iz kese vadi?" Reći mi je tada, da s takovimi pro-
tuslovci govora nije, pošto kad bi se ljudi vladali
po razumu njihove čudnovate glave, ala ti sreće,
čestita li uživanja na ovom svietu! Pitam ja, zar da
je utaman, kad učitelji, potaknuti jedino namjerom,
da se čim lašnje postigne pučko obrazovanje, kojemu
su se posvetili, traže da se u tu svrhu sakupe, nek
pokažu i podnesu na razpravu postupak, kojeg se
oni drže, te da čuju o tom razna mnjenja sudrugova
svojih? da se rašire njihova poznavanja, da pogrje-
šeno poprave, manjkavo popune? A da se u tom
nevaram, spomenut ću vam samo njeke od obrazlo-
ženih predmeta, nek s ovim dokažem moju tvrdnju.
Na priliku, vrli gospodin Nadzornik, koji je u jednu
samu godinu stekao toliko vještine u školskih poslih,
da se nema u ničem bojati nit izpred najzaslužnijih
ostalih Nadzornika, u svojoj započetnoj besjedi, iz-
medj drugih liepih stvari nadoda njeke mane, što je
prigodom školskog posjeta opazio, te podaje jako
koristnih opomena, eda se i tizim rnanam najde
zgodna lieka.
. Zaslužni pop Cvjetko Marasović, kao izkusni
učitelj, onim izrazom, koji ga baš odlikuje razlaže
i razvija podpuno sliedeći predmet: „Kako da djeca
u 12 godini budu kadra izrazivat točno svoje misli,
to ustmeno, to pismeno". A da je ova zadaća veoma
važna obzirom na sadašnji način obučavanja, dosti
nam pomisliti na pokvareni postupak, kojeg se dr-
žala stara škola pri obučavanju djece u toli potre-
bitoj učevnoj grani. U drugom govoru paka iztaknjiva
znatnost tako zvane sedmične knjige, i pruža učitelju
naputak, kako da mu na prvi mah bude predočeno
poduzeto učevno gradivo, kroz pojedinu sedmicu;
smatrajuć rečenu knjigu, kao proizlaz školske di-
daktičke iz vješti i poučajnog kazala, koje naznačiva
pojedine sate u kojih da se izvjest udjelotvori. To-
liko izvjest koliko kazalo, da se moraju praviti po-
četkom godine, eda metodično i uspješno uzmogne
učitelj predavati opredjeljeni nauk; zove napokon
rečenu knjigu kao stražu-štitnicu učitelja, jer po tom,
što se sedmičnom knjigom daje predstaviti izcrpljeno
gradivo, može se suditi o revnosti i brižljivosti uči-
teljevoj pri povjerenoj mu službi. Tko, da se neu-
vjeri, kako riešenje ovakovih zadaća, osim što po-
maže učitelju, da se stavi na pravu stazu, nabavlja
mu to veće znanja glede obuke, koja na ovaj način
postaje uredna, razumna i sustavna? —- Tko, da
neshvati, kako, premda imade i vanjskih uzroka, koji
uplivaju na promaknuće redovitog pohadjanja škole,
ipak, najveći dio pripada revnosti i nastojanju
učiteljevu, koji stavljajuć u pravo suglasje školski
zapt sa svojim ponašanjem, dostigne da mu djeca
drage volje polaze učionu?-Eh,- dobro: ovaj pred-
met, razvijen u svakom pogledu od triju Častnih
članova Skupštine, izmedju kojih se odlikova ravnaju-
ći uč. A. Domančić, razbudi i najnemarnijega od pri-
sutnih, te ga osvjedoči, da, premda su učitelji obskr-
bljeni kukavnom plaćom, ipak se nijedan nema
smatrati zanati jija, jal' najmljenik kakav, dali kao
otac, il' bolje majka, opojen istimi čuvstvi ljubavi,
kako ih ona goji prama svojim miljenikom. Tko, da
nezna, koliko biva škodno javnoj obuci uvedenje
sukromne opetovnice?Eh, dobro: vrstni učitelj Lavro
Machiedo, lakim, razumljivim i živahnim slogom na-
vadja takove razloge, da mu se nemože učiniti nit
najmanje primjetbe. Želite li imati jedan točan i
bistar pojam o piso čitajućoj methodi ? Vara drugo
neostaje, nego da pazite na predavanje uzor-učitelj a
Ivana Ruževića, pa da se začudite. No ipak znati
je, da on u svom govoru više nepreporučiva preko
onog postupka, kojeg se drži on isti svojimi učenici.
Ako prisustvujete drugoj jednoj sjednici, divit će te
se bistrini i kratkoći, kojom je razvio vriedni učitelj
Šimun Mićin svoj govor o kruglji zemaljskoj.
Tko, da iz svega ovoga neuvidi (izostavljaju«
ostale predmete, da se preveć neđujjira) važnost uči-
teljskih Skupština? Može li se jošter tvrditi, da je
vrieme, trud i trošak uzaludan? Ja ih za se držim
toliko potrebnimi, da bih htjeo, nek se nijedne godine
neprepuštaju, i da se obavljaju onim redom, onom
fezionamento dell' agricoltura e nulla piu. Come quin-
di 1' aratro é un perfezionamento" della zdppa, e I' ara-
tro a macchina un perfezionamento dell' aratro sera-
pliee, e per questi strumenti e macchine 1' agricolto-
re non paga un1 imposta speciale, cosi anche l' api-
coltura dovrebbe essere esente da qualunque imposta.
La raccolta del nettare é rise.ivata alia sola ape,
e, quando essa dovesse formare un aggravio pelP a-
picoltore, dai medesimo verrebbe abbandonata, e con
questo o si perderebbero aífatto due importantissimi
prodotti — il miele e la cera — o le api eerchereb-
bero la loro dimora nelle caverne e nei boschi, som-
mistrando cosi un gradito nutrimento agli animali ed
;igli insetti, a danno dell' uomo che le ha per neces-
ita economica trascurate. Lasciando invece libero a
ciascuno di tenere degli alveari, lo stato, se anche
non fa pagare un' imposta, ritrae sempre dei vantaggi
indiretti. II miele venduto a negoziantí ed industri-
ante, essi lo utilizzano in cento modi edin mille for-
me, e pagano per la loro industria un5 imposta; la
.cera viene utilizzata precisamente perfar cándele, ed
i stabilimenti dove esse si fondono ed i negoz! dove
si vendono, e pagano perció un'imposta, dovrebbero
cessare, ed allora lo Stato perderebbe il certo per
l' incerto.
ozbiljnostju i važnostju, kojom bijaše Ijetošnja držana
pod predsjedničtvom revnog c. k. Nadzornika Ma-
rinkovića, eda se dobije spasonosnih koristi, toliko
obzirom na učitelje, koliko na djecu. N.
Salona, 18 settembre.
Ad uno dei più pressants bisogni della popola-
zione di Salona, alla line tu provveduto colla erezio-
ne della nuova Chiesa dedicata alla Natività di Ma-
ria Vergine. 11 tempi o è abbastanza ampio ed ele-
gante, per modo che potrebbe stare in qualunque
delle città della nostra Provincia. Il disegno fu de-
lineato dal valente professore delle Scuole Reali di
Spalato sig. Emilio Dr. Vecchietti, ed i I lavoro Ven-
ne eseguito in brevissirno tempo dai bravi e valenti
artisti Giuseppe e Stefano fratelli Ganza.
Meritevoli sono di menzione pelle loro presta-
zioni tanto i membri del Consiglio di iabbrica, che
il capovilla Stefano Speratz, e segnatamente il pre-
side della fabbriceria Marco Grgić da Vranjjea, il
quale abbandonati i propri ^affari, quotidianamente
da mane a sera vegliava, perché il lavoro procedes-
se álacremente, disponendo a tempo ogni cosa, per-
che nulla m an cas se alla maestranza, anticipando dal
proprio peculio, quando non erano pronti i fondi on-
de saldare per intero le rate agi' imprenditori.
La Chiesa fu benedetta iL primo del corrente
mese dal rev.mo Canonico Don Giuseppe Zuliani
viee-decano e párroco dei sobborghi Lučac-Manus,
quai incaricato per parte di Sua Sign o via lll.ma e
Rev.ma Möns. Marco Calogerà Yescovo Diocesano,
che per causa d'improvvisa indisposizione física, non
fu in grado di "soddisfare a ,$>rieghi ed al desiderio
della popolazione cui aveva promesso di fare tale
funzione.
II prefato Monsignore fece conoscere di esser
dolentissimo per tale inaspettato accidente, e la popo-
lazione ne fu ancor assai dišpiacente, per non aver
avuto il conforto di vedere il proprio Vescovo e Pa-
store, in una giornata di universale gaudio e con-
tentezza.
Finita la Benedizione, il Molto Rev. Arciprete
párroco locale Don Paolo Diana canto Messa solen-
ne, durante la quale tenne discorso addatto alia cir-
co.s tanza, eccitando la popolazione alla vera devozio-
ne ed attaccamento alia Vergine Santissima, come
all' única e sicura áncora di salvezza in questi tempi
luttuosi e di totale corruzione e pervertimento.
Descrivere è impossibile il giubilo della popo
lazione, che pel corso di un intero anno onde soddi-
sfare alle pratiche di devozione dovea recarsi o alia
parrocínale di Vranjica o ád Una delleaitre cappelle;
allorchè finita la benedizione della Chiesa ebbe il
piacere di entrare nella stessa. L' allegrezza ed il
contento si vedevano espressi sulle loro faccie, ed
appena ravvisata F immagine della Vergine Santis-
sima la chiamavano tutti in , aiuto appellandoLa col
nome di Gospe, di Majko moja.
Siccome 1' Augusto Imperatore e Re Francesco
Giuseppe I, munificentissimo sempre e segnatamente
quando si tratta di scopi pii, allorchè onorava que-
sta località colla Sua visita Imperiale, aveva avuto
la degnazione di assegnare dalla Sua cassetta priva
ta pella erezione della nuova Chiesa il rilevante im-
porto di fior. 1000, e si ottenne dal Sovrano Erario
pello stesso titolo un assegno di fiorini 5000, cosi in
segno di riconoscenza, nel giorno in cui ricorreva la
festività del Nome di Maria SS., il M. Rev. Arcipre-
te párroco tenne nella nuova Chiesa nn solenne Uf-
fizio divino a cui in ter ven ñero oltre la popolazione
intera, 1' i. r. Ricevitore daziario, i corpi insegnanti
delle scuole popolari maschili di Salona, Vranjica e
Mravince.
Da mille e più cuori nel predetto g torn o ve-
ri i va no innalzate a Dio le più fervide preci pella
diuturna conservazione dell' Augusto Imperante ,e
della Reale Famiglia, e dirétti alia Vergine Santis-
sima i più caki i voti, onde la valorosa armata in
questo giorno debellasse col mezzo del di Lei valente
L' apicoltura in secondo luogo non puó consi-
derarsi un paodotto a agrario, perché il suo prodotto
é molto instabile.
In un circondario apistico una, due ed al piu
tre possono essere le finnture principali, ed allora
soltanto si vedono le api preso da frbbrile attivitk
pe.t raccogliere il miele per se e per l'.apicoltore.
La fioi'itura dura poco; e cosi 1' industria delle api
e per conseguenza anche dell' apicoltore dura al piu
60 giorni all'anno, mentre in alcune localita essa e
di soli 8 giorni. Questa limitata breve aítivita é un
valido argomento per diré che anche da questo aspetto
il miele e la cera non possono considerarsi come
prodotti agrarí propriamente tali. Sparisce poi ogni
dubbio quando si considera che una piccola siecitk,
incalcolabile pei cornuni prodotti del suolo, puó essere
invece fatale per le api; come anche una buona
pioggia, durante la fioritura prineipale, una brina,
dei venti o della tempesta, che mentre non arrecano
nessun o leggero danno ai prodotti, possono invece
essere causa che le api non raccolgano nemmeno
una goccia di miele. E se a questa incertezza di
raccolto si aggiunge ancora la osservazione che le
api vanno soggette a malattie e tali che, se, per
un' accidente, che puó succedere anche al piu abile ,
patrocinio ed annichilasse il socolare nemico della
cristianità, della civilizzazione e del progresso, come
in altri tempi ebbe la «tessa sorte nel predetto
giorno, allorchè il barbaro e feroce Asiático osava
cornparire sotto le mure di Vienna, e minacciava da
per tutto I' eccidio e 1' esterminio.
Finita la S. Messa, durante la quale il Párroco
tenne un discorso adatto alla eircostanza, ebbe luogo
I'esposizione del Venerabile col canto dell'Inno am-
brogiano, e dalla scolaresca di Vranjica fu cantato
i' Inno dell' Impero.
In questa occasione il M. R. Arciprete Párroco
aperse un foglio di soscrizioni volontarie a benefizio
delle farniglie aventi figli nella I. R. Armata attiva
o nella Landwher, nonchè a pro delle famiglie dei
feriti o morti nella attuale eampagna, e non si dubita
che 1' esito corrisponderà all' aspettazione.
Nella mattina dello stesso giorno il M. R. Ar-
ciprete Párroco ebbe la felice idea di dirigere alla
persona dell' Augusto Imperatore e Re il seguente
telegramma :
„Sua Maestà Imperatore Francesco Giuseppe
Vienna.
Oggi nella Chiesa della vetusta Salona eretta
munificenza Vostra e Vostro Governo, popolo fedele
innalza preci a Dio pella prosperità Vostra e Vostra
Reale Famiglia, in rendimunto di grazie, e prospero
successo Vostre Vittoriose Armi Bosnia ed Erzego-
vina.
[Jmilia Vos tri piedi sensi fedeltà, inconcusso
attaccamento". Y.
Makarska, 16 rujna.
Na jučerašnji blagdan sladkoga Marijina imena
u ovoj sustolnoj crkvi, li ep se je i znamenit čin
vidio, kako jedun mladi turčin, u 23 godini svoga
života, Oiner Gjige iz Dubrave kod Stoca u Herce-
govini, odreče se zakona Muhamedova, te primi i za
grli, s velikim veseljem i s radostju srca i duše,
lagahni i ugodni jaram poniznoga Nazaranina a sina
Boga života, jedinoga, koji neobetaje blago ni bo-
gatstvo, veličanstva ni dostojanstva, dali samo plaču
života vječnoga. Ovaj prizor ganuo je mnoge okolo
stojeće.
Omer Gjigi se odavna u srcu želja bila poro-
dila, čisto srce imati, da čistim srcem Boga vidi, i u
Bogu da živu istinu upozna; on je vazda zvao na
pomoć Djevicu Mariju, snažnu pomoćnicu kršćana,
da mu izprosi milost u dragoga Boga i put kaže
kako će prići u krilo sv. matere Rimokatoličke crkve.
Marija kako nitkomu neuzkraćiva ni milosti ni svoje
osobite pomoći, tko' se njojzr skrušeho~i pouzdano
utječe, tako i njega usliši, te mu bi prava svjetlost
i jaka pomoć u njegovu putu k istini.
Glavu on iznese, ima jače od četri mjeseca
dana, iz Hercegovine na Opuzen, gdje mu, kod mn.
pošt. ot. Bernardina Karare d. I., uprav srcu ođlanu,
jer ovaj blagodarni otac, komu nezapinje spas duša
0 ledeno nehajstvo, s otčinskom ga ljubavlju primi
1 s pravim ga požrtvovanjem kroz sve ovo vrieme dok
je kod njega pribivao u duhu i nauku kršćanskomu
spravljao, te u shodno vrieme ovdašnjemu ga pripo-
moćnomu Biskupu posla željom da ga Presvietli i
Prepoštovani Kazimir Dr. Forlani s Bogom smiri.
Presvietli Biskup, kao pravi Apoštol, da se mladić
još bolje spravi i ukriepi u kršćanskih istinah, povjeri
ga brižnomu župniku grada, prepoštovanomu Ivanu,
kan. Baškoviću, koji dragovoljno se primi, i odgovori
ljubavi svoga iskrnjega.
Jučer je Presvietli i Prepoštovani Biskup Omera
krstio, i imenom ga Ivan Marija nazvao, kako je
jur on bio izrazio svoju želju; podjelio mu je kruh
Angjeoski te ga odmah i krizmao. Kum mu je na
sv. kraćenju bio veleč. pop Ivan Bono, svećenik od
Lizzola države Bergamo, te po ovlašćenju njegovu,
zastupao ga je Prepoštovani Dekan Kapitolarski don
Stjepan Borić; kum na sv. krizmi, bio je čast. gosp.
