Zadarski „Đalmata" od 5 tek. ima sliedeću
zahvalu, iz koje se može mnogo liepih stvaraca nau-
:grehota )fet ju dakle bilo mimoć mukom. Opa-
žamo da se držimo točno izvornika i nadje li tko
keju pogrešku, nek je ne pripiše nama:
"fltfiHi pet godiaa dana da je dolazio u
moje otečestvo Braićim, Boke Kotorske, Njegovo
.Carsko i Apostolsko Veličanstvo, Milostivljeiši Car
i Kralj na'á Franc Josef I., s Njegovom Preuzvise-
nosti Gospodinom Baronom od Kotlićem.
Blagodarñost je svakomu delovieku po istini
mite.
Ü toj j épóhi ja sam dobio pensiu i obdaren
bio r'ükófla njegovog Carskog i Apostolskog Veličan
fltva, s mojom porodicom. Ljubočaiše blagodarim
üarü i Njegovoj previsokoj milosti.
Šinovni blagodarim Njegovoj Preuzvišenosti Go-
spodinu Namiestniku Dalmacie Baronu od Rodića
Ua njegovoj milosti pram meni i mojoj obitelji, da-
vajući meni bogate pripomoći u prošlim pet godinah,
kao i sada n. p. u obećanju primiti mog jedinca
sina Stefaña u sieminištu zadarskom, gdi i ja isti
jesam moje nauke sveršio.
Živio Gospodin Baron Rodić i Njegova Blago-
rodnjeiša porodica! Živio prisvietli i pripoštovani
lin Episkop Stefan kav. Knežević koi dobra
svakom siromahu.
Ü Žadru, 22 decembra 1880.
Radivoj Martinović
Sveštenik u pensil."
ćim
Sul monte Antimon e nelle cave presso Miller-
schau io Boemia sarebbero state scoperte ultima-
mente ricchissime vene d' oro e d' argento. Dicesi che
si sta formando una comandita o societá anónima
con un vistoso capitale estero, alio scopo di estrarre
da quei monti quei tesori di antimonio, oro ed ar-
gento.
11 governo degli Stati Uniti d'America ha no-
minato una commissione di 30 membri del ceto
commerciale, la quale deve stabilire (frattanto per
due aani) la sua sede in Europa alio scopo di spie-
giare tutta la sua attivitá in favore del commercio
di esportazione americano. Questa commissione ha
in mira specialmente 1'Austria, essendoché 6 di
questi delegad sonó destinati per Trieste, Vienna,
Pest, Praga, Brünn e Leopoli.
II commissario superiore di finanza Nicoló Ma-
leievié fu nominato segretario di finanza ed il com-
missario di finanza Vladimiro Vuleta a commissario
superiore di finanza.
Colonie au8triache nel Paraguay. II ministro
residente austríaco a Buenos-Ajres, cav. de Gra-
venegg avea intrapreso nel passato setiembre un
viaggio di servizio nel Paraguay. Durante questo
viaggio e' Visitó e s'informé anche sulle colonie di
sudditi auatriaci che si trovano in quella repubblica.
A Rotario al Paraná vivono circa cento austriaei,
oriundi parte dall' Istria, parte dalla Dalmazia. Essi
espreSSero al ministro il desiderio che venisse a sta-
bitirsi a Rosario un proprio agente consolare. A
Paraná vennero a salutare il ministro il capitano di
porto ed il capo politico in nome del governo ed il
signor Giovanelli di Brazza, suddito austríaco ed
uno dei più rispettabili signori della città. A Paraná
e nelle vicinanza vi è una colonia abbastanza nu-
merosa, specialmente di dalmati. A Villa Formosa
abitano dei tirolesi. Nella capitale della repubblica, la
colonia conta circa ottanta persone, gente assai iabo-
boriosa, quieta e benevisa da tutti. Anche a Villa
Occidental il ministro trovö degli austriaei.
Alie 11 ant. dei 5 corrente aveva luogo, dinanzi
a Sua Santità Leone XIII. la Congregazione Ge-
nerale dei SS. Riti per discutere sul dubbio delU
virtil in grado eroico del Ven. Servo di Dio Fra
Bemgrto da Caneo dell' Ordine dei Minori Riformati.
