fede Ortodossa orientale, o che Ragusa a-
vesse posseduto chiese e monasteri, in uno
dei quali venivano custodite reliquie di Santi,
tenute in si gran divozione J) che coloro i
quali non potevano peregrinare in Gerusa-
lemme, si portavano per venerarle a Ragusa;
e yhe quivi la chiesa di S. Nicolo, tenuta
per la piu antica di tntte, secondo il giudi-
zio di alcuni dovesse appartenere ai seguaci
della fede ortodossa.
Senonche tutte queste pretese del Serbi-
srno assunsero, diro cosi, un carattere uffi-
zioso, in un articolo segnato I. II., nello
Schematismo dell' ortodossa dio ten delle
Bocche di Cattaro e Ragusa per 1' anno 1874
e susseguente. L' articolista, che vuolsi sia
lo stesso vescovo ortodosso Gerosimo Petra-
novič, vorrebbe far cređere che fin dai tempi
di S. Saba una parte delle Bocche di Cat-
taro fosse stata retta spiritualmente dal ve-
scovo ortodosso residente a Stagno. AfFerma
pure eome in tutti i paesi pervenuti sotto il
dominio della Repubblica di Ragusa per
parte dei Re Serbi o Bosniaci, fosse stato
in vigore il rito orientale, e come a Stagno
e a Meleda vi esistessero monasteri orto-
dossi. Ne si astiene dal rimproverare la Re-
pubblica di Ragusa per la sua intolleranza,
coll' aver voluto imporre ai nuovi sudditi il
cattolicismo, e obbligato i monaci di S. Nic-
colo di Stagno ad abbandonare il proprio
raonastero introducendo in loro veće i Fran-
cescani coll' incarico di convertire al catto-
licismo i popoli della penisola di Sabbion-
cello e dell' isola di Meleda.
Anche V. Klaić nella recente sua opera:
Poviest Bosne do propasti kraljestva asse-
risce pure che la citta di Stagno, sede una
volta del vescovo cattolico, ali' incominciare
del secolo XIII fosse stata convertita in sede
del vescovo orientale per la Zahulmia.
(Sliedi).
DOPISI.
Vienna, 19 aprile.
Jeri la camera ripreae le proprie sedute,
ma i deputati apparvero in numero piuttosto
scarso, ed anche la maggior parte di questi,
anzicelie attendere nella sala alla discussio
ne del progetto di legge solle modificazioni
aile norme per le dichiarazioni di decesso,
trattenevasi in conversazioui private nei cor-
litoi. 11 processo dissolvente della sinistra
assorbe tutta l'attenzione dell'opposizione, e
si hanuo molti iudizj, a non dire dell'ab-
battimento e dello seoraggiamento evidente
che i u essa dominano, che si va incontro
alla formazione d'un partito indipendente e
per nulla disposto a star ligio ai precoucetti
disegni dell' opposizione stessa: Lecosesono
arrivate ad un panto che la ,,Wiener Allg.
Zeitung" in un suo riraarchevolissimo arti
colo di jeri dava a conoscere imrainente la
formazione di un nuovo partito. „Noi siamo
risoluti — essa diče — a spiegare la ban
diera d'un partito che sia veramente tede
sco, ma in pari tempo sia anche veramente
liberale(Donque finora il partito della ,,Wie
ner allg. Zeitg." non era veramente liberale
Preziosa confessione!) d'an partito che cer
,,chi la sua forza nel popolo e non in un
}1artijicioso contesto di interessi particolaristi
ne che nella coscienza della sua morale po
„tenza osi rinunciare a quelle cautele che
„si dissero inventate per tutelare i diritti
„dei tedeschi austriaei ma in fatto soffocarono
la libertd, di tutti". II foglio prosegae
sviluppare il suo programma della pace colle
schiatto d'altre lingue dell'impero a prezzo di
conce8sioni,e soggiunge: „Noi sappiamo altresi
,,che i migliori dei nostri amici politici la pensa
no come noi, e che loro rnanco soltanto 1' eaer
gia di romperla con antiquate parolone e con
relazioni personali diveutate per perscrizio-
„ne press'a poco intangibili. Noi stimianio
nostro dovere di dichiarare apertamente
senza riguardo che noi siamo battuti, bat
tuti per nostra colpa, battuti perche ci la
sciammo torre di mano dai nostri avversar
'tutte quelle armi il cuiretto uso ci avrebbe
"resi invincibili". Una gran parte di colpa
viene gettata addosso ai capi partito, dei
quali il foglio diee:.... „essi non sanno
quello che faccia di bisogno, non iotendono
"la voće del popolo, non si accorgono che
"perdono ogni giorno piu terreno in quei
„grandi, possenti ed intelligenti strati della
„popolazione da cui un di nei suoi tempi
„migliori sorse e crebbe la vittoriosa po-
„tenzadel partito costituzionale; essi, infine,
„non sanno che cosl non la puo piu andare
avanti". I capi del partito nulla fecero.
') Vedi anche la „Srpska Čitanka za Gimnazije
od Dok. Jovana Subotića", pag. 116,
per conservarsi la simpatia del popolo. —
fe per6 curioso che, secondo la Wieoer AH.
Zeitung, il nuovo partito, dato che giunga a
costituirsi, combaltera il conte Taaffe non
gia perchfe questi non sia abbastanza libe-
ale, ma sibbene perche (voiendo pur essa
partito la conciliazione delle popolazioni)
non gli piace il programma conciliativo del
ministro presidente.
Poter del tnondo! Un confiteor cosl am-
pio, incondizionato, chiaro, senza reticenze e
senza sottintesi, chi se lo sarebbe aspettato?
La sinistra riunita; l'arca santa del libera-
lismo e del costituzionalismo (cosi, almeno,
essa vantavasi); il palladio d'ogni liberta;
'oca-massima del Campidoglio vindobonense,
si picchia il petto e recita il mea cnlpa! Vuol
diventare veramente liberale; non vuol piti
appoggiarsi ad on artificioso contesto di
interessi particolaristi (forse qnei tali interes-
si per eai guadagnossi il nomignolo di par-
tito dei consiglieri d'amministrazioni ban-
carie); vuol rinunciare a quelle cautele che
ebbe inventate e che soffocarono la libertd, di
tutti; vuol romperla colle antiquate parolone
e con quei messeri diventati inutili per pre-
scrizione di tempo; infine vuol rubare —
nientemeno! — e far proprio, il programma
di conciliazione del conte Taaffe. La sareb-
be cosa da non credere ai propri occhi, se
non si avesse dinanzi qnel foglio stampato,
quel nero incaneellabile snl bianco; e, ci6
che piti monta, i fatti solenni, fatali, annun-
cianti la dissoluzione — non piti evoluzione
della sinistra. Essa d& gli ultimi strappi;
Walterskirchen e Wurmbrand sono i suoi
vespillone, e la poveretta, prima di morire,
fa Fatto di proponimento pieno di buone
ntenzioni. Pero di queste, clice il proverbio,
i lastricata l'anticamera dell'interno; onde
c'e poco a fidarsene, e cio che piu convieue
si e di recitarle un bel requiescat in pace.
Essa non puo nernmeno lasciare per testa-
mento V Exoriare aliguis nostris ex ossibus
ultor, perche muore per sua colpa ed in-
compianta, e perche le popolazioni avevano
rinnegato da un pezzo ari partito che degli
interessi del popolo non mostrć mai di cu-
rarsi. La riforma elettorale respinta e la ri-
forma industriale osteggiata sono le pietre
sepolcrali che ne chiudono l'avello.
Che cosa diranno i due merli di Zara e
di Spalato di questa nuova melodia del loro
organetto maestro ? La zuffoieranno anch' es-
si ? Hanno sempre giurato in verba magi-
strae JViener Allgemeine Zeitung, ed e sul
tono di questa che entrambi cantavano due
e tre volte la settimana sul registro falso
„Rubrica della conciliazione": che registro
adotteranno, ora che la nota o la fraae del-
la conciliazione diventa il motivo dominante
nella mušica dell'avvenire della loro maestra?
finche il partito sedicentesi liberale — costi-
tuzionale teneva duro per 1' egemonia tede-
sca sulle altre nazionalita della monarchia,
si capisce che i due merli vi stavauo at-
taccati per effetto di quella simpatia che n-
unisce i simili, cioe perche anche loro ar-
rabattavano per conservarsi T egemonia su
quella povera merce umana che i mercanti
veneti intitolarono roba di primo e di se-
condo acquisto, come se fosse un branco di
pecore e di capre comperate al bazar; ma ora
che il partito maledice quella malinconia del
voler far da padroue sulla pelle altrui, co-
me si regoler& il partito dei merli? Abbrac-
cera anch'esso la conciliazione?
La pillola b amara, e devono fare una
fatica iraraane ad ingolarla. Molto piu amara
poi per il povero Avvenire, che proprio pochi
giorni or sono (vedi N.o 41 del 7 corr.) fi-
schiava quell! articolo intitolato „La riforma
elettorale", dove proclama la sinistra costi
tuzionale essere il vero partito liberale in
Austria. Povero „Avvenire"! mi fa pruprio
compassione. Ecco capitargli, come si diče
tra capo e collo la maestra che gli diče:
,,N6, merlo mio, no, e appena adesso che
noi siamo risoluti a spiegare la bandiera
d' un partito veramente liberale: finora noi'
non eravamo liberali di buona lega; era tutto
similoro ed orpello quello che splendeva;
tutta roba buona per i merli pari tuoi; ades-
so, non voe;liatno pifi saperne d' un artificioso
contesto di interessi particolaristi; rinnncia-
mo a quei maneggi che soffocarono la liberti
di tutti; non piii antiquate parolone; non
piu privilegi, non pili preferen/.e, non pili
egemonia. Pax vobis. Ci trasformiamo in
colombe candide col ramo d' nlivo nel becco,
e domandiamo conciliazione! Fa anche tu
altrettanto, e presto, se non vuoi essere bat-
tuto come lo siamo stati noi, battuti per
nostra colpa.
E I'„Avvenire", e con esso il sno collega
anacquato, il „Dalmata" di carta, chineranno
il capo e studieranno la teoria delle evolu-
zioni di Darwin. Che trionfo per il sistema,
se vedessero le scimmie trasformarsi in
oomini.
Del resto un principio di evolozione lo si
si h gia rimarcato fin dal 24 del mese scor-
80 nel N.o 35 dell' Avvenire laddove si mo-
stra compreso daaulica indignazione perclifc
l'ufficiale „Avvisatore Dalmato" pubblic6 in
„maniera esageratamente semplicea — diče
lui — il telegramma iraperiale al bar. .To-
vanović. L' Avvenire che vnol fare da mae-
stro di convenienza al foglio ufficiale! Lui,
cosl sboccato ed impertinete nel Nsuo lin-
guaggio epilettico! Brutto seguo. E un im-
peto di officiosita e di adulazione cosi bi-
bizantino che laseia sospettare navighi in
acque molto basse e senta perci6 il bisogno
di un a jato per non arenarsi. Dioviguardi se
ciosuccede: la barca e vecchia e la carcas-
sa va subito in malora. Che aspirasse a
trasformarsi in ntficioso e perci6 trovi con-
veniente ingraziarsi il bar. Jovanović, e
di tanto in tanto lustragli gli stivali? Tutto
e possibile. Giii si sž, che le azioni della
sua camarilla sono in grande ribasso e vai-
gono tanto come le cartelle del prestito
turco, ond' esso, per poco che la duri cosl,
sark costretto a cantare colla Traviata:
„Addio del passato bei sogni ridenti". Basta,
faccia mo la i le cose pulite.
A proposito. Mi b occorso delle volte
parecchie di leggere che il sullodato ufficioso
nuovo maestro di covenienza nfficiale intitola
la Dalmazia Cattolica col nome di Nand.
Tutti i gusti son gosti, ed il merlo di Spa
lato, assuefatto a beccare sui lettamai del
cosidetto verismo Zoliano, canta come sa e
come pu6. A chi patisce di eretismo e di
epelessia psicologica politica e sociale si
pu6 condonar molto, auzi tutto. Poveretto,
non e responsabile di quello che si faccia
o si dica. Se fosse compos sui si accorgereb-
be che certi tašti, anche a proposito, non
bisogna toccarli; avvertirebbe che chi fa-
ceva la guerra a Nana era Mignon. E
sai tu checos'era Mignon, merlo mio bello?
Dillo. Io non sono tanto pratico del linguag-
gio verista per trovare il vocabolo. Ne co-
nosco, invece, nno latino di Giovenale: vuoi
che te lo dica? Credi a me, non cercare
nomignoli per gli altri, che ti potrebbe ac-
cadere come ai pifferi di montagna. Nana
puo muovere a pieta per i suoi errori, ma
Mignon fe troppo sporco per non far ribnt-
tare. Capisci?
Izpod Sniežnice, 14 travnja.
Katoličko glasilo niti kuje niti prima lažne
viesti, nit ih izsisa sasvim iz prsta, niti ih
izvrne i opako tumači. To jedino mogu riet
skladna Slovinčeva usta! Znamo da „Slo-
vinac" zove Stojanovića Ivan, ali takodjer
znamo da je kobno „J." na mjestu, uiti smo
dužni znati da tiskarna Pretnerova ima ve-
liko slovo ,,I." isto kako J. Kad „Slovinae"
nezna kojemu je popu slao list pod adresom
„G. Jovu" mi mu kažemo da je tako 6lao
M. P. Don Ivu Miljanu, a mi niti smo nju-
šili niti šaptali da to obaznamo, isti se je
Miljan nami tužio kad smo u njega ua okupu
bili radi izpoviesti. I to dokaživa ko kuje,
ko laže kad veli da je ,,K. D." šaptala po-
povima da odbace Slovioac. Ali srećom u
laži su kratke noge.
A pokle Slovinae toliko uzvisi svog mi-
ljenka Don Iva Stojanovića, te siplje rukovet
hvala i nadazrijeva u njemu potok učenog
besjedništva, obilježje stare rijeke Zuzorida
i Kalića, pokle veli da ga dostojno hvali, i
da Želi da on štampa izrečene besjede, jer
bi se tad vidjelo (kako da se vladamo; Don
Ivo veli vigjelo a kamovi vidjelo ?!) da imamo
razloga, Što ovako govorimo, a naša umjetna
proza, uprav siromašna, novijem bi se pri-
loškom pomogla, daj da i mi rečemo dvije,
bez zavisti, o trećem razgovoru štampanom
po Slovincu. Ne niečemo da Don Ivo ima izobilj
učenosti, te da kad hoće znade dobrano
spojiti sacra profanis, ali kako u svemu,
tako i u dohovniem besjedam pretjeruje,
maglovit je često i spućen, da ga gdjekad
jedva jedvice razumjeti možeš. Za nas je
njegova glava dućan u komu ima svakovr-
stnih liepib stvari, ali sve to izpremiešano,
razbacano sitno tamo. Dokažimo brže bolje
sve to da izbjegnemo Sloviučevim strielam
ili onim Slovinčevih miljenika. (Slov. br. 6.
1. 89).
Kakva je to izreka moralna ćudorednost,
koju Don Ivo upotrebljuje? Čemu tužnim
slušaocim (što će bit sladko zievali!; tiosa-
djivati diotrjkom, katotrikom i bojastiem raz-
pravama? Ceuiu velikom i malom moralom,
političkom moralom i sviju vladal Mi ne
odobravamo kategorični sad Doo Ivov, kad
veli: „da evangjelje, koje daje presvetijeh
ljudi glede osoba po na po se, glede Ijnd-
skijeh (puste ponetike!) zadruga paka svoj
uticaj nemože zametnut, nego samo u prve
površaje, tako da njihovo postupanje i razlog
ostaje svegj i ostaće pogano". „Život uUoren
po evangjelskiem naucima", udara nam ob
manom. Srećom Slovinae uam kaza, da je
Don Ivo treći dan govorio o S. Vlahu kako
Dubrovačkomu parco, drngčije ko da do
kraja zahvati prepredeni Don Ivov argu-
mentum? Eto ga doslovce: „Dakle život
politički ove domovine da je bio odsijev
domaćega i osobnoga života, ti sveti Vlabo,
bio si zlamen, izraz, toli paček koliko te je
Bog proslavio, htio si javit dakle u povjesti
Dubrovačkoj". Prosit! Cienimo da smo po-
tvrdili samim exordiom sve što smo o Don
Ivu rekli.
Ali kazasmo, da Don Ivo kad hoće zna
dobrano propoviedati. Da i to dokažemo, a
to činimo svesrdno i vesele duše, navadjamo
izreke koje bi dostojne bile da se zlatnim
slovima napisu i da ih svak spominje.. Eto
ih: ,,I pošto si (moja domovino) u neko doba
vrata otvorila razmjeni naukam} koje 86 za-
legoše na obalam Sene, (a gdje je Dunaj ?)
ti zarilja u običaje inostrane, i q inostrana
vjerovanja, te se znalo da kad si dahom
klonula, da ćeš klonut i slobodom i svojijem
političkim životom". (Dakle riet bi da pro-
past Dubrovnika nije tako nenadoo, hitno
se dogodila kako niže propovieda Don Ivo!)
„Dubrovnik i sv. Vlaho, sv. Vlaho i Du-
brovnik te dvije riječi do jučer (a zašto ne
do danas?) ista jednu miso su glasile".
„Neka sadašnji ljudi to (biva kako je u
požaru crkve prilika sv. Vlaha ostala čitava)
tumače kako hoće; za nas je to javno čudo".
(Don Ivo, sadašnji ljudi ako su ljudi, i ooi
će sudit kako mi, a za neke živinice nitko
i ne pita!) „Dakle poradi zaslaga otaca, biva
da smo mi ovdi, i da nam se sjeme ne
utre". „Sloboda je postupat po Evangjelju".
„Te ako je sad materijalizam zavladao po
pitomomu svietu, (tu imamo i mi nešto kri-
vice!) neka svak govori što hoće; to je zoak,
da sloboda toliko osobna, koliko politička
izvanjska, mnogo je malaksala, ako se nije
i utrnula, i da vas sadašnji napredak je
materijalni. „Ali jest da se plače Boga do
nebesa, kad se uvigja da unučad (Čujete li
Slovinčići i Omladino !) onijeh otaca, se
posmijehuju i Šale se jali unetrme se i ne
ganu, čim se njima slovi i slavi pobožnost
i vjera otaca, čim se njima spominje poviest
sva urešena čudesima sv. Vlaha. Evala, Don
Ivo ! glej kad hoćeš kako znaš i batinom
po glavi.
Budi mi dopušteno mimogred rieti da Don
Ivo priznaje da su i Hrvati Dubrovnik na-
pučili, čim veli: „Ovi prišaoci.... Hrvatski
(puste ponetike?) i Srpski, koji 8 vremenom
pukom Dubrovačkijem prozvaše se"; kako
takodjer priznaje varvarstvo nekadašnje nje-
gove momice, koja ko divlja, bratsku krv
gazivši, opljačka i uništi okoliš Dubrovnika,
i ukrade do zvona iz Rožatskog manastiera,
i ne sjećajuć se da je prije odprto momicu
i ernogorce branio, a jadne naše seljake
ozloglasio. II groppo viene al pettine!