Spiro Miličić, koga je zastupao, budući on onaj dan
bio poremećen u ži votu, Stjepan kan. Pavlović-Lučić.
ed esperto apicoltore, le api vengano attaccate dalla
peste maligna, un' apiano di 500 e di 1000 alveari
in pochi giorni viene totalmente distrutto? Si dirá,
che anche i prodotti del suolo sono tal vol ta incerti ;
è vero si, ma non mai tanto quanto 1' apicoltura,
mentre per di più fallito un raccolto, si puó sul me-
desimo terreno e nel medeaimo anno procurarsi un
secondo ed anche un terzo. Poi, quando i prodotti
del suolo vengono distrutti dall' intemperie, gli uffizi
steurali esaminano i danni, e proporzionatamente ad
essi diminuiscono le imposte dell'anno; nell'apicol-
tura invece 1'indagini sarebbero, se non i m possibil i,
certamente molto difficili, pel motivo che fra un al
veare e un al tro puo esservi una grande differenza di
prodotto, e gli apicoltori potrebbero eolia massima
facilita mostrare gli alveari anche nelle annate le
piu íloride vuoti di miele. In questo modo lo stato,
per voler ritrarre una piccola imposta, ma pesante
per una provincia povera e che ha bisogno d'inco-
raggiamenti, potrebbe esser causa d' un nuovo genere
di furti.
[Continua.)
150 izašlo iz bolnice, te se nezna, kad će se opet bačkomu načelniku prvu pošiljku od 100 forinti,
vratiti. Možda je to bio jedan najgroznijih trenuta- j Pražka. „Politiku pako sabrala je do 21 o. mj. 827
ka čitave katastrofe, koja je postigla grad Zagreb, j for. 84 novčića."
Prizemlje i prvi kat našlo je povjerenstvo priklad- j
nim za stanovanje i smještenje bolestnika.
„Čudom se pravim smatrati mora, da su neki
objekti, koji na oko izgledaju vrlo slabi, odoljeli ka-
tastrofi. Tako naročito spominjemo netom i ostavljeni
stup Marijin na kaptolu, koj nije pretrpio ma ni
najmanje Štete. Obzirom na to, što je i crkva sv.
Marije razmjerno neznatno oštećena, umnožao se je
u Zagrebu kultus bogorodice još većma. Puk pripi-
suje to sačuvanje osobitomu čudu„.
„Milodari sabiraju se medju braćom Slovenci
i Cesi. „Slovenski Narod" pozivlje sva slovenska
družtva, neka učine koliko mogu, pa ako nisu bo-
gati i nemogu mnogo, neka pokažu dobru volju po-
moći svojoj braći. Ujedno priobćuje prvi izkaz sa-
branih milodara u iznosu od 74 for. 57 novč. Stari-
na dr. J. Bleiiveis izdao je u istu svrhu u svojih „No-
vicah" proglas na slovenski narod, u kojem ga po-
zivlje: Kamor o takoj groznoj nesreći vsa Austro-
ugarska s milovanjem gleda, nemoremo mi najbliž-
nejši susjedi, bratje po krvi, hladnokrvni ostati. Ka-
žimo s dejanjem soćutje svoje do nesrećnikov. Ako
naši darovi budu samo kapljica u moru velike ne-
sreće, naj nas to nemoti, vsaj naših darov namen
nij, da bi Zagreba razrušene crkve ali palače zidali
-- le najsiromašnejšini naj dojdejo naši milodari."
..Novice" pozi viju neka se sakupljeni darovi poši-
ljaju uredničtvom slovenskih listova, uredničtva pa
jih budu pošiljala velečastitemu gospodu Mrazoviću,
županu zagrebškomu".
Pražka „Politik" od 16. o. m. izdala je pod na-
slovom „Pomažimo potresom nastradale ZagrebČane"
sliedeće : „Elementarna nesreća, što no je snašla hr-
vatski grad Zagreb i druga hrvatska mjesta, zah-
tieva brzu i svestranu pomoć. Potresom nisu samo
crkve i mnoge kuće razorene, nego i imovina sta-
novnika dielom uništena, te osobito sirotinja neima
krova. Nu i sela su potresom znatno oštećena, i sto-
ga je nuždno, da se pritekne u pomoć stradalnikom
raznih krajeva. U nedjelju dne 14 o. m. sabirao je,
kako je poznato, gosp. Jur. dr. Ružička u Meštan-
ska beseda medju ondje prisutnim družlvom daro-
ve u tu svrhu, što no izbaciše svotu od 100 for.,
koja je odmah poslana „zagrebačkomu podupiraju-
ćemu odboru." Mi se nadamo, da će češki narod
jugoslavenskoj braći pružiti pomoćnicu ruku i koli-
ko uzmogne ublažiti ljutu nevolju." Prvi izkaz „ Po-
litikin" izkazuje 264 forinta milodara, 1 „Narodni
Listy„ donose uvodni članak vSabirajrno za Zagreb.u
„Milodari: U ime podpora za potresom postra-
dale dostavili su banu trgovačka i obrtnička komora
u Trstu 500 for., ravnateljstvo kr. višje gimnazije
na Rieci sakupljeni iznos od 76 for., gospojinsko
družtvo u Požegi 300 for., odbor u Bakru za po-
tresom postradale daljne iznose od 200 for. i 133
for. 52 ne. i gosp. Franjo vitez Lichteneger u Beču
sakupljenu svotu od 39 for. 30 novč. Odbor imovne
obćine Banija, kraj Karlovca, votirao i odaslao je
već putem kr. podžupanije u Karlovcu 200 forinta."
U Zagrebu, na 22 tek.
,,U svakoj nesreći ima sreće!
Već smo odmah iza potresa od 9. o. m. kon-
statovali, da se uz strahovitu katastrofu valja čuditi,
kako nije postradalo više ljudskih života. Kad je čo-
vjek vidio po ulicah onu silu ciglovlja od razorenih
dimnjaka i vjenaca, mora priznati, da je pravo čudo,
kako nije mnogo ljudi izgubilo glavu.
Pri čitavoj (nesreći mora se smatrati velikom
srećom, da se je potres dogodio upravo u 7*/2 ju-
trom. I prije i kašnje bila bi se jamačno dogodila
veća nesreća. Da je potres zatekao djecu u školi,
puk i svećenstvo u crkvi, koliko bi se biio nesret-
nih zasulo, koliko bjegajućih pognjavilo. Da se je
dogodio noću, užas bio bi još veći. Ljudi bili bi bez
odjeće poizletili na ulicu i u tmini nebi se bili u-
sudili vratit se u kuću.
Jedna od najvećih sreća mora se smatrati i to,
da je vodovod i plin ostao netaknut. Uz toli jak po-
tres nije se dosad našla nijedna puknuta ciev ni od
vodovoda ni od plinovoda. Tko pomisli, koliko bi se
bilo moglo dogoditi nesreće, da su po kućah i uli-
cah popucale cievi, da se je srušio ogromni rezer-
voir itd., taj će se složiti s nama, kad reknemo, da
smo kraj sve velike nesreće imali i mnogo sreće."
„Milodari. U ime podpore za potresom postra-
dale prispjeli su nj. preuzv. banu: od prejasnoga
gosp. nadvojvode Karla Ljudevita 1000 for., od pre-
jasnoga gosp. nadvojdvode Vilima 1000 tor. Njeg.
prejasnost gosp. nadvojvoda Rainer i prejasna gđja.
nadvojvodkinja Marija poslali su u istu svrhu „Wie-
ner Zeitungu" 500 for. Glavni agent „Prvoga ugarsk.
obćega osiguravajućega družtva" u Zagrebu gosp.
Sigmund Kraut predao je po nalogu ravnateljstva
družtva nj. preuzv. banu 1500 for. a. v. i to 1000
for. za grad Zagreb a 500 for. za okolicu.
Bar. Rotschild u Beču poslao je kako javlja
„Pest. Lloyd" ministru predsjedniku Tiszi 3000 for.
„Pester Lloyd" izkazuje iznos dosada kod njegova
uredničtva unišlih prinesaka 2900 torinti. Kod „Wie-
ner Zeitunga" unišlo je 1000 fr.
Češki „Našinec" u Olomucu pozivlje obćinstvo
na sabiranje prinesaka, te već u broju od 21. o. m.
priobćuju izkaz od 28 fur. Isto tako slovačke „Na-
rodne Noviny" izkazuju u br. od 20 o. roj. prvi
uspieh sabiranja sa 27 for. 25 novč. „Slovenski
„Narod" drugim izkazom svotu prispjevšu redakciji
od 118 for. 57 novč., od kojih je već poslao zagre-
LA
ENCICLICA DI LEONE Xlll
Ë S POPOLI SLAVI.
il.
Che cosa è la civiltà? La risposta è aemplice;
non altro che la perfezione sociale. Onde il vero pro-
gresso non puô esser altro che il movimento délia
società verso di essa. E siccome la perfezione so-
ciale consiste nel retto ordinamento dei suoi membri;
cosï una società sarà più o meno perfetta, secon-
dochè trae più o meno ordinata la sua vita. 11 rivo-
luzionario, lo scismatico e 1' apostolo dandosi pari
menti il vanto di condurre la società ail' acquisto
délia perfezione e di mantenervela salda come vi sia
giunta, veggiamo un po'quaie dei tre ci parli il
vero.%
È il rivoluzionario ? No. Affine di poter ordi-
nare rettamente una società di uomini, è necessario
conoscerne la natura e indi trarne le rególe. Il ri
voluzionario si dimostra intorno a questo punto a-
pertamente ignaro, ed egli stesso ne dà la pruova
più lampante, in quanto che presso di lui forme so-
ciali e statuti tutto è in discussione. Di modo elle
affine di mettere un qualche accordo tra i suoièco-
stretto ricorrere alla decisione che proviene dalla
cieca forza del numero. Indi la perpetua instabilità
nei suoi principii e nelle sue leggi sociali. Egli è
tutto simile a quell' architetto, il quale ignorando le
leggi délia meccanica non fabbrica palazzi, ma ruine,
ed a quel pittore, il quale non conoscendo le regó-
le delle proporzioni non dipinge immagini vere, ma
mostruosità. Bene. Sarà forse veritiero io scismatico ?
Nemmanco. Egli porta scritta in fronte la sua eon-
danna: giacchè scissura non dice ordine, ma disor-
dine. Chi dice il vero è 1' apostolo. Si 1' apostolo, e
ne è garante lo stesso fondatore del cattolicismo
Cristo, íigliuol di Dio. La missione, che il Cristo eb-
be dal Padre, fu di redimere e di riordinare l'uomo
guasto dal peccato nella totalità del suo essere, os-
sia in quanto essere sociale, e come 1' ebbe, cosi l'a-
dempî, e adempiendola insegnó tali dottrine, che
messe in pratica sono d'infaliibjle effetto quanto al
dare assetto ed ordinare qualchesiasi società disse-
stata e disordinata. Se il cerusico coll'arte sua sa
aggiustare le membra rotte, se il meccanico sa rac-
conciare la macchina guasta; chi potrebbe dubitare,
che il Fattore dell' uomo non abbia saputo ricondurlo
a quell'ordine, dal quale egli avea traviato ? Si, egli
sapea ricondurvelo, e come sapealo, cosi ha voluto
ináegnarne la via colle sue dottrine. Or l'apostolo,
quando si presenta ai popoli ed alie nazioni si pre-
senta appunto con tali dottrine infallibili alla mano,
e queste insegna in privato, queste predica in pub
blico, e queste con ogni studio ta che informino le
leggi e correggano i costumi. Indi 1' inizio del vero
progresso, il vero ordinamento sociale nel quale con-
siste la vera civiltá.
Vole te vedere la ragione intrínseca di tutto
questo ? Cercatela nella base dell' edifizio sociale, che
rivoluzione, scisma e cattolismo si adoperano parti-
colarmente di costruire per conto proprio. Su che si
appoggia quella délia rivoluzione? Su lo sbriglia-
mento delle passioni : stantechè ponendo essa a prin-
cipio fondamentale del suo statuto la sconfinata li-
bertà di pensare e di coscienza, ossia di dottrina e
di opere, secondo il libito dei singoli membri délia
società, non altrimenti che F Eolo favoloso, abbattuto
ogni più valido rattento, spalanca la porta al folto
e sfrenato stormo delle passioni umane. Le quali a
guisa de' venti furiosi, scombuiando le menti e met-
tendo a soqquadro gli animi, di lor natura non pos-
sono apportar altro, che il disordine. Lo scisma non
ne sta meglio per altro capo. Esso è parto dell' am-
bizione, la quale colla frode e colla menzogna ribel-
lando alla suprema autorità délia società cristiana,
commise nella Chiesa greca il più grave disordine,
che possa accadere in una società : la scissione delle
membra dal capo. Or come puo essere maestra au-
torevole di ordine quella Chiesa, che dà P esempio
in sè del più deplorevole disordine sociale ? Non cosi
il cattolicismo. La sua teórica dell' edifizio sociale
non si fonda sulla turbinosa arena delle passioni, ma
su la salda roccia del principio opposto. L* apostolo
S. Giacomo notó 1' errore massiccio, nel quale cade
chi vuol fondare la società su le passioni, scrivendo
ai fedeli: Unde bella et lites in vobis; nonne hinc?
ex concupiscentiis vestris, quae militant in membris
vestris f1) Le guerre, le lotte, i litigi e tutto ció, che
mostra discordia di animi e disordine, donde pro-
viene? Esaminate e troverete che tutto il maleram-
polla dalle vostre passioni, come da radice velenosa.
Indi prosegue ad insegnare la maniera di reinte-
grare 1' ordine turbato, la quale tutta si assomma in
quel principio pratico insegnato da Cristo e posto
quale condizione necessaria a quanti lo vogliono se-
guitare2), vale a dire nel vincere mediante un' assi-
dua lotta le passioni cagione del disordine cosi del-
1' individuo, come délia società. Or taie essendo la
dottrina, che predica l'apostolo nella sua missione
ai popoli, ne deve infallibilmente seguire, che il nuo*
vo edifizio sociale, su di essa fabbricato, sia 1' edi-
fizio dell' ordine, mentre quello délia rivoluzione e
dello scisma si manifesta 1' edifizio del disordine. Indi
sgorga limpida la conclusione, che il motto civiltà,
progresso su la bandiera délia rivoluzione e dello
scisma sia il motto dell' inganno e délia decezione,
e sul vessillo dell' apostolo del cattolicismo il motto
d'irrepugnabile verità.
Prinosak
za sagradjenje katoličkog hrama u Sarajevu,
sakupljen sredstvom Hvarskoga Ordinariata.
I. Hvar: Andrija Ilić Biskup Hvarski f. 20,
Scarpa Prepošt kaptola pokojni f. 5, Ivan Kačić
Dimitri kanonik t. 5, Stjepan Siminiati kanonik f. 5,
Lukšić kanonik f. 5, Juraj p. Domančić f. 2, Ivan
p. Paulovič f. 2, Kasandrić p. Franjo f. 1, Josip. p.
Grimani f. 1, Antun p. Devecchi f. 1, Ivan Kasan-
drić pk. Petra f. 1, Skupljenih u Crkvi f. 1:30,
Skupa f. 49:30.
II. Starigrad, Skupljenih u Crkvi f. 7:80.
III. Dol, p. Juraj Carić nov. 50, Skupljenih u
Crkvi f. 1:65, Skupa f. 2:15.
IV. Vrboska, p. Luka Lučić f. 1, Skupljenih
u Crkvi t. 2:40, Skupa f. 3:40.
V. Vrbanj, Skupljenih u Crkvi f. 1.
VI. Sućuraj, p. Juraj Plančić nov. 50, Skup-
ljenih u Crkvi nov. 32, Skupa nov. 82.
VIL Vis, Vitez Petar Dojmi Delupi načelnik
f. 2, p. Juraj Zudenigo Nadžupnik f. 1, p. Polonij
Zanella f. 2, p. Stjepan Siminiati f. 1, Ivan Fattori
porezni priglednik f. 1, p. Cvietko Marasović f. 1,
Nikola de Jakša bilježnik f. 1, Marko Radovani
c. k. porezar f. 1, Klemente Krizomali c. k. carinar
nov. 50, Viktorij Vida carinarski priglednik f. 1,
B. P. Siminiati ljekarnik f. 1, Marko Rocchi i braća
mu f. 1, Antun Topić f. 1, Angjel Siminiati f. 1,
N. Bradanović f. 1. Ana Fabrio f. 1, B. Siminiati
djak. nov. 50, Grgur Pećarević djak nov. 50, Franjo
Mrdešić nov. 50, Matij Siljić nov. 50, Lovro Per-
ković nov. 20, Matij Tornić Kurtelačić nov. 20,
Vinko Pećarević Gundula nov. 10, Puhalović Marko
nov. 20, Pećarević Grgur nov. 20, Ivan Parafijanović
nov. 20, Dinko Klarić nov. 20, Petar Antićević nov.