Vi prendevano parte gli Emi e R.mi Signori
Cardinaii componenti la congregazione dei SS. Riti,
i Prelati Officiali ed i R.mi Consultori.
Riassumiamo dalla Germania di Berlino :
Nell'arcidiocesi di Posen e Gnesen 12 parroc-
chie si videro nel corso del 1880 ridotte orfane per
la morte de' loro parrochi, senza che in alcuna di
esse vi sia qualche altro sacerdote per provvedere
alia cura deíle anime. II numero totale delle par-
rocchie vacanti in questa diócesi è di 129 con una
popolazione di circa 2,500,000 anime, e solo in 20
di esse vi è ancora qualche cappellano o vicario ad
esercitare il sacro ministero. In carcere sí trovano
ora 3 sacerdoti e 2 altri sono soldati. La diócesi di
Breslavia nel 1880 ha perduto 43 sacerdoti, fra i
quali 29 parrochi. Le parrocchie che sono vacanti in
essa ammontano al numero di 160, delle quali 102,
sono interamente prive di sacerdoti. Circa un mezzo
milione di anime è privo della cura spirituale re-
galare.
U Olanda e V indipendenza del Transvaal. Lo
Standard ha dalP Aja, : 11 professore Harting ha
aperta una sottoscrizione per sopperire alie spese di
pubblicazione di un indirizzo che gli olandesi vo-
gliono inviare insieme ad una deputazione in Inghil-
terra, per raccomandare a questa 1'indipendenza del
Transvaal. L'indirizzo dovrà essere spedito non solo
ai giornali inglesi, ma anche a tutti i membri del
Parlamento, ai Mayor ed agli Aldermen delle prin-
cipali città inglesi. Verrà pure affisso nelle princi
pali strade di Londra. All'indirizzo si firmeranno
moltissime persone.
Un capolavoro di Fidia scoperto ad Atene. Dai
giornali francesi rileviamo la seguente notizia.
„II prefetto della Senna ha ricevuto il 31 di-
cembre 1880 questo dispaccio da Atene:
„Annunzio felice notizia: nel momento in cui
tutta la Grecia è sotto la armi, si è rinvenuta una
statua magnifica e completa, capolavoro di Fidia e
rappresentante „Minerva vittoriosa". Avvisate gli
archeologi.
Sindaco d1 Atene
"G. SUTZO."
Da questo dispaccio si deve argüiré che la
statua sia stata rinvenuta negli scavi che si fanno
presso Atene tra l'Acropoli ed il tempio di Giove
Olimpio.
grešaka. ^Tako u prvoj viesti: ,,D.r Frana" na mje-
viesti „pobrili" na miesto
bit čitatelji namah od prve
sto D.n Frana itd. a u
pobrinuli, i ostalo, što
sami izpravili.
ce
I sospetti della Prussia. 11 duca di Cumberland,
pretendente al trono di Annover, dopo la morte del
Re Giorgio V., che era stato spodestato dalla Prussia,
ha avuto teste un figlio. Il duca di Brunswick, gli
diresse le sue congratulazioni per questo faustö av-
venimento.
Ora apprendiamo dalla Gazzetta di Magdeburgo
che l'lmperatore Guglielmo si e fatto presentare dal
capo del suo gabinetto militare, il generale Albedyll,
un rapporto particolareggiato intorno a questo affare.
ilovimento della marina austro-ongarica.
Anversa: p. 17 dec. Mimi, Shields. Avon-
mouth: p. 14 dec. Crono, Cardiff. Ayr: a. 13 dec.
Drago G., 3altiix^ora: a. 5 dec. Des. Dubrovacki.
Barbadoes: a. 23 nov. Nestor; 25 Libero. Bor-
deaux: a. 19 dec. Helgoland. Burntisland: p.
17 dec. Amalia, Demerara. Cardiff: a. 15 dec.
Attivo; — p. 18 dec. Sagittario, Palermo, Dalmazia,
Table Bay; 13 dec. Liberias, St. Thomas. Catania:
a. 7 dec. Regent. Cette: p. 16 dec. Slavomir, Sa-
lonicco; .14 dec. Oasni, ¡Silentium, Ida S.; 15 Esther;
Rachel. Dunkerque: a, 15 dec. John, Bujan, Ca-
valiere. Falmouth: a. 13 dec. Rose, Valcid, Prelu-
cano. Filadelfia: a. 2 dec. G. Antonio; 3 dec.