Slovinae javlja da ie VeleČastni kanonik
Mato vit. Vodnpić imenovan biskupom Du-
brovačkim, i veli da nije ostalo čeljadeta
što nije kazalo: drago mi je: od katolika
pa do Židova. Dakle tu smo i mi, i jesmo;
uzhićeno i radostno i mi smo mu čestitali,
čim čusnio, i svesrdno želimo da mu jaram
episkopski bude lak, kad je našemu Puliću
bio težak. Koliko je više velečastni Don
Mato ćućen i štovan, to većma imamo nade
da će jadnomu Dubrovuiku velikog dobra
učiniti. Poznajemo ma pobožnost i učenost ;
štujemo ga kao novog Otca i Pastiera, u
duhovniem poslima pokorni ćemo biti, kako
je pravo; a u ostalom svakomu je prosto
svoje uvjerenje njegovat. Lieumjerci neka
predaju, mi nemamo zašto, jer nije niti može
biti licumjerac koji pravedno, iskreno, otvo-
rito svakomu u brke kaže što misli.
A. L.
Pago, 20 aprile.
Questa mattina con grande rammarico di
tutti i cittadini di Pago partiva da qui il
Predicatore quaresimalista e missionario P.
Ajala Gesuita. Col suo noto zelo pel bene
delle anime seppe coi suoi diseorsi in lingua
slava tirare a Dio i piu induriti ineredali.
Nell' esporre la parola divina non adoperava
stile eublirae o riguardi, ma naturalezza ed
unzione, che riescono assai meglio inereč
1' ajuto della grazia a ridurre a penitenza il
peccatore. La popolazione aecorreva in folla
ad ascollare le verita cristiana e ne ricavo
gran profitto, come pote constatarsi uol nu-
mero straordinario di confessioni*
Nella Domeniea di Passione il prelodato
P. predicatore diede i santi esercizii spiri-
tuali, secondo il legato testamentario del
Rev.mo Canonico D. Giorgio Bcnzia. Per
questi otto giorni a maggior vantaggio della
popolazione teneva due diseorsi uno di mat-
tina e Taltro di sera. II diseorso di ehiusura
lo tenne la 2. fešta di Pasqua e nel dopo-
pranzo parti a dare successivamente le s.
missioni nei vani villaggi di questa isola.
Era consolante il vedere nei singoli villaggi
come i contadini accorrevano ansiosi ad ndire
lc verita della Fede, lasciando ogni occupa-
zione, per dedicarsi unicamente agli interessi
spirituali. II frutto ritratto fa tale che non
si avrebbe potuto desiderare nulla di meglio;
non un contadino rimase che non si fosse
accostato ai SS. Saeramenti. Le fatiehe qaindi
del tn. r. P. Ajala furono la Dio mereč co-
ronate dol pili bel successo. Siano resi i
ringraziamenti a S. E. Monsignor Arci-
veseovo Pietro Doimo Manpas per averci
mandato un si zelante missionario, e il Si-
gnore conceda al defunto Fondatore il riposo
eterno pell' anima sua.
A. B.
Iz Donje Žeževice '), na Mali Uskrs,
Dopustite, da obćinstvu opišetn njekoje
seoske glavare, ove naše u svemu zapuštene
') Odgovornost za sadržaj fc. g. dopisniku. Ur,
v' intervenivano, ina dacché vien portato
del medesimo Santo la statua, dalle proces-
sioni Latine s' attengono. Siccome in parte
compariscono Iconoclasti verso i santi, così
sono Origenisti verso i dannati. Negava
Origene 1' eternità delle pene credendo che
lo stesso diavolo ed i demoni farebbero un
dì penitenza, e regnerebbero coi Santi. Cre-
dono pure i Serviani che gli impenitenti in
peccato mortale morti e sepolti, in virtù
delle liturgie che dai sacerdoti per i mede-
simi si offrono, regneranno dopo il finale
giudizio con Gesù Cristo in Paradiso.
Che anco anabattisti sieno dalla relazione
del Provveditor generale Riva, dall' infor-
mazione giurata del Provveditore straordi-
nario di Cattaro, e dal costituto del monaco
Ruteno, più e più casi dei ribattezzati verso
Castel Nuovo si numerano, ed è molto re-
cente quello di Verlika, avendo la pietà
dell' Eccelso Consiglio dei X., già cinque
anni, inquisito su tale sacrilego misfatto.
Ricercavano gli anabattisti per la validità
del Battesimo 1' uso della ragione, ed eser-
cizio di fede nel battezzato, e perciò rinno-
vavano il battesimo dei bambini, come in-
valido e nullo; laddove i Serviani conside-
ravamo nullo perchè dai Latini conferito.
Donatisti dimostransi credendo essi non
meno pagana la nostra chiesa, che nulli i
nostri Sacramenti. Ninno vide mai un Calo-
gero o prete Serviano celebrare nelle nostre
chiese e confessarsi dai nostri sacerdoti:
anzi il proprio altare se vi celebra un La-
tino, o demoliscono, o la terra di sotto vi
scavano, o almeno coli' acqua come profa-
nato lavano. L' acquasanta abboniscono : il
capo visibile della Chiesa col nome di caprone
o di anticristo vilipendono : la nostra fede con
termini di pagana, di cane, e di sozza de-
turpano ed alla maomettana la pospongono,
augurandosi piuttosto divenire Turchi che
Latini.
Che in Bulgaria contigua alla Servia sia
nata la setta dei Bogomilli, e da quella abbi
pullulato quella degli Albigesi per tale ca-
gione denominati Bulgari : che i Patareni
fossero della istessa setta, e Stefano Co-
saccia Duca di S. Saba di rito Serviano
fosse Patareno infetto dalla medesima pece,
sono fatti dalla storia descritti: che poi nei
medesimi Serviani si ravvivino gli avvanzi
di un infezione cotanto detestabile è duopo
confrontare il loro costume colla storia di
Bernino il quale parlando degli Albigesi
dice :
Quei che denominansi credenti, benché
fossero certi di non poter giunger alla per-
fezione immaginaria di buoni uomini, tuttavia
si assicurano di poter salvarsi per il merito
della fede, non riputandosi obbligati nè alla
confessione dei peccati nè alla restituzione
della roba mal guadagnata e peggio conser-
vata per mezzo di usure e rapine, delle
quali essi non facevano alcun conto.
L' inquisizione di Zara ci può sommini-
ti lumi, per iscoprire la credenza^' nim, saći sred ratišta na megdan junački -, strare cer
dei Calogeri, i quali giunti a certe età si
credono impeccabili, e dividono le usure e
le rapine coi penitenti, assolvendoli in tal
guisa dal debito della restituzione: dottrina
che infetta tutta la gente di quel rito, onde
a mano salva si ruba, spoglia e devasta la
provincia.
Quando un cattolico, segue il Bernino,
presentavasi agli Albigesi per entrare nella
loro setta il Ministro che lo riceveva in
questi termini gli parlava: amico mio, se
voi volete essere dei nostri, bisogna che
rinunziate a tutta la fede della Chiesa Ro-
mana; il neofìto rispondea: Rinunzio. Dopo
gli soggiungea: Rinunzi tu alla croce che
ti ha impressa il prete Romano sulla testa,
e sulle spalle ? Rinunzio ?
Di consimile formola si servono i moderni
Serviani allorché riesce loro di battezzare
qualche cattolico : Rinunzi tu a Pietro le-
proso il Papa Romano ? R. rinunzio. Rinunzi
tu alla croce latina"? R. Rinunzio. Rinunzi
al digiuno di Sabato? R. Rinunzio. Infatti
hanno in tanto orrore il digiuno di Sabato
che non trovando carne in quel giorno da
cibarsi, devono per dogma dei loro Calogeri
in abbominio del rito latino rodere un osso,
e lambire colla lingua la mano, o il coltello
con cui hanno tagliato la carne, o ferirsi
legermente la mano per succhiare qualche
goccia di sangue.
Fu massima degli Albigesi quod nullus
poterat peccare ab umbilico et inferius, a
cingulo deorsum. Per modestia cristiana non
si riferiscono le brutalità dei moderni Ser-
viani, solamente si accenna che i ratti dai
medesimi in questa Provincia introdotti ser-
vono d' argomento che appresso di loro non
sia peccato le costuprazione violenta delle
vergini, come di fatto non pongono nel ca-
talogo dei peccati i malvagi pensieri".
(Sliedi).
t^Ct^F^CP-
učiti svoje svete dužnosti koje moramo ovr-
šivat duhom samozataje, hrabreno, uztrajno.
Uz ovaj sami uvjet možemo se nadat ne-
beskim blagoslovim i božjim darovim, jer
samo kad Gospodin Bog bude vidio, kako
nijesmo ništa propustili na obranu njegovih
svetih načela, doći će nam u pomoć, i spa-
sit ljudsko pokolenje od propasti, ka kojoj
se je uputilo.
Prva je dužnost katoliku vjeru svoju
braniti od svih što ju traže pokvariti ili
oslabiti. Na to smo dužni iz harnosti prama
Bogu, koji nam je dopustio neocienjivo do-
bročinstvo dav da se rodimo u krilu prave
crkve. Za tim dužnost nam i e gojiti ljubav
i odanost napram Crkvi, koja kao ljube-
zuiva majka uči nas i vodi k višnjem bla-
ženstvu te valja da i mi doprinesetno i pri-
pomognemo k njezinom uzvišenju i slavodo-
biti. Napokon dužnost nam je želiti svoje
i drugih spasenje, što no je jedina svrha
ovozemnog nam života.
To su dužnosti, koje se nesmie mimoć. One
se, dakako, donekle razlikuju, razlikom po-
jedinih socijalnih staleža, po sredstvih i po
vremenu, nu nijesu zato manje potrebite.
Ove su bo dužnosti proste al preširoko je
polje djelovanja gdje se razviti mogu.
Dosad je bilo malo katolika dobre volje,
nu to nek je ostanom za one, koji su smje-
liji, da ovi podbodre strašivce i neodvažne :
kako će se stvorit ona jaka vojska kojom
ćemo do slavodobića doprieti.
A tko da nas zatonadahne? — Moralnost
kršćanska. Ona je dakle, od koje sada naj-
višu potrebu imamo, jer ona jedina, proiz-
zlazeća iz vjere kršćanske, i na nju vavjek
naslonjena, čini nas svedj čvrsto napredo-
vati u dobrih djelih, i čini da nikad neslabe
zrake vjere što nam moraju svjetliti u lju-
tom ratu proti zlobi, neprijatelj ici i si ine i
pravde.
Pisma i Predanja (str. 100-110) doslovno
izpisano je iz Dogmatike Makarijeve. No
tu nije vidjeti Makarijeva imena. Makarij
stupa na očigled istom na str. 118, gdje
Gosp. Milaš veli da će nešto razabrati rje-
cima preosv. Makarija.
Četvrta je točka: „0 Neporoćnom Začeću
presvete Djeve" (str. 126-154). — Ovdje
G. Milaš nije mogao s Makarijom okoristit
se, jer Makarij o tome nije pisao; a nije
pisao, valjda, s toga što ruska crkva do
1854 god. jednako je ob onoj točki vjero-
vala kano i crkva katolička; i ako je sada
drugčije počela vjerovati, to je uprav zato
sto je ova posljednja isto vjerovanje bolje
utvrdila, dogmatom proglasujuć ga. Mržnja
je napram Rimu. — Nego ako nije iz Ma
karija o tom predmetu crpio, imam podpuno
pravo, iza onog što sam dokazao, sumnjiti
da je i ovo 29 strana ma bilo odkle izpisao,
baš ako će to biti iz one knjige koju
nam sam na jednom mjestu spominje; a to
je : „Etades sur le nouveau dogme de V im-
maculee Conceptionu. Tim veće dade se o
tome sumnjiti, u koliko G. Milaš koji upu-
ćuje čitatelje na to djelo, u cieloj svojoj
razpravi on se na nj nepoziva.
(Sliedi.)
0 potrebi morala navlaS u sadašnjih
okolnostih.
(konac v. br. 40.)
Pri opisanom položaju ljudske zadruge,
kamo bi se, mili Bože, moralo dospjeti?
Tu očevidnu propast, nije li nam, kako i
koliko god se može, nastojat odstranit?
Nenastaje li sada svim dobrim ljudem sveta
dužnost sva svoja držanstva dobro proučiti,
1 ljudem svojoj braći, al najviše bolnoj
predočiti ih, pače nje u srcih čvrsto za-
saditi, te dvostruku snagu uložiti, da se
bludeće ljudstvo k spasonosnom moralnom
življenju privede? Kad je bila veća potre-
ba od moralnosti nego u sadašnja vremena,
kad na sve strane nailazimo na zamčice i
pogibelji, i kada se nesviestnom smjelošću
kaže: „Rat Bogu, eto napredka!" Moralnost,
prava moralnost, ona će jedina na dobar
put privesti bludeću ljudsku zadrugu, ona
jedina će ju spasiti od propasti! Vavjek, al
navlas sada moralnost je najpotrebitije sred-
stvo za povratak dobra svietu, te ako je
išta bitna potrebna čovječjemu UZg0ju i
dobrobiti, te sreći pojedinih naroda, to je
moralnost. Prava uljudnost proiztiče iz mo-
ralnosti ; i nemože doisto — kako govori
Emerson, nigdje velike izbraženosti biti, gdje
nema duboke moralnosti.
Čovjek bez ćudoredja nije čovjek: on je
kao živo što žive po nagonu, te postaje
Hobbesov homo homini lupus.
Narod bez ćudoredja nije narod, nego
skup stvorova u očitoj borbi medju sobom,
družtvo vukova, pod čovječjom kožom. Pascal
kaže, da moralnost uzdiže tako visok i tako
strašan tribunal, kakov neimaju svi zakoni
zajedno.
Kod nas, hvala Višnjemu, nije toliko
preoteo mah kužni dah nećudorednosti, nu
„kad susjedu kuća gori, i sebi se nadaj" ; te
treba i nam pozorno paziti, da i nas ne
pritisne i u nesreću nas neobali ; kako je
žalibože unesrećio navlas južne nam susjede
kod kojih je — kako se je tu skoro gla-
sovit talijan izrazio — „il diapason morale
assai basso", najviše kod radničkih slojeva.
Nu pred timi zli, što novije ljudstvo može ?
dali se je strašiti, i gubiti se u izprazne tužbe?
— Ne ; već se treba oboružati smjelošću,
izaći iz svog driemeža, iz ne dobro shva-
ćene ljubavi za mirom, pa duhom, razžeže-
Pisina iz Hrvatske.
u.
Prijatelju Šimi Arbanasu — Dalmacija.
Mili prijatelju !
Prevario sam se kad sam se cienio ka-
drim razbistriti ti nešto pojmove o današ-
njim strankam u Hrvatskoj. Težka je za-
daća, težko je breme kojim sam se svoje-
voljno natovario; ali nek bude. Obećanje je
dug, a ja ne želim nipošto dugovati svojima
prijateljima, uvjeren da, ako ti ga sada ne
uplatim, neću ti ga više nikad moći, a tada
ti bi mi sa svim pravom mogo kazati da
sam došo na manje poštenoj besjedi. Evo
me dakle k poslu, a ti poslušaj me sve do
svrhe. Ovo moje pismo biti će duže nego
li prošasto, istina, ali ja scienim da bi mi
ovo mogao oprostiti, jer važno je pitanje
koje se nemože u dvie rieči riešiti. Ti
preveć me poznaš da bi sumnjao o meni da
ću ti stvar po svojim idejam razbistriti. Ja
ću ti pisati posve objektivno a ti poslie radi
kako ti drago, samo gledaj da nebudeš sam
sobom u protuslovju.
Prije svega ti ćeš me pitat : što je stranka?
Stranka je zbor ljudi koji ista načela goje,
isti cilj imaju, a istimi sredstvima za dosti
gnuti ga se služe. U Hrvatskoj obstoje tri
stranke: vladina stranka, stranka neodvisna,
i stranka prava. Na obranu vlade, kako nam
samo ime kaže, stoji vladina stranka, a na
klupam opozicije ostale dvie. A sada da vi-
dimo načela svake, da o svakoj nešto ka-
žemo, i da razpravljamo o važnosti pojedinih.
Vlada, gdje je parlamentarizma, ako će da
brani svoj sistem, svoja načela, treba joj da
ima ljudi, koji bi se tim poslom bavili, koji
bi se načela vlade držali. Zato i u Hrvat-
skoj vlada ima svoju stranku kojajuobdrži
i brani od napadaja opozicije: a načelo ove
stranke, jedini temelj joj, jest nagodba. Što
je nagodba? ti ćeš znati, da ova nije drugo
nego nekakav za nevolju ugovor izmedju
Ugarske i Hrvatske, s kojim ova zadnja iz-
gubila mnogo od svoje ravnopravnosti.
Ali ti ćeš mi primjetiti da nagodba nije
nimalo srušila našu samostalnost u sudačkih
i naukovnih pitanjih, da si mi imamo naše
predstojnike za sude i za nauke. A ja ću ti
odgovoriti da ni u takvih stvarih mi niesmo
sasvim od Magjara samostalni. Tko je glava
naše vlade? Ban. A što je dan danas po-
stao? prvim hrvatskim al ujedno i magjnr-
skim činovnikom ? Porad odvisnosti banove
dakle, mi smo i u školi i u sudu od Ma-
gjara odvisni.
Vladinom strankom sada dakle na stranu,
a predjimo na drugu, na neodvisnu.
Za Mažuraničeve vlade, oni su bili za-
jedno sa tako zvanom narodnom [strankom,
i dolazkom Pejačevića od ove su se razdie-
lili i u mnogo čem se primakli stranci prava.
Odstupom od vladine stranke, neodvisnjaci
su dokazali sebe patriotima značajnim, koji
su stali uz Vladu jedino kao uz sredstvo i
stali su dok su smatrali to sredstvo domo-
ljubno. S toga misaon Čovjek nemože be-
zuvjetno osudit neodvisnjake, niti jih u ma-
đarske pristaše ubrajat. Neodvisnjaci su
i>ravi, ali ne svedj dovoljno srčeni hrvatski
sinovi.
„Pozor" je očito kazao da neodvisnjaci
Žele salmostalnosl hrvatske u zajedničkih
poslih, a takvom salmostalnostju pada u na-
čelu nagodba kako je stvorena god. 68. Stu-
pili smo dakle u drugu eru, u eru težke
borbe. Boriti se neprestance dužnost je sva-
kog otačbenika a kao takove možemo držati
osobito Vojnoviće i Kamenare.
Ostaje nam sada treća, „stranka prava".
Ja ti neću pisati poviest ove stranke, prije
što bi mi vrieme uzmanjkalo, a drugo što
ti nebi imao uztrpljenja ju pročitati, i ako je
od velike važnosti, da se osvjedočiš koliko
se je u malo godina razvila, kakav je mah
otela. O njoj nek ti na mjesto mene govori
naš vrli Pavlinović. Pošto su mu zastupnici
„stranke prava" na imendan čestitali, na tak-
vom čestitanju on izkaže: „najiskrenije pri-
znanje zastupnikom „stranke prava" na sa-
boru hrvatskom, koji pri iznimnom položaju
oličenu o groznome „lassen sie nicht spro-
chen", junački pronose barjak Hrvatske, i
bude u narodu sviest svoga prava, bez koje
sva nagadjanja i pogadjanja silniku postaju
sramotna uzmicanja i porazi najudesniji".
Iz ovih rieči vrloga Pavlinovića, zara-
bire se da program „stranke prava" jest:
buditi u narodu sviest svoga prava, i boriti
se za takvo pravo. Može li se u načelu bo-
ljeg programa dati? Načelo stranke prava,
to je načelo svih Hrvata, s opazkom da na
žalost pojedini pristaše stranke prava pri
oduševljenju za načelo kadkad zaborave na
izbor sredstva, čim mnogo trpi ugled Hrvat-
ske i uspjeh nje prava.