20, Skupljenih u Crkvi f. 7:40, Skupa f. 28: 40.
VIH. Komiža, Borčić p. Petar župnik i. 2,
Brajčin p. Juraj f. 1, Petrić p. Šimun f. 1, Mrdešić
p. Antun f. 1, Giaconi Jakov načelnik f. 1, Marin-
ković Ivan f. 1, Marinković Jakov f. 1, Ivčević
Mate i. 2, Jurjević Marija f. 1, Kuljiš Gorica Mar-
garita nov. 10, N. N. f. 1, Skupljenih u Crkvi f.
7:17 Skupa f. 19:27. (Sliedi konac.)
^^aaaaAAAAAAA^<-—
Dopisi.
Komiža, 20 studenoga.
Prošle nedjelje čuli smo preko župničke sv.
Mise, kako je Presv. i Prepošt. naš Biskup naredio,
da se po svih crkvah njegove Biskupije prostije
svetčano hrvatski za nas toli zanimiva Okružnica
„Grande munus3. Već se ta misao zaznala ovdje
prije prošle nedjelje, pa svih, koji predja, vjeru i
narodnu slavu ljube, i koji se nestide svog dičnog
roda, svoga jezika, svojih svetinja, obuze nekakvo
zadovoljstvo, nekakva utjeha, misleći, da će tom
prigodom i naš puk poznati, da i mi, ko što ostali
narodi, imamo osobitih odvjetnika na nebu, koji će
Gospodina prositi, nek dopusti, da sve grane velikog
slavjanskog naroda budu svezane jednom ljubavlju,
jednom vjerom, pravom vjerom — katoličkom vjerom,
koja je svakoj kreposti temelj — da tako i u duhu
i u tielu budu jači, složniji. Tomu baš smiera
Okružnica „Grande munus". U svakomu bez iznimke
dobar i povoljan utisak učine velike rieči Sv. Otca,
svakomu si na licu proštio veselje, što često opažam
kod našega puka — bez stranačkih razlika — kad
što čuje govoriti o pobjedah, o dobru uspjehu, u
obće o slavodobitnim djelim hrvatskog naroda, to
svih hvata dragost, svi se uzhitom diče takvimi čini!
Isto sada svi odobravahu, svi hvaljahu Svetog Otca,
što se i za naš narod brine i njega ljubi. Želio bih
bio, da ovom prigodom m. p. Petrić bude upoznao
naš puk o tisućljetnici, o privilegiji glagoljice; mi-
slim, mnogo bi tim bio zanio puk, mnogo zname-
Epist. cath. C. VI, v. 1.
2) Si quis vult post me venire, abneget semetip-
sum. Matth. XVI, v. 24.
de Stermic, a sostituti i signori: intend. milit. Men-
zik; consigliere eontab. Laghi.
Al terzo punto dell' ordine del giorno: elezione
di membri del eomitato dirigente, poiché per diversi j del timone
inotivi cinque ne niancano e peí § 13 dello sta tuto j
il eomitato composto di 21 membro si rinnova ogni f
anno per un terzo, furono estratti ancora a sorte
due nomi di uscenti, che furono quello del consi-
gliere áulico d.r Antonietti ed avvocato d.r Giacomo
Griljanovic e si procedette alla nomina di 7 membri
del eomitato.
Risultarono eletti i signori: cons. áulico d.r
Antonietti; avvocato d.r Ghiljanovich; cav. Nieoló
Luxardo; Leopoldo cav. íátermié; canonice Smo-
ljan; con. aul. Beden; Nicoló Katic. A D.
Queenstown, 17 febbraio. II bark, au.-ung. A-
Jessandra, cap. Dimitri, da Cardiff ,con Jcarbone per
Table Bay, poggio qui oggi con perdita della barra
Priobćciio.
Ć. g. D. Andre Kr. — Brač. — Naručena slika bi
večeras predala na pošlo, „Petrov Nov." na svoje nedaleko
vrieme. Življeli!
La sottoscritta Cerería raccomanda alle Spett.
Amministrazioni delle Ven. Chiese le sue
U Boki Kotorskoj su uzrujani radi predstoje-
ćeg uvedenja Landwehra. Ipak jamačno ovog puta
nemir duhova neće posizat za oružjem.
Biograd, 16 veljače.
Čudim se gosp. lvanović Urlić-u, da se je toli
poplašio, te traži dvostruku svjedočbu. Znati je da
je istina bila što je o stvari priobćeno bilo u K, D.,
istina koju na žalost trebalo je prijavit. G. Ivanović-
Urlić sasvim da se nepokazuje, a valjda bit će, srČen
katolik, on je ipak prognanik srbo rišćana. I to je
istina, i nek mu služi na čast.
Kad i kad ima ovdi štogod važna, da se javi,
barem u okolici, i trebalo bi štogod kad i kad i o
selili Pašmana, navlaš o poslih Obćine i Suda, kojim
je reći. da bi imali biti duševniji napram svojim
podanikom. Obćina je bo iztriebiia sve što je moglo
Concorsi: ad un posto di giudice distrettuale a smetati, a sad su jedna duša Tome, Vice, Ive, i
Sebenieo; al posto d'inserviente nresso il giudizio družina. Uz to kako je blagajni?
distrettuale di Lissa e al posto d'Inserviente presso i P^t je otočane: koliko je uspjelo revnovanje
la direzione distrettuale di finanza a Spalato. | Guttembergovo prot kozarn, jer dvi hiljade u dva
; sela na mjesto nikakve! To je pomoć gori i nje
j ze{eni'[u> to se hoće a da se gusto zagaji! Tako je
quali vengono per la loro genuinita garantitee
Furono premíate all' Esposizione di Gorizia 1855 e
a Trieste con la medaglia di argento, alle mondiali
di Parigi 1855, Monaco 1854 e Vienna 1873 con
Diploma di : iconoscimento, come pure all' Esposi-
zione Universale internazionale di Parigi 1878 con
la medaglia di bronzo, ed a quella di Gratz 1880
con la aiedaglia dell' Esposizione.
Queste Cándele, la cui fabbricazione é sotto-
posta alla sorveglianza della Rev.ma Curia Arcive-
scovile di Gorizia, sono composte di pura Cera d'api,
come i riti ecelesiastici lo prescrivono, si consumano
assai lentamente e non colano.
II prezzo é di f. 2.50 al Chilo franco d' ogni
Natječaj-, na mjesto učitelja kod jednorazre-
dne mužke pučke učione u Studencih u Imotskom
kotaru.
?m i lugarim laglje, kad nemaju šta da nadziru, j spesa sia di Nolo o Dazio ni Domicilio delle Spett.
;•(), obćini je dosta dobit od koza travarinu, pa bog. Amministrazioni — pagamento alla fine dell'anno.
Poklon grada Zagreba zaručnici kraljevićevo
Stefaniji. — Čitamo u „Obzoru": Kao što svi gra-
dovi i korporacije čitave monarkije, talio i naš, prem
nesrećom ljuto postradali glavni grad, nije mogao
propustiti, da vjerenici kraljevića Rudolfa nedado
neki znak svoje odanosti. Ako se nije mogao natje-
cati bogatsvom dara, pošlo mu je ipak za rukom u-
činiti dar, koj će svojom originalnošću bez dvojbe i
med najvećimi dragocjenostmi pozornost na se pro-
buditi. Kako već u svoje vrieme javismo, učinio je
ovdješnji arhitekt g. Bole nacrt za jedan zlatni dia-
dem (partu), u kom su upotrebljeni hrvatski topasi
iz gore moslavačke. Ovu prekrasnu zlatarsku radnju,
koja se sa svakom inom sličnom radnjom mjeriti
može, izveli su zagrebački zlatari, pravi pravcati Hr-
vati Bulvan i Pećak pod nadzorom i po naputku g.
Bolea. Diadem jest od prilike stopu dugačak i sa-
stoji se od sedam zlatnih zdjelica, od kojih je sred-
nja najveća, a tri pokrajne sve manje. Iz tih zdje-
lica rastu a jour uhvaćeni, tako zvani zadimljeni to-
pazi, a okružuju ih briljanti, u svemu 53 komada.
Nad srednjom zviezdom sjedi mali križić. U ovom
udešaju topasi kao i diamanti odsievaju osobitim sja-
jem i čitavi je ures toli samonikao, originalan, da
će bez dvojbe medju strukovnjaci zenzaciju učiniti.
Ciena je čitavom diademu do 1800 for. Ova nam
zgoda i opet dokazuje, kako se u nas može nešto
liepa stvoriti, i da nam nije nužno sve iz Beča do-
bavljati. Mi se stoga izvanredno veselimo ovoj lie-
poj domaćoj radnji i čestitamo gg. Bulvanu i Peća-
ku kao i g. Boléu na liepom uspjehu.
lovimeiilo (k\k itiaiiua austro-ungarica.
Alessandria: p. 11 Íeb. Trappano, Trieste.
Anversa: p. 17 feb. Maria, Newcastle. Cagliari:
p. 13 feb. Angela, Filadelfia. Cardiff: a. 18 feb.
Tri Brata; 16 feb. Lida; - p. 17 feb. Viganj e
Zabulón, St. Vincent. Cette: a. 18 feb. Prospero;
16 feb. May lath, CorfÜ: a. 11 feb. Desković A.
Falmouth: p. 16 feb. Sabbioncello, Gravosa; Reno,
Maryport; Sedmi Dubrovački, N. York. Gallipoli:
p. 15 f. Graovac, Corfu. Gorea: a. 31 gen. Dva
uaesti Dubrovački. Grimsby: p. 16 feb. Josip>
Barccllona. Hawre: p. 16 feb. Faran, Buenos
Ayres. Honfleur: p. 16 feb. Srećna P., Cardiff.
Malaga: p. 12 feb. Emilia T., N. York. Mar-
siglia: p. 19 feb. Velimir, Smirne. Milford Haven:
p. 16 feb. Venere. Newport: p. 17 feb. Helgoland,
Guadalupa; Paolina S., Capo Verde. N. York: p.
4 feb. Vela, Queenstown. Palermo: arr. 21 feb.
Podestá Bazzoni. Patrasso: a. 8 feb. N, Ciríaco.
Pbilippeville: a. 18 feb. Mate. Plymouth: p.
15 feb. Maria D., Baltimora. Queenstown: a. 17
feb. Moneta; — p. 16 feb. Luigia P., Aberdeen,
Deseti Dubrovački, Gloucester; 18 Irene, Havre.
Royan: p. 15 feb. Adamo, Cardiff. Rosario: p.
5. gen. Vincenza M., Falmouth. Sharpnes: a. 16-
feb. Industrie. Trapani: a. 13 feb. Pellegrino.
Troon: a. 15 feb. Blandina P.
bare
Neg _
Još nešto, pa sam svršio. G. Načelnik otriebio je
suložinstvo i evala mu, ali čemu nije kušao kako
će s gos. S. I., komu bih ja bio za kuma, zbilja i
kad se poskitam ponudit ću mu se*
Nek se nitko neboji za ovo pismo, niti traži
tko je, jer sam to ja
Skitlica.
Qualunque commissione in Cándele e Torcíe,
sia della qualitä suddetta, sia d' una qualitä II a
f. 2.20, e d' una III qualitä a f. 1.80, viene effet-
tuata prontamente o per la posta o per la ferrovia,
o vía di mare.
Si raccomanda nuovamente alle Spett. Ammi-
nistrazioni delle Ven. Chiese la devotissima
Cerería di Luigi Bader, in Gorizia*
Odpisi ,,K. D.M
Predplatili:
Do konca sječnja 1882: m. p. O.B1. Jerković;
Do konca god. 1881: m. p. D. Frano Bulić
nadzornik, D. Nik prof. Roglić, veleč. Samostan
„Benedettine" na Hvaru, Samostan 00. Franjevaca
u Visovcu, Samostan, sv. Križa u Živogošću, Sa-
mostan 00. Franjevaca u Slanomu, m. p. D. Pav.
Bašić, D. Ant. Dobronić, O. Fran. Jadrić, SI.
druztvo „Cursalon" na Hvaru, m. p. 0. Bone Labor,
g. Ivan Tilić, ^preč. D. Pet. kanonik Lukšić, si. Na-
rodna Kaštel. Čitaonica u Staromu, m. p. 0. Aug.
Zubac, D. Andr Ivrinfokai;
Do konca listupada g. 1881 : preč. D. Mili.
kan. Pavlinović.
Do konca »srpnja g. 1881: si. Nar. Čitaonica u
Jelši.
Do konca lipnja g. 1881: m. p. I). Sitne Lo-
vrović, D. Ant. Milić, č. g. Petar Lorini, in. p. D.
Pav. Diana, preč. O. Carevko Buić Drž, Treć.
Reda. č. g. Ant. Radman, m. p. D. Luka Gabrić,
čč. gg. Bocca et C. u Rimu, preč. D. Mili. Nikolić
Biskup Vikar; m. p. D. Ant. Kosović,
Do konca travnja g. 1881: č. g. Marijan Markić.
Do konca ožujka g. 1881: č. g. Krsto Bujaš, , , . ...
Na račun g. 1881: m. p. D. Cvj. Marasović lhe proteslarmi con piena stioifl.
f. 5, 0. Dane Markovič novč. 50, D. Marko Mar-
getić f. 2, D. Josip Savor podjaš. i župnik (zast. na
hrv. Saboru) f. 7,
Do konca g. 1880: Ive Marčelić, m. p. D.
Ant. Vukić, D. Ant. Benzia, sL Narodna slavlj. Či-
taonica u Spljetu, m. p. O. Ante Demarki, si.
„Viški Skup",
Do konca listopada 1880: m. p. D. Petar.
Vecchiardo,
Do konca rujna g. 1880: preč. D. Ant. Botner
predst. kapitula u Puli.
Na račun g. 1880: m. p. D. Stiepo Siininiati
f. 5, č. g. Stj. Dragoni f. 3:50, m. p. D. Andro
Čović f. 6:50, 0. Petar Kačić-Peko p. 4:50.
Al Signor
€» ici co sil o Cukrov
Fonditore di campane
SPALATO.
Credo oiio preciso dovere di indirizzarLe
questo foglio per manifestare la piena mía sod-
disfaziooe per la fusione di una Campana di
questa Chiesa parrocchiole, eseguita da Lei, ed
oggi regolarmente a me eonsegnata, e con pie-
no aggradimento da me ricevuta, perché rico-
nosciuta buonissimo, ed intuonata.
Mi è grato inoltre di assicurarLa della rnia
rieonoscenza per la squisita gentilezza e cor-
tesía, con cui Ella si diportó con rno nelle trat-
tative, e finale conclusione dol Contratto e pa-
gamento della Campana suddetta.
Dicbiarate le quali cose, non mi rimane
Geisa, li 12 gennaro 1881
Di Lei Dev.mo Servitore
Dn. Matteo Gamulin
Provvisore Parrochiale.
örtstnom Gospodinu
Jakovu Cukrovu
Split.
Ć. gosp. D. A. Benzia — Pag — List Vam ide o-
dovud redovito na: Barbato-Pag, nikad na Rab, te se ču-
dimo, kako ga redovito ne primate. Da nije što da tamo-
šnje pošte ? Molimo prijavite nam, i što bi bilo do nas,
nastojat ćemo da se odmah uredi. Harni smo Vam na cie-
njenoj prijateljskoj rieči. Ugodno nam je što i Vas možemo
nbrojit pod boritelje za vjern i za dom Srdačan pozdrav!
Č. g. D. A. — Fučišće — Vaša je cienjena pred-
plata namirila do konca tek. kako javljamo na drugom mje-
stu. Iskren prijateljski odpozdrav !
ć. gosp. Iv. Tilić — Sinj — Nemamo nijedne pri
ruci. Molimo Vas obratite se gosp. Pretneru, knjižaru u
Dubrovnik; kod njega će ih bit bez dvojbe, buduć njego-
vim tiskom i objelodanjene. Srdačan pozdrav!
Ć. gosp. D. B. Gr. — Spljet — Srdačna hvala! Ži-
vljeli !
