene Vidovtc.
Odpisi K. D
* Č. gosp. X. — Drniš — Žalimo za fakinski čin.
Od žalostne zanešenosti svačemu se je nadat. — U ostalom
trpjet za sveta načela, kakova su katolička vjera i ljubav
domovine, to je Vama čast.
ć. gosp. 0. D. P. — Šibenik — Naručeno je ima
tomu vremena, i sve su preporuke udarile u bah.
Nu do dan dva odlučeno je, treba da bude gotovo.
Življeli!
-oooggooo-
č- gosp, D. J. S. — Novigrad — Liepa hvala na
prijateljskim izrazima. Drago nam je što sve to bolje vidimo,
da imamo za koga kad trpimo. Srdačan odpozdrav!
Č. gosp. X. — Janjina — Žalimo„ i čudimo se, jer
neznamo odkle čašćenoj odluci povoda. Ako eu uzroci
extra, eto hvala Bogu. Svakako bit će izvršeno. Uz to
Vam iskren prijateljski odpozdrav!
Č. gosp. X. — otok Hvar — Drago nam je što ste
i sami uvjereni da nam se nije moguće odazvat. A i rad
šta liepo Vam je poznat. — Iskrena hvala i srdačan po-
zdrav I
& gosp. I. kan. V. — Šibenik — Bit će sve na-
viešteno, kako želite na svojć vrieme. Živjeli!
* Nove Disoorsi sopra il SS. Natale e tre
Disoorsi sopra la SS. Eucaristía per la di-
vozione delle Quarant'Ore. — Opera del R.
P. G. D. Bertolotti, dell' Ordine dei Predicatori. —
Un bel volume in 8.o Lire 3:50 franco di posta.
— Dirigere le domande alla Liùreria-Editrice L.
Romano in Torino.
La novena del SS. Natale tiene di gran lunga i! pri-
mo posto fra tutte le funziozi sacre destínate a servire di
apparecchio aile solennità occorrenti nel giro dell' anno. La
eccellenza di questo devoto esercizio scaturisce dalla gran-
dezza del Mistero alla cui celebrazione esso dispone, li-
stero costituente il fondamento di tutta la Religione ed e-
pilogante in sè 1' idea e la sostanza di tutti li altri Misteri
Cristiani. Difatti quai è l'origine, quale il fine dell'Incar-
nazione ? In che essenzialmente essa consisle ? Chièilsog-
getto della medesima? Quale è stata la origine, quale fu il
line dell'Incarnazione ? Non puô adunque rivocarsi in forse
che la solennità del Natale, più d'ogni altra fesleggiata nel
corso dell' anno, compendia in se medesima tutti li altri
Misteri Cristiani. Di qui procede che la predicazione ordi-
nata ella preparazione de' Cristiani a degnamente solenniz-
zare le feste natalizie deve, più che intorno ad ogni altro
argomento, impiegarsi nello snocciolare Misteri cosi eccelsi,
nel descrivere i caratteri delle Scritture ascritte al Salvato
re del genere umano, nel tratteggiare insomma e nel lu-
meggiare con dottrine proporzionate tutto che appartiene
all' economía dell' Incarnazione. Cio non sarà solamente un
infondere negli aüimí queil' idea di Cristo che da ogni Cri-
stiano si deve acquistare e coltivare a fin di onorarlo ed
amarlo con tutte le sue forze, ma un ammanire un anti-
doto potente contro le arti della miscredenza tutte rivolte
a scemare ed a discacciare dal mondo la venerazione do-
vuta alio stesso Cristo, ben sapendo essa che tutto il Cri-
stianesimo si fonda sopra questa venerazione, e che, dove
la medesima si dileguasse affatto dagli animi, anche la re-
ligione perirebbe affatto nel mondo. Ecco il cômpito a cui
Hrvat diše!" Ima bo naše gore lista i preko Du-
nava za Požunom, i preko Litave sve do u Morav-
skoj, tako da se hrvatsko i češko pleme, akoprem
inače dosta razstavljeno, u Moravskoj neposredno
rukuju.