Uz ovaj mitigant, stranka prava to je na-
ravna stranka hrvatska. Toj stranci, u tom
obliku svi pravi hrvatski rodoljubi hote il
nehote pripadaju. Držmo se dakle načela:
„samostalna uprava" pod žezlom habsburžke
kuće i nastojmo nek to načelo kroz dobra
sredstva tako narod zaokupi, da postanemo
nepredobitni bedem proti svakom ko napa-
da na liepu našu hrvatsku domovinu. Ovim
svršujem; s Bogom.
Tvoj prijatelj
P. Hrvatović.
opisi.
Zara, 31 maggio,
Il „Dalmata" è sul finire della vita ; una feb-
bre maligna lo fa stare da certo tempo in cou-
tiouo vaniloquio. Gli antichi compagni hanno
già abbandonato il letto de' suoi dolori e sol
gli restano intorno al capezzale alcuni prez-
zolati becchini che gli renderanno gì' ultimi
onori. Povero infelice! nell'aprile della sua
età, non ancor quadrilustre, quando la sna
calda e giovanile fantasia fabbricava mille
castelli in aria, la crudele Atropo taglia lo
stame della sua esistenza e priva cosi la
società d'un awanzato baluardo. Sic transit
gloria mundi. Egli fin dalla più tenera in-
fanzia ha mostrato gran passioue per le armi
e con grandissimo entusiasmo si è arruolato
fra le gloriose file dei „soldati della libertà".
Ha pugnato da valoroso in ogni incontro, e
si è sempre distinto per la cieca obbedienza
a suoi comandanti. L'ipocrisia era la sua
visiera, la petulanza il suo usbergo, la ca-
lunnia lo scudo, la viltà la sua lancia, il duo
dardo la detrazione. Egli nel bel mezzo del
secolo XIX non si è vergognato di profes-
sare il più crasso politeismo.
Qualche volta entrò anche in chiesa
e desiderò che le sacre funzioni venissero
fatte secondo il suo cerimoniale (fra l'altre
l'anno scorso il di della festa dei ss. Cirillo
e Metodio). Insultò sempre e sacerdoti e ve
Scovi e persino la gran mole del Vaticano
(Sliedi Dodatak.)
razdora izvedena pod patrijarkom Kerularora.
Kobni ta] razdor nije odmah privukao za
sobom ostale slovinske crkve, koje još za
U dan sajma crkva od rana jutra do
do kasne večeri bila je puna bogoljubnih
štovatelja čudotvornog Svetca. Zadovoljstvom
smo opazili, da je medju hodoćastnicim i
dugo doba stojahu u zajednici sa rimskom , mn0gi grčko-istočnjak, i da velikim straho-
Stolicom. Glede jednokrvne braće Srba to j počitanjem i bogoljubstvom stoje u našoj cr-
crnogorsku lcneginju, te da je odvede u
Kotor".
stoji da i poslie kerularskog odmetništva, s
malom iznimkom tudjeg upliva, postojalo je
podpuno sporazum ljenje u duhu posluha i
sinovske odanosti izmedju Rima i dvora
knjaza Mihalje; a iz pouzdanih izvora ra-
zabrati je da sv. Stolica jednako se je bri-
nula za dobrobit i napredak toli latinskih koli
slovinskih crkava, koje se služile istočnim
obredom, niti je ona u čem razlikovala cr
kve dvaju obreda. U takvom miru, u liepom
9porazumljenju izmedju rimske i srbske cr-
kve, u uzajamnoj ljubavi, živili su ta braća
jednog naroda, da je strancu, kako nam
vriedni povjestničar Rački donosi, bilo od-
već mučno razabrati srbe od hrvata. Dobro
bi to Srbi proučiti morali!
To nam najbolje svjedoči i ciela obitelj
Nemanjića, koja dava ipak najslavniji listak
srbske poviesti. Jer to je sigurno da je sv.
Sava Nemanja nalazio se u saobćenju sa
Inokentijem III, od kojeg je bratu liepo iz
poslovao krunu i naslov kralja, on isti po-
stao glavom srbske crkve te i preporučivao
ostalom svećenstvu posluh i odanost rimskoj
Stolici, i učvrstio, i ako kojom iznimkom,
dosta sjajnu za Srbe lozu Nemanjičži. Prvi
Nemanja darovao je otok Mljet glasovitomu
tada zapadnom redu sv. Benka. Stjepan
prvovjenčani u dobrom se odnošaju nalazio
s Rimom i slao tamo velikih darova, a ti
odnošaji postojali i poslie njegove smrti, te
ubilježiti moramo krunisanje Radoslava mu
sina, koje se je sbilo papinim poslanikom. Ima-
mo i drugih stalnih znakova sporazumljenja
u prvoi polovini trinaestog vieka za kraljeva-
nja triju Uroša, sve do dobe Silnog Dušana
koji je vlastitom nestalnošću i poslednjim
odmetništvom ponizio sebe i pripravio na-
sljednikom strašnu propast. To u istinu
čvrsto stoji da izmedju katoličke crkve i
balkanskih slovinskih država obstojalo je
prijateljstvo, s malom iznimkom usljed stra-
nog kletog upliva, sve do turskih vremena.
{Sliedi).
kvi, a osobito kad lizu oko kipa Paduan
skog Zaštitnika. Po ovom je suditi, kako
prosti narod sam po sebi želi povratiti se
u krilo one jedine spasonosne crkve, od
koje ga ne njegova krivnja odciepi, ali su
na obću žalost dobri upravitelji koji ga
od toga odvraćaju.
U 10 sati pr. p. zvonilo je u crkvu; zatim
je sliedio obhod sa kipom Sv. Ante u pri-
sustvu mnogobrojnog bogoljubnog puka. Po
dovršenom obhodu započela je svetčana sv.
Misa, koju, uz podvorbu dvaju mladih fra-
njevaca, baš uzhićeno odpjeva blizu 80. go-
dišnji vriedni i vehoma zaslužni starina m.
p. O. Antun Zorica. Preko sv. Mise, na
svoje vrieme, mladi O Jeronim Runjić uzpe
se na propoviedanicu, te nam jezgrovitom,
bistrom i razgovjetom besjedom orisa život
svetca, zatim upravo živo opisa ona tri zna-
ka na sliki našeg Pokrovitelja. Njemu Bog
platio, kad onako liepo umie, a nam koristo-
vale njegove rieči.
Poslie podne bio je blagoslov, a tim je cr-
kvena svetčanost dovršena. Na sajmu bilo je
množtvo naroda iz svih krajeva. Sve je u
podpunomu redu teklo. Trgovina je bilo
živahna. Računa se, da je izmjenjeno od 60
70 hiljada forinta.
RAZLIČITE VIESTI.
U pr. petak večer kotarsko školsko vieće
u Zadru držalo sjednicu. Predsiedao je (prv i
je putj novoimenovani poglavar Todorović.
Imenovani: za kotarskoga poglavara u
Spljetu bar. Conrad, za kot. pogl. u Šibe-
niku Kutschig.
Austrija u Aleksandriji. „Fremdenblatt"
javlja da je fregati „Laudon" naloženo bilo
na 15 t. da ide odmah u Aleksandriju. U
Trstu kola viest da dolazi onamo 1000 Eu-
ropejaca iz Aleksandrije.
Uzimlju se na znanje zapisnici učiteljskih
sjednica pomorske Dubrovačke i Kotorske
učione.
Podastire se visokomu c. k. ministarstvu
za bogoštovje i nastavu izvješće glede po-
pravljanja gimnazialne zgrade u Dubrovniku
i dozvoljenja porabe 2 naukovnih knjiga
pri srednjim učionama.
Uzimlje se na znanje i podastire se vi-
sokomu c. k. ministarstvu za bogoštovje i
nastavu nadzorničko izvješće o c. k. realki
u Spljetu.
Lloyd je poslao od svoje strane dva pa-
robroda („Achille" i „Minerva") u Aleksan-
driju, da se stave na razpoloživost tamošnje
agencije.
N. Veličanstvo kralj udielio je 300 f.
Maloj Braći u Dubrovniku za nabavu no-
voga orgulja.
N. V. kralj darovao je iz svoje privatne
blagajne f. 100 poštovanim sestricam III.
reda kod Tri-Crkve, u Dubrovniku za po-
pravak stana.
Dopisi.
Sitaj, 14 lipnja.
Lani bilo je tužbe na ponašanje nekih
častnika pri službi Božjoj; ali, i ako bi se
moglo gdjegod što pregovoriti i sada, to
cieli sbor častnički zaslužuje pohvalu i ja-
vno harno priznanje ovoga hrvatsko-katoli-
čkog puka. Lani se u dopisu ,,K. D." do
kazivalo, kako naši domobranci nigda i ne-
vide crkve. Ali odkad je na čelu ovdje sta-
njujućih domobranaca gosp. nadporučnik
Vuić, red je, mir, pošteno ponašanje vojaka;
odkacl je on na upravi od onda svih svet-
kovina i nedjelnih dana, svi su domobranci
u paradi na svetoj Misi; od onda čast je
Bogu vojska izkazana od naših junaka. Čast,
slava od sveg ovog hrvatskog puka hrvat-
skom sinu gosp. Vuiću. Tako, junače, ubrati
ćeš dvogubi lovor vienac, i blagosov s neba
i pohvalu na bojnom polju. Takovim se lju-
dima pristoji naziv „junak".
Svetog Ante paduanskoga obhod bi pre-
krasan. Veliko se ovdje pokaziva štovanje
ovomu čudotvorcu. Nema kuće gdje mu se
neposti utorka. Cienim polovica obitelji
sve prostrane ove župe, posti mu na čast u
utorak. Glazba u obhodu svirala pohvalno.
Gosp. d.r Romanjoli uzhića nas svojom lju-
bavi prama crkvenoj glazbi. Pitomce ovda-
šnjeg franovačkog Sjemeništa dobro je po-
dučio, i mi smo se divili njemu i njima pje-
vanjem i na Božji dan i na Sv. Antu.
Ljetina amo dobro. Bujno i jedro raste
pšenica, a narod je odahnuo, jer neće biti
glada.
S. E. il bar. Jovanović quale comandante
della Landwehr ha emesso in data 13. corr.
il seguente befehl:
„Sua Maesta i. e r. apostolica con sovrana
risoluzione 11 giugno a. c. si ć graziosissi-
mamente degnata, sopra mia proposta, di
di rimettere allo stato di quadri, i due bat-
taglioni di milizia della Dalmazia superiore,
Zara N. 79 e Spalato N. 80, stati chiamati
al servizio attivo.
In adempimento fedele del proprio dovere,
uffieiali e truppa accorsero in numero com-
pleto alla chiamata; — grazie alle prese
disposizioni, ali' illuminata direzione dei co-
mandanti di battaglione ed alla piena ab-
negazione degli uffieiali attivi e sotto uffieiali,
i nudi quadri si convertirono presentemente
in bei, agguerriti battaglioni, i quali non meno
che il distaccamento dei bersaglieri a cavallo
impiegato fuori, e gli altri distaccamenti
della milizia dalmata, con distinto spirito
marziale, esemplare disciplina e perfetta is
truzione militare, hanno corrisposto eccel-
lentemente al compito loro demandato.
In nome del Sovrano servizio abbiansi per
cio i miei piu ealdi ringraziamenti! —
Militi di entrambi i battaglioni della Dal-
mazia superiore! — Forti del sentimento di
aver eseguito il vostro difficile dovere, sti-
mati dai vostri superiori, approvati dali'eser-
cito e rispettati dalla popolazione, voi ri-
tornate ormai al vostro luogo nativo, al quale
porterete il mio saluto !
Voi —• ne sono sicuro — conserverete i
vostri sentimenti patriottici fra i vostri con-
giunti, quali veri cittadini della nostra gran-
de patria austriaca, voi servirete loro d' ot-
timo esempio in ogni circostanza, e come
oggi, cosi se un'altra volta occorresse in
estesa misura adempire i vostri doveri mi-
litari, — dal profondo del vostro cuore farete
risuonare fra i vostri monti 1' eco delgrido:
Evviva il nostro graziossimo Imperatore e
Supremo Duce Francesco Giuseppe B.
Jovanović m. p.
Braća Rismondo iz Makarske ustanovit
će parobrodarsku liniju Trst-Metković služeć
se Lloydovim parobrodom Isea. Ustavljat će
se na Opuzenu, u Spljetu, u Trogiru i Zadru.
Putovati će tri puta na mjesec počam iz
Trsta na 21 t. mj. Dolazit će u Zadar iz
Irssta na 2, 12, 22 na 4 ujutro; iz Dal-
macije, na 6, 16, 26 na 3 po podne.
Odlazit će iz Zadta put Trsta na 6, 16,
26 na 6 po podne: — put Dalmacije na
2, 12, 22 na 8 u jutro.
Darovi u Zagrebu za pobožne svrhe. Ban
darovao je 100 f. za gradnju kapelice u
nadbiskupskom sjemeništu, a gradsko za-
stupstvo odredilo za gradnju nadb. sjeme-
ništa f. 500.
Ban Pejačević putuje od 10. t. mj. po bivšoj
gornjoj Krajini. Ovih dana bio je u Senju.
IrŠćanska bursa (16 lipnja). —Napoleuni
9.57 — 9.58; dukati 561 — 5.63; London
120. — 120.40; Austr. dohodak u papiru.
76.45 — 76.55; Lloyd 657.
Bibliografija.
Rituale Romanum Pauli V Pont. Max. iussu
editum et a Benedicto XIV auctum et
castigatum; bel volume in 4.0 stampato
in rosso e nero, grosso carattere, con canto
fermo. — Prezzi: in broehure lire 7 —
legato all'inglese fogli rossi lire 10 —
legato in pelle fogli dorati, 12 franco di
posta.
Rituale Romanum, ecc., come sopra, volume
tascabile in 18.o, stampato in rosso e nero,
con canto fermo, di pagine 443, caratteri
nitidissimi. Prezzi: in broehure, lire 3,50;
legato in pelle zigrina, fogli dorati, lire 7,
franco.
Queste due edizioni del Rituale, debita-
mente approvate, nulla lasciano a desiderare;
bellissima la carta, pi'oporzionato il formato,
nitidi e vivissimo il rosso e nero dei carat-
teri, stupendamente stampato il canto fermo,
noi crediamo che saranno tosto esaurite, e
1' editore, per farle piu presto conoscere e
facilitarne la vendita a tutti coloro che ne
faranno domanda, entro il mese di giugno
spedira in premio per ogni copia di com-
missione una copia dei seguenti: Excerpta
ex Rituali Roma no, di utilitk quasi indispen-
sabile a tutte le parrocchie, cioć, Ordo Bap-
tismi Parvulorum, et ordo supplendi omissa
super infantem baptizatum, cent. 30; Ritus
celebrandi Sacramentum matrimonii, et bene-
dictio mulieris post. partum, centesimi 20;
Ordo administrandi Sacramentum Euchari-
stiae infirmis, centesimi 10, i quali si ven-
dono pure separatamente. — Dirigere lettere
e vaglia ali'editore cav. L. Romano in Torino.
U. C.
Kitili, 16 lipnja,
Svetkovina Pokrovitelja ove rimokatoličke
župe, Sv. Antuna, ove godine neobično liepo
je izpala- Dobrovoljnim prinosim varošana
obiju vjeroizpovjedi sakupio, za oto ustano-
vljeni odbor, stotinjak forinta. Od ovog je
kod kriesara Rabiša kupio kriesova i pozvao
sina mu nek njimi upravlja.
U oči svetkovine pred „Zdravu Mariju"
na trgu pred župskom crkvom Sv. Ante
naša glasba baš vještački odsvira njekoliko
odabranih komada. U vrieme odmora vještak
Rabiš uz obće odabravanje, puštao je svoje
kriesove.
Vrhbosanski službeni list javlja: „Koncem
prošloga mjeseca stigle su u Sarajevo sestre
pod imenom „kćeri Božje ljubavi." Na
Banjskom-briegu kupile su zemljište, gdje
su već odpočele gradnju za svoje plemenite
svrhe. Tu će one po svojih pravilih sabirati
sirotčad i koliko im budu sredstva dopuštala
uzđržavat ih posve bezplatno; uz sirotinju
sabiru oko sebe i služavke, koje su po
svom položaju izvržene velikoj moralnoj
izkvarenosti, kako za to žalostno svjedo-
čanstvo podaju naši oveći gradovi : na-
pokon bit će prigode tu i kćerim boljih
kuća, da se nauče, što im je nuždno za
budući život. Taj zavod je stavljen pod vi-
soko pokroviteljstvo Nj. c. i k. Veličanstva
premilostive naše carice Elisabette. Mi se
veselimo, što je brižni naš nadpastir privolio
toj družbi, da ovdje podigne zavod, koji će
uz naše milosrdnice moći zadovoljiti najpre-
čim potrebam ženske mladeži. Uz nastojanje
našega nadbiskupa kupljeno je i za naše
milosrdnice liepo zemljište u srdeu grada,
te se čvrsto ufamo u providnost Božju, da
će taj za Bosnu vrlo zaslužni red uskoro
ondje podići sgradu, te otvoriti podpunu
djevojačku učionu sa zabavištem za malenu
djecu. Tim nam je čvršća, nada, što je sam
preč. g. Fidelis Hopperger, nadstojnik mi-
losrdnica, bivši ovdje u Sarajevu, obrekao,
da će svimi silami nastojati čim prije do-
stojnu našemu gradu podići školu. Koliko
poznajemo preč. gospodina i njegov poduzetni
duh, mislimo da neće dugo proći, ter ćemo
vidjeti novu školu, kakove je on i drugdje
posagradio, svladavši i najveće zapreke. Mi
molimo jednoj i drugoj družbi u Boga naj-
bolji uspjeh u njihovih plemenitih namjerah."
Plovilba aust.ug. brodova.
Njezino Veličanstvo carica Marija Ana
udielila je 100 f. sirotištu Nazareth kod
Banjaluke.
Ministar pravde premjestio je ravnatelja
redovnih ureda Petra Donati-a iz Kotora u
Zadar, a imenovao mu za nasliednika Ivana
Nepomuka Heina.
Čitamo u ,,N. L.": „Čujemo da će bar.
Jovanović do 28 dojdućega ostati u Zadru,
a na 28 odputovati će na kupalište put Kar-
lovih vari" — „Ratni parobrod „Andreas
Hoffer" idje na 23 tekućega u Trst da digne
NatjeZaji: za poreznog preglednika
učitelja u Ražancim.
i za
Iz zapisnika sjednice c. k. dalmatinskog
Pokrajinskog Školskog vieća, obdrzane dne
10 lipnja 1882. Otvara se natječaj na uči-
teljska mjesta za 4.i razred pri mužkoj u
čioni u Zadru i pri pučkoj učioni u Spljetu.
Uzimlju se na znanje periodična izvješća
o načinu formalnog obavljanja školskih po-
sala u Kotorskom, Korčulanskom, i Benko-
vačkom kotaru.
Dozvoljava se nabavljenje naukovnih
sredstva i pokućtva za pučke učione u Ore-
bi<^ima i Podgori.
llgis1: doj. 3 lip. Rose. Botilognc:
doj. 4 lipnja Milivoj. Falinouth: doj. 8
lipnja Mirni P.; 9 lip. Bice. Filadetfl;):
doj. 28 svib. Arfacsad. Gcflc : doj. 28 svib.
Urin. Gibraltar: doj. 4 lipnja Vodja.
Glasam: doj. 7 lip. Adria. Grcenock:
odj. 7 lip. Francesca T., Tarabochia, Buenos
Ayres. LeNh: doj. 9 lipnja G. Bosković.
LoikIoii: doj. 10 lipnja Pinus. Malta:
doj. 6 lipnja Sedmi Dubrovački. Ulletci:
doj. 13 lip. Leda. Marsilja : doj. 5 lip.