C. gosp. A. Ml. — Kaštela — Nahodimo bolje ne-
tiskat onaj dopis, kako smo Vas jur obaviestili. Spravni
poslužit Vas. Srdačan pozdrav !
P. IVO Prodati, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik
Bez da sam se tepao od nemila do ne-
draga, dobavio sam na vratim od kuće u hr-
vatskom našem Splitu tri Zvona od Vaše Ljev-
nice, kojih jak i skladan glas najbolje se do-
pada ovim župljanom, tako da svak koji ih čuje,
blagoslivlja novce uložene. Doisto nisam se pre-
vario kad sam se Vami obratio I
S toga radostan sara što mogu ovim mo-
jim iistom očito i javno istini na čast, pohva-
lili i preporučit mnogo poštovanim župnikom
Vašu izvrstnu Ljevnicu.
Napredujte u takovoj domaćoj obrtnostina
korist naših hrvatskih župa, a na žalost dušuia-
na, koji bi ju htjeli zapriečit i uništif jedino što
je domaća. Kamo sreće da od zla roda nebi bilo
poroda Í Uz to živjeli !
Tkon kod Hrvatskog Biograda
2 Sječnja 1881
;jepan Banov župnik.
Tiskarna Ivana Woditzke.
• t w ——— i—
si^pi crkvi Jaojinskoj sakupljeno na preporuku
Apoštolskih poslanika 00. Isusovaca Ayale i
Jeramaza f. 22, Mato Prodan f. 2, Jozo Prodan
f. 1, Mare Monic novč. 50, Malo M. Prodan
novč. 50, Frane Čučoković n. 50, Kale Prodan
q. 50, D. Cvietko Marasović f. 2, N. N. f. 1.
Ukupno f. 49 i 1 J/2 tal. lira.
XLVI. Imenica.
Sakupljeno u Muću Gornjem.
ĆĆ. gg.: M. J. Granić župnik f. 1, Luka
Jelavić-Cičić nayč. 10, Andrija Alčić nov. 10,
Tooiića Granje n. 72.
Ukupno f. 1:92.
Po prijašnjim Imenicam f. 860:24 22 V2
franka, 1 skud i, po krj$ajiice.
Svega i f.. 911:16, 22 % franka, 1 skud,
po križanice i 1 V2 tal. lira
SLOVENSKA LITURGIJA
(Piše 0. Š. Milinović)
Glava 111.
(V. br. 43.)
Pdrata hrvatskog jezika.
Mjesto Benediktinaca pojavi se svuda po naših
stranah red sv. Frane, koji priuze zadaću spomenu
tih Benediktina. Red sv. Frane odmah se s narodom
sljubio, i postao mu duševni i tjelesni branitelj. I
narod od svoje ljubavlju reda odvraćao kako nika-
kvomu prije, i sasyim mu svoje pouzdanje dao. Nu
ipak naš, hrvatski narod, niti za ljubav ovoga oblju-
bljenoga reda, nije htio pregorjeti još miliju glago-
licU, niti štivenje i pjevanje u „hrvatskom jeziku",
št^ije jurve uvedeno bilo. Za to treći red sv. Frane
odmaJ^jprigrli glagolicu, njom se u bogoslužju sve
do dana, današnjega služi, i njo,m u svemu s pukom
obći>.' Ređ prvi sv. Frane ili tješnjega obsluženja,
netom je u naše ppkrajine prispio, bilo mu je svoje
redovnike iz samostana kao dušobrižnike u puk
slati, pak da s jedne strane zadovolji nepomičnoj
želji i potrebam puka za koga se zauzimao, a s druge
strane da održi opći, Redu latinski jezik, sliedio je
uvjet bogoslužje (misu i oficije) latinštinom oba-
vljati, a sve ostalo što su puku kao dušobrižnici
podjeljivali, hrvatskim su se jezikom služili.
Kada je Inocenc IV. god. 1248. svečano gla-
goli^u; Hrvatom dopjustio, već su tada svuda po
ua^ih .pokrajijiah Franjevci se i;azprostraniii bili, te
je od ono^ doba do 16. vieka najvećega oduševljenja
za glagolicu bijo. Ona je ¡kroz to doba najbujnije
cvatila. AK baš kroz to vrieme nastali su bili u
našoj otačbini veliki gradjanski unutarnji nemiri,
neprestane bunef vjerpzakonske i državne razpre.
Uz to., nadojfioše silne, turske navale, koje svaki do-
maći i državni red razkidoše i sve sto je kršćan-
skoga i sveta bilo prognaše i pogaziše. U take ne-
voljne okolnosti, stado Gospodinovo lišeno svojih
pastira, tumaraše izvrgnuto vukovom razdiraocem,
a na^pd bez kolovodja izložen svakoj pogibli najde
djelom zaštitu vjerozakonsku i narodna u redu sv.
Frane, koji zbilja u ovo doba najviše se je poslu-
živao hrvatskim jezikom u crkvi i u svemu čim je
u doticaj sa pukom dohodio.
Ako je još. prije, kako spomenusmo, rad ne-
PODLISTAK.
PREČASTNOM KANONIKU
KRUNOSLAVU SIMINIATTI-U
DOMAĆEMU PRELATU Sv. OTCAPAPE
ITD. 1TD. 1TD,
SVEČANOM PRIGODOM
NJEGOVOG PODIGNUĆA NA ČAST PREDSTOJNIKA
CRKOVNOGA ZBORA
U HVARU DNE V. LIPNJA
U ZNAK HARNOSTI VIŠKI KLERICI.
PJESMA.
Hrli pjesmo, puna hara,
K obalama bielog Hvara,
Na poklone Svećeniku,
Uzor božjem ugodniku;
Kog visoko pouzdanje
Na odlično diže zvanje,
Povjeriv mu prvu čast,
I crkovnog Zbora vlast.
I pravo je, Krunoslave,
£)a te Časte, da te slave;
stašice potrebitih glagolskih knjiga i još više rad
nepoznanavanja staroslovjenskoga crkovnoga jezika
počeo se bio uvlačiti domaći hrvatski jezik; to je
ovaj u spomenuta nepogodna vremena, sasvim sta-
roslovjenštinu zamjenio. Staroslovjenštinom niti se
je bavio prvi red sv. Frane, niti kašnje nadošli rad
i sv. Injacija, nego, u koliko su u doticaju sa pukom
bili, morali su njagovoj želji zadovoljivati barem u
tom, pjevajući „Poslanice i Evangjelja", dieleći bla-
gove i svetotajstva hrvatskim jezikom. Tako je
mjesto staroslovjenskoga ili glagolskoga Pištulara i
Trebuika postao Pištular i Trebnik hrvatski.
Pištular.
Usljed nestašice dotičnih knjiga, svak se je
pomagao kako je bolje umio i mogao u pjevanju
onih diela iz misala što su se na glas pred pukom
štili ili pjevali: Glagolaši zanosili nešto na staroslo-
vensku a nešto na hrvatsku; dočim latinsko sve-
ćenstvo i redovnici, neznajuć staroslovenštine, uvadjali
su sve hrvatsko. Tako je postalo različitih prevoda,
t. j. različitoga porječja ili izgovora, po Hrvatskoj,
Bosni i Dalmaciji,
Da tomu neredu konac učini i jednoličnost u
hrvatskom jeziku uvede, barem što se je na porabu
crkovnu odnosilo, zauze se najprije 0 Bernardin
Splićanin, reda sv. Frane, di'žave sv. Jerolima. Vi-
deći ovi prezaslužni Otac, da onda nije bilo nika-
ko va iz vrstna prevoda hrvatskoga za porabu crkovnu
rimskoga misala, pošto se već odavno uveo bio
običaj u vrieme sv. Mise pjevati poslanice i e-
vangjelja, svesrdno poduze prevod i sretno uspje.
Neznamo po čijem je nalogu prevod izveo. Nje-
govo ovo odlično djelo bilo je prvi put tiskano u
Mletcih god. 1495, kod Damiana iz Milana sa go-
tičkimi pismeni i osobitim pravopisom sa naslovom:
Evangelia et Epistolae cum praefationibus et bene-
dictionibus per anni circulum. In lingua illyrica fe-
liciter expliciunt. Emendata et diligenter correcta per
fratrevi Bernardinum Spalatensem. Anno D. 1495.
die XII. Martii. Iz samoga naslova dobro se upo-
znaje što se je onda običavalo u crkvi hrvatskim
jezikom rabiti.
Ovo je prva knjiga na slavjenskom jugu lati-
nicom tiskana. Bernardin kaže, da je u izpravljanju
staroga misalića pazio osobito na čistoću jezika, te
je i zbilja ovi najdavniji spomenik umjetnoga pisanja
ne samo najdragocieniji biser narodne književnosti,
nego i pravi uzor čiste hrvaštine, kakova se rabila
XV. stoljeća u sjevernoj Dalmaciji. Bernardin pre-
vadjajuć ovu knjigu, imao je pred očima misalić hr-
vatski koji je u rukopisnih prepisih po Dalmaciji
kolao, i komu se za izvor nezna, ali je dokaz da je
još prije toga, davno, hrvaština po Dalmaciji i Hr-
vatskoj u crkve uvedena bila. Prvo izdanje bilo
je mahom razprodano, a tim su prvašnji rukopisi
zatureni te je drugo izdanje bilo, takodjer u Mlet-
cih, god. 1486; zatim i treće 1596, nu ova zadnja
izdanja nisu istom pomljom obavljena kao što je
najprvo. Od prvoga izdanja, koliko mi je poznato,
čuva se samo jedan iztisak u narodnom Muzeju u
Zadru, te bi bila prevelika šteta kada bi ga nestalo.
Napominje nam Bartul Kašić (1640), u pred-
govoru svoga rituala tiskana u Rimu, da je prvi
ovaki narodni Evangelistar izdao neki Andrulić
Marko, svećenik iz Trogira, nu ne kaže nam o
tomu ništa potanje. Toj knjizi do danas neima traga,
ali nam sve to više potvrdjuje, da već od prastarih
vremena obstoji običaj, osobito u onih crkvah gdje je
latinska služba božja uvedena, da se pjevaju Posla-
nice i Evangjelja pučkim jezikom.
U ona težka vremena turskoga progonstva,
ostali po Bosni i kršnoj Dalmaciji sami Franjevci
dušobrižnici, te se starali i za duševnu hranu ne
Jer si ures svećenika,
Jer si Hvarske crkve dika;
Jer ti duša plemenita
I djela ti uzorita
Zaslužila liepu čast :
Nad crkovnim Zborom vlast.
Tvoj Vis drži u pameti
Plamen žarki, zanos sveti
Pastirskoga tvoga srca,
Kad u pomoć biednim vrca,
Kad tješio bolestnike,
I viđao ranjenike,
Svud širio božju čast,
Postavljenu Bogom vlast.
Svjedok tomu glas izkreni
Tisuć duša utješeni;
Čast domaćeg svećenika
Slavnog božjeg Namjestnika,
I krst zlatni čim ti njedra
Naresila Kruna vedra,
I dana ti prva čast:
Nad crkovnim Zborom vlast.
voljnoga puka. Bernardinov Evangelistar svuda bio
pomanjkao, a zanosio po čakavsku, što nije Bošnjaku
godilo. Po tom glasoviti 0 Ivan Bandulović rodom
iz Skoplja u Bosni reda sv. Frane, koji se je čudnom
odvažnošću zauzimao za širenje katoličanske vjere,
prevede takodjer Evangelistar. Ovi je prevod u čisto
pučkomu jeziku, kako se po Bosni i zagorskoj Dal-
maciji govori, te je prvi put tiskan u Mletcih god.
1613, kod Antuna Turina s naslovom: P i štule i
Evangelja pHko svega godišta. Ovi je Evangelistar
više puta bio pretiskan i gdjegdje s. nadametcima
poimence god. 1626, 1640, 1665, 1682, 1699,1718,
1739 sa grbom dalmatinskim i bosanskim, 1749, i
1773.
Kašić Bartul (Bogdančić) rodio se u Pagu
god. 1575, član Družbe Isusove, bio čovjek izvan-
redna uma i pravoga rodoljubnoga srca, pak je vas
svoj život i sve sile posvetio na dobro svoga na-
roda. Tri puta proputovao turskom zemljom, a god.
1613, po nalogu pape rimskoga, obajde Bosnu i
Hrvatsku, budući jurve prije Dalmaciju upoznao.
Na svomu povratku svjetovaše papu Urbana VIII,
prijatelja Slovjena i utemeljitelja Sbora razširenja
vjere (Propagande, 1627), da podigne u slobodnomu
Dubrovniku jugoslavjensko sjemenište, za odgojenje
misnika, jer jih svuda ponestalo bilo. Medju nino-
gimi inim i radjami izdade takodjer: Pištide i Evan-
gelja za svetkovine u godištu, u Rimu 1641. Po
ovomu bi sudili da su još i onda Isusovci rabili
hrvatski jezik u crkvi kao što je bio običaj svuda.
Najviše je sada u porabi. „Pištular" 0 Petra
Kneževića iz Knina (umro 1768) vrlo učna i pobožna
fratra Franjevca države presv. Odkupitelja. Medju
inimi mnogimi knjigami sastavi i izdade: Pištule i
Evangjelja preko svega godišta, na novi iztumačena
po razloga Misala dvora rimskoga, s prilozkom ra-
zlikih blagosova; načina krštenja male djece iz ri-
tuala rimskoga. U Mletcih 1773. U Knjižarnici Ou-
lica br. 1395, kaže se da ima jedan iztisak tiskan
u Rimu jpismeni sv. Skupćine za razplodjenje vire,
ali nam se nekaže godinu kada je tiskan. Nu svaka-
ko je i s toga to izdanje znamenito, jer je Rim odobrio
porabu svega što je u njemu, a ima mnogo toga,
Najposljednje je izdanje bilo god. 1838 u Mletcih.
(¡Sliedi).
Wiener allg. Zeitung bila doniela viest, da
će Austrija zauzet željeznička pristaništa izmedju
Mitro vice i Soluna. Sada pak donosi, da joj je
viest bila netemeljita (po svoj prilici, neteme-
Ijita za sada; jer ondješnjem neredu treba i
pak jednom satrt glavu, a tko to može i ima
da učini, ako ne Austrija? Ur.)
Pišu s Riehe, da Riečko pitanje otimlje
gradjonstVB prva brigu. Govore da gradsko
zastupstvo misli pozvati skupština ad hoc, nebi
li se izmirile dvije stranke; ona što hoće, po
pravu i poviesti, da se Rieka združi s materom
zemljom Hrvatskom, i ona što voli magjarsko
gospodstvo!
Ban Fejačević vratio se je iz Pešte u
Zagreb na 14 tek.
Na 13 dojdućega mjeseca sastaje se u
Sofiji velika narodna bugarska skupština. Izbori
su na 26 tek. i na 3 dojdućega.
Talijani se oboružavaju i ulvrdjoju, a ni
oni sami valjda neznadu zašto. Na francuskoj
PISMA *)
PRIGODOM UZVIŠENJA NA ČAST
PREPOŠTA KAPTOLA
STOLNE HVARSKE CRKVE
STJEPANA SIMINIATI-A
Višanina
Bogu moram sada da zahvalim,
Veselit se s Višanim ostalim,
Slušat Vilu pivat bez pristanka
Dogodjaj nam današnjega danka.
Ona piva iz grla visoka;
„Ja sam vila Hvarskoga otoka.
Istina je prava, cilovita,
„Sad je Visu radost plemenita,
„Božja volja tako je hotila
„Don štipanu da procvatu dila.
„On j' od stabla, što j' u Visu ostalo
„Te velikim cvitom se razevalo/'
Na te riči srdee mi s' otvara
A ma gusla vili odgovara:
3) Po narodnu, te ju tiskamo doslovce. Ur.
je pobudila veliku sensaciju. Liberalci i
republikanci dakako u velike se vesele
što se je jednom snmora odlukom uni-
štio konservniivni živalj u vojsci. ('tri
prodest? vidjeti ćemo do malo.
0 vanjskoj politici novoga španjolskoga
ministarstva donosi brzojavna poslanica
-Fabra" slh-doće viesti: Politički krugovi
u Madridu sude, davje neposredovanje
najbolja politika za Španjolsku. Pireneji
su naravska i strategička granica koja
dieli dvie zemlje, interesi kojih nijesu u
nikakovoj opr ieci. Španjolska nemože te-
žiti za ničim s one strane Pireneja. Ža-
lostno historičko izkustvo dokazuje do-
voljno, da je Španjolska ponajviše sbog
toga propadala, što se je miešala u ev-
ropejske poslove, koji na nju nijesu spadali.