A1 mi nismo danas nakanili besjediti o svih
onih Hrvatih, koje bijaše natjerala turska sila, te
su se razišli po svietu kao rakova djeca; nego samo
ob onom ogranku, koji se je prije više vjekova na-
stanio po željeznoj, šoprunskoj i mošonjskoj župa*
niji, te mu je grad Željezno (Eisenst&dt) donjeke
duševnim ognjištem, pa je i drugčije pokazao svoju
željeznu žilavost, odoljevši sve dosada, poput otoka
u oceanu, svim navalam burnoga i silovitoga ele-
menta magjarskoga. Prosto mi dakle bilo, što sam
jih pozvao željeznimi. Ovo su slavni potomci onih
neumrlih junaka, koji su godine 1532 pod ženijalnim
vodstvom slavom vjenčanoga Nikole Jurišića tako
hrabro branili grad Kisek od ukupne turske vojske,
da su istoga sultana sa svoga jnnačtea natjerali na
udivljenje. Kod nas se je obično mislilo, da su ova
naša braća već podlegla magjarskoj poplavici, ili da
su duhom klonula, te joj neće moći za drugo odo-
ljeti: a kad tamo, a oni ne samo dišu, nego se
upravo bud& narodnomu životu, koliko je to za sada
u Ugarskoj moguće.
Što smo do sada tako malo za ovu našu že-
ljeznu braću znali i jošte manje marili, tomu je po-
najviše uzrok nestašica svake stalne sveze medju
narni i njimi. Imali smo sve do sada toliko posla
kod svoje kuće, da smo u istinu slabo i dospievali
potraživati, ima li gdje kojega našinca i izvan nje.
— Stoprv godine 1848 teknu um našega pokojnoga
Kurelca, te je zaputio u onaj zakutak medju Duna-
vom i Litavom, gdje ima ponajviše tih željeznih
Hrvata, da pokupi, što su još spasili narodnoga
blaga, i on iznese sabrano blago na vidjelo pod
imenom „Jačke", koje su i samim željeznicim Hr-
vatom vrlo omiljele. Nu malo da nije naš Frane
glavom platio za svoje rodoljubno nastojanje. U
pripomenku navedene knjige pripovieda potanko
svoje sgode i nesgode, koje su ga zadesile kod že-
ljeznih Hrvata.
Od onda je minulo upravo trideset godina, da
željeznim Hrvatom nije bilo trega ni glasa u našoj
knjizi, dok evo prije dvie godine dana naš g. Kuhač
neodluči Kurelčevim tragom poći, to jest potražiti
kod ugarskih Hrvata ne samo pjesama fjačke)
nego i njihovih napieva- Kako razabiremo iz nje-
gova obširna putopisa što ga je bio god. 1878 p
„Viencu" objavio, urodi mu taj put ljepim i u mno-
gom pogledu vrlo koristnim plodom; jer ne samo što
je mnogo narodnoga blaga kod one naše braće na-
brao, nego je i dosta toga razboritim! savjeti i
mnogostranim! razgovori potaknuo. On je pokupio i
vrlo tačnih i zanimivih podataka za statistiku ugar-
skih Hrvata, koja će se sada lasno popunjavati moći.
Možda će njegov primjer potaknuti i druge našince,
da pohode ovu našu braću preko Mure i Dunava.
Samo neka budu na oprezu, da neprodju kao Ku-
relac; a za dlaku je falilo, da se nije i g. Kuhač
dobavio hlada u šoprunskoj županijskoj kući. U tom
pogledu vlada u Ugarskoj nečuveni fanatizam i
nevjerovni chauvinizam. Dok Magjari drže za svoju
dužnost brinuti se za šaku čang6-M:;gjara u Kara-
Bogdanskoj: nam pišu u grieh, što i mi pomišljamo
na toliku našu braću u Ugarskoj — to im je pan-
slavizam i izdaja domovine, akoprem mi svi pod
jednom krunom živimo. Dok Magjari na hrvatskoj
Rieci za šaku djece (koja nisu sva magjarska) ustro-
javaju magjarsku školu, i u Zagrebu uvode baš i
za hrvatske činovnike magjarski kurs: jao si ga
onomu, koji bi se usudio za našu hrvatsku braću u
Ugarskoj slična šta osnovati! — Pak opet će priznati
morati svaki pravedan čovjek, da mi imamo ne samo
pravo nego i dužnost starati se po mogućnosti za
obrazovanje te naše braće, kad jim Magjari u tom
pogledu silne zapreke na put meću. To se može
činiti, a da se nedira u državno ustrojstvo. U Sla-
voniji ima njekoliko magjarskih naselina; nikomu
od nas nije jošte na um palo narivati jim naš jezik:
nebi li zahtjevala „pristojnost", da Magjari uzajmice
s ugarskimi Hrvati isto tako postupaju, kad ovih
puno više ima u Ugarskoj nego Magjara kod nas?