Desković A.; — odj. 11 lip. Olga B., Bujan,
Porto Said; Orion, Stuparić, Smirne. Nizza:
doj. 3 lip. Factis non Verbis. Pascagola:
doj. 25 svib. Vjeran. I*t>iiaiig : odj. 4 lip.
Deseti Dubrovački, Goga, Rangoon. Pen-
sacola : doj. 22 svib. Peleg. PfiiSippo-
viSle: odj. 3 lip. Tacito, Stangher, Fila-
delfija. Q,ueeustowii: odj. 8 lip. Trap-
pano, Havre. St. Helena: odj. 15 svib.
Protetto, Miiller, Canale. Sy tliclton: doj.
18 travnja Tri Sina. Tarragona; doj. 4
lip. Conte Geza Szapary. Valeitcia: doj.
12 svib. Cibele.
Odpisi ,,K. 1).
Č. g. — Dubrovnik — Odaslasmo u petak
po Vašem nalogu m. p. 0. L. Vidaku predstojnika
u Dom. Samost. u Gružu br. 32, 33, 35-45. Po-
viesti Balanove na talijanskom jeziku nije nam bilo
moguće nabavit.
Ć. g. X. — Sa Suzine Živogošća — Zlo ste
uradili što šte se ludjim imenom poslužili! Nu, i
nepazeć na to, nemožemo Vam doć u susret želji,
jer onakav opis, premda po jeziku izvrstan, ne-
pruža, rad svoje neizvjestnosti i osobnosti, nikak-.e
zanimivosti ni za kat. hrv. načela ni za čitatelje.
i>. Ivo Prodan, vlaatnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiakarna Ivana Woditzke.
la sua diocesi; talchfc meritossi 1' aggradi-
mento dell' istesso governo di Venezia colla
Ducale 22 maggio 1455. Da que3to si rileva
che egli avea convertito al cattolicisrao molte
centinaja di scismatici, e ridotto al dovere
quei popi che si erano intrusi nelle parroc-
chie della sua diocesi, particolarmente nei
villaggi di Prevlaka, Bagdašić, Liesković,
Lustica, e fatto restituire le chiese coi pro-
prj beni e redditi, usurpate dal vescovo
seismatico.
La massima delle sventure colse per6 le
tre diocesi delle Bocche di Cattaro, quando
i Turchi impossessandosi dell' Erzegovina,
andavano poco a poco occupando i villaggi
e paesi appartenenti al territorio di Cattaro.
Fu allora che i sacerdoti latini trovaronsi
costretti fuggendo il terrore dei Turchi ad
abbandonare le proprie cure: mentre pro-
tetti dal governo ottomano andavano inae-
diandosi nelle stesse i calogeri e i preti
serviani, ai quali colla finzione e colla forza
riusciva facil impresa 1' obbligare alla de-
fezione dalla propria fede le povere popola-
zioni abbandonate dai proprj pastori, e quindi
prive di ogni spiritual soccorso e conforto 3j.
Avanzandosi le orde turchesche, 1' immigra-
zione dei Serviani dal Montenero nel ter-
ritorio di Cattaro crescea sempre piu, e
giunse al suo colmo, quando nel 1516 il
principe Giorgio Crnojević, vedendo il suo
principato assediato da ogni parte dai Tur-
chi, si rifugio a Venezia. Fu allora che la
stessa citta di Cattaro si vide fatalmente in-
nondata dai Serviani.
Nel 1687, il governo veneto dilatato il
confine coll' acquisto di Castelnuovo, vide
sciaguratamente dilatarsi il contagio dello
scisma anche nell' acquisto veechio, dimo-
dochć alcuni villaggi della diocesi di Cat-
taro da latini divennero serviani. 11 prov-
veditore straordinario Erizzo considerando:
,,la massima piu barbara che cristiana dei
Serviani, la superbia dei lor sacerdoti fon-
data nel rispetto che dalla cieca gente esi-
gevano, 1' ignoranza dei medesimi che non
hanno per scorta la veritži dei dogmi eccle-
siastici, bensi le corrutele apprese nelle selve
e ottomani ridotti"; conchiudeva nella sua
relazione al senato di Venezia: „molto gio-
verebbe al servizio di Vostra Serenitk se
si riducesaero ali' osservanza della latina re-
ligione, per cui si affezionerebbero a questo
augusto dominio".
(Sliedi).
R.izkol i nihilizam.
(V. br. 47)
IV.
Kasnije kad je već grčki razdor zahvatio
cieli istok, stadoše nicat nove posebne cr-
kve u ničem podvržene carigradskoj patri-
jaršiji, kao što atinska, srbska bugarska i
ruska; te ko se je grčka bila odmetnula
rimskoj ravnajućoj crkvi, tako isto i sve
istočne u malo doba iznevjeriše se carigrad-
skoj matici.
Svaka je vlast u načelu dobila još onda
golem udarac. Niti je carigradska crkva
bila kadra zaustaviti to jerarhično razsulo,
buduć ga je ona prouzročila svojim odme-
tništvom i stavila se sama u opreku proti
starom načelu i praksi, proti najslavnijim
crkvenim saborim, proti starodavnoj predaji
i primjernom izgledu najvećih istočnih nau-
čitelja; pa dosljedno nije mogla metnut se i
uprotuslovje sa sobom i priuredit nove od-
nošaje. Pa još ti zaostali njihovi potomci
osvadjaju Slovinstvo i svesrdno mrze na one
koje jedino svojom krivnjom za ciele vjekove
upropastiše!
Napomenuh kako se slovinske crkve odlučiše
od carigradske, ali ne da ostanu samostalne
i nezavisne, nego da se njihovom nesrećom
podlože državnoj samovolji, koja je imala
sve preinačiti i stare predaje, ustanove,
drevne posvećene običaje; a pripraviti sebi
sva prava jedino na korist državne prete-
žnoati. Primjer: ruska crkva, koja ipak
nekako upliva na ostale, ne doista radi
krieposti i nutrnjeg života, kog u sebi neima
pa zato ga ni drugom dostaviti nemože,
nego radi samovolje cara, sveobćeg gospo-
dara. Prvostolnica Moskva ta je bila ognjište
razkolničkog duha u neprestanoj borbi sa
starom kijevskom metropolijom, koja je
branila rimsku zajednicu, dok nije razkol
s vise nedostojnih i sebičnih razloga mo-
gućih ljudi sasvim nadvladao.
Moskovski vojvoda u to doba nadjenu sebi
ime car. Zadnji od njih, normanskog ple-
mena, imadijaše za doglavnika nekog hitro-
umna ali opaka tatara Godunova, koji i uz-
digne do priestolja sada ne toliko sretno
carujuću lozu Romanova. Ovaj je isti za
novac kupio od Carigradskog patrijarha
Jeremije II. za Moskovsku prvostolnicu
naslov: patrijaraestvo; no to je za malo
vremena obstojalo; jer i sami naslov mo
skovskog prvostolnikabio je nepodnosivi trun
u oku prvih Romanova te ga Petar veliki,
car svemožne Rusije, zapostavi za uviek, a
mjesto njega uzpostavi crkveni odbor od
više članova, koji moraju priseei pred istini
carem da će njega sama poznavati u svemij
i svačemu kao jedinog vrhovnog sudiju i
gospodara. Odbor taj zovu i danas istočni
razkolni narodi sv. Sinodaja, kojim ravna
u ime carevo kakav pukovnik s vojničkim
kalpakom na glavi.
Nevoljno je takovo stanje, odveć poni-
zujuće za crkvu, a vrlo nedostojno za narode.
Jaoh ti se narodu, koga po nesreći stigne
ta žalostna sudbina! Neima na svietu gore
nevolje, nedostojnijeg robovanja za ljudsko
pokoljenje, do onog ogavnog sramotnog služ-
bovanja duše i tiela.
Nesreću takvu okušaše slovinski narodi
netom se odciepiše, na sveobću našu žalost,
od jedine slobodne životvorujuće matere
katoličke svenarodne crkve. U odsječenoj
grani neima života.
Istina je da su nekoliko tadanjih crkve
nih dostojanstvenika uvidjeli namah tu sra-
motu i poniženje, ali je bilo prekasno; jer
njihovom mrmljanju odgovara Petar Veliki:
nepriznajem drugog Patrijarke do onog u
Rimu; pak stisnuvši čvrsto za balčak oštru
sablju liepo im dojavi da, pokle nehtješe
priznati onog u Rimu, od priznavati će došle
njega. Evo vami, kaže im sablju, vašeg Pa-
trijarke. Samosilje je to vriedno nikad nedo-
statna žigosanja, koje eda li već jednom
potrese istočnu braću, koja za dugo zaspa u
tako nedostojnom mrtvilu; da uvide koliko
su i čigovom krivnjom zaostali na putu
pravde i istine, prosvjete i slobode, te "da
se jednom po mogućnosti sjete i sami spo-
znadu s koje strane obstoji Čast, napredak,
istina, život i prava sloboda, a s koje li ne-
snosljivi i ponizujući jaram; da se 03vieste,
da pruže iskreno braći svojoj bratsku ruku,
da bratski predvodjeni okriepe se i zapute
putem kojim smjelo koračahu, predvodjeni
zubljom katoličke svenarodne Krstove vječne
istine, ostali prosvietljeni narodi; da zaba-
civši već medjusobna nedostojna zagrizivanja
i prkose, stare proklete velešletne mržnje i
grdne predsude prestanemo biti drugim na
izmet a svakomu na rugo; a da postanemo
čestiti i veseli, čuveni i uvaženi od Boga i
od ljudi ! Dati je caru što je njegovo, nu
svakako i Bogu božje. Ne, braćo, izvan
katoličke Krstove crkve neima života, ni
slobode ni spasa. Istok nam o tomu jasno
svjedoči, poviest njegova prošasta i sadašnja.
(•Sliedi).
Dopisi.
3) Farlati Coleti, pag. 465, 467, 133.
Vienna, 20 giugno
E credenza universale, avvalorata da
molti tatti antichi e recenti, che i giudei
nella celebrazione delie loro fešte pasquali
impieghino il sangue d' un lanci ulio o fan-
ciulla cristiani, e che per procurarselo ricor-
rano alle estreine violenze dei delitto. Se
questo rito duri tuttora, non saprebbesi affer-
marlo, dacchć la depravazione, 1' indifferenti-
smo e I' assoluta incredulta introdottesi anche
nella razza giudea, e di cui si e testimonj
nei grandi centri dove essa si agglomera,
deve averlo tatto cadere in disuso. Alla
peggio possono averlo conservato gli orto-
dossi ed i fanatici abitanti in remote e poco
civili provincie, non gli appartenenti alla
setta dei Saducei, la quale, come e noto,
non ammetteva 1'immortalita dell' anima.
Comunque sia 6 certo che esso rito vigeva
fino ad un secolo fk circa, e ne restano le
prove nei processi originali istrutti contro i
colpevoli convinti d' assassinio perpetrato a
tale scopo. Dei quali processi ne fu pub-
blicato per le štampe, alcuni mesi or sono,
uno tratto dagli archivj antichi di Trento.
Siffatta credenza tradizionale si fece viva
teste in LJngheria per la scomparsa improv-
visa e misteriosa d' una fanciulla cristiana
quatordicenne, di nome Ester Solymossy, e
vi suscit6 un' agitazione che diede da pen-
sare al governo ungherese e determino il
ministro presidente Tiszaad eraanare un'ener
gica circolare alle autorita municipali dei comi-
tati per la piu efficace tutela dell'ordmepubbli-
co. Questa misura era tanto piu indicata in
quanto lo spirito pubblico era gia commosso
per la propaganda antiseniitica poco caritate-
volmente sviluppata da taluni inclini a rin-
novare le barbare scene meclioevali anzicche
a proporre ed usare i rimedj di legge per
sopprimere i mali, pur troppo innegabili,
che la numerosa * stirpe giudaica cagiona
nella maggior parte delle provincie orientali
dell'impero; ed eziandio dal brutto esempio
delle persecuzioni sanguinose scoppiate in
Russia, non che dalla tema che i malevisi
fuggiaschi venissero a prender stanza in
Ungheria. Ora e giunta la notizia che il
cadavere della Solymossy sia stato estratto
dalle acque della Theiss fra Tiszalok e Dada,
mancante della capigliatura e dei fazzoletto
da testa, ed in istato di incipiente putrefa-
zione. Soggiungesi che il corpo non presenta
alcuna traccia di violenze patite.
E sommamente desiderabile che si eon
fermino tali particolari per dileguare i so-
spetti sollevati e ricondurre la tranquillita
negli animi della popolazione, persuadendola
che la fanciulla resto vittinia non di un de-
litto ma di un disgraziato accidente.
Non bisogna pero disconoscere che la
questione considetta antisemitica, se puo es-
sere invelenita da antipatie ed odj religiosi,
ha perč in ben altri fatti le sue cause. Niuno
neghera agli esraeliti un' innata abitudine
alla speculazione, la quale utile, se applicata
alle grandi imprese, torna altrettanto perni-
ciosa e pericolosa per giunta quando si
esercita a danno delle classi povere. Adot
tare misure opportune per liberare la po-
polazione, e specialmente quella agricola,
dalle morse in cui la tengono stretta i giu-
dei, doveva essere la prima cura dei go-
verno. E difatti e merito dell'attuale mini-
stero se in Austria fu messa mano ad una
serie di provvedimenti in via legislativa,
tutti diretti a questo scopo. La legge sul-
1' usura e quella che esonera da ogni tassa
le volture di contratti ipotecarj verso mutui
ad interessi ridotti, sono gia in vigore; ć
allo studio, e gik molto avanzata, la riforma
dei regolamento industriale, ed un progetto
per la fondazione e per favorire la creazio-
ne di istituti provinciali di credito fondiario
e personale. Con queste ed altrettali misure
legali si andrk, lentamente ma sicuramente,
senza scosse e senza violenza, a sottrarre
il terreno alle ingorde speculazioni ed alle
rapine usui'aje cui sono esposti i piccoli
possidenti ed industriali; speculazioni e ra-
pine le quali dei resto, non sono piu pro-
prie dei giudei (bisogna pur dirlo in omag-
gio al vero, seppure per nostra vergogna)
che dei cristiani. In Dalmazia, dove pure
non vi sono che poehissimi israeliti, i
poveri Morlacchi in ispecie potrebbero dare
informazioni intorno ai vampiri cristiani che
ne succhiano il sangue, particolarmente negli
anni di carestia Ma vena tempo nel quale
i loro nomi si metteranno alla gogna della
pubblica esecrazione : e sara opera umanita-
ria e patriotica.
Tornando alla questione antisemitica, che
č una delle piu ardenti dei giorno nell' Eu-
ropa centrale ed orientale, ed alle sue cause,
vuolsi aggiungere che gli israeliti non sono
immumi da colpa per 1'attuale stato di cosc.
Dissi gia la speculazione da loro eserci
tata a danno delle classi piu povere, ed
in particolare delle agricole, ha concorso
a suscitare molti risentimenti, i quali si
tradussero, quando la misura fu colma, nella
guerra di razza scoppiata in Russia, e non
ancora cessata. Questo č stato l'errore gra-
vissimo e la prima origine delle funeste
consegiuazo presenti. Aggiungasi che le po-
polazioni israelite trapiantate nelle varie
regioni dei mondo civile hanno dimostrato
sempre di aborrire dalla fusione cogli altri po-
poli, mantenendo tenacemente la loro pecu-
liare tisonomia. I giudei non sono diventati
francesi, italiani, tedeschi o russi, sono re-
stati e resteranno pur sempre giudei e nul-
1' altro che giudei. L' esclusivismo religioso
hanno portato intiero, o quasi, nel campo
sociale e nel politico. Salve poche eccezioni,
i giudei nei loro rapporti sociali si m ostrano
oggi, come cento anni fk, una casta esotica
trapiantata nei vari suoli, ove ha piu o meno
prosperato, senza tuttavia mettervi mai pro-
fonde radici ed attecchirvi; e malgrado siano
da tanti anni abbattute le barriere che chiu-
devano loro la via agli uffici pubblici e ad
altre professioni, eglino restarono dediti
quasi esclusivamente alla speculazione ed ai
traffici. Rimasti cosi stranieri ed ostili in
mezzo alla societk cristiana, non possono
non imputare a sč medesimi le conseguenze
d* una condizione di cose che essi crearono.
RAZLIČITE TIESTI.
Presvietli Spljetski biskup dao je u ne-
djelju Duhova pastirski list na svoje sve-
ćenstvo i puk, živo bodreć na sakupljanje
Petrova Novčića. „Evo vam dakle, govori
presvietli biskup pri koncu svoga lista, Pre-
častna Braćo i Sinovi predragi, liepe prilike
da zadostojite od Boga njegove milosti i
najizabranije nagrade. Su malo novca, malo
ljetine, nešto prištednje, možete učiniti Sve-
tomu Otcu papi, Crkvi, i čovječanstvu naj-
veće milosrdje na zemlji. Onim darom Sv.
Otcu Papi Vi vršite ljubav vašu prama svo-
mu iskrnjemu, jer onaj darak idje na korist
tužnih i nevoljnih; onim darom Vi zasvje
dočujete Vašu vjeru i Vašu ljubav; onim
prinoskom Vi javno prosvjedujete proti bez-
božnoj otimačini papinskoga kraljestva; raz-
pršujete opake namjere nevjernika, koji au
se zakleli utamanit vjeru i prosvjetu".
I dottissimi discorsi, letti dal m. r. P.
Giambatista Dionisi nella sala dei Seminario
arcivescovile di Zara pella ricorrenza del
terzo centenario della Riforma Gregoriana
del Calendario, furono pubblicati non ha guari
in apposito opuscolo, coi tipi di Sp. Artale
in Zara.
Na 17 tek. došo je u Beč general franje-
vaca O. Bernardin iz Francuske. Iz Beča
general će odputovati preko Zagreba u Bosnu,
da tamo drži „Capitulum" sve bosanske
redodržave.
Ovih dana izišla je tiskom ,,N. L." logika
Drbala, prevedena na hrvatski od prof. Ko-
torske gimnazije Petra Jokovića. Po 3udu
osoba koje su vidjele ovaj prevod i kom-
petentnim su sudcem, radnja je vrlo mar-
ljivo i točno izvedena.
nekoliko
spjevane
Imamo razpolo/.ivih
krasne latinske pjesme
slavenskih hodočastnika
janca sveć. Vlaha Verghetti. Snižena ciena
od po talijanske lire (22 novč.)
iztisaka
na čaat
od darovitng tali-
Staroslovjenskci misa u biskupiji djakova-
Ikoj. Kako donosi glasnik biskupije djako-
vačke, razaslao je preuzvišeni gosp. biskup
djakovački na Duhove sljedeću okružnicu
svećenstvu: Ljubezna moja u Isusu braćo! Na
uspomenu onoga apostolskoga preimućtva,
kojim se staroslovenski jezik naš od Ha-
driana II. i Ivana VIII, tja do slavnoga i
predobroga našega vrhovnoga pastira i otca
Lava XIII, to jest od IX do XIX stoljeća
ponosi; na uspomenu takodjer slavnih dana,
koje lani u ovo doba hodočastvo slavjansko
u Rimu pod okriljem sv. otca pape Lava
XIII obavi: ima se i ove godine svetkovina
svetih naših apoštola Cyrilla i Metoda svud
po dioecesah naših najsvečanijim načinom
obaviti. Gdje pako pravovjerni naš puk u
slozi i sporazum ljenju sa svećenici svojimi
želio bude, da se tim danom sveta naša li-
turgija odpjeva staroslavenskim jezikom, tu
nek tako bude na slavu, božju i ss. apostola
našli i na spasonosnu utjehu puka našega.