Hrvat. Gibilterra: a. 9 dec. Cainan. Granville:
a. 5 dec- Viganj. Geestemünde : t?. 12 dec. Ifigenia.
Gravesend: p. .14 dec. Draga D.. Trieste. Hel-
voet: a. 17 dec. Peljesac; — p. 17 dec. Alessandria;
Cardiff e Milan, N. York. Havre: p. 17 dec. Dante,.
N. York. Ipswich: p. 13 dec. Marino, Cardiff.
Kingston: a, 17 nov. Madre Maria. Lisbona: a:
11 dec. Ara. Newport: a. 13 dec. Maratona. Malta
p. 11 dec. Alessandro T., Fiume; a. 7 dec. Ales-
sandro T., Marsigiia: a. 17 dec. Mirra,Pola, Astrea;
15 dec. Pomoc; 19 Marco, Maria, Franc. Luca; Mala
Marica ed Egle; — p. 16 dec. Mirto, Garrucha; —
p. 13 dec. Conte G., Szapary, Fiume; 9 dec. Mar.
Fanny, Gatnbie. Maryport: a. 5 dec. Guglielmo D.,
Newport: p. 15 dec. Cavaliere Krapf, Guadalupa;
17 Jared e Sem, Venezia; —a. 9 dec. Sara. Nizza:
p. 15 dec. Enrico, Segna. N. Orleans: a. 3 dec.
G. Tarabocchia; Rosina e 6 Erminia I.; — a. 28
nov. Padosa, Proto, G. Senj. N. York: a. 3 dec.
Aquila, Meneta, Stilicone; 5 dec. Irene; Beneiattore
e Toni C.; 6 Luigia P.; — p. 2 dec. Armonia,
Alessandria; Mercurius e 3 Carolina, (¿ueenntown;
— a. 30 nov. Antonio S., Metta; — p. 29 nov.
Blandina P., Josip e Minerva V., Queenstown; 26
nov. Nipoti, Lisbona. Palermo: a. 9 dec. Erin.
Plymouth: a. 9. dec. Gjurko. Port Eeads: a.
27 nov. Hiperion, Mater; 29 Gloria; 1 dec. Marte.
Queenstown a. 7 dec. Paulus; — p. 9 dec. Dorina,
N. York; 11 dec. Kalk, Leith; 13 dec. Enrica,
Fletwood. Rouen: p. 10 dec. Dante, N. York.
Shields: p. 10 dec. Osojnak A., Trieste. Table
Bay a. 10 nov. Ginia; 4 dec. Balthasar.
Javna zahvala
Svim znancem i prijateljem koji me se
bratski sjetiše budi listom budi brzojavkom,
prigodom moje Mlade Mise, čast mi je ovim
izrazit im svoju najsrdačniju hvalu.
U Vrisniku na Mlado ljeto
Mladomisnik Vicko Bojanić.
Odpisi „K. D."
Č. gosp. M. — Župa kod Imotskoga. — Dragovoljno
i UBapried. Da smo Vam preporučeni. Srdrčan pozdrav!
C. gosp. X. — Biograd — Nastojat ćemo da bude
tiskano u dojdućem broju. Evo ni dodatci nam nijesu do-
statni da svaku odmah trsimo. Zdravo!
za
se
Jedan oficir traži učitelja ili učiteljicu,
1 do 2 ure,
Ponude nek
na: „Andreas Hofcr" —
predavanje hrvatskog jezika
večer, šest puta na sedmicu.
izvole upravit
Zadar-posterestante.
Ein offizier sucht einen Lehrer oder
Lehrerin für den Unterricht in der kroati-
schen Sprache: 1 bis 2 Abend-Stunden
sechsmal die Woche.
Gefällige Offerten unter Adresse:
„Andreas Hofer" — Zara-posterestante
AI Signor
Giacouio Cukrot
Fonditore di campane
SPALATO
Non è possibile che io sorpassi sotto
silenzio la Campana che volle rimettermi dalla
Sua fonderia per questa Chiesa Curata. Le
sian rese infinite grazie ed il debito encomio
per avermela favorita come io richiedea, non
solo composta di finissimo métallo, ma total-
mente decorata di tutti gli altri requisiti, sia
per la forma e struttura, come per la sua
eufónica osciilazione ed espansione, che dol-
cemente si fa sentire a grande distanza; e
posso dichiarar Le senza tema di contradi-
zione che di milla è dessa inferiore a quelle
rimesse da anni alia Chiesa Arcipretale di
Arbe dalla rinomata fonderia dei Fratelli
Depolo di Venezia.