A1 hoćeš! G. Kuhač pripovieda, kako mu je njeki
peštanski knjižar kazao, da se on nebi usudio staviti
u svom dućanu na ogled hrvatsku knjigu, jer da bi
mu Magjari kuću poharali. — A to bi se sve do-
godilo uzprkos zakonu o ravnopravnosti narodnosti
u Ugarskoj, što ga je ugarski sabor još prije jedno
13 godina stvorio.
Nu povratimo se k našim željeznim Hrvatom.
Po računu g. Kuhača ima u gjurskoj biskupiji do
45000 hrvatskih duša; u subotičkoj biskupiji (Szom-
bathely; Steinamanger) ima jih preko 23000, u pe-
ćujskoj biskupiji ima našega naroda 54000 (pribrojiv
onamo i ondašnje pravoslavne); u vesprimskoj bi-
skupiji živi do 3000 Hrvata; u Medjumurju ima
jih do 66000, onkraj Dunava živi do 80000 Bunje-
vaca; u požunskoj županiji ima takodjer više hr-
vatski selah; u Dolnjoj Austriji stoji jedno 10000
Hrvata. Svih Hrvata u Ugarskoj i Dolnjoj Austriji
bit će dakle svakako više od četvrt miliuna duša,
— Mi ćemo ovdje svrnuti okom samo na željezne
Hrvate. ' (Slieđi.)
UN S A G G I O
di espropriazioni in Italia.
Ci giunge da Palma Montechiaro, in Sicilia,
scrive F egregia Unità Cattolica di Torino, una let-
tera stampata ed indirizzata al prefetto di Girgenti.
Parla delle esecuzioni per debito d' imposta, e, con
termini non parlamentan la chiama ladronecci ed
infamie. La lettera non si puó ristampare; ma ben
si possono e si debbono riferire gli esempi che porta.
Eccoli:
Dicaro Margherita, débitrice espropriata per lire
7,43 di tassa e lire 90,40 di multa e spese. — Di
Rosa Traspadana, id., per L. 18,82 di tassa e lire
132,90 spese. — Terre Calogero, lire 9,66 di tassa
e lire 130,20 di spese. — Tannorella Giuseppe fu
Rosario, lire 29,35 cli tassa e lire 194,55 di multa e
spese. — Palumbo Anna fu Giuseppe, lire 6,79, di
tassa e 1. 160,87 di multa e spese. — Napoli Giro-
lamo, 1. 25,18 .di tassa e lire 119,60 di spese. —
L andolina Carmela, lire 15,83 di tassa e lire 93,18
multa e spese. — Clementi Arcangelo fu Vine., lire
9,21 di tassa e 1. 55,27 di multa e spese. — Lan-
dolina Giuseppe di Saverio, lire 335,53 di tassa e
lire 502,07 di spese e multa. — Di queste espro-
priazioni, signor prefetto, potremmo offrirvene oltre
tremilaü Nè vi sgomenti questa enormità, se vi fac-
ciamo osservare che il messo esattoriale è obbligato,
per convenzione col padrone, a fare 20 pignoramenti
al giorno. — Ora, tutte le vendite soprascritte e
tutte le altre da molto tempo in qua si sono aggiu-
dicate a favore del solo offerente, contabile dell'e-
sattoría.