I mi ćemo ovdje u stolnom našem mjestu
najsvečanije tu svetkovinu obaviti i službu
božju staroslovenskim jezikom odpjevati. Pre-
poručuje se pako braći svećenikom, da puk
pobožni svakim načinom nukaju, da ss. apo-
stole svoje Cyrilla i Metoda, čim više štuju
i zazivaju, i da njihova imena djeci svojoj
u sv. krštenju i sv. krizmi nadievaju, i to
tiem više, buduć mi upravo katolici u tom
obziru stari naš dug okajati i njekim nači-
nom popraviti možemo. IJtjecimo se pako
svi iz dna duše svetim našim apostolom,
nebi li se po njihovom posriedovanju uspje-
šila hora božja i povratilo jedinstvo i sloga
u vjeri i životu naroda našega, da što bez
ikakvoga na svietu medjusobna uštrba, pače
na obću korist i obću slavu imena našega
i budućnosti naše. Amenu.
Za željeznicu Dubrovnik-Sarajevo Čujemo
dobre glasove. Vlada ugarska poslala je
svoga osobitog mjernika da pregleda trag
Dubrovački, i kako čujemo, on je sve pre-
gledao i našao u redu. Dočuli smo da je i
Sarajevska zemaljska vlada jako poduprla
Dubrovački trag. Jeda Bog da. S.
Nedadu u Bosnu. Službeni list bosanske
vlade javlja u br. od 16 o. mj., da je zaje-
dničko ministarstvo oduzelo „poštansku do
pravu za Bosnu i Hercegovinu" časopisu
„Nar. List" i „Slobodi".
Bosanska željeznica. „Pester Lloydu na-
viešta da će se željeznica Sjenica-S arajev
otvorit na prve rujna.
Interessati pubblichiamo di buon grado
quanto segue:
Proposta Providenziale. Consta giá come
il pió sacerdote mons. Antonio Rivara, de-
cesso li 27 febbrajo 1880 in odore di san-
titá a Genova, fondó nel 1874 in quella cittá
sotto il modesto titolo di Proposta Provi-
denziale una grande Pia Opera, ia quale,
mentre riguarda la glorificazione di Maria
Vergine sotto il piü bel suo titolo di lm-
macolata Concetta, offre a quelli che vi si
aggregano un potente mezzo di eterna salute.
Si fu perció che questa Pia opera, a fronte
di varié difficoltk venne dal Sommo Ponte-
fice dell' Immacolata, 1' immortal Pió IX di
s. m., non solo approvata e benedetta, ma
da lui stesso anche iniziata colla generosa
spontanea offerta di lire 4000 in oro.
Accolta con immenso ardore in Italia que-
sta istituzione, vi contó in breve tempo ol-
tre 200.000 aggregati. Valicato poco dopo
1' Adriático, la proposta provvidenziale trovó
in Dalmazia un' entusiástica accoglienza, ed
in breve tempo si contavano a Zara varié
centinaja d' ascritti. Ben presto si estese in
quasi tutta la provincia, sicché il pió fon-
datore trovo consulto di nominare un suo
Happresentante e capo collettore, non solo
per la Dalmazia, ma per tutta ia monarchia
austro-ungarica, nella persona del commen-
datore Nicoló cav. Giuriceo, allora presidente
della societá cattolica di Zara.
Desideroso quanto mai il pió fondatore j
di vedere estesa anche in questo impero la ;
sua Proposta Provvidenziale, piü volte ec- j
citó il prelodato suo rappresentante a pro-
mulgarla e propagarla anche nelle provincie
tedesche dell' Austria, nell' Ungheria, ove la
B. Vergine é venerata qual Patrona. (¿uesio
desiderio del pió istitutore va ora realiz-
zandosi, giacché avendo il cav. Giuriceo pre-
scelto la capitale dell' impero per luogo del
suo riposo, ed avendo iin dal mese di luglio
1880 trasferito a Vienna (III. B Atn. Heu-
markt n. 9) lo stabile suo domicilio, trovasi
al caso di rendere piü fácilmente noto que
sto grande tesoro spirituale, tanto nella ca
pitale dell' impero e dintorni, che nell' Un-
gheria. Numeróse aggregazioni pote giá re-
gistrare in ambidue le parti dell' Impero.
In ció fu coadjuvato a Vienna dalla pia
sig.ra Francesca Ebner, dallo zelantissimo
di lei figlio sig. Giovanni Ebner, e dal m. r j
d.n Giovanni Benzon, ed a Schonberg dal ¡
m. r. d.n Giuseppe Oberleitner, tutto zelo
ed anima per questa santa istituzione. An-
che dall' Ungheria col mezzo del m. r. pr.
Pió Titius, ora nel convento di Pirano,
della pia signora Eiisabetta Hegedüs ved.
Varga da Endzod, del sig. Jamas J&nnos
e del m. r. cappellano d.n Alberto Oehring
ambo da Máko, comitato di Csknad, del sig.
Felice Voltolina e della pia e zelante si-
gnorina Teresa Robstein a Budapest ottenne
puré varié centinaja di aderen ti. Per tal
guisa il sig. cav. N. Giuriceo, approfittando
anche di alcune liste ottenute dai collettori
ausiliari rev.mo canonico d.n Giovanni Maz
zoleni di Sebenico, d.n Francesco Vidulin
da Pago, e sig. Tommaso Forti da Spalato
ha potuto nel decorso anno 1882, esso solo,
completare ben 16 schede da cento aggre
gati cadauna.
La Proposta Provvidenziale penetró anche
in cospicue famiglie della capitale, mentre
in ispecie la scheda n.r 130 contiene i nomi
di molte famiglie di baroni, conti e loro at-
tinenti, nonché quelli di un principe e di
una principessa.
Laonde v' ha fondamento per ritenere che
si verifichera col tempo quanto ha detto il
pió fondatore, che cioé questa pia opera si
estenderá per tutto il mondo. Oltre i vari
collettori ausiliari gia in antecedenza pub-
blicati, il rappresentante e capo collettore
per T impero-austro ungarico, ne elesse uno
a Lussinpiccolo nella persona del m. r. don
Leopoldo lvanéic, un altro a Pola nella
persona del m. r. don Giuseppe Volaric, dai
quali tutti ottenne giá diverse schede com-
plete. Durante Y anno 1882 colla coopera-
zione dei varii collettori ausiliari furono com-
plétate 34 schede da 100 individui cadauna.
Di queste, 14 schede con it. L. 1379 di oí
ferte furono dal commendatorc Nicoló Giu-
riceo spedite li 18 giugno 18¡">2, e le altre
20 schede complete con L. 2070 di rela-
tive offerte li 19 dicembre 1882 al degnis-
simo attuale direttore e collettore generale,
il m. r. d.n Giovanni Battista Dotta a
Genova.
Qui riteniamo conveniente far speciale
menzione dei collettori ausiliari: sig. Ales-
sandro Marguti di Trieste, sig. cons. Nicoló
Delié di Zara, m. r. d.n Paolo Marinkovió
di Lesina, m. r. d.n Leopoldo Ivanció di
Lussinpiccolo, m. r. d.n Giuseppe Volaric
da Verbenico di Veglia, m. r. d.n Nicoló
Cicarelli, collettore di Puéisée della Brazza
(che rimise nei primi giorni dei corr. anno
la IX scheda da esso completata), sig. Mar-
gutié; i quali si distinsero per ispeciale zelo
nel raccogliere nuovi aggregati alia Pia O-
pQra durante l'or decorso anno. Una scheda
completa fu rimessa nel 1882 anche da Se-
rajevo dal collettore ausiliario reverendissi-
mo preposito ra.s Giuseppe Bezic.
Per diffondere sempre piü questa Pia as-
8oeiazione nelle provincie tedesche e slave
verranno fra non molto stampati i relativi
statuti anche in lingua tedesca e slava, ed
in quest' ultima anche i certificad d' aggre-
gazione.
Frattanto il rappresentante e capo-collet-
tore assistito dalla zelante sua figlia Ottilia
ha il conforto d' avere in pochi anni, col-
P aiuto dei zelanti suoi collettori ausiliari,
complétate 133 schede di cento aggregati
cadauna, mentre varié altre sono bene ini-
ziate, sicché nel registro alfabético generale
che tiene sono riportati i nomi di ben 13.400
persone a questa pia opera ascritte. Dio
voglia e la sua SS.ma Madre che un' opera
cosí santa e che si e cosí bene avviata pro-
speri e si diffonda ogni di piü.
Brzojavke „Katoličkoj Dalmaciji"
Beč, 1 veljače. Ministarstvo je
odlučilo strogo postupati na te-
melju zakona o štampi proti fak-
cioznom novinstvu.
Berlin, 1 veljače. Botticher
danas će odputovat put Rima s
nalogom da dovede kraju ugovor
sa Svetom Stolicom. (V. današnje
Dnevne viesti. Ur.)
Beč, l veljače. Proglasuje se
odnosno na Giersov dolazak u
Beč, da je on i Kalnoky doveo
u podpim sporazum Rusiju s Au-
strijom i s Njemačkom, te da je
dvocarski savez postao trocar-
skirn. ') Ruski gabinet očitovao je
austro-ugarskom gabinetu svoju
prijaznost u riesenju visećih pi-
tanja o Kiliji i plovitbi na Du-
navu.
Pariz, 1 veljače. Kola viest
da predsjednik republike Grevy
namjerava razpustit sadašnju skup-
štinu nadom da bi novim iz-
borim mogo steć znatniju većinu.
Novo ministarstvo jos nije po-
punjeno. Listnica za ratne posle
bila je ponudjena gjeneralu Cam-
penonu ali ju ovaj odbio. Bivši
ministar-presjednik Duclerc još je
u opasnosti života.
Pariz, 1 veljače. Nastoji se
oko Ferry-a, da bi on sastavio
ministarstvo. Predvidja se da će
pristat. Dovršila je predtečna iz-
traga proti princu Jerolimu Na~
poleonu. U subotu skupština misli
izreći proti njemu obtužbu u ime
naroda. Tiskar koji je složio Napo-
leimov proglas bio je osudjen na
400 franaka globe.
Plovilba aust.-ug. brodova.
tlgir: doj. 22 sj. Spirito. Bordeaux:
doj. 23 sj. Alberto; 24Carmela; JJ. Stros
majer. Cardiff: doj. 21 Alessandra; —
odj. 20 3j. Tempo, k. Verona, Buenos Ay-
res; 22 Drina, kap. Kosovi6, St. Vincent;
Rachele, k. Smrkinid, Table Bay; 23 Ginia,
k. Campacci, Pulj; John, Margan, Trinidad
Cnxhaven: doj. 11 sj. Giorgia. East:
London: doj. 14 pr. Guglielmo D. Fal-
mouth: doj. 24 sj. Rosa; 27 Bosana. Gi-
braltar: doj. 19 sj. Milica. Hamburg:
doj. 20 sj. Solerto. Lisbona: odj, 19 sj.
') Bas kako je želio poluslužbeni, ,,Go-
los" (vidi brzojavke predjašnjega broja.
Op. Ur.)
Agar; Posid. Marsilja: odj. 24 sj. Varsak,
k. Skopinic, Solun; 26 Gloria, k. Soppa,
N. Orleans. Mesina: doj. 19 sj. Romolo;
— odj. 23 sj. Galatea, Radimiri, Catania.
Mletci: odj. 22 sj. Kobilic, k. Bogetic, j
Trst. N. Orleans: doj. 8 sj. Agostino C.
N. York: odj. 12 sj. Bakran, k. Pavletic,
Queenstown. Poulliac: doj. 24 sj. Ma-
rietta W. Queenatown : odj. 23 sj. Figlio,
k. Raicic, Swansea. Shields: doj. 11 sj.
Enrida.
Odpisi ,,K. D."
Ć. g. X. — I'ag — Vaše cienj. pismo, odu-
ševljeno onom celicnošću koje se riedko susreta
usred slabića, bit će uvaženo, kd i zaslužuje. Sto
nemogosmo već došle, nezamjerite nam. Ta znate,
kako smo mi želili, uarod je htjeo, svećenstvo je
pitalo da se ustroji kat. hrv. tiskarna i list razširi
svoja krila, ali iiepi dani još nijesu sudjeni kato-
licim i hrvatim u kat. i hrv. zemlji! Življeli dugo
i čestito !
C. g. O. B. — Spljet — Biljegovke (2420)
primismo i predati ćemo s ostalim si. Prcdsj. Kat.
Dr. Ovih smo dana imali utjehu moć predat ka-
kvih 100.000. Dakako, tu je najmanji dio naš,
a najveći onih plemenitih duša koje i u tom su-
stopice prate svoju šestogodišnju borilicu, kojoj
uikad odmora ni od domaćih ni od inostranih, al
nikad, ako Bog da i sreća junačka, ni izdaje. Bez
hira i mjerodavnih namjera, cisto i bistro s Bogom
i hrvatskim narodom sveđj u dobru napried !
Č. g. 0. Stj. — Spljet — I ovo : Govorite
da je ,,začudno kako vi. neće da vidi i spoznade
svoje prave prijatelje i svoje najkivnije dušinane
im u svemu ugadja a nama katolieim neda
živjeli ni našim trudim". Ne čudite se dan danas
,,P argent fait la guerre" reko bi Francez a tali
janac bi mu odvratio ,,chi ga santi magna buzzo-
lai". Naš narod i naše svećenstvo nema ni toga
ni ovoga : stoljetni je patnik, naslanja se samo na
vjeru i svoju pravicu, s toga odasvud vukovi ; al
svaka sila za vremena : nijedno stablo ne raste do
nebesa, pa makar se prodevetilo.
Ć. g. — r. — pokrajina — Dragovoljno, al nek
neprenagli. Govorio je pjesnik: versate diu quid
ferre valeant humeri. A nek pamti i onu: eh i
va piano, va sano e va lontano, inače slomi
se vrat, A tad kuku lele! Preporučite dakle dane
zahtieva ono što i Bog nepita: impossihilia.
Ć. g. „Zanovetalo" — Tandem\ Nego preveć
je ujedanput: ide preko vrha. Unapried, molimo i
za formalnije upite. Življeli !
C. g. X. — Nova York — I Vi nas se sie-
eate? Evala! Vrlo nam je ugodno gdje izabraste
crkveni predmet, jer o politici se i tako dosta,
ako ne i preveć, govori i piše. Tiskat ćemo što
prije. Žalimo samo što radje nepišete svojim ma-
terinskim jezikom. Znamo da je težko onomu, koji
i u normalkam trebalo da tepsi talijanski, ali
udri danas udri sutra uspjeli biste. Nastojte. Svaka
Vas sreća pratila po tom 'dalekom svietu!
SI. „La Lectura Catolica" — Madrid — Hvala
Vam! ali daleko smo. Ko katolici rodjena smo
braća al po narodu dieli nas, kako znate, prevelika
razlika. Nania doduše nije mučno okoristit se, al
Vama s nama ! Bože daj u ostalom. Ta bilo hi
pravedno da se i za hrvatski jezik na tom sve-
učilištu stvori katedra. Uz to, svejedno, od svega
srca kličemo : Življela katolička sviest i uzajemnost!
Veleč. Sam. 00. Franj. — Omiš — Nestigavši
Vam br. 4. odposlasmo izno\ice u prošli pone-
djelnik.
Č. g. M. — Spljet. okolica — Tko će k Vama,
neznamo. Valjda ćete bit već doznali, jer eto je
korizma na vratima. U ostalim glavnijim mjeslim
(osim Dubrov. i Kot., gdje neznamo tko će) sijati
će božju rieč, u koliko doznasmo, sliedeći pro-
poviedaoci (svi hrvati, osim trojice): 0. D. Badmi-
lović (u Senju), 0. Cekini (u Babu), 0. Miškov
(u Cresu), 0. Š. Tomić (u Trogiru-hrvatski), 0.
Cosma (iz Zadra — propoviedati će takodjer u
Trogiru, nu talijanski za onu trojicu što neznadu
svoj jezik), 0. Luka (u Šibeniku), 0. Ivančić (u
Komiži), 0. Jer. Maroević (hrvatski u Zadru), 0.
On. Ozretić (u Bakru), 0. Bosančić (u Skradinu).
Č. g. D. F. J. — Spljetska okolica — Šaljemo
br. 2. Bit će zaglavio gdjegod na pošti. Evala na
junačkom srcu, ono je baš po hrvatsku. I mi od
vraćamo: „Bog i Hrvati. Zdravo i napried"!
Č. g. D. J. S. — Mak. Primorje — Molimo
pošljite amo-, jer Bmo baš na oskudici s nekim
svez. Jedan izt. na poklon. Iskren odpozdrav !
Č. g. Kostr. — Zagreb — Usljed velecienj. Vašeg
pisma od 28 pr. mj. šaljemo za kr. sveuč. bibl. br.
1 7 pa unapried redovito, ,,1'odpuni iztisak ,,K. D."
odkad izlazi" nemožemo odposlat, jer nemamo do-
tičnih brojeva na raspoloživost nego samo od ovih
zadnjih godinu. Nu pošto je Vaša želja da se ciela
čuva u toj loli bogatoj bibl., nastojati ćemo da ju
prikupimo kod prijatelja. Življeli !
Č. g. X. — Beč — Šaljemo Vam 6 izt, da
nasnjega broja. Ciena uk. n. 60.
Ć. g. „Stekliš" — Kaštela — Cienj. dopis o
razpustu si. Kaštelanske Čit. bio je predat tiskarni
već za ovaj broj, ali red ga je bilo izostavit radi
preobilnosti gradiva. Da smo Vam preporučeni i
unapried. Cvieće iz tog vieuca svedj nam ugodno.
Bodrite i ostale. Vrieme je da mladež triezno, da-
kako, al sva, u čem i kako tko može, Čvrsto i
postojano radi, dok razpršimo ovo magiušina što
nam se nad domovinom svijaju. Sve za vjeru i
za dom!
ČĆ. gg. „Nekoliko župnika" — Cienj. gaoutljivi
dopis (opis Vašega ogromnoga truda a jadnoga
stanja) uvrstit ćemo baš drage volje, nek svak
vidi kako je sviet pravedan napram stališu kojeg
bi imali nosit na dlanu od ruke i pazit kd očiju
ženicu; da je sreće! Življeli!
Si. Hrv. Akad. Družtvo „Zvouimir" — Beč —
Pristajemo na cienj. pismo. — Živio „Zvonimir"
i bio dikom hrvatskoga imena u tom svietskom
gradu!
Č. g. y — Korč. kolar — Dragovoljno i po
mogućnosti odmah u dojdućem broju.
Ć. g. P. — Htjedosmo danas, ali ako su brzi
volovi zemlja je podieljena, polje uzko za toliko
junaka. Molimo zato da se uztrpite do ponedjel-
nika. Uz to: Napried!
C. g. X. — Trogir — Plemenite napore i na-
mjere i prve plodovi) naše vrle mladeži, ini kako
vidite, s uzhitom primamo i podupiremo. Življeli I
Č. g. 0. I. M. — Sinj — Liepa hvala na prij.
rieč. Veleč. radnja bit će kroz kratko vrieme sva
na svjetlosti. Šaljemo Vam i druga dva nrka. 1
zanimiva razpr. o Grg. imala je već danas počet,
ali radi obilnosti gradiva red nam je bilo odgodit
do ponedjelnika. Do ugodnog vidj. Življeli!
Ć. g. D. V. Putića — Ravno — Šaljemo i zaost.
broj. od početka godine. Srdačan odpozdrav!
Č. g. Zagorac — Rrivošije — Vrlo rado pri-
mamo viesti iz tog krša. Poslati nam dopis, ne-
mogo danas, al će bez dvojbe u broju dojdućem.
