DIKAZ - Digitalna knjižnica Zadar

Table u Vol 1.1. nalsovljene su: 1. Album pittoresco della Dalmazia, 2. La citta di Zara, 3. La piazza del tempio in Spalato, 4. I Signani 1840., 5. La giostra di Sign 1840;

Table u Vol. 1.2. naslovljene su: 1. La porta di terra ferma in Zara, 2. La piazza del colonna in Zara, 3. Scogliani del canal di Zara, 4. Vesti morlacche

Donat Fabijanić napisao je dvije knjiga o značajnim piscima iz Dalmacije Ivanu Dominiku Stratiku (1843.) i Nikoli Jakšiću (1841.) čija su djela tek u ovo naše doba suvremenim metodama kritički obradili dr. S. Krasić i dr. Ž. Nižić i prezentirali ih književnoj i znanstvenoj javnosti.   Izvor: Obad, S. Fra Donat Fabijanić. // Zadarska smotra 40, 2-3 (1991), str.284-285.

Balabanić, J. Biologija u Hrvata. Dostupno na: http://public.carnet.hr/zuh/od1874/pznan/Biologik.htm

Jarula je pripovjedno djelo u stihu na temu biblijske povijesti. Djelo je prvi put objavljeno u Veneciji 1618., a poslije autorove smrti još pet puta u istom gradu 1636., 1656., 1702., 1720. Sva su izdanja ukrašena drvoreznim slikama. Prema navođenju popa Ivana Tomkovića, kanonika šibenskog spjevana je prije Vile slovinke. Jarula (jarula - vrtna gredica, lijeha) razdijeljena je u šest pjevanja. Priča Jarule je stvaranje svijeta u sedam dana. Pjesnik naglašava jedinstvo četiriju elemenata : vatre, vode, zraka i zemlje. Svi su elementi razdvojeni i svaki ima svoje mjesto u slici novostvorenoga svijeta: zrak u sredini (pod nebom), vatra gore visoko, zemlja dolje nisko, a voda na njoj. Priča o stvaranju u skladu je s biblijskim opisom - po volji "privičnjega". Prvog dana stvaranja nastaje dan i noć, drugoga dana nastaje nebo s anđeoskim korom, a trećega su dana odijeljene vode od zemlje na kojoj nastaje različito zelenilo. Četvrtog dana stvoreni su Mjesec, zvijezde i Sunce,

Tiskani izvornik: http://sun.zkzd.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1120620063

Budinić se istakao kao dobar prevoditelj s latinskog na hrvatski jezik. Iste godine kad i Psalme objavljuje prijevod djela Ivana Polanca (Johannes Polanco) Ispravnik za erei ali redovnici, ispovidnici i za pokornici. Prenesen s'latinskoga jazika u slovinjski. Prvo izdanje imalo je 168 stranica. Međutim, glagoljaši iz domovine tražili su da se to djelo izda i glagoljicom, što je Budinić prihvatio i priredio. Godine 1635.  u Rimu u redakciji Rafaela Levakovića izdano je to djelo glagoljicom i tada ima 298 strana kao djelo koje je prikazano u ovom repozitoriju. Naredne godine 1636. izdano je treće izdanje tiskano latinicom, a četvrto izdanje tiskano je u Mlecima 1709. godine u tiskari Bartola Occhija. Četvrto izdanje sadrži na kraju popis hrvatskih knjiga, i iz tog popisa saznalo se za neka naša djela koja do tada nisu bila poznata. Levaković je za Ispravnik... rekao da je to prijevod Zadranina Šimuna Budinića, objavljen latinicom u Rimu 1582. Glagoljskom izdanju Ispr

Dragičević je u obliku pitanja i odgovora - na korist  brata Arvachianina i za paroke Lattine - objavio džepnu knjižicu iz pastirskog bogoslovlja na hrvatskom jeziku Ispitanija svrhu svetih redova i skramenata... koju je posvetio L. Vladimiroviću. Prvo izdanje priručnika tiskano je u Mlecima kod Ivana Konstantina 1779. Priručnik se pokazao  korisnim, pa je dočekao i drugo izdanje koje je tiskano 1800. u tiskari A. L. Battare.