U Portugalskoj se pojavio prošlih dana
agrarni pokret koji se nije još posve
utaložio, usljed toga došlo je već do
promjene ministarstva, koje medjutim ne-
će odstupiti od dosadanje politike. Iz
Oporta javljaiu dne 20 o.m. da se je sa-
kupilo do dvie hiljade ljudi, koji su zah-
tjevali, da se ukine porez na žito. Trgo-
vačka komora zateže riešenjem toga pi-
tanja a to je prouzročilo veliku uzruja-
nost. Puk je zaključio, da neće plaćati
toga poreza. U Oportu priredjuju napred-
njaci veliku pučku skupštinu, u kojoj na-
mjeravaju odrješito navaliti na vladu. Li-
sabonski prefekt dao je ostavku.
HST-A-SI DOPISI.
Šibenik, 24 listopada.
Tomu je puno godina odkako se na
jučerašnji dan u nadžupnoj Crkvi ovoga
Varoša osobitom svečanošću slavi blag-
dan Isusa Namranina. Prošle godine na
isti dan njegovo presvietlo gospodstvo
naš biskup Ant. Josip Foško pontificirao
je u spomenutoj Crkvi uz veliko zado
voljstvo i saučešće dobrih varosana; ove
pak godine kad presv. biskup za tu ple-
menitu svetkovinu ureče u istoj Crkvi
svoj pastirski pohod, radosti i veselju
konca nije bilo, svima to drago, svima
ugodno bilo; pa starci slične zgode stali
spominjati- i nabrajati prošle pastirske
pohode i sjajne pričeke, te tieni još se
viša želja pobudila u crkovinarstvu i mM-
djem naraštaju za pohodom, jer za cielu
četvrt vieka niko neupamtio toga u Va-
rošu. Odtud ona velika priprava i uresu
Crkvi i van nje; odtud slavje i gruhanje
mužara, pratnja glasbom i narodne ron-
de pucanjem. Svakomu mililo gledati kite
odličnjaka i duge povorke naroda kako
kroz liepo urešen kićem i raznim cvie-
ćem dugi hodnik, na" kom su lepršale
mnogobrojne trobojnice •hrvatske, kako,
velju, prate Presv. Gospodina; to milo
bilo, a u crkvi milo i ganutljivo, nao-
sob kad Presvietli homiliju reče o ljubavi I-
susovoj, jer riee božija iz usta toli-
kog Pastira dvojstrukom moćju dira u
srdce vjernika; tako više mladost neima
rad šta da nenavidi svoje predje, jer je
i sama dočekala. Nakon ovršenib pa-
stirskih dužnosti Presvietli bio je praćen
do svoje palače sa slavljem.
tunu Potkovicu, koji se je onaj isti dan
vjenčao u Mlinim. Gospodi pako gosti-
ma, kako takodjer onim koji su se pi-
smeno obradovali našim svečarom, naša
duboka i najsrdačnija hvala.
Popovi Konavoski.
Izpod Sniežnice, 24 listopada.
Posve mudro naš premili g. Biskup u
malo doba biskupovanja nastojao je da
doskoči jadu prijašnjih vremenit, kad bi
dobra polovica župa stala godina i go-
dina bez redovitog župnika. Mudro ve-
lim, jer osim bogoslovnih razloga, po
sriedi je i toli zapušte 10 ekonomično sta-
nje jadnih popova, kojim je svakako do-
bro došla i ona svota od preko 100 Ho-
rina kad su stalni župnici. Svako sveće-
ničko srdce dakle ne može a da ne bude
lip.rno i preharno tolikoj dobroti pre-
svietloga g. Biskupa, i kad vidi da je
sublizu svaka župa namirena ili da će se
do malo namiriti, kako da ne zavapi da
gospod požive dobroga našeg Otca i Pa-
stiera ?
Eto smo i mi župnici konavoski dio-
nici te blagodati; velikom radošću duše
naše na 21. t. m. prisustvovati smo tol-
žudjenomu vjenčanju dobroga i vrloga
brata našeg, viernog pobratima, veleča-
stnog vice-Dekana i župnika Grudskog
Don Joza Crnice.
Ovrsi obred vjenčanja prepoštovani i
obće ljubjeni Don Mato Raičević ; silni
je narod klicao i radovao se, a izmedju
gostiju svakako nam dobro došli velečas.
gg. Lujo Klaić, Don Marko Topić, Niko
Gjonović.
Svaka prodje mirno i veselo kako kad
mili Bog dobro udjeli, veselili smo se
i napijali svakomu napredku i dobru na-
šemu i milog naroda našeg.
Svečaru još jednom čestitamo svako
dobro, njemu i roditeljima i svojti, koji
su radostno dočekali što su davno i žu-
djeli. Čestitamo i milomu bratu Don An-
Komiža, početkom listopada.
Evo me danas po treći a i zadnji put
da nastavim moje jadikovanje nad našom
(neznani joj naslov dati) obćinom. Više
je razloga s kojih moram ovim, što ću
danas nacrtati, završiti. — Kad nema
za Komižane pravice i kad veća Vlast,
svim da smo ju više puta pozvali i opo-
menuti, ko da ni nemisli na nas, ja
mislim da je uzaludno na vidjelo iznašat
koješta, već se na silu pokorit udesu. A
pak ja bih mogo do smrti nabrajat bez-
djela, nepravice naših upravitelja, a oni
bi vavjek i nadalje sliedili istom stazom
kad im ova donaša koristi. Ma kako i
nećeš da naši upravitelji drže „orecchie
da mercante" kad Zemaljski Odbor, po-
sije neg smo više puta javili kroz listove
da se u Komižkoj obćini nikad nezna
koliko se troši i kamo idju novci, ma i
jednom da je bio kadar zaviriti u našu
obćinu, i zapitati za njezine TaČune. Zato
naši uprav, puštaju slobodno da im se
razglašuje njihov postupak, znajući do-
bro, da im listovi nemogu naškodit i
zaprir'čit njihov rad.
Ako tko misli da se na javu iznašaju
sramotna djela nabili mjestnih glavara iz
same mržnje il osobnosti, u velike se
vara; jere nesamo da pošteni ljudi. Hr-
vati, kude sadašnje upraviteljstvo, dali i
isti njihovi pristaše. Kudgod kreneš po
Komiži ćut ćeš, od dečka do starca, sva-
kih psovaka proti obćini, da bi ti se u-
prav kosa naježila kad nebiš znao da je
jadna čeljad usilovana izjadat se. Da se
uvjeriš navesti ću samo jedan čin. Bilo
baš jutro a njeki gospodin, komu je sve
prokleto što i malo diše hrvatštinom, i
koji je do tunomadne bio jedan od na-
čelnikovih skutonoša, stao na javno01
putu govoriti svašta proti obćinskim gla-
varom te, u koliko mu grlo dopuštalo,
vikati: da će činit napisat nad kućnim
vratima Amm in istr as ione comtmale per
la distrunone.
1 uprav je tako, jere naša obćina u
svem zapuštena i zanemarena, samo radi
0 načinu kako da prkosi jadnom čovjeku
a navlas Hrvatu ako i proti zakonu; jere
ako i obstoji zakon, za našu obćinu nema
ga već ona sama po svojoj volji gradi
paragrafe sve na uštrb ovog biednog mu-
kotrpnog puka.
Ja mislim da jedna od načelnikovih
dužnosti imala bi biti da se čim ljepše
naresi mjesto. Nu žalostio nam je opa-
zit da je načelnik sa dvie tri prirepine
1 11 ovoj stvari sasma suprotivan. Dosta
bi bilo navesti njihovo nesmotreno pona-
šanje pram Hrvatu vrlomu gosp. Marin-
koviću, a da se istodobno osvjedoči da
i strast odlučuje kod nas. Ovaj gospodin
htjeo sagradit na obali veleliepu sgradu,
koja bi doista veoma resila mjesto. Bilo
sve pripravno te htjelo započeti gradit,
kad hoćeš čuda, naša obćina, svim da
joj je bio predan u redu nacrt, zabra-
nila je gradnju; a zašto V Da se osveti
čestitomu Hrvatu, jere kod obćinskih iz-
bora nije žalio ni desnice ni novca, da
oslobodi samo svoje sumješćane od pro-
pasti, od izroda.
Svim -da naši upravitelji neosvrću se
nimalo, kako već rekoh, na dopise, ipak
ona dva uvršćena u miloj „K. D." uz-
nemirila su ih tako, da se može lahko
sudit, da su izgubili i ono malo soli što
im je preostavalo. Njekoji pidjizkc stranke
veru se od nemila do nedraga izpitivajuć
za dopisnika; ali nemogući naći dovolj-
nih dokaza navaljuju na sve poštene 0-
vamošnje Hrvate a navlaš na jadne u-
čenike potvarajuć ih ko zločince. Sam
načelnik luta po mjestu od biesa glasno
vičuć: „tko će meni nahudit; jo ni/mom
potribc od nikogaČudnovato uprav da
naš načelnik razglašuje svoje bogatstvo,
kad već svak malo i veliko, staro i mlado
znade kako je stečeno. Prenesimo se dva-
deset godina natrag, kad načelnik nije
bio sposoban upravljati ni su ono nje-
koliko mreža, kojimi se je po moru kla-
tario; i kad mu još nije bila ponudjena
crkovinarska i načelnićka čast. Oh! za
stalno za ona burna za nj vremena nebi
bio vikao prezirnim tonom: da nema po-
trebe od nikoga.
Tko znade naše stvari, ovim što na-
vedoh me razumi. S toga za sada pre-
mučat ću ostalo; neću govorit 0 dohod-
cih; neću ni pisnuti 0 kradnji soli, jere
sve ovo ostavljam prijatelju, koji kani
objelodanit djelce pod naslovom: „Dva-
deset i pet godina ili Giaconi Brajčinovo
pašovanje i družinice". Dixi ct salvavi
animam meam.
Težak Jadinko
• \
DOMA.CE jvTESTT.
V.
Jučer svršili su ¡učiteljski izpiti uz-
posobljenja. Prikazalo j se 9 učitelja i 5
učiteljica. Uzposobljenji su za pučke u-
čione: Ožegović s I. stepenom; s 11 ; j-
penom Marinković, Kriletić i Marasović;
s 111: Pendelj, Gazizari, Perušina, te
gdčne: Stude, Plaučiif, Bielić i Braca-
uovie — svi s hrvat.; naukov. jezikom,
a Marinković takodjer i s talijanskim.
Jedan učitelj i jodna učitelj ka odstupili
su, a jedan je učitelj i pao.
Jučer preminuo je, pokriepljen sveto-
tajstvim, pokrajinski iiečnik dr. Nei-
mav er.
* * *
Pišu nam iz Makarskog Primorja, 28
pr. mj.: Kako se je očekivalo, zlikovci
nauckani od nekih naših krvopija kroje
inade, štete nameću, prietnje tvore, samo
da ustraše birače II. i I. izborništva, al
će im sva skula u tutanj. Žalimo ono
sliepeža, da se još zavarava. Žalimo i
Memicu, bez kog dozvole u Živogoštu
ueprave se one sramote na ukor onog
mirnog i dobrog sela. Braćo zavedena,
netražite po tišini vjetra, niti budite sva-
koj ruci izmećari. Progledajte i budimo
braća a urcikavce glava neboli.
* * *
Brzojavljaju pražkoj Politici iz Spljeta
da su prošlih dana tamo bili na prolazku
za Arbaaiju mladi bosanski franjevci, koje
šalje tamo gjenero reda. Franjevcima je
bilo naredjeno da uče djecu hrvatskomu
jeziku i mise glagoljski. Ista je naredba
dana iz Rima i ostalim duhovnicima u
Arbaniji.
* * *
Noćas, u 11 ura 12 minuta, pišu „N.
N." od 15 tek. osjetismo u Zagrebu pri-
lično žestok potres, jači od svih, što su
opažani posije velikih potresa g. 1880.
Razabrati mogla su se dva vrtikalna u-
darea, od kojih je drugi bio znatniji. Zem-
lja tresla se je vrteći se, kako se je
činilo, od jugo-zapada k sjevero-istoku
(uprav protivno pravcu potresa g. 1880).
Trešnja trajala je dobre tri sekunde. Tut-
njave, koja potrese obično prati, nije bilo.
Štete nije ovaj potres počinio nikakove.
Za njim sliedio je oko 2 po noći drugi,
stebiji potres.
* * *
grla 257.000 f. (10.000 više), porez od
točenja 48.000 f. (2000 f. manje), ca-
rina 708.000 fr. (6000 više), dohodak
duhana 1,703.400 f. (192.600 manje),
dohodak soli 1,098.400 f. (231.265 f.
više), potrošarina 36.000 f. (7000 ma-
nje), biljege i pravne pristoibe 326.200
f. (26.200 f. više), rudarstvo 7000 f.
(366 manje), zakupnine 5900 fr. (732
više), prevozi i malte 20.000 IV. (3000
manje), z onalj. tiskara 55.700 f. (8300
više), prodaja baruta 9400 fior. (9050
više).
* * *
ište. Na 16 listopada otvorila se je
u Ninu i pošt. služba sa diligencom. Da-
nas se otvara u 'Ikonu na otoku Pašma-
nu novo-ustrojeni pošt. ured.
* * *
Nove knjige. Prof. Dr. A. Lobmayer
napisao je vrlo praktičnu knjigu: Prva
pomoć kada tko nastrada. Knjiga je 0-
bjclodanjena od Družtva sv. Jerolima;
ima 32 slike a 140 strana. Ciena u. 40.
JE^auzlioite viesti.
Dokle dopiru Slavjani. Najzapadnije je
slavjansko mjesto Domažlice, koje se na-
lazi na 300 36.1 iztočne dužine, a naji-
stočnije mjesto Nižnij Kamčatsk na 1800
istočne dužine od otoka Ferra. Jedno je
mjesto od drugoga udaljeno 2391 zem-
ljopisnu milju, biva 18.000 kilometara.
Austrijski brzovlak svakog sata prevali
55 kilometara, kad bi dakle željeznica
u ravnoj crti spajala ta dva mjesta, tre-
balo bi trinajest dana i po neprestane
vožnje u brzovlaku, da stignemo s jednog
11a drugi kraj Slavjanstva.
* * *
Kratelj. Javljaju iz Aleksandrije, da
se je ondje i u selu Hakbeju na novo
pojavio kratelj. Uzrok je tomu, jer je
sviet pio nezdravu vodu iz nekog blatnog
konala i što su zdravstvene mjere prebrzo
ukinute.
Brzojavljaju iz Berlina dne 25 *tek.:
Savezno vieće produžilo je na temelju
zakona proti socijalistim malo obsadno
stanje u Berlinu, Hamburgu i Altoni do
30 rujna 1884.
Primamo : Hrvat akad. lit. zab. druž-
tvo „Hrvatska* u Gradcu, držalo je 20
listopada, prvo svoje redovito sielo. Kod
izbora novoga odbora, izabrana su slie-
deća gospoda:
Predsjednik: Marinković Nikola, me-
dicinar — Podpred^ Sulentić Fran, me-
dicinar — Tajnik: Živić Ivo, philosof —
Blagajnik: Cetinić Ante, medicinar —
Knjižničar: Zavrašćan Ljudevit, medici-
nar — Revisori: Arneri Blaž, medicinar
i Feri Franjo medicinar.
Uz vrlo čednu knjižnicu u dosta lošem
materijanom stanju, preporučuje se „Hrvat-
ska" rodoljubom hrvatskim, da ju budi
knjigam, budi novcem podpomoći blago-
izvole.
Gradac, 23 listopada 1833.
Za Odbor
Marinković predsj.
* * *
0 tršćanskom biskupskom konviktu, 0
kom je bilo govora u našem listu, do-
nosi list tršć. kurije sliedeće podatke:
Od 15 rujna do 15 listopada sakupilo se
milodara f. 600:81, osim nekoliko mi-
lodara u proizvodima. Konvikt je bio
otvoren dne 15 rujna. Poslalo je molbe
da jih se primi 90 mladića, od kojih je
ove godine bio primljen 31. Osim toga
uzdrži se drugih 9 pitomaca u Kopru,
stranom na svoje troškove a stranom
podpomoženi od nekoga dobročinitelja;
po taj način ima 40 mladića koji su se
u tršćansko-koparskoj biskupiji posvetili
svećeničkomu stališu. Račun imovine kon-
vikta iznosio je dne 15 rujna prihod od
f. 150,226:05 1/2.