E qui la lettera entra a dire come si fanno
queste espropriazioni, e come nell' esecuzione della
legge si rovina sempre più la povera gente. Trascri-
viamo ancora:
Calogero Lo Forte, a mo' d'esempio, è debito-
re moroso per lire 1. Il messo esattoriale fruga nel
vuoto della sua casa, vi trova una rastrelliera affu-
inicata e rosa dal tempo; stende il suo verbale di
pignoramento, nomina il depositario, cominciano a
contare i cent. 25 al giorno per un tempo indeter-
minato, mentre la malaugurata rastrelliera è stata
apprezzata dal perito 50 centesimi. A che é servito
questo mobile? Ad accumuiare lire 70 di spese, ecc.
ecc. — 2.o Filippa Mezza vedova Crista, sempre a
mo' d'esempio, deve lire 60. Il messo le sequestra
un somaro, che, periziato per lire 127,50, viene ag-
giudicato al collettore per lire 20, le quali sono la
25.a parte della sorte e spese. Quando il messo tor-
na, sequestra qualche sedia fradicia, o cencio, e si-
mili, tutte miserie che non sorpassano le spese del
sequestro medesimo; quan<L> i cenci ed i rottami
sono esauriti, comini.it la storia dei verbali negativi,
che si succedono ad ogni giorno, ad ogni ora. Il de-
bito am monta a lire 500.
E queste sono leggi non degli antichi Borboni,
ma dei deputati del Regno d'Italia, e durano da
molti anni e si eseguiscono senza remissione ; e se
i ministri ne riconoscono le enormità e le ingiustizie
e propongono la riforma delle leggi stesse, gli ono-
revoli deputati non trovano il tempo per occuparse-
ne, e debbono prima fare le loro interpellanze sugli
Exequátur accordati ai Vescovi e sui Padri Gesuiti
che dalla Francia possono venire nell' Italia.
I MONASTERI SONO INUTILI !
Sotto il titolo Cifre Crudeli il Crociato di Na-
poli reca questa eloquente statistica:
Si è gridato e si grida ancora spietatamente
con tro i monaci ed i frati.
Si accusarono e si accusano ancora di egoisti,
di oziosi e di ben pasciuti.
Si è applaudito e si applaude ancora alia loro
espulsione, al loro spogliamento.
Si
è approvata e si approva ancora la vendita
dei loro beni, dei loro mobili e persino dei loro libri.
Si sono chiusi i conventi, si sono vuotati i mo-
nasteri, e si sono moltiplicati gli ergastoli, moltipli-
cate le carceri, moltiplicati i postriboli.
Stalle, seuderie, caserme di soldati, quartieri di
polizia furono aperti là nei sacri luoghi, ove salmo-
diavano le vergini del Signore, ove la carità spar-
geva il suo balsamo sulle sventure più segrete, ove
la parola di un povero fraticello ora incoraggiava
alio studio i figliuoíi del povero ed ora correggeva
amorosamente i trascorsi degli abbandonati figliuoíi
della vedova e della derelitta.
Ebbene: che cosa ne avete riportato, che cosa
ne andate ricavando voi?
Che cosa ci ha guadagnato il popolo, che cosa
ci han guadagnato i poveri, i mendicanti, gli afflitti,
le famiglie decadute, i poveri vergognosi?
lo mi ho procurato una statistica di sole 900
case religiose, ira le migliaia che avete voi chiuse e
spogliate.
Ma ne ho fatto gíurare 1' esattezza ; di molte ho
veduto io stesso ed esaminato i documenti.
Sono cifre crudeli, cifre che mi strappano dal-
1' anima un grido di maledizione contro i contume-
liatori, i calunniatori, i perseeutori degli Ordini Re-
ligiosi della nostra patria^.
I frati erano inutili? I Monaci erano oziosi?Le
mona che erano egoiste?
Aprite i poveri libri delP amministrazione di
sole 900 case religiose !
Esse sole distribuivano in media 22 minestre
ogni giorno ai poveri, che bussavano alie porterie
dei loro conventi.
Conoscete 1' aritmética ? Con tanto lusso di mae-
stri e di maestre che vi hanno date, voglio credere
che sappiate fare almeno di conto.
Novecento conventi per 22 minestre al giorno,
importano 19 mila e 800 minestre giornalmente. E
dicianove mila ottocento minestre al giorno, impor-
tano per 365 giorni all' anno, uientemeno che sette
milioni quattrocento ventisette minestre ogni anno!
Sono 19800 poveri, che trafelati dal sudore, o
assiderati dal freddo, bussavano giornalmente alia
porta dei conventi e vi trovavano calda una mine-
stra loro preparata, non dalla opulenza delle corti,
non dalla generosità dei governi, non dalle splendi-
de magioni dei senatori e dei gallonati dignitari dello
Stato; ma dali'egoismo dei frati, dalla inutilità dei
monaci, dall' oziosità delle monache.