Zdravo nam i napried vjerni sokole s tog visokog
hrvatskog kuka I
Č. g. „mladi Splićanin" - Uz neke preinačice
u broju od ponedjelnika. Željno očekujemo i ubu-
duće, nu naosob viesti iz te „krune hrvatskih
gradova".
C. g. D„ A. M. — Kollenice — Promienismo
indiric po naputku. Srdačan odpozdmv!
C. g. D. M. B. — Slatine — Takodjer.
C. g. 0. .1. Ć. — Prozor u Bosni •— Preda-
dosmo na poštu i zaost. br. 17. Srdačno pozdra
vljanio !
Č. g. 0. BI. M. K. — Bosna — Liepa hvala !
Muhur što prije. Življeli !
C. g. ni.u. — P.im — Primismo i novi dopis,
ali nikako ter nikako nemogosmo ga danas utisnut.
Nu mlad je te mu neće sjedine u glavu, s toga
izvolite uztrpit se do ponedjelnika. Da smo Vam
preporučeni za unapried. Imamo dokaza, da se
Vaši cienj. dopisi vrlo rado štiju. Zdravo nam i
veselo !
0. g. Sil. Tadić - Metkovići — Ide dobro,
sve do konca t. g. jer lani preostao f. 1. Indiric
promienismo. Srdačan pozdrav!
Č. g. 0. Dr. V. Miljanović — Livno - Pro-
mienismo po naputku. Življeli!
Č. g. 0. B. B. - Imotski - Odašiljemo na
Vaše ruke kako po cienj. pismu. Srdačan pozdrav!
C. g. Fr. Crkv. i Č. g. Fr. St. — Prekovele-
bilska! Br. 17 bit ćele već primili, jer odposlati.
Življeli I
Oglasi.
D. Ivo Prodan, vl&stnik, izdavatelj i odgovorni urednik
Arredi di Chiesa
per le Chiese
Latine, (¡reche, Ortodosse
ecc. ecc. ecc.
Caterina Garosa
Trieste, Via Nuova N. 1, I. piano,
di flanco alia Chiesa dei Greci.
2
Tiskarna Ivana Woditzke.
mija odabrala posebno povjerenstvo; čiji je
izvjestitelj već predao ministarstvu svoje
izvješće, koje preporučuje vladi da pristane
uz predlog predsjednika sjedinj. amer. Dr-
žava.
Fideicomiitsa u Austriji. Ministar je prav-
de naložio s^im višim pokrajinskim Sudi-
štima, da podnesu obširno izvješće o sada-
šnjem stanju fideicommisa, biva onih vele-
posjeda koji su nerazdielivi i nemogu se
prodati, već prolaze od koljena na koljeno.
Više zemalj. Sudište u Pragu već je odgo-
vorilo ministru; po njegovom izvješću ima
u Češkoj 57 realnih fideicommisž, koji za-
uzimlju 946.714 jutara zemlje, biva deseti
dio ciele Češke, a još tu nije uračunan
Thurn und Taxisov fideicommis, jer ne
spada u nadležnost pražkoga višega zem.
Sudišta. Ovi fideicommisi plaćaju na godinu
1,093,941 fior. zemljarine i 93.923 kućarine;
obterećeni su sa 27,979.685 fior. duga; dva
su fideicommisa svaki po tri milijuna, a dva
po dva milijuna. Osam fideicommisa prosti
su svakog tereta, dočim 4 se nalaze u upra-
vnom i eksekutivnom uzapćenju. Suviše
dandanas ima u Češkoj i 28 novčanih fidei-
commisa (biva takovih koji sastoje iz gla-
vnica, državnih papira i t. d.) u vriednosti
od 5,189,339 fior.
Dne 24 tekućeg bi izpjevana u znak 19 velj. Trojednica. Bouen: doj. 17 velj.
Nilo. Saint Georges: odj. 18 velj. Amor
Fraterno, k. Piskulić, Cardiff. St. Paul:
doj. 26 pr. Ciro. Shields: doj. 20 velj.
Maria D.; — odj. 19 velj. Enrica, k. Sti-
panović, Trst. Smirne: odj. 8 velj. Giano,
k. Raimondi, N. York. Table Bay: odj.
20 sj. Emilia T., k. Radoničić, Guam.
zahvalnosti s. misa za Čestito zdravlje
prejasne Carice, da ju milostivi Bog
uzdrži za mnogo lieta na utjehu vjere
i carstva.
Dne pak 25 bi izpjevana 8. misa
za dušu mile uspomene pokojnog cara
Ferdinanda. Bog blagosovio Njezino
Veličanstvo Caricu Mariju Anu sa svom
prejasnom kraljujućom Obitelji Abs-
burgovaca.
Zirona, 25 siečnja 1883
Don Simun Anzelinović
župnik na ime svoje i
svih njegovih župljana.
Al Reverendissimo Capitolo đella
Chiesa Cattedrale, al P. T. Reverendo
Clero Urbano e foráneo, al Reverendo
Clero regolare, alla Spettabile Fab-
briceria della Chiesa parrocchiale di
Perzagno, alie Inclite Autorità civili,
militari e scolasticbe, alle Spettabili
Amminisrazioni comunali di Cattaro,
Perzagno, Debrota e Mulla, ai Can-
tori dilettanti della Chiesa Catte-
Kratelj u Mexiku. Pišu iz N. Yorka dne ¿rale, al Coucistoro greco-orientale
16 tek.: U državi Chiapax (Mexika) poka-i e a tutti quei molti, che nella eirco-
zao se kratelj. U gradu Tustla umrlo je ! stanza luttuosa della perdita del nostro
800 osoba, u Tanali 1000. U mnogim mje- ¡ dilettissimo genitore, ci furono larghi
Odpisi „K. D.'
CC. „Bišćani"
stima dobar je dio pučanstva poginuo od te
bolesti. Dosad pošast hara jedino u tako-
zvanom vrućem pojasu.
Požari kazališta kroz god. 1882. Požar ;
što se dne 18 tek. dogodio u ugarskom A- j
radu, prizvao je na pamet nesreće, koje se j
na tom polju sbile kroz prošlu godinu. Evo !
jih: kazalište marioneta u Parmi: kaz. ma- j
rionetâ u Rivarolo; Concert Hall u Brig- j
thonu; Opera House u Owensburgu u Sjed.
amerikanskim Državama; Park théâtre u
N. Yorku; cirkus Kreuser u Bukarestu
(poginulo nekoliko djece i 18 konja); kaz.
Livadia u Petrogradu; kaz. „Palazzo di
Cristallo" u Marsilji; kaz. Nazionale u Al-
giru (nekoliko ranjenih) ; Royal théâtre u
Liverpoolu ; dvorsko kazalište u Schwerinu ;
Opera u Boltonu u Englezkoj ; Prince's
théâtre u Portsmouthu; kazalište u Pointe
â Pitre u Antilama; Alhambra u Sheffieldu
u Englezkoj; Opera u Nevadi; Opera u
Salemu Sjed. amer. Država; kaz. Masini u
Barcelloni ; Ginnettes Circus u Portsmouthu;
Alhambra u Parizu; Opera u Liegiu; Ar-
cadia u Petrogradu; kaz. de los Recreos u
Madridu; kaz. Beriot u Louvainu; kaz.
Westend u South Sieldu u Englezkoj ; ka-
zalište u Islingtonu; Club u Pernau u Li-
voniji; kazalište u ruskoj Staira Roira; ka-
zalište liričkoga družtva u Rouenu ; kaz.
Mellison u Brigthonu ; kazalište u Tanebovu
kod Moskve; kaz. u Švetskom Oerefero;
Alhambra u Londonu; Opera u Metropolisu
Illinoisa; kaz. Sibi-bel-abbès u Algiru.
di tanti conforti rendiamo i piu vi vi
ringraziamenti, assicurandoli che ne
conserveremo sempre la più ricono-
scente memoria.
Cattaro 22 Febbrajo 1883
Casimiro D.r Forlani Vescovo
Francesco D.r Forlani Avvocato
figli
Traii se 6000 privničarskih poslušnika
— za Moskvu. Rusko ministarstvo carskoga
dvora naredilo ie, kako javlja moskovska
Ruskija Vjedomosti, da se uzme pod plaću
6000 pivniČara i poslužnika, koji govore tu-
dje jezike, dok budu trajat krunitbene sve-
čanosti u Moskvi. Pivničari koji poznaju
njemački i francuzki imaju prednost i do-
bivaju na dan 10 rubalja plaće. Za samo
služenje inostranskih knezova prima se do
2000 poslužnika i djetića, ali je od potrebe
da imaju dobrih preporuka.
Brzojavke „Katoličkoj Dalmaciji"
Berlin, 26 veljače. Poriču se
viesti ob odstupu Gösslera i o
njegovu nesporazumu s Bismarkom.
Car je već odgovorio Papi, 11 od-
rješito pomirljivom duhu.
London, 26 veljače. Podunav-
ska konferenca pristala je 11a sve
ruske želje odnosno na trak Du-
nava od Kilie do mora.
Petrograd, 26 veljače. „Golosa
bi obustavljen za šest mjeseca.
Bi utamničeno do 40 studenata
radi prietnja proti ministru Tol-
stoiu.
Koliko ko vrij aid troše Sjedinj. am. Dr-
iave? I to nam zna kazati statistika — a
merikanska. Zanajviše jih pojede N. York;
na godinu oko 150.000 do 180.000 sterlina,
biva skoro dva milijuna naših fiorina. Fi
ladelfija i Baltimora na godinu pojedu ih,
skupa dakako, preko po milijuna fiorina.
Ljeti ima izobila kornjača, pa ako N. York
nemože da sve prodade, tad jih drže u
vodi i hrane kupusom, loćikom, ćerevizom,
i korom krastavaca, Što jim je najsladje.
Ima jih svakojakih, od nekoliko funata ko
i od četvrt tonelate težine; najveća kor-
njača, što ju je N. York dosad vidio, težila
je 560 funata.
Zahvala.
Blagođarnoat prejasne Carice Marije
Ane doprla je i do ovog mjesta. Prejasna
Carica udielila je znatnu svotu od fior.
|00, na molbu M. P. župnika, za po-
pravu crkve S. Nikole u ovoj župi.
Plovilba aust. ug. brodova.
Algir: doj. 15 velj. Columbus; — odj.
14 velj. Spirito, k. Kosović, Rieka. Balti-
mora: doj. 3 velj, Fi urne E. Bordeaux:
odj, 18 velj. Carolina, k. Stiglić, Filadelfija.
Boston: doj. 6 velj. Edvigc. Cadiz: odj.
14 velj. Jared, k. Glabalo, N. York. Co-
lombo: doj. 10 velj. Armida. Deal: odj.
19 velj. Catina R., k. Sforzina, Point-a-Pi
tre. Dunkerque: doj. 16 velj. Caterina
B. East London: odj. 25 sj. Gulieimo D.,
k. Frausin, Elephant Point. Falmouth:
odj. 19 velj. Libero, k. Glavan, Rouen;
Amalia D., k. Kljunak, Beltast Foway:
doj. 18 velj. Rachel. Havre: doj. 16 velj.
Nilo; — odj, 17 velj. Lussignano, k. Gladulić,
St. Thomas. Krf: doj. 19 velj. Stilicone.
Liverpool: odj. 19 velj. Deseti Dubrova-
čki, k. Marinković, N. Orleans. Marsilja:
odj. 17 velj. Else, kap. Grbac, Rieka; 18
Cavaliere, k. Martinolić, St. Pierre; Josef,
k. Ivančić, St. Pierre; 19 Viola, k. Nikolić,
Rio Grande. Newry: odj. 19 velj. Mimi
P., k. Randić, Cardiff. N. York: doj. c
velj. Henoch; 4 Antonio S.; 5 Sedmi Du
brovački; 18 Emilio. Pointe de Grave
doj. 18 velj. Nemirna. Queenstown: doj
Bisko. — Na dikn Vam je
popratno pismo radi liepih ćustva koja gojite za
„milu domovinu" i „Katoličku Hrvatsku". Napried 1
C. g. m. n. — Osobitom radošću primismo
ovaj dopis, jer usljed ono nekoliko dana muka
pobojasmo se da je nemoć a ne navedeni uzroci.
Hvala, i življeli!
C. g. „Jedan izmed vas" — Šolta. — Cienj.
dopis o odlazku veleč. D. I. M. u dojdnćem broju.
ć. g. X. — Dubrovnik. — Takodjer, jer da-
nas uz najbolju dobru volju ne bilo nam nikako
moguće.
ČČ. gg.: M. Kolarić; D. Jaugcer; J. Banješ;
S. Hegedić; G. Hadrović, K. Bešlić — prekovele-
bitska Hrvatska. — Bilježimo Vas vrlo rado u
niz novih svojih prijatelja i podupiratelja. Br. od-
poslati bit će stigli u redu. Ako ima tko uzroka
tužbi, molimo nek nam se prijavi. Življela Kalo
lička Hrvatska !
Č. g. M. — Krk. — Primismo. Liepa Vam
hvala i prij. pozdrav !
C, g. X. — iz trog. okolice. — Onomu dopisu
mučno da nadjemo mjesta jer stoput dulji nego
zanimiviji. Molimo Vas: 6 debelih strana! Samo
ga proštit zapalo nas truda ko sastavit izvoran
članak. Treba se ograničit na potrebito, a sitna-
rije, koje često ni samomu dopisu ne idu u prilog,
svim tim na stranu.
C, g. D. L. Milavić. — Zategli trsit rad navale
posala. Življeli !
C. g. 0. A. Ml. — Perušić. — Ovršeno. Vele-
zaslužuog rodoljuba 0. M. Liubića vidjesmo ovdje
i glede njegova lista uredismo po naputku.
Ć. g. 0. B. M. K. — Doljani u Bosni. — Pe-
čat bi odpremljen. Nepostoji nikakva pogodba, te
ako nije dobro možete slobodno natrag. — Pred-
platu za veleč. 0. J. Ć. primismo i oglasismo a i
zaost. brojeve odposiasmo. Br. 4 bit će zaglavio
gdje na putu. šaljemo opet. Srdačan pozdrav !
Č. g. Nik. Čavlina — Okiaj (Knin). — Jučer
predadosmo na poštu 1 izt. naruć. knjige. Ukupno
s post. n. 25. Srdačan pozdrav !
Č. g. J. Žeravica — Knin. — Nije nam tre-
balo dokaza. Vjerujemo i samoj besjedi poštena
čovjeka. Šalj emo Vam br. 7. t. g. Zdravo nam i
Č. g. D. R. Mar. — Gdinj. — Fior. 2 zabilj.
za „K. D." a fior. B predadosmo veleč. D. M. N.
za „Mat. Hrv.^ Prijateljski odpozdrav!
Ć. g. D. I. Val. — Vetovo u prekoveleb. Hrv.
Vrlo Vas rado ubilježismo. Pismo za veleuč.
D. Fr. B. predato. Življeli!
Č. g. D. M. D. — Katuni. — Promienismo u
Katune. Srdačna hvala na prij. riečima i bodrenju.
Glagol. Misala ima kod Propagande u Rimu za
20 tal. lira (8 fior. u zlatu) iztisak.
Č. g. 0. 0. M. — Vrlika. — Primismo ono
1000 rabljenih biljegovaka. Predplate oglašene na
drugom mjestu. Srdačan odpozdrav !
č. g. D. P. Brant. hrv. zast. — Hercegovac. —
Jeste li primiti sve u redu odposlate izišle bro-
jeve ? U onom poslu vršimo svoju dužnost. Da
ste nam zdravo !
C. g. 0. Ant. G. — Makarska. — Dvie naruč.
bojad. slike odposlate jučerašnjom poštom.
Č. g. D. Josip Ćubelić bogosl. 3. g. — Senj.
— Šaljemo Vam naruč. izt. „Canon Missae" uz
sniženu cienu i „Prilog". Misala glagolskih nera-
bljenih može se nabavit kod Propagande u Rimu
uz cienu od fran. 20 (napoleun u zlatu). Odpo- !
slasmo onomadne pismo na si. ftSbor." Do šla je
da nemamo nikakva odgovora ? Odpozdravljamo
najsrdačnije. Življeli I
C. g. 0. J. Čavkić. — Visoka. — Adresu pro
mienismo po naputku.
Č. G. D. Jur. Pavlinović. — Rašćane. — Još
f. 1 i Vaša cienj. predpl. bit će namirena do kon-
ca t. g.
Ć. g. D. St. Matas. — Štrigova. — Rodoljubne
Vaše rieči silno nas osokoluju, jer su nam nov
dragocieni dokaz, da hrv. sviest i staro hrv. po-
štenje ima svagdje svojih sljedbenik«. Napried za
spas vjere i domovine, koja, ako i nije velika,
ipak je po ugledu, prosvjeti, prirodnom bogatstvu
prva na Balkanu; samo nek je rada i bratske
sloge i uzajemnosti, pa će antemurale chri-
stianitatis i opet pokazat što može u kolu dru-
gih naroda. Traje li još onaj nered ?
č. g. 0. A. R. — Proložac. — Bijasmo onako
zabilježili, jer nam knjige onako svjedočile. Mie-
njamo po Vašem računu. Zdravo nam I
ć. g. D. I. B. — Milna. — Izgubljeni br. 9
odposlat Vam je bio izuova jučerašnjom poštom.
ć. g. 0. M. Š. — Zaostrog. — Premda ue«
možemo a tudjom tisk. kako bismo sa svojom,
pravedni zahtiev bi ipak već izpuojdo. Treba trie-
bit. Prij. odpozdrav !
č. g. 0. M. č. — Šibenik. — Promienismo po
naputku.
Ć. g. B. K. — Brač. — Odposiasmo posebno
pismo. Šaljemo od početka t. mj. Svedj spravni i
unapried na obranu našeg, kako baš ovih dana
pisS odličan poljički rodoljub, „izigranog sve-
čenstva", čemu možemo mi nadodat slobodno: i
učiteljstvai:. Zar treba tomu dokaza ? Jok I Preo-
čito je, na žalost. — Da smo Vam na pameti.
Zdravo !
Č. g. D. J. G. — Trogirska okolica. — Ša-
ljemo Vam br. 9 i 10.
Č. g. D. N. Vid. — Starigrad. — Slika sv.
Ćirila i Met. odposlata. Predplatu ubilježismo, a
oglasit ćemo ju s ostalim u dojdućem broju, jer
zadnji čas tako naraslo tiskano gradivo da nam jo
bilo pretrgnnt, kako vidite, i prvi Podlistak. Sr-
dačan odpozdrav!
Oglasi.
Ilcinr. Franck Söhne,
in Ludwigsburg
fi. k. povi. Tvornica
u Linču na Dunavu.
Prava Franckova Kafa
najjača, najugodnija, te najcjenija
Pridodaje se Bohnskcj Kafi
2 do 3 punim žlicama Bohnske Kafe pri-
dodaj punu žlicu Frankove Kafo
tim dobivaš hranivu, jaku, tečnu i
zdraviju kafu, no što bi dale 4 žlice
čiste Bohnske.
Preporučuje se i
možež dobiti u-
vjek svježe kod
svih dućana mi-
rodija u gradu i
u carevini. SI.HUTZ MARKE. SCHUTZ-MARKE.
Arredi di Chiesa
per le Chiese
Laline, Greche, Ortodosse
ecc. ecc. ecc.
Caterina Oarusa
Trieste, Via Nuova N. 1, 1. piano,
di flanco alia Chiesa dei Greci.