* * *
Odkle dohodci Bosne i Hercegovine?
Po proračunu Bosne i Hercegovine za
g. 1884., pokriće, kako smo javili u po-
sljednjem broju, iznosi 7,412.615 f.,* od
ovih 255.615 fior. dohodaka odpada na
unutrnju upravu (75.215 f. više neg g. 1883)
a 7,157.000 na financijalnn (119.581 više).
U prihodu nutrnje uprave izkazuju naj-
veću svotu prihodi šuma, koji iznose
200.000 fior. Prihodi financijalne upravo
sliedeći su: desetina -2.279.000 (29.000
f. više), dohodarina i ¡/kućarina 603.000
f. (3000 f. više), porez na marvu tankog
do konca rujna g. 1883: m. p. D.
Drag. Ferkić;
na račun g. 1883: m. p. D. M. Mir-
ković f. 5;
do korica g. 1K82: m. |<. D. lv. Nfikić ;
na račun g. 1x82: tu. 1». D. B. čtv-
lov f. 5.
O dpi si „Kat. IDalro..'
Č. g. 0. M. Š. — Dragovoljno u dojdnćem
broju pn-mdu i dana* već imamo odotuđ dupis
oli istom predmetu. I dvokrutiio isticanje ia-
mošnjc odlične katoličko i hrvatsko s\i<;sti »je
rieumjostno. Pa je i na diku, to obojcg ,sr<ićeu-
stv<»; to naroda. Napricd pod zastavom Katoliik*;
Hrvatske i njezinih sv. prava.
Č. g. ,,Gujau — Silba. — Nijesrno Vas za-
boravili, ali nemogosnio. Zdravo!
0. g. X. — Stivan. — Nezamjeritc. Nije nam
jedna preko glave. Obećasmo, a kad obećasmo
i održat (/orno zadatu rieč. Hrdačan pozdrav!
g JDo ZXX3LTljaL !
A
^ Upozorujemo štovatelje veli-
^ kih naših Apostola iprosvje-
Q tlitelja sv. Ćirila i Metoda,
da se kod naše uprave nalazi
raspoloživo nekoliko iztisaka
^ krasnih slika sv. Ćirila i Me-
^ toda urezanih od glasovitogrez-
bara 11 Rimu Petra Man-
Q čuna. Ciena je svakomu bo-
^ jadisanomu iztisku f. 1:20 a
nebojadisanomu, kojim se već
0 toliko rodoljubnih kuća kiti
Q f 1. Tko nabavi 10 iztisaka
O šaiJe 11111 jedanaesti na dar.
Mi sentó in dovere di esternare
pubblicamente i miei piü vivi ringra-
ziamenti all7 esimio Medico Sig-nor De-
metrio Dimitri per le lung'he, assidue
e valentissime cure, prodigatemi a
Blatta. isola di (hirzola, con attenzio-
ne pa,terna nella mia gravissiina ma-
lattia di un vespajo con siutomi as-
sai allannanti, del quale sono da al-
cuni mesi coll' ajuto delF Altissimo,
e la mercé delle sue prestazioni per-
fettamente guarito. — Devo qui poi
notare una cosa non comune, quella
cioé, che mediante gli efficaci rime-
di suggeritigli dalla sua grande pra-
tica e valentía medieo-chirurgiea, ot-
tenne la mia guarigione senza ricor-
rere all' espediente de' tagli, che si
usano sistemáticamente 111 congeneri
malattie.
Assicuro intanto 1' egregio Medico
Signor Dimitri, che serberó ognora di
lui viva, grata ed imperitura memoria.
Zara, li 14 ottobre 1883.
Marco Cav. Svilovic.
XXXXXXXXXXXX '
* * • >
Novajlijaiu u glagolskom Mi- <
salu neobhodno je potrebit gla- <
golski Canon Missae, tiskan
naročito u Rimu 11a troškove
•„Katoličke Dalmacije", u ži-
voj želji i namjeri da olakoti
i podupre širenje glagolskog
bogoslužja, ove dragocjene sta-
rinske naše povlastice. „Ca-
non" je tiskan na tvrdoj har-
tiji ukusnim crnim i crvenim
slovima. Možft se nabaviti kod
uprave ..Katoličke Dalmacije".
Ciena jo ustanovljena na 50
n., a za siromašnije župnike
i za klerike 11a samo 30 n.
Tko odjednom naruči 10 iz-
tisaka dobiva 1 iztisak na dar.
Platili:
do^ konca lipnja g. 1885: m. p. D.
Fr. Cetinić, preč. D. M. Benković;
do konca g. 1884: č. g. lv. Tilić;
na račun g. 1884: m. p. D. Jos.
Sasso f. 1 ;
do konca g. 1883: preč. D. Stj. Bu-
ljeta, m. p. I). A. Dezulović, preč. 1).
A. Sučić, m. p, 1). Stj. Sapunar, D. Stj.
Hartmann, D. M. Gršković, D. Mato
Vrdoljak, č. Crkovinarstvo sv. Ante u
Kninu, si. „Sbor duhovne mladeži" u
Zagrebu, m. p. D. A. Liepopili, D. N.
Zlovečera;
do konca lipnja g. 1883: m. p. 0.
Ant. Demarchi;
ZPjeszne I Besjede
HRVATSKJ RAZGOVORI
dičnog hrvatskog rodoljuba M.
Pavlinovića mogu se nabavit i
kod Uredništva „Katoličke Dal-
macije'- uz cienu od f. 1 i od-
nosno n. GO.
Od davna osiećivanoj osku-
dici glagolskih misala glede
novijih svetaca i svetica do-
skočili su svake hvale vrie
dnom požrtvovnosti velezasluž-
ni 00. Tretoredci, dav tiskati
11a svoje troškove Prilog sta-
rinskim našim Misalima. I 0-
va se za glagolaše prepotre-
bita knjiga može nabavit (uz
cienu od f. 2) kod Uprave
„ Katoličke Dal maci j e".
D. IVO- Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Brzotiskom katolička hrvatslce tiskamc •
*
* *
Vrstni dvorski svje'.lopisac, gosp.
Tomo Burato bio je pozvan od od-
bora u Makarsko], da uzme fotogra-
fija KaČićeva spomenika. On je to
izveo, uprav majstorski. Uzeo je
dvie fotografije, obe hipne. Prva
predstavlja spomenik bez okolnog
obcinstva, drugi predstavlja spome-
nik u času kad je bio odkriven i
okružen hiljadama prisutna obcinstva.
• Isti vriedni svjetlopisac digo je i
fotografiju grada Makarske i foto-
grafiju povorke koja je išla u Suti-
hlu i Brist, sa slikom ovih mjesta.
Veliki oblik za okvir (36+31 za-
pada f. 1 ; gabinetni oblik novč. 40.
Naručbe uz poštarsko pouzeće.
* * *
Njemačka carica Friedlich kad je
bila u Zadru, posietila je i radionicu
dvorskoga svjetlopisca gosp. Burata.
Naručila mu je mnogo slika i nalo-
žila mu, da joj digne i posije foto-
grafiju 'nekog prozora kuće Pasini,
u ulici sv. Roka. Carica je vlasti-
tom rukom naslikala predmet.
* * *
Primismo sa zahvalnošću VIII, Pro-
gram kralj, nautičke Škole u Bakru god.
1889-90.
U poučnom dielu sadrži;
1. Teorija nožištnih krivulja. Napisao
namjestni učitelj Vladimir Varićak.
2. Meteorologijska opažanja na kr.
nautičkoj školi u Bakru: od prof, An-
drije Mohorovičića i Antuna M. Zuvičića.
Iz ovih opažanja, gdje ima puno za-
nimivih meteorologijskih podataka, raza-
birerno, da je srednja godišnja tempera
tura u Bakru 14 stupnjeva Reaumur
Učenika bilo je 28. Svi su prošli. Vjere
su rimokatoličke, a narodnosti hrvatske.
*
* *
Sad opet počimlje svršetak neza-
plienjenoga dieta:
*
* *
Dva su vienca položena na grob.
Oba skupocjena i krasna.
* *
Ovaj samonikli čin bez poruke i
preporuke, napram mladiću koji je
siromašno živio i umro, al bogat
bio srcem i umom, značajem i ro-
doljubljem; neznamo, da li je na
veću slavu i diku miloj pokojniko-
voj uspomeni, ili onoj odabranoj, iz
svih stališa i godina svojevoljno sa-
branoj kiti, koja je tu počast izka-
zala pokojnikovim \rlinama.
Na ovakove prizore nije moguće,
da ti se srce ne napunja nadom u
budućnost naše domovine ; „rod bo
samo koji mrtve štuje, na prošlosti
budućnost si snuje".
Odjek.
„N. L." razmeće sa svojim veli-
kodušjem, svojim umjerenim postu-
panjem sa nesumišljenicim i proti -
vnicim. On ti je, osobito u polemici,
iznimna junačina, kakova nijedno
doba književnosti nije bilo sretno ubi-
lježiti. Njemu je d?. svaš!a. samo što
je glavno, načelno pitanje, na vrbi
svirala! Da je to uprav tako, dosta
je čitali ga i diviti sa njegovu lu-
tanju. Odkad mu je „K. D.ft počela
podaztrizat krila, odtada rek bi nije
pri sebi, već udri ga se najprvo po
„K. D.ft i po nje Uredniku Ama
eto, zato ga se nebi imalo karati,
nego mu se malo nasmiehati i ravno-
dušno pustit ga, da se koprca, jer je
Urednik „K. D." po rN. L." oni ne-
mirni i žestoki obod, koji mu neda
piHlopašice grnlati, već mu naprotiv
otegne uši i žicne ga do kosti; ali
je zamjeriti „N. li u što ga ima 8 ne-
vinim obćinstvorn „K. L." pa se na nj
fcostruii i mrgodi. Ako ffN. L.M pred-
vidja, da mu je do koji kratki ze-
man osirotiti, tomu lje obćinstvo „K
D." nije krivo, nego on sam; ako
je on tome potoč, zašto napadati na
drugoga? Kad bi se sjetio „N. L.u
one Augustiriove : „Nemo infelix suh
provida manu Dei, nisi sua culpa
e pa onda bilo bi mu dičnije kliknuti:
,,Peccavi et malum coram te (naš
hrvatski narode) feci!^ —a ne uli-
čarski napadati aad jednoga, sad dru-
goga, donapokon i cieli hrvatski
narod.
Možda WN. L." na ove redke na-
pne liši i upita: „Redde rationenv'
te posomnji, da se ovim razdor sije
i ocrnjuje ga se pred svietom u „11-
cumjernoj i perfidnoj" „Katoličkoj
Dalmaciji a Evo zato fakta.
U br. 60 t. g. ,,\T. L." u članku
„Smutljivcim" veli: „Dakle nije po
drugi put bio zaplienjen članak radi
i)r. Klaića, kako bi to htjela „Ka-
tolička Dalmacija" prodati svomu ćo-
ravomu občinstou ,,N. L." zna, da
je obćiostvo ,,K. D." većinom mi-
sničtvo i učiteljstvo, pa je on jedini
kroz ovo develnest vjekova odkrio,
da su naši vrli misnici i učitelji ćo-
rava narodna na>a, neznalice, sliepci!!
Ova mu valja suha zlata, jer se je,
možda i neho'e, izrazio iz duše i
srca, kako misli o misničtvu i učitelj -
stvu. Liep kumplimenat! Htjelo bi se
,,N. L." da smo ćoravi, jer bi on tada
mogao mirovati kd miš u pamuku,
niti bi icu lutanju tko na kraj stao.
Ej, pobro: ,,la li.igua batle, ove il
den'e duole".... Mi priznajemo, da
smo ti trn u oku, jer li nemožemo
mukom premučati. da onako pusto-
pašiee grntaš i našim ratilom meko-
tiš tvoju njivu i nasiplješ tvoje kose.
Mi smo ćoravi bili, dok srno se tje-
šili obećanjima, očikanjem, uztrplje-
njern i ovim onim praznim nečim,
kojim su nas zavaravali kn dječicu
smokvam ibajamim; mi smo ćoravi,
što smo se pustili u ruke crne sud-
bine i birali ljude zgoljnih obećanja,
puke klapnje et similia. Mi smo sve
bili ćoravi, dok nas klipovi iza ušiju
nepromlališe i zato nezamjeratno „N.
L.", što nam je u neku na ime po-
godio. Ovu lekciju „ćoravo obćin-
stvo" mučno da zaboravi, mučno da
se njom neokoristi. Gremo da vidimo.
Az.
-rvjc ' —
Brzojavke za Kačićcvu
proslavu.
ii.
Zagreb — Pridruživam se slavlju po-
dignula spotn^nika neumrlom Milo-
vanu, koji je najprvi sve slavjsna u
kolo sloge i ljubavi pozvao.
Milino vic.
Zagreb — Današnjem slavju, kojim ha-
ran narod hrvatski dostojno priznaje
zasluge svoga prvoga pučkoga pje-
snika, prisutan duhom pridružuje ae
Franjo Raclci
Zagreb — Slava svim Hrvatima kliču
pred spomenikom riajgenijaln'jem pu-
čkom pjesniku K tčiću Franjevci Ren-
gjeof Radio, Maiič, Tifder, Milošević.
Fi.s — Slava pivcu narodne knjige !
Viški učitelji i učiteljice
Petar Marasović, Petar Ku-
ničić, Josip GrČina, Mar-
gnrita Gamulin Marica
Kunići ć
Zagreb — Današnjoj svečanosti pridru-
žuje se u duhu svome obćina, novo-
veska i kliče živlli Dalmatini
Predsjednik Ferdo plem. Lnić
Sarajevo — iSlava starcu Milovanu!
razgrievao svaki kutić hrvatske ze-
mlje razgovor njegov. To želi iz pro-
budjone Bosne zemlje slavne
Kaptol Vrhbosanski.
Petrograd — Slave pevcu balkanskih
germev da zdravstvoju brnća Horvati
Cankov, Gruev, Benderev.
Zadar — Opojeno čistim žarom otač-
beničke ljubavi neumrlog pjesnika po
nosno zavjereno kliče slava Milovanu
Društvo Sokol.
Silba — Neizmjerna radost današnjeg
veselja odkrićem Kačićeva spome-
nika pobudjuje, da »ostalom 0racom
Hrvatima uzkliknemo: slava našemu
pjesniku neumrlom Andriju Kačiču.
Živio! Pokažujuči mu se harnim na
rode, živio dični odbor.
Josip Bonicioli, Antun Ma,-
tu Una. Štipan Nikolić, Kr-
sto Marković, Petar Matn-
lina, Joso Matulina, Borisa
Supičić, Kazimir Bonicioli,
Ican Matulina. Ivan Ma-
tu šić.
Neotesanom „Narod. Listu"
Karnevalada je tebi u Makarskoj
pred Kačieevim spomenikom, a u Zuo-
strogu ista karnevalada postaje ova-
čijom! Ala dosljednosti i mudrosti! I u
ga nije narod nego desetak usijanih
glava! Hvfila Bogu, ipak napredu-
jemo, jer od pereat Klaiću na kolo-
dvoru bečkom dne 28 lipnja, kad je
pošteni ¡slobodoumni denuncijant sbro-
j»o samih (?!) 7 demonslranata, na
slavju Kačićevu narasli su na' 10!
Al'erim! „Narodni List" zove ovo
slavje impozantno, veličajno, a duša
istoga bila je mladež, pak sve to
izvela šačica neotesanika !!! Klanjamo
se do crno zemlje.
Epa dobro! Grobni muk pri ulazu
prvaka Klaića u čitaonicu spljetsku
večeri dne 24 komu je čast? Tko
je opoganio čitaonicu? Ulaz islog
prvaka sutra dan u sobu „Hotel della
Ville" pod rajoni gospodje Amru-
šove bio je popraćen takodjer mu-
kom, dočiro n^dospjetni živio Dr.
Amruš i živila Hrvntska nače'niku
Zagreba, kad je s istim prvakom u-
laz o, nije li izljev odobravanja rada
i štovanja osobe radi načela? A lu
nas je bilo £0 — 60 sa omladinom,
čilih, zdravih Hrvata iz sve domovine*
koji smo došli ne da opoganimo nego
da izkazemo čast Milovanu! Koliko
je „živio" uzdignuto prvaku Kiaiću u
kafani Tocilja, kad se klicalo svim
zaslužnim Hrvatima? da se kolega L.