Bagnol presso Arbe
Decembre 1880
Don Simeone Valkovic
Curato.
25
La sottoscritta Cereria raccomanda alie Spett.
Amministrazioni delle Ven. Chiese le sue
Errata - Corrige.
2 tiskarna nas je, s zlo opravljena posla
neobičnim brojem po-
U br
nadarila, med Razl. viestim
le quali vengono per la loro genuinitk garantite.
Furono premíate ali' Esposizione di Gorizia 1855 e
a Trieste con la medaglia di argento, alie mondiali
di Parigi 1855, Monaco 1854 e Vienna 1873 con
Diploma di ¡ iconoscimento, come pure ali' Esposi-
zione Universale internazionale di Parigi 1878 con
la medaglia di bronzo, ed a quella di Gratz 1880
con la medaglia dell' Esposizione.
Queste Cándele, la cui fabbricazíone é sotto-
posta alia sorveglianza della Rev.ma Curia Arcive-
scovile di Gorizia, sono composte di pura Cera d' api,
come i riti ecclesiastici lo prescrivono, si consumano
assai lentamente e non colano.
II prezzo é di f. 2.50 al Chilo franco d' ogni
spesa sia di Nolo o Dazio ni Domicilio delle Spett.
Amministrazioni — pagamento alia fine delV anno.
Qualunque commissione in Cándele e Torcie,
sia della qualitk suddetta, sia d' una qualita II a
f. 2.20, e d' una III qualitá a f. 1.80, viene effet-
tuata prontamente o per la posta o per la ferrovia,
o via di mare.
Si raccomanda nuovamente alie Spett. Ammi-
nistrazioni delle Ven. Chiese la devotissima
Cereria di Luigi Bader in Gorizia.
2). ¡yo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
de Stermic, a sostituti i signori: intend. milit. Men-
zik; consigliere eontab. Laghi.
Al terzo punto dell' ordine del giorno: elezione
di membri del eomitato dirigente, poiché per diversi j del timone
inotivi cinque ne niancano e peí § 13 dello sta tuto j
il eomitato composto di 21 membro si rinnova ogni f
anno per un terzo, furono estratti ancora a sorte
due nomi di uscenti, che furono quello del consi-
gliere áulico d.r Antonietti ed avvocato d.r Giacomo
Griljanovic e si procedette alla nomina di 7 membri
del eomitato.
Risultarono eletti i signori: cons. áulico d.r
Antonietti; avvocato d.r Ghiljanovich; cav. Nieoló
Luxardo; Leopoldo cav. íátermié; canonice Smo-
ljan; con. aul. Beden; Nicoló Katic. A D.
Queenstown, 17 febbraio. II bark, au.-ung. A-
Jessandra, cap. Dimitri, da Cardiff ,con Jcarbone per
Table Bay, poggio qui oggi con perdita della barra
Priobćciio.
Ć. g. D. Andre Kr. — Brač. — Naručena slika bi
večeras predala na pošlo, „Petrov Nov." na svoje nedaleko
vrieme. Življeli!
La sottoscritta Cerería raccomanda alle Spett.
Amministrazioni delle Ven. Chiese le sue
U Boki Kotorskoj su uzrujani radi predstoje-
ćeg uvedenja Landwehra. Ipak jamačno ovog puta
nemir duhova neće posizat za oružjem.
Biograd, 16 veljače.
Čudim se gosp. lvanović Urlić-u, da se je toli
poplašio, te traži dvostruku svjedočbu. Znati je da
je istina bila što je o stvari priobćeno bilo u K, D.,
istina koju na žalost trebalo je prijavit. G. Ivanović-
Urlić sasvim da se nepokazuje, a valjda bit će, srČen
katolik, on je ipak prognanik srbo rišćana. I to je
istina, i nek mu služi na čast.