Erano sette milioni quattrocento ventisette mila
vostri fratelli, forse anche vostri figli, forse anche
vostri padri, che senza esibire nessuna fede di po-
vertà, senza nessun attestato dei loro sindaci, bussa-
vano e si vedevano le porte aperte, chiedevano e si
vedevano tosto esauditi, entravano affamati, assetati
e se ne partivano ristorati e confortati da quelle
dolci parole, che ha solo in bocea, perché le nel
cuore la carità: Dio vi accompagni.
E dove bussano oggi quei poveri? E chi soc-
corre oggi quelli sventurati?
I poveri frati, i poveri monaci, le povere mo-
nache sono stati tutti cacciati, tutti spogliati, tutti
dispersi. Migliaia di loro stendono oggi la mano, e
domandano la carità ! Entro alia maggior parte dei
già loro conventi si mangia, si beve, si fuma si canta,
si baila, dai gaudenti, da coloro che s' ingrassarono,
e s' ingrassarono comprando i beni dei monaci e dei
frati !
Ora alie porterie della maggior parte dei con-
venti non tróvate più quel venerando frate, che vi
si consolava colla parola e vi refocillava colla zuppa.
Traversatele da lontano, non bussate più a quelle
porte. Voi córrete pericolo di essere preso per un
ozioso e di essere arrestato come vagabondo !
Sono caserme di Pubblica Sicurezza!
Vi è alla porta una guardia o un del(?gato di
Polizia !
-">-oaaAA/VVVVVVVV«---—
Riceviamo il seguente nuovo elenco delle
Offerte di libri alia Biblioteca del Seminario Teologice Centrale.
(Vedi N.r 63.)
Dono del Rev.mo Can. Don Carlo Leone fíianchi:
Vita Caesaris Baronii. AuctoreMieron. Bar-
nabes Vol. 1.
Storia di S. Francesco d' As^isi per Luigi
Palomes. Settima edizione 1879 .... „2.
Vicende della Chiesa Cattolica di amendue
i riti nella Polonia e nella Russia per un
sacerdote dell' Oratorio. Versione italiana.
Lugano 1843 „ 1.
De Vita ac rebus gestis Beati Gregorii Bar-
badici. Libri Tres. Romae 1761. . . . „ 1.
La Storia delle Variazioni delle Chieâe pro-
testanti di M.gnor Bossuet. V.a versione
italiana »4.
Pratiche di divozione per ogni giorno del P.
Giuseppe Folli. Milano 1844 „2.
Scritti varii di E. D. Lacordaire .... „ 1.
Per le solenui esequie di Antonio Benedetto
Antonucci (Opuscolo).
Una parola sul Papa peí P. Secondo Franco
(Opuscolo).
La Dalmazia nei primi cinque secoli del Cristiane-
simo; Studii di Donato Fabianić (Dono dell' au
tore).
Programma delll I. R. Ginnasio superiore di Zara
1879-1880 (Dono dell' I. R. Direzione del Gin-
nasio).
—^rç^s^è^r-^
LE MISSIONI D' AUSTRALIA.
Togliamo dall' ottimo Pensieto Cattolico di Ge-
nova la seguente descrizione delle Missioni d' Au-
stralia, quanto breve e concisa, altrettanto efficace
ed importante. Essa è fatta da un missionario ita-
liano, un figlio dell' Ínclito ordine francescano, oggi
Vescovo d' Armidale in Australia :
lo arrivai qui, die' egli, nel giorno 26 novem-
bre 1879. Incominciai nel gennaio scorso la visita
pastorale e non l'ho ancora terminata. La diócesi di
Armidale è grande quanto 1'Italia! ma non vi sono
strade terrate ; devo quindi viaggiare a cavallo, tra-
versando foreste, monti, pianure, fiumi laghi e pan-
tani. Quando si fa notte bisogna dormiré per terra,
sotto qaalche albero, mangiare un tozzo di pane e
bere un po' d' acqua. Ho fatto già più di tre mila
miglia. Sonvi 40,000 uomini sparsi qua e là in tutta
la diócesi ; circa 10,000 sono cattolici. I selvaggi