Borčić nebude spomenuo svoga vo-
dje, ime Klaićevo bilo bi potonulo
sasvim kao i ime J. Biankini-a ure-
dnika N. L., koji nije našao onu ve-
čer ni svoga L. Borčića. U Makar-
sko) tko ¿>e približio prvaku e comp.
bella? U Zaostroiju ka'd je sa so-
beta izašao prvak, koliko mu ih je
zavikalo? a kad je neki boduo za-
vikao.' živio Don Zorzi Biankini, re-
datur N, L., nije li svak umuknuo,
a ipak tu sa sirane bio je narod ! Do-
čim kad mi klicasmo, klicalo je hi-
ljade i hiljade naroda, jer su nas
razumjeli, jer smo im u žicu pogo-
dili. jer smo iz duše progovarali.
Što se tiče osvade, da .su nepo-
zvani gosti u Zaosirogu počeli ba-
cati čaše na glasbare makarske, do-
vikujem ti : mentiris in gutlure tuo.
Nego, glasbari, potaknuli od dobro
mi poznate osobe, šarenog narodnja-
ka, bili su indirektnim uzrokom svoj
neugodnoj aferi, jer do dva put usu-
dili su se presiecaii glasborn govor-
nika, što samo mogu odobrili i po-
taknnti narodnjaci felc i bagre N. L.
Kako su se htjeli i zU ali li mirni gla-
sbari, o tomu mogao bi pripovjediti
tko je od nj h bio napadnut miran i
pravedan!
Živa je istina, da Klaić i Biankini,
su se htjeli rehabilitirati pred
narodom, od naroda bili su osudjeni,
ako se u narod nebroji Omiš na
glasovitim tajnikom, koji su ih do-
čekali na povratku bengaličkim va-
trann i rasvjetom! i\7a posljedku,
hvala ti „Narodni Liste," što si do-
sljedan, hvala li na uvrjedama ba-
čenim na mladež ali znaj, da do nas
nedopire hoj hrapavi gl is i da tvoja
okorjelost u griehu b ti će jedini u-
zrok tvoje propasti a pospiešenje
narodnog preporodjenja. Zviezda (voja
i tvojih šarenjaka, Miškatovića en
minialure potamnjuje, a to li poručuje.
Usijanac izletnik.
koji
Sto ima nova po svieti ?
U Trstu počinjen je op«t atentat s pe-
tardom. To je već četvrti atentat od
prošlog tjedna. U hodniku uredništva
,.Adriau razprsnula se ]e bomba, te je
pri tom opasno ranjen malen dj«čak na
licu, na vratu i na prsima, a po svoj
prilici izgubiti će i desno oko. Zločincu
neima traga. Ogorčenje nad ovim je
obćenito.
„Hlas Naroda* obrazlaže, kako Mla-
doČesi neće dugo trpjeti ni. dii terori-
zam i kako se neće du?n pokoravati
zapovjedi glupe bahi i s Ma i bili
vodje u svome slavohleplju »liepi, to
već ipak rasudan čovjek vidi sada zna-
kove padu, uslied kojega će se ciela
glava razprsnuti. -* „Nkrodni Listyu
izjavljuju, da su bečki influencijom o-
kužem d( govori za aviek osujećen'.
Potonje polugodište dalo je Česima na
uku. Kao 9to su Magjari okorjelo bra
nili jedinstvo i samostalnost Ugarske,
tako će braniti tim više Cesi jedinstvo
i samostalnost svoje kraljevine, prava
koje nisu ni mulo slabija od magjarskih,
prava, što je i KoŠut priznao. 8 toga
u buduće treba, da po pred (Jthedodjo
sa sasvim drugom nagodbom
Porta je odbila svaku zadovoljštinu
Srbiji za umorstvo konsula Marinko-
vića u Prištini.
„Novoe Vremja" piše: U Petrogradu,
ako se nevaramo, neće sad više da zna-
du o kakovu Hporazumku s Austrijom.
Austrija nesmije da se više uzda u Nje-
mačku i Italiju, da će joj pomoći u
njezinim osnovama,
Šibenik, 29 kolovozi..
Jučer 28 tek. pres. i prep. bi*kt
obavi svečani blagoslov Crkve B. i>. M.
u Varoš u.
Ovom prigodom zamjeriti je kako je
baš ganutljivo prizor izgledao, vriedan
da i najo.korjelije erce gane^ideć mno-
gobrojan narod, gdje sviećom u ruci,
skrušeno i pobožno prati siiku B D. M.
iz Crkve sv. Martina, gdjo privremeno
staše, do one Njoj na slavu uzdignute.
Položena bijaše Marijina slika na svoje
mjesto, na velikom oltaru, uz pjevanje
pohvala njenih, od nevine djece, po čem
presv. i prep. biskup narodu sakupljenu
udieli sv. blagoslov.
Za rodjenje Marijino 8 rujna, prire-
djuju se velike priprave. Kano ostalih
godina, sipati će vatrometi u oči te svet-
kovine i glazba svirati pred Crkvom.
Za taj dau sasvim će biti dogotovljene
radje u Crkvi, koje su Uaš divno izve-
dene; pretvorile Crkvu varošku u dra-
gocienu kitnicu. Grehota da je malena
za tolik narod, uu ipak ljepotom svo-
jom dolazi u susret tom manjku, jer
po stolnoj, najljepša je što reši ovaj
grad.
Hvala za sve nekim dobrotvorcem
Varoša, a na osobit način hvala čast i
siava novomu mladomu ali vriednomu
i zaufcetnomu župniku Fra Petru Kra-
giću. koji kroz malo mjeseci samo što
upravlja tom župom, znao je pogoditi
u najpreče potrebe, za kojima odavna
ista uzaludno vapijase ; dopro je dosko-
čiti jim u prkos mnogim potežkoćam ;
dade na posljedku Varošu hram dosto-
jan toli pobožnoga, kuli junačkog na-
roda. Živio, Fra Petre 1
U nedjelju prvu rujna ove gudiue,
kako čitamo u Listu biskupije šibenske,
svetkovati ćo ee osobitim slavljem god
Blaženoga Nikole plemića Tavilića, ro-
dom iz Šibenika, mučena u Jeruzolimu
g. 1391, uzdignuta na otarsku čast
dozvolom svete Stolice, ualjed neumor-
nog nastojanja diocezanskog biskupa
Antuna Josipa Fosco.
Doznaje se, da će u oči tog dana,
bengaličke vatre rasvjetljivati obalu,
praskavice sa mužarim budit narod,
mjeetne glazba svojim milozvucim sva
koga na veselje poticati.
Obća će radost te večeri okrunjena
biti predstavom u ognju samog kipa
Blaženoga Mučenika.
Na »dan svetkovine držati će se sve-
čani pdptiiikal. Dao Bog! izpunile se
želje obćeljubijenog pastira šibenske Cr-
kve, iztakuute u Listu upravljenu na
njegov dragi narod, u komu izmedju o»ta-
stvari izuče želju, da bi Blaženi lih
Nikola dobio od Boga ovom gradu
pra?u bratsku ljubav. Nadati se je, da
želje presvietlog biskupa neuslišane neće
ostati; jamči to, obća zauzetn->at gradjana
oko tuga da slavlje izpane što sjajnije.
Iz južne Dalmacije, 30 kolovoza.r)
Perfidno licumjšstoo. — iS velikom po-
zornosti amo se prati „polemika" koja
se je zametnula izmedju ,,K. D.u i ,,N.
L." glede' načela o Hrvatukoj i hrvat-
skoj misli, i djelovanju u Dalmaciji u
smiilu hrvatskome. Čudimo »• da nN.
L.u jali točnije gosp. Juraj Biaukmi —
pa bio i urednik ,,N. L.u o kojem živi
— dao se je tako zasliepiti, da ueuvi-
dja ogromnu štetu koju nanosi sebi i
narodnim prvacima onakim neprestav-
nim prostačkim napadanjim, i na „K. D.u
i na njegova urednika gosp. dou Iva
Prodana, uzor svoštenika, fcojemu ui
kivni narodni duimani kao osobi n® zna-
du ita prigovoriti.
Mi pozn*jemo dobio i gosp. Biankini,
i gosp. Prodana, kao osobe; pak kad
čitamo da „N. L.u uredjivan od jednoga
Biankini, podmeće Prodanu „Perfidno
licumjerstvo", a to jer nenahodi sta da
odgovori u obranu sebi i ivojiiu prva-
cima; nameće nam se sama misao: da
je to kukavština i velika kukavština,
da ne rečem što krupnijega. Njekadainje
izjave, bile nebife unijestne, danaske su
doisto u prilog i na slavu Prodanovu.
Gospodin Biankini i narodni prvaci
znaju, da je „K. D." uzdržana za najveće
od svećenstva i učiteljstva, pa ova dva
čimbenika, a na osob svećenstvo, hoćeš
li nećeš li, misli, kako misli i puk u
Dalmaciji. Ako gosp. Biankini i na-
rodni prvaci misle i drže, da oni koji
uzdrže ,,K. D." u ¡jesu nego prosti glu-
pači, ne vriedni razlučiti crno od biela,
laž od istine, pravo od neprava, razlog
od nerazloga; teško se varaju, i jedan
dan mogli bi se kajati, ali kako Antioko-
Juda, i ćesar Julijan, zaludu. Ne bih
rada da se ove rieči aa protivne straue
uzmu kao „prietnja", jer unapried od-
bacujem tu misao, javno tvrdeći, da ae
imadu shvatiti kao izliev bratske ljubavi
koja želi sklad, mir i ljubav —- ljubav
koja vazda ište dobra i samome ne-
prijatelju svojemu, a kamoli ne braći
svojoj.
Mi smo s radošću zabilježili kako „N.
L." baš u ovo zadnje doba, na prigo-
vore „K, D.u stao je revno micati Cisto
misao hrvatsku, te odbacivati nesmislenu
¡i1" irudko-hrvatsku, koju se je hotjelo
i\ .1». v » posijati a na žalost i danas od
njbj^iii biju se u ovoj kolievci hrvatskoj.
¡Srbi imadu svoju kraljtoinu, i mi ju 1
Hrvati poštujemo ; al i ¡Srbi gdjegod se
nahodili, moraju poštovati jediustvenu
kraljevinu Hrvatske, Dalmacije, Sla-
vonije, kojoj je Kralj, Njegovo Veli-
čanstvo Frano Josip. Izticati ideje tali-
janske i srbske u ovim aemljam nesmi-
sao je, a moglo bi se po njeku to kr-
stitj i izdajstvom. Ovo je čisto i bistro.
Želimo dakle, da toliko nN. L." koli-
ko i „K. D.u budu imati pred očima
vazda, du zadrkivanja i prostačka napa-
danja ldju svedj u korist našim neprija-
teljima. Zadje li b ovoga puta ,,EL 1).",
budi prosto ,,N.I,.* pozvati ju u brazdu,
ali to bratski. Takodjer zabludi li nN. L.w
er je „humanum errare", tad „&. D."
vrši najplemenitije djelo ako mu bratski
dovikne: „ne tako." U to ime pomoz Bog !
S....ci.
Kogoznica kod Šibenika, 25 kolov.
Na hipu se vrieme vrti,
Jedan hip je sve do smrti.
Gundidii.
t Večerom dneva 21 tek., mrtvački
zvon žaiostuo ganu ovdjesnje stanovnike:
naviesiao nenadno smrt klerika gimna-
zijalca Nikole Vlahovića ¡£ Stangrada.
btopro na 31 srpnja bijaše došao za prvi
put u Eogozn.cu, da provede praznike
u kući svoga dragog ujca župuuca, i kod
premile majk« svoje i brata : veseo se
ćutio u ovom živahnom i ubavom mje-
stu, razbiaživao se pri moru, koji mu
dražestno pnpominjaše rodne krajeve ;
kad, nakon samih četrnaest dana, što
ih je ovdje ugodno boravio, crievna gft
bolest stegne na smrtnu postelju. Bilo
diete tiho i pobožno, te ga rodbina žarko
ljubila, i nadala se uzgojiti ga dostoj-
nim svećenikom ; bio oštrouman učenik
i vatreno ljubio hrvatski svoj milozvu-
čni jezik, u kojem se već došle izvan
rednom vještinom izticao, pa i pjesama
sastavio, koje su bile pohvaljene od sta-
rijih književnika; bio vjeran sin kato-
ličke Crkve i Hrvatske domovine. Nut i
jada: smrt neumolna sbije naprečac sve
Uepe nade u hladan grob.
Na 23 tek. bio mu sjajan spomenit
»provod, kakovih se riedko u Rogoznici
vidjelo. Osim što mnoge obitiii poslaše
kruna i gorućih voštenjaka, malo i ve-
liko može se reći nije žive duše zaos-
talo, htje lzpratiti miloga pokojnika, pre-
ko cieloga mjesta, do crkve i grobišta,
gdje prije rastanka učeni mladić Jure
') Ovaj dopis primamo od nepristrana
sudca, a rodoljuba kakvih se riedko
radja. Mi objelodanjujemo dopis iz
štovanja napram želji osobe koja nam
ga poslala i jer vierno tumači misi|i
neodvisnoga naaega obćinstva. ¡jr
LMACIJ
s Veritatem facientes in charitate, >
s crescamus in illo per omnia, qui
\ est caput Christus.
(S. Paul. Epli. IV. 13.) |
• '• ". ': • •• •u" Izhodi u Ponedjelnik i u Četvrtak
•••••• Vos ipsos, ausiliante Deo, in dies alacriter operom Veslram impensurus in luenda salulait Ecfte&jsp doclrina. aniroisque j>
Religionis amore el in verae fidei professione roboiandis,... (Pio IX. u papinsk. listu, 21 veljače
Ego interim elamito:
Si quis Cathedrae Petri jungilur,
meus est.
(S. Hieronym. Epis. XVI. ad Dam.)
Uvjeti predbrojhe. — U Zadru, unapried 7 llor. na godinu. - Po ostaloj carevini 8 fior. — Za inozemstvo 7 fior. i poštarski troškovi. - Predbrojba biva za cielu godinu; tko na svrha rodišta ne odbije list
smatra se predbrojnikom i za nastajuću godinu. - Predbrojbe i novac, najbolje postarskom doznakom, šalju se na Upravu Katoličke Dalmacije u Kadar, a dopisi „franco" na Uredništvo - Uvr.tbe po 10
nove. redak. Objave na 4 strani uz veoma nizku eienu. Svaki broj uapose 10 novčića Rukopisi se ne vraćaju.
Br. 34 Zadar, Četvrtak 4 Svibnja 1882. God. XIII,
Spljetski kruhoborci.
Napokou „post tot đisorimina rerum,,
do malo bi se imali obaviti spljetski
obćinski izbori. Sva Dalmacija bez raz-
like stranaka napetošću izgleda konačni
uspjeh borbe, koja se u Spljetu od više
godina vodi. Sjedne strane jato pukih
kruhoboraca pod zastavom na kojoj je
napisano: oseremo tutlo! miče i drvlje
i kamenje, služi se najnepoštenijim
sredstvima, razasiplje najpodlije laži
samo da uzdrži nad vodom pluta, koja
jim od davna tone; s druge četa ne-
zavisnih ljudi, traži da poštenjem pro-
dre i da izbavi krunu hrvatskih gra-
dova iz pandža grabežljive zvieri.
Čudne borbe! koja, kad bi sudio po
naravnome pravilu, imala bi se svr-
šiti pobjedom drugih; ali svako pra-
vilo ima svoju iznimku, a ovog puta
spljetski ćaća uhva se da će mu iz-
nimka pomoći, te da će on sa svojim
skutonošam i na dalje harati po pito-
mome Spljetu.
Članci, koje 011 isti pripravlja i tura
kroz svoje tmasto glasilo, navieštuju
jatu njegovih vjerovnika da je pobjeda
sigurna, te da se nemaju bojati za hi-
Ijadice, koje su poslužili svome ćaći,
jer će obćinska blagajna svaku smiriti.
Ludovi! na vieke vjerovali njegovim
riečima, pa čvrsto uvjereni i danas da
je ćaća i dandanas svemoguć, te da
što on reče ono se ima i izpuniti; ali
pametniji, koji nečitaju poskorupno, već
se malo bolje udubu, spaziše da je ćaća
na vraž'jim mukama, pa da oni Članci
nisu no odjek neizvjestna položaja i
potrebe da mu bilo tko skokne u pomoć.