3
II sottoscritto si fa dovere di
render noto a tutti gl* I. R. Capi
ufficio, alie spett. Amministrazioni
comunali, Parrocchie, ecc. che h
sempre ben fornito di un copioso
assortimento di Timbri di ottone
d' ogtii genere, come Suggelli
Macchinetle per timbrare a secco
e a tinta, scattole di latta con
cuscinetto ecc., a fior. 1.50 Tuna
accetta puré riparature che ese-
guisce prontamente, e tutto a
prezzi miti.
Suggelli a due lettere a soldi
45 Tuno.
Cario Busso
Incisore in Zara.
Ü. Ivo Prodan, vlaatoik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiakarna Ivana Woditake.
Ministar trgovine potvrdio je izbor Za g.
1883 Emanujla Mandela kao predsjednika
a Jakova Bogdanovića kao podpredsjednika
trgovačke i obrtničke komore u Zadru.
Primamo od preč. D. M. Vj. Štuka slie-
deću izjavu upravljenu častnomu gospod.
d.ru Stjepanu Vitezu Ferri. — Trpanj:
Danas slučajno prijatelj mi je prostio tvoj
dopis 26 ožujka, obielodanjen u L."
broj 25 — i evo ti, gospodine, mog od-
govora.
Iz Orebića dopis 13 veljače uvršten u
„N. L." broj 14, i čini obćinstvu javni, a
od tebe (?!) „istini na čast" (!!!) napomenuti,
neutište me. Jeli bilo kroz preko 40 godišta
zanovetanja, ili ne o premještenju suda —
meni je deveta.
Što se mene tiče, gospod. viteže, jest: da
si htio u tvojem dopisu baviti se o samoj
mojoj napitnici ?/ koja, a tako i ostalih
gostži, jednu je glavnu misao izticala; a to
je: „da Orebićim pravica bi učinjena". Ako
je ovo žao tebi, i tvojim pristašam, reću ti
častni gospodine; „do mene ti nije".
Rieči koje se meni pripisuju, a od tebe
su gosp. navedene u gori rečenom dopisu
„da je moćna careva rieč smela napokon, i
uništila zanovetanje11 nijesu moje; niti su
bile od mene izusćene, niti ae meni pristoje;
moje rieči uljudnije su bile, jer plemenitiju
misao izticale su; a to su: da Providnost
svemogućega Gospodina Boga, koja svaka
uporavlja i vlada, ušutkav uzburkane stra
sti ljudske „olakodi N. V. Cesaru i Kralju
„našemu da pronicavim carskim svojim u-
„mom bude istinu i pravicu uzpoznati; ter
„ovako ono što je pravedno bilo, carskom
„svojom odlukom potvrdi".
Ovo su rieči, častni gosp. viteže, moje
napitnice; i uvjeren sam, da nemogu biti
za ikoga uvredljive. Idu li ne svakome po
krvi, ja neću iziskivati; dosta mi je biti u-
vjeren da su istinite. Sa počitanjem.
Orebići, 9 travnja 1883.
Kanonik Mato Vj. Stuk.
N. V. Kralj imenovao je dra. Ivana Ko-
šćaka prof. bogosl. u Senju kanonikom vrh-
bosanskoga kaptola u Sarajevu.
Austrijansko pomodno društvo za Bosnu i
Hercegovinu. Pod okriljem nadvode Albrech-
ta ustanovilo se prošloga mjeseca u Beču
pomoćno družtvo za zapremljene pokrajine,
komu je ciljem, kako stoji u proglasu:
„podignuće i promaknuće vjerozakonskih
prosvjetnih i dobrotvornih potreba tamošnje-
ga katoličkoga pučanstva". Po ustanovama,
koje je već vlada potvrdila, družtvo je sa-
sviem svietovnjačko; a osnovati će podru
žnicai u pokrajinama. Najmanji je godišnji
prinos l. fior.; a prije no uloži koju svotu
novaca sporazumjet mu se je sa biskupima i
višim vlastima. Predsjednikom je družtvu
knez Costantin Czartoryski, podpredsjedni-
kom knez Alfred Lichtenstein a tajnikom
grof. Anton Perger. Družtvo se nalazi u I.,
Reichsrathsstrasse N.o 3.
naroda i njegove glasbe. Ako još i to spo-
menem, da sam čist prihod namienio sinov-
skim pijetetom zakladi za podignuće spo-
menika momu pokojnomu otcu, sloven-
skomu pjesniku i skladatelju — Miroslavu
Vilharu — tad nimalo nedvojim, da će ple-
meniti narod slovensko-hrvatski odobriti
moju namisao i poduprieti moju težnju i
moje nastojanje.
Djelo će izaći u velikom formatu, na
krasnom papiru, elegantnom obliku; prvi
svezak obsizati će oko 25 tiskanih araka sa
sliedećim sadržajem: 1. Samopjevi, 2. Mužki
soorovi, 3. Mješoviti sborovi. 4. Skladbe za
glasovir. Vlastitim svojim kompozicijam do-
davati ću i nekoje moga otca, te će već u
prvom svezku biti nekoliko njegovih.
Pošto je tiskovni trošak velik, moći će
djelo tek onda izaći, ako se najavi dovoljan
broj predbrojnika. Molim dakle sve prija-
telje glasbe, sve domoljube i sva domaća
družtva, da mi budu u pomoć sakupljiva-
njem predbrojnika u svom djelokrugu. Naj-
udesniji način predbrojenja jest dopisnica,
na kojoj neka bude točno napisana adresa
naručnika i broj primjeraka. Kad pako
djelo izadje, razpošiljati će se poštnim po-
uzećem. Ciena jest što moguće manja i to
za predbrojnike dva for,, kašnje u knjiža-
rah biti će ciena povišena.
Slovjenski narodi imadu još žalibože sveu-
dilj premalo glasbenih djela, te moraju često
sizati za tudjim, mnogoputa nezrelim plo-
dom, i vrieme je, da se i u tom pogledu
doskora vinemo na samostalan stepen; bude
li podpisani, koji je svoj život posvetio
skladu zvukova, i kojemu je isto tako srcu
prirasao sklad medju bratskim narodom hr-
vatskim i slavenskim, mogao što uraditi
na tom polju, izpunila mu se je njegova
najvrućija želja.
Poznavajuć narod slovensko-hrvatski, na
koji se nedade aplicirati izreka šekspirova:
„Čovjek, koji neima glasbe u svojoj duši;
koga nedira harmonija milih zvukova: taj
može izdati, oplieniti i prevariti — u toga
vjere neima" — nadam se blagohotnoj pod-
pori.
leŠkim knezom Albertom Viktorijem; kne-
ginja, ko buduća englezka kraljica, imala
bi se poluteraniti. Kneginji je istom jeda-
naest godina a knezu devetnaest.
Junačtvo nekoga svećenika. Iz Pariza jav-
ljaju da je umro sveć, Marteau, vikar Vaux-
Vilainea u Marnskom departementu, čijem
se junačtvu za njemačko-francuzkoga rata
divila ciela Francuzka. U njegovoj župi ubiše
nekoga častnika i po ratnom običaju, buduć
se nije mogo pronaći ubojica, izabralo se
dvie osobe iz sela, da budu usmrćene. Vikar
Marteau nepromišljajuć ni za čas, ponudio je
svoj život za živote dvaju talaca; izmjena
je bila primljena i vriedni svećenik već je
bio na bedemima čekajuć da vojnici odapnu,
kad posljednjega časa dodje pomilovanje i
i tako spasi i svoj život.
Starokatolički fakultet u Svajcarskoj. Sta-
rokatolički fakultet na Bernskom sveučilištu
ima još jednog učitelja (Michaud) i jednog
učenika. Ipak taj je fakultet stajao Lau-
sansku vladu 300,000 franaka, samo da se
štogod uradi proti katolicima; ali salutem
ex inimicis nostris!
K stozeru \ Po viestima koje primaju bečki
listovi iz Pulja, prvih dana dojd. mjes. ratni
brod Pola odploviti će po drugi put u sje
verne strane, da dovede u domovinu austri-
jance koji se nalaze u Jan Majen za znan-
stvena opažanja. Ako se što izvanredna ne
pripeti, Pola bi mjeseca lipnja imala doplo-
viti u Jan Majen, a kolovoza biti na povratku.
Umro je Lujo Veuilloit, glasoviti urednik
svemu svietu poznatog francuzkog katoličkog
časopisa V Univers.
Imenovanja u trgovačkoj mornavici. Po-
morska vlada na Rieci imenovala je kape-
tanima na dugoj plovitbi poručnike: Fian-
čić Srećka^ iz Dóbrokoza, Mikuličić Martina
Jurjeva i Sepić Pavla Franjeva iz Bakra,
Stiglić Ivana Josipova iz Opritza, Vlašić
Boža Vickova iz donje Drage, Stipanović
Paška Tomova iz Kostrenej a poručnicima
pomorce: Dujinčić Ivana Simunova i Pe-
rović Edvarda Lukina iz Kostrene, Niketić
Iliju Ivana iz Lepetana i Fuchtau Josipa
Josipova sa Rieke.
U prošli ponedjelnik umro je u Gorici
ravnatelj onog Sjemeništa slovenac Stjepan
Kociančić. Pala mu je kap u knjižnici. Bio
je vrlo učen i pobožan.
Irredentovci. U predposljednjem smo broju
bili javili, da je bio uapšen urednik tirol-
skog talijanskog lista II Raccoglitore. Po
najnovijim viestima bio je uapšen i novi
urednik istoga lista, i predan zemaljskomu
sudištu u Innsbruku. Tim prestaje izlaziti
i list.
Primamo od č. g. F. S. Vilhara, ravn. uČ.
gradskoga glasbenoga zavoda u Karlovcu
sliedeće, pismo, koje toplo preporučujemo:
„Znajuć, od kolikoga je domašaja po
kulturu svakoga pojedinoga naroda umje-
tnost u obće, a napose glasba, koja čovjeka
oplemenjuje, blaži i diže iznad prašine ze-
maljske te primiče neumrlim stvorovom ; a
znajuć i to, da je svaki pojedinac dužan
pred narodom raditi za njegov kulturni na-
predak: odlučio sam iz ljubavi do doma i
umjetnosti predati javnosti svoja glasbena
djela, i to periodično u različitih knjigah.
Stupajuć jedino iz tih razloga pred lice
naroda, svatko će vjerovati, da se nisam
dao lahkoumno na tu svetu zadaću, već
pribrah sve svoje sile, nebi li i ja doprineo
po koji kamećak k zgradi ljepše budućnosti
Evropejsko ratno brodovlje. Italija ima 18
oklopnjača za rat sa 121,657 baČava i 14,730
konja snage (nominalnih); 18 brodova vr-
tača sa 31,239 bačava i 19,470 konja; 6
parobroda na kola sa 7960 bačava i 2050
konja. Duilio, Dandolo, Italia i najnovija
Lepanto oburužane su topovima od 100 ba-
čava, a branjene od oklopa, kakav nema
nijedna druga ladja. Osim toga Italija ima
30 brodova za prenašanje. — Inglezka ima
74 oklopnjača od kojih 37 prvoga razreda.
Ima i 360 parobroda. — Francuzka ima 59
oklopnjača a 27 brodova za čuvanje obala
i plovećih topovnica. Ima još 57 morskih
stražara, 39 glasnika, 21 topovnice, 26 la-
djica topovnica, 31 torpedinieru i 61 ladja
za prenos. Gradi se 8 oklopnjača prvoga
razreda, 2 drugoga, 3 za čuvanje obale, 2
glasnika, 11 torpediniera i 5 tovarnih ladja,
— Njemačko brodovlje ima 12 velikih ratnih
brodova, 27 morskih stražara, 14 za čuvanje
obala i 14 torpediniera. Gradi se još neko-
liko omanjih brodova. — Rusko brodovlje
dieli se u baltičko, siberijsko brodovlje i
brodovlje u Crnom moru. Baltičko brodovlje
ima 27 velikih brodova sa 272 topa i
84,729 bačava; 33 parobroda oboružanih sa
275 topova i 95 torpediniera. Brodovlje u
Crnom moru ima 4 velika broda sa 14 to-
pova, 27 parobroda oboružanih sa 105 to-
pova i 11 torpediniera. Brodovlje u Sibiriji
napokon ima 8 parobroda sa 42 topa i 6
torpediniera. Austrijsko ratno brodovlje
ima 11 velikih oklopnjača, izmed kojih 8
vašela sa 108 topova i 5 fregada sa 50 to-
pova. Ima suviše 2j)arne fregade, 8 korveta
i 7 topovnica. — Španjolska, prva izmed
vlasti drugoga reda, ima 5 oklopnjača, 9
fregada sa vrtcem, jedan oklopnjački moni-
teur} 25 topovnica i 44 parobroda.
Pomorske viesti. Falmouth, 6 travnja. Do-
jedrio je danas b. Franky, kap. Velčić, iz
Sv. Nikolasa put Berwicka krcat kostiju,
izderanih jedara, s oštećenima križima bez
svietionika, jer je u nj udario neki nepo-
znati parobrod, koji misle da je plovio put
Liverpoola. — Bordeaux, 5 travnja. Do-
plovio je b. Lada iz Trsta, oštećen; more
mu odnielo dio tereta sa polube. — Fila
delfija, 27 ožuj. Doplovio je b. Nestor iz
St. Nikolasa, izgubiv jedra dne 15 tek. —
Lisabon, 5 travnja. Prodjoše na vidik Sa-
gresu barci Mosorska Vila i Conte Geza
iSzapary, krcati duga -- Queenstown, 12 tr.
Bark Mathusalem, k. Jurić, udario je u
neki amerikanski brod; oba su bila oštećena.
Nizove opere. L'ill. letterato D.r Antonio
Petrić ha puublicato recentemente coi tipi
del sig. S. Artale in Zara il I. volume delle
sue Obbiezioni contro La Definizione del
Bello. E un lavoro importantissimo per i
cultori della filosofía ed indispensabile per
tutti coloro i quali già posseggono La De
ßnizione del Bello, la notta encomiatissima
opera dello stesso prelodato autore. Questo
primo volume delle Obbiezioni conta ben
380 pagine= U prezzo ne è di f. 1:50.
Karanirac govori. U njemačkom lbtu „die
gefiederte Welt" piše Dr. Russ: Prije ne-
koliko dana imao sam prigodu u Kasselu
da vidim govorećega kanarinca. Predstavlja-
čica Pauli poručila mi po zetu da u tri sata
dodjem u nje, gdje ću moći vidjeti tog ka-
narinca. Ptica lećela je, puštena iz krletke,
slobodno po sobi i započme svoju običnu
pjesmu. Naša prisutnost nije nimalo uzbunilu
kanarinca. Kad ga je gospodarica stala mi-
lovati i govoriti mu, on je počeo opetovati
njezine rieči: „Gdje je ljubezni, mali, sladki
Bijou, gdje je? Sto tražiš? Deder zapjevaj,
ti mali, sladki" ! Ali se domalo govor pretvori
u pjevanje. Za tim je polećeo sa krletke
na prozor, a sa prozora na gospodari čin prst;
te nam još nekoliko puta opetovao gorispo-
menute rieči. — Ako ovo nije obični švindel
„kulturträgeraca", tad je zanimivo znati, da
i kanarinci govore.
tužnoj prigodi. Bog njim platio a bratu
Jerku vječni pokoj dao!
Šibenik, Samostan Sv. Lovre
dne 8 travnja 1883.
Ol. Fran. Jos. Jadrić
Guardijan.
Brzojavke „Katoličkoj Dalmaciji,,
Budimpest, 16 travnja —
Ubojica Spanga ide na bolje (bio
se ranio. V. Dnevne v. Ur.). Bit
će donesen ovamo. Po njegovim
izjavam rek bi da, osim već uhva-
ćenih, bilo je i drugih sukrivaca u
ubojstvu Maylath.
Petrograd, 16 travnja. Sluti
se na zlo usljed sve to češćih
nihilističnih pojava u oči krunitbe.
Nihiliste su dali proglas na ruski
narod proti sadašnjemu načinu
vladanja, uvjeravajuć da je ne-
dvojben nihilistični konačni uspieh,
uzprkos svim uapsenjiin i izgonim,
jer da to nepomaže nego podrža-
vat živu već postojeću obću uz-
rujanost.
Plovilba aust.'iig. brodova.
Bona: doj. 28 ož. Jane. Brest: doj. 1.
tr. Rebeca; Rachele. Carigrad: doj. 28
ož. Zviezda Mimbelli; 30 Cosmo G.; Petka;
— odj. 27 ož. Giuseppe Župa, k. Štuk, Ta
ganrog; Venere, k. Sterzai, Galac; Fratelli
F., k. Ferenza, Varna. Cardiff: odj. 5 tr.
Carmela, k. Polić, Gruž; 8 Nilo, k. Žiga,
Pulj. Cette: doj. 6 tr. Lamek. Gđansko:
odj. 6 tr. Rose, k. Valčić, Cardiff. Fal-
mouth: doj. 6 tr. Ezio. Filadelfija: doj.
25 ož. Nestor. Fremantle: odj. 28 velj.
Honor, k. Marelja, Kimberley, Gibraltar:
doj. 5 tr. Jokai. Havre: doj. 7 tr. Roma.
Helvoet: odj. 8 tr. Milica, Četković, Ori-
stano. Krf: doj. 30 ož. S. Nicoi6. Lisa-
bon: doj. 9 tr. Tilde. Philippeville:
doj. 2 tr. Toni. C. Poulliac: doj. 8 tr.
Tacito.
Ođpisi „K. D.'
Vjeritba. Italie donosi viest da će se do
malo belžijska knjeginja Klementina, sestra
nasliedne kneginje Stefanije, vjeriti sa Va-
Tršćanska bursa. Napoleuni9.47 Y2 —
9.49 J/2;dukati-. 5.59 — 5.60; stedine: 11.91 —
11.93; london : 119.25 — 119.85; bankanote
talij. : 47.30 — 47.45; dohodak austrij. u
papiru : 78.55 — 78.59 ;
Zahvala.
Ganut dubokom harnošću prama
najiskrenijem saučešću pri sprovodu
preminulog naše brata m. p. Ot. Fra
Jere Belamarića biv. uč. sv Bogos.,
najsrdačnije svim zahvaljujem. Budi
pak osobita hvala preč. Kaptolu stolne
Crkve, braći našoj Samostancim i Do-
minikanom, koji bratskom prijaznošću
ukazaše se spravni na sve što je moglo
doprinieti redovničkomu pogrebu našeg
pokojnog brata. Takodjer hvala našemu
veleč. Dr. Marasoviću i Dr. Miagosto-
viću, preč. Varoškom Crkovinarstvu i
onomu Glavaru, Učiteljem, Trećoređ-
kam i svim ostalim koji na koji mu
drago način pripomogoše nas u ovoj
Platili:
do konca god. 1883: m. p. D. B. Panović;
do "conca lipnja god. 1883: preč. D. L.
Lazarević;
do konca ožujka god. 1883: m. p. D. I.
Maletić, D. M. Milić, D. M. Čižmešiia;
na račun god. 1883: m. p. D. M. Skarić
f- 3:30. (Sliedi.)
C. g. D. P. Zl. — Z8dar — Primismo rsblj.
biljeg, poslate nam po prij. Nastojte i unapried u
ovu sv. svrhu. Srdačan pozdrav !
C. g. D, J. D. — pokrajina — Vašu cienj.
predplatu ubilježi! ćemo i oglasit s ostalim u d«jd.
broju, jer nam danas prostor nedopustio.
C. g. X. — Zadarski kotar —Velecienj. gosp.
Fran Folnegović nahodi so sada u južnoj Dalma-
ciji (u Dubrovniku).
Ć. g. Seljak Cetinski" — Da Vam je prepo-
ručeno. Cienj. dopis nastojati ćemo da obielodanimo
što prije.