Kad i kad ima ovdi štogod važna, da se javi,
barem u okolici, i trebalo bi štogod kad i kad i o
selili Pašmana, navlaš o poslih Obćine i Suda, kojim
je reći. da bi imali biti duševniji napram svojim
podanikom. Obćina je bo iztriebiia sve što je moglo
Concorsi: ad un posto di giudice distrettuale a smetati, a sad su jedna duša Tome, Vice, Ive, i
Sebenieo; al posto d'inserviente nresso il giudizio družina. Uz to kako je blagajni?
distrettuale di Lissa e al posto d'Inserviente presso i P^t je otočane: koliko je uspjelo revnovanje
la direzione distrettuale di finanza a Spalato. | Guttembergovo prot kozarn, jer dvi hiljade u dva
; sela na mjesto nikakve! To je pomoć gori i nje
j ze{eni'[u> to se hoće a da se gusto zagaji! Tako je
quali vengono per la loro genuinita garantitee
Furono premíate all' Esposizione di Gorizia 1855 e
a Trieste con la medaglia di argento, alle mondiali
di Parigi 1855, Monaco 1854 e Vienna 1873 con
Diploma di : iconoscimento, come pure all' Esposi-
zione Universale internazionale di Parigi 1878 con
la medaglia di bronzo, ed a quella di Gratz 1880
con la aiedaglia dell' Esposizione.
Queste Cándele, la cui fabbricazione é sotto-
posta alla sorveglianza della Rev.ma Curia Arcive-
scovile di Gorizia, sono composte di pura Cera d'api,
come i riti ecelesiastici lo prescrivono, si consumano
assai lentamente e non colano.
II prezzo é di f. 2.50 al Chilo franco d' ogni
Natječaj-, na mjesto učitelja kod jednorazre-
dne mužke pučke učione u Studencih u Imotskom
kotaru.
?m i lugarim laglje, kad nemaju šta da nadziru, j spesa sia di Nolo o Dazio ni Domicilio delle Spett.
;•(), obćini je dosta dobit od koza travarinu, pa bog. Amministrazioni — pagamento alla fine dell'anno.
Poklon grada Zagreba zaručnici kraljevićevo
Stefaniji. — Čitamo u „Obzoru": Kao što svi gra-
dovi i korporacije čitave monarkije, talio i naš, prem
nesrećom ljuto postradali glavni grad, nije mogao
propustiti, da vjerenici kraljevića Rudolfa nedado
neki znak svoje odanosti. Ako se nije mogao natje-
cati bogatsvom dara, pošlo mu je ipak za rukom u-
činiti dar, koj će svojom originalnošću bez dvojbe i
med najvećimi dragocjenostmi pozornost na se pro-
buditi. Kako već u svoje vrieme javismo, učinio je
ovdješnji arhitekt g. Bole nacrt za jedan zlatni dia-
dem (partu), u kom su upotrebljeni hrvatski topasi
iz gore moslavačke. Ovu prekrasnu zlatarsku radnju,
koja se sa svakom inom sličnom radnjom mjeriti
može, izveli su zagrebački zlatari, pravi pravcati Hr-
vati Bulvan i Pećak pod nadzorom i po naputku g.
Bolea. Diadem jest od prilike stopu dugačak i sa-
stoji se od sedam zlatnih zdjelica, od kojih je sred-
nja najveća, a tri pokrajne sve manje. Iz tih zdje-
lica rastu a jour uhvaćeni, tako zvani zadimljeni to-
pazi, a okružuju ih briljanti, u svemu 53 komada.
Nad srednjom zviezdom sjedi mali križić. U ovom
udešaju topasi kao i diamanti odsievaju osobitim sja-
jem i čitavi je ures toli samonikao, originalan, da
će bez dvojbe medju strukovnjaci zenzaciju učiniti.
Ciena je čitavom diademu do 1800 for. Ova nam
zgoda i opet dokazuje, kako se u nas može nešto
liepa stvoriti, i da nam nije nužno sve iz Beča do-
bavljati. Mi se stoga izvanredno veselimo ovoj lie-
poj domaćoj radnji i čestitamo gg. Bulvanu i Peća-
ku kao i g. Boléu na liepom uspjehu.
lovimeiilo (k\k itiaiiua austro-ungarica.
Alessandria: p. 11 Íeb. Trappano, Trieste.