Do jučer je „il vecchio soldato della
libertžl" kako se sara nazvao u saboru,
u svome glasilu udarao na bečko po-
pečiteljstvo i na hrvate „servitori u-
milissimi di Vienna", do jučer je pri-
poviedao svojim skutonošama da je
Taaffe svemu zlu kriv, do jučer je
psovao, i ter kako, pokrajinsku vla-
du, koja je po njem počinila najveću
nepravdu i najgore samosilje; iiajnas
mu je sam Kutschig kriv^. jer se on
»družio sa nafdflHOBT^anfepjni - - „
lizione alla quale & a/falto estraneo
tanto il governo df Vfenna, quanto
quello della provi»qiaX.,Kako se vidi
ćaća nije stavan pobjede, Kako trubi
u svom glasilu,- on metaniše pred ba-
runom Jovanovićem i klanja se natra-
žnjačkoj - feudalnoj - klerikalnoj bečkoj
vladi. Kud ćete gorega poniženja za
novovjekog „Dukljanina" ?
Da bolje proda svoju trgovinu, ob-
vio ju donapokon i austrijanštinom, te
stavlja pečat na svoj pi vi članak: Vica
l' Imperatore ! Viva la Costiluzione ! Ri-
sum teneatis! ko da se nezua ko je
je g. 1866 bio pripravio dvorane u-
rešene i liepu večeru talijanskim ho-
dočastnicima; ko da se nezna ko je
sanjao pa i danas sanja o talijanskom
jadranskom moru sa biserom — Splje-
tom, talijanskim gradom....
Lakrdijaši uzalud vam se prečinjati.
Do malo će puknuti i za vas osuda.
Spljetskima hrvatima Bog pomogo u
borbi za poštenje i hrvatstvo.
Dnevne viesti.
Hrvatski kraljevinski odbor za riešenje
riečkog 'pitanja izabrao si je dne 28
pr. mj.: za predsjednika Karla pl. Mihalo-
vića, za zamjenika prof. dra. Spevca, a za
bilježnika Miškatovića.
Slovenci. Brzojavljaju iz Ljubljane dne 29
Eros. da je Graselli, zemaljski podkapetan, io imenovan načelnikom su 15 proti 11
glasova, a Fortuna (narodne stranke i on)
podnačelnikom — Istog dneva razpravljao
je školski odbor bečke zastupničke kuće o
slovenštini u srednjim učionama i učitelji-
štirna slovenskih predjela. Po kratkoj raz-
pravi većina je odbora uglavila, da vlada
ima uvesti slovenski obukovni jezik po svim
srednjim učionama slovenskih predjela i u
Ljubljani osnovati posebnu slovensku gimna-
ziju; tako isto da uznastoji sve to više raz-
prostraniti slovenski obukovni jezik u uči-
teljištima, gdje se uče slovenski djaci.
Sa Sene. Opet nova dva lista Belley-skog
biskupa izadjoše na vidjelo, znak da su bi-
skupi svi složni proti bezbožnome zakonu.
XIX Siecle, Ferry-evo glasilo, prieti kardi-
nalu Guibertu sudbenom iztragom sbog
drugog pastirskog lista — Prošlih dana od
putovali su dvama parobrodima iz Marsilje
700 hodočastnika, izined kojih 400 svećeni-
ka, put Jerusolima — Baudry d' Asson, vodja
VandeacS, poslao je pismo na popečitelja
Ferry-a, gdje odlučno izjavlja, da neće nikad
pripoznati zakona, koji mu otindje dušu nje-
gove djece. Da neće dati izjave kako izi-
skuje §. 7 tog zakona, niti poslat svoju
djecu u bezbožnu školu; te će radje stoput
platiti globu i poć pet dana u tamnicu, ko
Što će i mnogi drugi, jer da će jim to biti
na čast. — 1 Avinjonski nadbiskup Hasley
izdao je list na svećenstvo svoje biskupije,
u kom jim izmed ostalog preporučuje da
udju u školska povjerenstva ako budu iza-
brani, te da uznastoje na svaki način uz-
protiviti se „bezbožnome zakonu" — Biskup
Soissonski Odon pristaje uz načela parižkog
nadbiskupa; tako isto i Lavalski biskup;
onaj pako Le Puy-a izdao je pismo poput
avinjonskog. — U zastupničkoj kući izne-
soše neki zastupnici više predloga proti cr-
kvi ; kad se bude viećalo progovoriti ćemo.
iz Tarčina proti Zelenojnjivi zametne bitku
na planini Bjeslanici od tri četvrta ure proti
okolo 50 ustaša. I na povratku blizu Rado-
polja zametne se mala bitka. Postajno za-
povjedništvo Foče javlja da u Malovcim na
26 travnja okolo 30 ustaša ugrabiše 300
ovaca, 60 volova. Odsjek Hum naredi noćnu
potjeru, u kojoj ustaše bile poćerani a marva
bi opet oteta.
Beč, 1 svibnja: Službeno se javlja na 29
travnja: Na sjevernoj granici Dragaljskog
polja drugi bataljun lovačke tirolske puko-
vnije zametne kratku bitku sa novim po
kazavšim se ustašama, koji biše potjerani.
Jedan lovac lahko ranjen.
Novi crkveni zakon u Pruskoj. Tunekidan
smo javili, da su katolici u pruskoj zastu-
pničkoj kući održali pobjedu, jer su uz po-
moć konservativaca pronieli novi crkveni
zakon sa nekim promjenama. Taj zakon
došo je i u gospodsku kuću, te je ovih
dana povjerenstvo o njem viećalo i primilo
ga sa malim promjenama. Sad se eto raz-
pravlja o njem i u istoj gospodskoj kući.
Po najnovijim viestima, koje primaju bečke
novine gospodska je kuća već primila prva
dva §. crkvenog zakona, po predlogu po-
vjerenstva.
Tiesti o ustanku.
Beč 1 svibnja: Podmaršal Dahlen služ-
beno javlja na 29 travnja u večer: Kod
Meštrove - planine i Vučevabrda ima još
biti pojedinih ustaških četa od 100 do 200
ljudi, kojim bi medjuto bojno zemljište o-
graničeno, zaokruženjem granica. Ima malih
pograničnih sukoba — Pojedine pak četice
pokazuju se još često i u kotaru Foče i u
Neretvanskoj dolini. Proli ovim amo i tamo
pokazujućim se ustaškim četam, bile su sa
strane postajnih zapovjedništva velikom o-
kretnošću zametnute potjere. Od 25 do 26
travnja posade u Konjicu i Tarčini odoše u
potjeru put Bielomice, Umoljane i Zelene
njive, gdje odjel vojske koji bijaše otišao
Petrov Novčić
sakupljen sredstvom Biskupskog Naredbeni
štva u Hvaru kroz godinu 1881.
Hvar. N. P. Presvietli i Prepoštovani bi-
skup Andrija d.r Ilić franaka 80 u zlatu. —
Pragospodin Stjepan Siminiati, Predstavnik
stolne crkve for. 5. — Prepošt. Dekan, Pra-
gosp. Ivan Kačić Dimitri for. 5. — Prepošt.
kanonik, Petar Lukšić tor. 5. — Prepošt.
kanonik Domančić for. 3. — M. P. dn. Ivan
Paulović for. 2. — M. P. d.n Franjo Kasandrić
for. 2. — M P. dn. Joso Grimani for. 1. —
M. P. dn. Miho Novak nov. 50. M. P. d.n
Jakov Novak for. 1. — M. P. d.n Antun
Devecchi nov. 50. — Dumne Benediktinke
for. 5. — M. P. d.n Pavo Marinković for.
1. — M. P. d.n Ivan Luxio nov. 50. —
Nekoliko učenika pučke škole for. 2. —
Ana Obuljen nov. 50. — Jaka Stambuk nov.
50. — Antun Paulović for. 1. — Sakupljeno
u stolnoj crkvi for. 33.91. — Sakupljeno u
crkvi Duruana Benediktinka for. 6.33. —
Svega ujedno for. 75.74 i fran. 80 u zlatu.
Brusje. M. P. Župnik, d.n I. Plančić for.
1. — Sakupljeno u crkvi for. 3. 89 '/a- —
Svega skupa for. 4.90.
Grabje. Sakupljeno u crkvi tor. 4.30.
Starigrad. Sakupljeno u crkvi svetoga
Stjepana i u crkvi svetoga Roka for. 49.45.
— Sakupljeno u crkvi Dominikanaca for.
12.60. — Svega skupa for. 62.05
Dol. Luka Stančić nov. 40. — Sakupljeno
u crkvi for. 25.44. — Svega skupa for.
25.84.
Vrbanj. Sakupljeno u crkvi for. 22.20.
Svirče,. Sakupljeno u crkvi for. 10.
Sv. Nedjelja. M. P. d.n Antun Kulješ for.
2. — Sakupljeno u crkvi for. 4.40. — Manda
Antonjević nov. 20. — Dinka Kuljiš nov.
20. — Šimun Maćanić nov. 35. — Antun
Plenković nov. 20. — Antun Plenković Din-
kov for. 1. — Jakov Plenković nov. 20. —
Braća Maćanić nov. 17. — Marin l'lenković
nov. 10. — Mate Maćanić nov. 50. — Miho
Plenković nov. 20. — Bortul Parsić nov.
25. — Mate Maćanić Vinkov nov. 10. —
Ivan Sćepanović nov. 10. — Ivan Kolumbić
nov. 10. — Juraj Parsić nov. 51. — Ivan
Milatić nov. 30. — Juraj Grabačić Lovrin-
čić for. 1. — Ivan Grabačić nov. 20. —
Svega skupa for. 12.34.
Vrboska. M. P. župnik dn. Luka Lučić
for. 1. — M. A. Bertopelle for. 1. — Kate
Bertopelle for. 1. — Mare Kovačić tor. 1.
— Vinko Gabelić nov. 50. — Sakupljeno
u crkvi for. 27.50. -- Sakupljeno takodjer
u crkvi kroz sv. poslanstvo tor. 15. — Svega
skupa for. 47.
Jelsa. M. P. župnik dn. Niko Gatnulin
for. 2. — m. p. dn. Mate Gamulin for. 2. —
Klerik T. Gamulin nov. 50. — m. p. d.n Vinko
Bojanićfor. 1. — Kuziua Ant. Gamulin for. 1.
— Niko Gamulin aov. 50. — Niko i Antun
Duboković for. 5. — Marjan Marchi nov.
50. — Sakupljeno u crkvi for. 18.41. —
Svega skupa for. 30.91.
Pitve. Sakupljeno u crkvi for. 6.
Vrisnik. Sakupljeno u crkvi for. 18.18.
Sućuraj. Sakupljeno u crkvi foj. 3.60.
Gdinj. M. P. župnik d.n Niko Grčina for,
3.50. — M. P. d.n Šimun Vučetić, žup. za
mjenik, for. 1.20. — Visković Ivaa Veli nov
10. — Visković Ivan Petrov nov. 33. Ivan
Curin nov. 10. — Petar Curin nov. 10. —
Ante Seputić nov. 10. — Viško Visković
nov. 10. — Visković Ante nov. 20. — Ma-
rija Visković Bosko nov. 20. — Marija Ću-
rin nov. 10. — Marija Bilčić nov. 20. —
Marija Torneić nov. 10. — Hajduk Kata nov.
10. — Sakupljeno u crkvi nov. 57. — Jedna
pobožna žena proseć za svoju obitelj Bla-
goslov sv. Otca for. 1. —Svega skupa for. 8.
Bogomolje. M. P. d.n Juraj Petrić for. 1.—
Sakupljeno u crkvi for. 4.44. — Svega skupa
for. 5.44.
ZastražiŠće. M. P. d.n Josip Matković for.
2. — Crkovinarstvo for. 1. — Kata udova
Matković nov. 50. — Stjepan Kuzmičić gla
var nov. 40. — Dinko Lučić za se i obitelj
for. 1. — Nikola Rubin nov. 20. — Anka
Rubin nov. 10. — Juraj Mateljan nov. 30.
— Lucija Mateljan nov. 10 — Lucija Ku-
zmičić nov. 20. — Anka Mateljan nov. 5.
— Mara Serković Mateljan nov. 10. — Ivan
Kokić nov. 20. — Anka Kokić nov. 10. —
Antica Jerković nov. 10. — Anka Beros nov.
10. — Antica Fistonić nov. 20. — Jelina
Jerković nov. 10. — Josip Zeučić nov. 20.
Antica Zaninović nov. 10. — Matij Kuzmi-
čić nov. 20. — Anka Kuzmičić nov. 10. —
Mara Zaninović nov. 6. — Jakica Dragiće-
vić nov. 5. — Kata Dragićević nov. 5. —
Luka Dragićević nov. 4. — Antica Dragi-
ćević nov. 4. — Vica Mateljan nov. 4. —
Juro Marijan nov. 10. — Ivan Stratiot nov.
20. — Luka Zaninović nov. 5. — Kata Andrija-
šević nov. 10. — Antica Jerković nov. 10.—
Luka Stratiot nov. 30. — Antun Dragićević
nov. 5. — Manda Stratiot nov. 20. — Do-
bra Andrijašević nov. 10. — Manda Mateljan
nov. 20. — Antun Kokić nov. 10. — Frane
Marijan nov. 8. — Sakupljeno u crkvi for.
1.09. — Svega skupa for. 10.
Vis. M. P. Nadžupnik dn. Juraj Zude-
nigo f. 1. — m. p. d.n Cvjetko Marasović
for. 1. — m. p. d.n Ap. Zanella for. 2. —
m. p. d.n Stjepan Simininti for. 1. — Kuzma-
nić Rade for. 3. - Ana Zanella f. 1. •—
Ivon Kolesar for. 1. — Antun Topić for.
1. — Roko Bradanović for. 1. — Matij
Bradanović for. 1. — Petar Dojmi di Delu-
pis for. 1. —Marko Lučić Rochi for. 1. —
Nikola Gjakša for. 1. — Šimun Puhalović
nov. 60. — Niko Kargotić nov. 60. — Ja-
kov Ruljančić nov. 50. — Mate Siljić nov.
50. — Jakov Žitko nov. 50. — Stjepan Za-
gora nov. 50. — Grgo Ivčević nov. 50. —
Angjeo Mazzucchelli nov. 50. — Grgo Pe-
ćarović nov. 50.— Andrija Zambarlin nov. 40.
— Stjepan Dorotić nov. 40. — Dinka Ku-
čić nov. 40. — Iv. Dinko Macchiavelli nov.
40. — Jelica Vlastelica nov. 40. — Barbara
Bilić nov. 40. — Ante Verduljak nov. 40.
— Mate Restović nov. 40. — Bakulić udova
pok. Ante nov. 40. — Lukra Mladinić nov.
40. — Bradanović udova p. Petra nov. 50.
— Pera Pusić nov. 35. — Petar Lukšić
Bilka nov. 30. — Ante Fan6 nov. 30. —
Stjepan Trudnić nov. 30. — Petar Mužina
nov. 30. — Mande Radišić nov. 30. — Ana
Gizdavčić nov. 30. - Pavao Kučić nov. 30.
— Antica ud. Pećarović nov. 33. — Rocchi
Ante nov. 20. — Ura Pećarović nov. 20. —
Vjekoslav Fiamengo nov. 20. — Niko Pe-
ćarović nov. 20. — Ante Perić nov. 20. —
Jakov Zambarlin nov. 20. — Andrija Peri-
bonio nov. 20. — Serafin Paut nov. 20. —
Lavra Puhalović nov. 20. — Ivan Krstitelj
Tarolfi nov. 20. — Ante Marinković nov.
20. - Grgo Vlastellia nov. 20. — Marko
Puhalović nov. 20. — Braća Kuljiš nov. 20.
— Braća Marasović nov. 20. — Mate Tomić
nov. 20. — Vinko Pećarović nov. 20. —
Mande Marasović nov. 20. Ivan Darlić nov.
20. — Stjepan Bartučević nov. 20. — Ivan
Zaccaria nov. 20. — Franjo Mardefcić nov.
20. — Andrija Borčić nov. 20. — Ante Ru-
ljančić nov. 20. — Ivan Ruljančić nov. 20.
— Doma Ilić nov. 20. — Ilić Andrija nov.
20. — Fabijan Fabrio nov. 20. — Ivanića
Caklak nov. 20. -- Ante Pastrović nov. 20.
— Ante Ilić nov. 20. — Ivan Ilić nov. 20.
— Ivan Bakulić nov. 20. — Roko Mužina
nov. 20. — Mijo Bakulić nov. 20. — Josip
Radišić nov. 20. — Luca Skirković nov. 20.
— Viško Ivulić nov. 20. — Ivan Saljanić