C. g. „Iz naroda za narod" — Bosna — Htjeli
smo danas, ali bilo nemoguće. Svakakako u dojd.
broju.
ČĆ. gg. dop.: iz Zad. kotara, Spljeta, Paga —
Što prije.
Č. g. O. G. M. — Bosna - Primismo. Budeli
ikako moguće, u dojdućem broju. Življeli!
C. g. X. — Novigrad — Za sada sve pod odgo-
vornost gg. dopisnika, te i ovo Vaše, To je jedini
način a da pravedni netrpe radi nezasluženih pro-
gonstva, lntelligenti pauca.
C. g. X. y — Hvar —• Prekasno nam je stiglo.
U ponedjelnik tiskamo samo najuuždnije. Inače nebi
nam mogo na vrieme iz.it list. Nu bit će objelo-
danjeno bez ikakve dvojbe u broju od dojdućeg
četvrtka.
C. g. X. — Sinj — Udariste previsoko.
C. g. X, — Dubrovnik — Gosp. Dom. odpu-
tovao je na Hvar. Imenica što prije. Srfceno napriedl
U. IVO Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik
oduševljenjem. Ova dva pobožna Isusovca,
3a m. p. župnikom, kroz 8 dana, od rana
jutra, pak sve do kasne večeri, neumorno
radiše u vinogradu Gospodinovu, izpovieda-
jući, pričešćujući i propovjedajući rieč Božju,
mnogobrojnom puku, u našem milom hrvat-
skom jeziku, premda su obojica rodom ta-
lijanci. I doisto, ovo sv. poslanstvo, uz Božju
pomoć, urodilo je kod nas obiiatim plodom,
jerbo se je dostiglo, što je najglavnije t. j.
pomirenje s Bogom i s pukom. Zato budi
izkreno hvala m. p. Isusovcem, na trudu i
uspjehu, koga postigoše, m. p. župniku N.
Zuriću, koji je srdčeno doprinio sa svakoga
pogleda da sv. poslanstvo dostigne svoj že-
ljeni cilj. Pri polazku pako, slavljenje zvona
i vijanje trobojnice bijaše znak, da m. p.
Isusovci odlaze put Tiesnoga, i ujedan čas
sakupi se na morskoj obali sve što je od-
ličnijega u mjestu, sa velikim množtvom
puka, da vide još jednom i pozdrave m. p.
Isusovce; koji kada se ukrcaše u parobrod,
sa m. p. župnikom i njekoliko odličnijih
osoba, m. p. Ayala, tri puta zavapi: „Srdce
Isusovo, užeženo ljubavlju našom" i „0 Ma-
rijo, bez grieha začeta", a puk podpuno
ganut odgovaraše: „1 ražeži srdca naša, lju-
bavlju tvojom. Moli se za nas, koji se tebi
utičemo". Zatim puk, sa crvenkapicarni u
ruci vikaše: živili m. p. Isusovci! stretan put!
Pišu nam iz Makarskoga primorja: U
br. 28 ,,K. D." veli se: da je parabrodie
„Eco" spasio nekoliko osoba, kojim se
brod bio izvrnuo uslied silne bure. Na čast
istini moljeni ste izpraviti. Osobe je spasila
brodica Pavla Borića iz Brista, i druge su
priletile u pomoć prvo parobrodića. Bura
nije bila silna a utopljenici vele da ih je
izvrnula so.
Iz Kninskog kotara, polovicom travnja.
Eto hvala Bogu njeki dan donese ,,0bj.
Dalm." imenovanje c. k. kot. nadzornika i
za naš kotar u osobi gosp. Josipa Kalinića.
Nadali smo se tomu imenovanju, jer je prije
oglašeno bilo. Samo nam je začudno, što je
ovo imenovanje tako zakasnilo. Nu može
bit u Beču znadu, ako u Zadru neznadu,
da je ovaj kotar najzapušteniji što se škol-
stva tiče, pa su valjda stoga otezali. O tom
sada nemislim govoriti, nego do zgode, ako
od potrebe bude mogao bih iznieti grdne i
velike nemoći, kojima se hoće brze i prieke
pomoći.
Od kad je ove godine škola počela, ne-
imadosmo sreće vidjeti na ovih stranah go-
spodina nadzornika — eto sada iza imeno-
vanja nadamo mu se, — a još više se nadamo,
da će nastojati izliečiti one rane, koje školu
tište, i pročistiti ono o što zapinje i što je
zapriekom javnom napredku. Idjemo
vidimo. X
Prekjučerašnji ,,N. L". donesi viest o
,okružnici" ministra pravde d.r Pražaka
na dalmatinske sudove. Spis bio je poslan
Presjedničtvu prizivnoga Sudišta. U koliko
mi doznajemo iz pouzdana bečkoga izvora,
ministar ne tvrdi „da će se putem posebna za-
kona urediti odnošaji jezika pri dalmatinskim
sudovima", kd što kaže „N. L.", već samo
iztiče svoje uvjerenje da „spada na vladu
(ekeekutivu) da pobliže uredi na temelju
obstojećih zakona uporabu jezika rabljenih
u pojedinim zemljama Austrije"; te kaže
da će se skrbiti nek se prizna vlast vlade,
da može davati naredaba o jezicima sličnih
ministerijalnoj naredbi od g. 1872, kao da
se prizna i kriepost već danih naredaba.
Na posljedku ministar nalaže da obznani
sudove o sadržaju ovoga izdatka. — Pri-
mamo iz Beča ob ovom ministarskom iz-
datku oduglji dopis sa dobro obavieštene
strane, koji ćemo priobćiti u dojdućem bro-
ju, jer nam je za danas kasno stigao.
Iz Boke 17 travnja: Jučer u Risnu prešao
je na sv. katoličku vjeru vojnički chef —
liečnik izraelićanin g. Spitzer. Koliko je nas
ovaj dogodjaj obradovao možete si sami po-
mislit. Naš Presvietli biskup glavom je
otišao da podieli sveti krst novomu obraće-
niku. Dao Bog da mu bude sljeditelja!
Tršćanski trg. Dalmatinskoga se ulja pro
dalo 300 centa po 43 f. cent. Napoleuni:
9.48 Va - 9.51; dukati: 5.60 — 5.62; sterline:
11.92; — 11.94; london: 119.55 — 120;
bankanote talij.: 47.40 — 47.50; dohodak
aust. u papiru: 78.30 — 78.45.
RAZLIČITE VIESTI.
G. Fran Folnegović povratio se sa svoga
putovanja u prekovelebitsku Hrvatsku. Bio
je zadnjih dana u Makarskom primorju, da-
kako svesrdno dočekan i odpraćen od onih
kremen-hrvata.
II caro de' viveri a Zara è cresciuto a dis-
misura. Esso tiene vivo nella popolazione
da alcune settimane un sentimento di seria
inquietudine, specialmente presso le classi
meno favorite dalla fortuna. Dirimpetto a
questo fatto l'amministrazione comunale mo-
stra poca o nessuna attività, d'onde ne nasce
nel pubblico un disgusto ed una esacerba-
zione, di cui rare volte s'ha visto l'eguale,
Segnaliamo il fatto perché le preposte au-
torità ne tolgano le cause. E vero che il
caro de'viveri fa sentire le sue dolorose
note più o'meno in tutta la Dalmazia, ma è
vero altresi che con un poco di buona vo-
lontà vi si potrebbe provvedere, o coll' ur-
gere presso il Governo, che impedisca per es.
1' eccessiva esportazione di carni per 1' estero,
o col fare delle commissioni su vasta scala
in que' paesi, dove v' ha maggiore abbon-
danza di quegli articoli di cui appo noi si
deplora la carestía. Per 1' Eccelso Governo
simili provvedimenti sono cosa ben facile.
Resta quindi alie Comuni il dovere di far
udire i lagni della popolazione.
U sjednici Pokrajinskog učionskog Vieća
držanoj dne 12 travnja, medju ostalim, pre-
tresivali su se i sliedeći predmeti:
Riešava se njekoliko utoka proti globam
za zanemareno pohadjanje škole, udarenim
od kotarskih školskih Vieća u Benkovcu,
Šibeniku, Spljetu i Hvaru;
Osudjuje se jednog pučkog učitelja na
disciplinarnu kazan, ukor;
Dozvoljavaju se petgodišnje doplate nje-
kim pučkim uČiteljim i učiteljicama;
Odredjuju se potrebita razgledanja od-
nosno na eventualno zavedenje redovite
pučke učione u Dugompolju;
Odobrava se dnevni red za kotarsku u-
čiteljsku skupštinu u Sinju;
Odredjuje se unamljenje pomješća za c.
k. vježbovnicu u Arbanasim;
Uzimlje se na znanje izkaz o obavljenju
školskih poslova u Hvarskom kotaru, kroz
I. tromjesec g. 1883;
Udjeljuje se oprost od plaćanja školarine
njekim učenicima gimnazije u Kotoru;
Zaključuje se otvoriti natječaj za pokriće
jednog profesorskog mjesta iz klasične filo-
logije, pri Spljetskoj gimnaziji;
Augustin Nani bi imenovan ravnajućim
učiteljem pučke mužke učionu u Zadru;
Petar Menać bi imenovan pravim učite-
ljem pučke učione u Privlači.
Odpreme pod ovitkom. Poštarska uprava
Sjedinjenih amer. Država priobćila je mi-
nistarstvu trgovine, da prošle godine jedva
četvrti dio odprema „pod ovitkom" stignuvših
u gorispomenute države iz aust. carevine,
moglo se predati osobama, kojim je bilo
poslato; a to s toga što su dotični pošiljači
rabili fin i slab papir za ovitke, te se ve-
ćina ovitaka razkinula ili izgubila ili pako
na taj način izkvarila, da se nijesu mogle
pročitati adrese. Preporučiti je s toga da se za
„odpreme pod ovitkom" upotrebi jak i čvrst
papir, a za veću sjegurnost napiše podpun
nadpis ne samo na ovitku, dali i na prvoj
strani ili na prvom listu iste odpreme, da
se bude mogla predati i kad bi se izgubio
ovitak.
Natječaji: na drugo mjesto bilježnika u
Imotskom i na mjesto starije učiteljke kod
dvorazredne pučke ženske učione u Sinju.
Benkovački obćinski izbori dovršili su na
14 tek. Čujemo s radošću da će se opet
primit načelnikovanja gosp. Niko Dapar,
koji je svojom rodoljubnom upravom mno-
go dobra doprinio onoj obćini.
Pažki izbori, na mjesto bit popravljeni,
bili su uništeni. Sad naravno svak očekuje
da će se ponovit sve stare pogreške te ¿ako
vrieme se gubi uzalud.
Matica Hrvatska dotiskala je svoje ovo-
godišnje knjige.
D.r Ed. Karaman u Spljetu i d.r Jakov
Malvić u Dubrovniku imenovani su privre-
menim kot. liečnicima.
Nove poštarske Štedionice. Kako nam
javlja c. k. Ravnateljstvo dalm. pošta, do
malo će se provesti u život poštarske šte-
dionice i kod sliedećih poštarskih ureda:
u Trstenu, Lastvi, Starom, Katunima, Ko-
miži, Drnišu, Erveniku, Jesi, Gradcu, Grudi,
Janjini, Kunoj, Šipanjskoj Luci, Metkovići-
ma, Lopudu, Milni, Orebićima, Risnu, Sinju,
Slanomu, Stonu, Trogiru, Vrhgorcu, Vrlici,
Vodicama i Župi.
Zahvala.
Ai MM. RR. Curatori d' anime Lu-
čić, Scarpa, Carić, Bojanić, Stipetić,
Ilijić, Perić, e Maroević, ai Signori
Lučić Podestá di Vrboska, Papado-
polo rappresentante 1'Amministrazione
Comunale di Cittavecchia, Cav. N. Du-
boković ed A. Gamulin rappresentanti
la Čitaonica di Gelsa; agli esimii
maestri popolari Novak, Carić, e Mi-
cin, nonché agli altri Signori, che
vollero onorare di loro presenza
le solenni esequie, ed accompagnare
la salma del nostro indimenticabile
zio Párroco di Verbagno Don Hii-
colo Stipfšić morto nel di 8. corr .
porgiamo i piu sentiti ringraziamenti.
Eguali grazie rendiamo agli illustri
Medici D.r Nisiteo e D.r Petrić, non-
che ai popolani di Verbagno, che, du-
rante la lunga e penosa malattia del
defuato, gli furono prodighi di cure e
conforti, e procurarono in tutte le ma-
niere di lenire le sue sofferenze, Si
assicurino tutti dell'eterna nostra ri-
conoscenza.
Verbagno 11 Aprile 1883
I Nipoti,
Brzojavke „Katoličkoj Dalmaciji,,
Beč, 23 travnja. Izbori za
dalmatinski sabor bili su
odgodjeni za nekoliko dana.
Izbornički kotari izvanjskih ob-
cina birati će dne 12 lipnja, gra-
dovi dne 14 a veleposjednici dne
16 lipnja. Stvar je mnogo ko-
mentirana u ovdješnjim krugovi-
ma; neki vide vladin prst, drugi
opeta želju dalmatinskih zastu-
pnika da budu mogli bit na okupu
u izborne dneve, jer će se dotle
po svoj prilici odgoditi i care-
vinsko vieće.
Beč, 23 travnja. U petak preko
sjednice u zastupničkoj kući dal-
matinski zastupnici prikazali su
ministru-predsjedniku Taaffeu želje
dalmatinskog pučanstva, peleć da
im se zadovolji.
Beč, 23 travnja. Kroz tekuću
sedmicu očekuje se pruski princ
Viihelm, carevićev sin, sa našim
Sumaja se da su u izkazu imali
prst tajni buntovnici iz inozemstva.
Zagreb, 23 travnja. Od ukupnih
35 izabranih zastupnika devetnae-
sterica pripadaju katoličkoj vjeri
a šestnaesterica su grčko-istočnjaci.
Opozicija je dobila sedme-
ricu *). Od tih ćetverica pripadaju
stranci prava a trojica neodvisnoj
stranci. Trojica nepripadaju ni-
jednoj stranci. Ostali odabranici
pristaše su vladine stranke.
Senj, 23 travnja. Stranka
prava pobiedila je u pet ko-
tara. Danas dolazi Folnegović.
Grad nakićen. Oduševljenje ne-
opisivo.
M
jgštfMk «UEin
Plovilba austrug, brodova.
lkyab: doj. 15 tr. Aurora. I. Balti-
mora: doj. 4 tr. Vodja. Cagliari: odj.
13 tr. Gino, k. Marunić, Havre. Carigrad'
odi. 10 tr. Adamo, k. Bračanin, Malta.
Cette: doj. 14 tr. Kalk; Vincenza. Dun-
kerque : doj. 14 tr. Nina. Delaware: doj
31 ož. Mater. Filadelfija: doj. 3 tr. Amor.
Glasgow: doj. 16 tr. Grad Karlovac.
Jakin: doj. 16 tr. Gregorius. Lisahon:
doj. 15 tr. Pošić; — odj. 12 tr. Superbo,
k. Matković, N. York. Livorno: doj. 16
tr. Erin. London: doj. 16 tr. Ezio. Malta:
doj. 11 tr. Varšak. Mar sil ja doj. 14 tr.
Richmond; — odj. 13 tr. Tonina II., k. Nikolić,
Tripolis. Montevideo: odj. 9. tr. Amalia, k.
Kosulić, N. York; 18 Istria, k. Šbutega,
Buenos Ayres. Norfolk: doj. 5 tr. Caterina
D. N. York: doj. 4 tr. Balkan. Philippe
irilletodj. 9 tr. Teodosia T., k. Trojanović,
Dunkerque. Port Nolloth: odj. 17 ož.
Esempio, k. Petrina, Swansea. Queenstown:
doj. 12 tr. Padosa; 16 Forza; 17 Errante;
— odj. 16 tr. America, kap. Valentin, St.
Nazaire; 14 Fiume E., put Gorka. St.
Pierre: doj. 21 ož. Josef Ivančić; Cava-
Here; Martinolić. Sierra Leone: doj. 24
ož. Beautiful Star. Singapore: odj. 16 ož.
Arciduca Rodolfo, kap. Martinolić, Akyab.
Solun: doj. 2 tr. Dušan. Sourabaya:
odj. 5 ož. Gehon, kap. Kosulić, Falmouth.
Sulina: doj. 16 ož. Marietta D.; 17 Zora;
4 tr. Cosmo G. Swinemünde: doj 11
tr. Stefanie.
Ludnica na Primorju.
javlja, da je Car odlučio
dohodka državne lutrije
fior. za podignuće ludnice na
(Litorale)
Tršćanska Adria
da se iz čistoga
namieni 100,000
Primorju.
Hrvatski paviljon u Trstu. Hrvatski pa-
viljon na tršćanskoj izložbi kupilo je „dru-
žtvo za poljepšanje" grada i dobilo je do-
pust da i kroz tekuću godinu ostane pavi-
ljon na svom mjestu. Društvo je odlučilo
unajmiti za ljetno doba paviljon kojem po-
sebniku, da u njem smjesti gostionicu.
Odpisi „K. D."
carevićem Rudolfom, da prisu-
stvuje velikoj vojničkoj smotri.
Učinio je velik utisak pravoriek
vidinske porote (v. Dnevne v. Ur.)
kojim su Oberdankovi saućestnici
proglašeni nevini!
Tielo pokojne nadvojvodkinje
Marije Antoniete bit će noćas
dovedeno u Beć. Bit će preneseno
uz sjajnu pratnju u dvorsku crkvu.
Brno, 23 travnja. U subotu i
jučer oko 60 mladića pekara dan-
guba marširali su kroz gradske
var ose vićuć i noseć barjak i uda-
rajuć u harmoniku i zovuć radnike,
da im se pridruže. Policija jih je
razagnala uapsiv petdesetericu.
C. g. X. — iz Kninskog kotara — Evo drage
volje odmah. Čekamo onu Imenicu. Uz to Vam
najsrdačniji odpozdrav!
Č. g. X. — Spljetska okolica — Vi napredu-
jete, kako to opažamo po ovom Vašem dopisu,
velikim korakom u točnosti i sve to boljem po-
znavanju hrv. jezika. Vi takodjer uzimljete pomnjiv
obzir na novinarske običaje, te Vaši cienj. dopisi
vrlo se lako pregledaju. Evala!
C. g. — B. M. — Makarska — Primismo ono
nekoliko hiljada prikupljenih rablj. biljeg, za od-
kupljenje nesretnih robova. Bog dao, te njihove
suze i robski lanci i druge plemenite duše u sve
to višem broju poticale na ovo sveto djelo iz-
vrstne ljubavi.
ĆČ. gg. ue. Braj., žup. Tom i 0, Mil. — Pri-
mismo i Vaše biljegovke. Bog Vam platio trud u
ovu uzvišenu svrhu uložen. Ljubimo svoga iskrnje-
ga, osobito potištena i ponižena!
Ć. g. Mar. Mil. — Podradje — Primismo u
redu 1000 biljeg. Tiem i taj zabitni kraj hvale-
vriedno doprinio svoj kamićak. Ovo obće učestvo-
vanje liep je dokaz kršćanske sviesti i plemeni-
tosti srdca kod našega naroda.
ĆĆ. gg. dopisnici s Orebića, iz Zad. Kotara i t. d.
i. t. d. Živo ćemo nastojat, da bude u dojdućem
broju. U dojdućem broju oglasit ćemo i stigle nam
predplate. Tiesan prostor a veliko saučestvovanje
obćinstva jači su od našeg marljivog nastojanja.
') Dobar uspieh, kad
žestoki vladini pritisak.
se uzme u obzir
Ur.
II- Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.