Anversa: p. 17 feb. Maria, Newcastle. Cagliari:
p. 13 feb. Angela, Filadelfia. Cardiff: a. 18 feb.
Tri Brata; 16 feb. Lida; - p. 17 feb. Viganj e
Zabulón, St. Vincent. Cette: a. 18 feb. Prospero;
16 feb. May lath, CorfÜ: a. 11 feb. Desković A.
Falmouth: p. 16 feb. Sabbioncello, Gravosa; Reno,
Maryport; Sedmi Dubrovački, N. York. Gallipoli:
p. 15 f. Graovac, Corfu. Gorea: a. 31 gen. Dva
uaesti Dubrovački. Grimsby: p. 16 feb. Josip>
Barccllona. Hawre: p. 16 feb. Faran, Buenos
Ayres. Honfleur: p. 16 feb. Srećna P., Cardiff.
Malaga: p. 12 feb. Emilia T., N. York. Mar-
siglia: p. 19 feb. Velimir, Smirne. Milford Haven:
p. 16 feb. Venere. Newport: p. 17 feb. Helgoland,
Guadalupa; Paolina S., Capo Verde. N. York: p.
4 feb. Vela, Queenstown. Palermo: arr. 21 feb.
Podestá Bazzoni. Patrasso: a. 8 feb. N, Ciríaco.
Pbilippeville: a. 18 feb. Mate. Plymouth: p.
15 feb. Maria D., Baltimora. Queenstown: a. 17
feb. Moneta; — p. 16 feb. Luigia P., Aberdeen,
Deseti Dubrovački, Gloucester; 18 Irene, Havre.
Royan: p. 15 feb. Adamo, Cardiff. Rosario: p.
5. gen. Vincenza M., Falmouth. Sharpnes: a. 16-
feb. Industrie. Trapani: a. 13 feb. Pellegrino.
Troon: a. 15 feb. Blandina P.
bare
Neg _
Još nešto, pa sam svršio. G. Načelnik otriebio je
suložinstvo i evala mu, ali čemu nije kušao kako
će s gos. S. I., komu bih ja bio za kuma, zbilja i
kad se poskitam ponudit ću mu se*
Nek se nitko neboji za ovo pismo, niti traži
tko je, jer sam to ja
Skitlica.
Qualunque commissione in Cándele e Torcíe,
sia della qualitä suddetta, sia d' una qualitä II a
f. 2.20, e d' una III qualitä a f. 1.80, viene effet-
tuata prontamente o per la posta o per la ferrovia,
o vía di mare.
Si raccomanda nuovamente alle Spett. Ammi-
nistrazioni delle Ven. Chiese la devotissima
Cerería di Luigi Bader, in Gorizia*
Odpisi ,,K. D.M
Predplatili:
Do konca sječnja 1882: m. p. O.B1. Jerković;
Do konca god. 1881: m. p. D. Frano Bulić
nadzornik, D. Nik prof. Roglić, veleč. Samostan
„Benedettine" na Hvaru, Samostan 00. Franjevaca
u Visovcu, Samostan, sv. Križa u Živogošću, Sa-
mostan 00. Franjevaca u Slanomu, m. p. D. Pav.
Bašić, D. Ant. Dobronić, O. Fran. Jadrić, SI.
druztvo „Cursalon" na Hvaru, m. p. 0. Bone Labor,
g. Ivan Tilić, ^preč. D. Pet. kanonik Lukšić, si. Na-
rodna Kaštel. Čitaonica u Staromu, m. p. 0. Aug.
Zubac, D. Andr Ivrinfokai;
Do konca listupada g. 1881 : preč. D. Mili.
kan. Pavlinović.
Do konca »srpnja g. 1881: si. Nar. Čitaonica u
Jelši.
Do konca lipnja g. 1881: m. p. I). Sitne Lo-
vrović, D. Ant. Milić, č. g. Petar Lorini, in. p. D.
Pav. Diana, preč. O. Carevko Buić Drž, Treć.
Reda. č. g. Ant. Radman, m. p. D. Luka Gabrić,
čč. gg. Bocca et C. u Rimu, preč. D. Mili. Nikolić
Biskup Vikar; m. p. D. Ant. Kosović,
Do konca travnja g. 1881: č. g. Marijan Markić.
Do konca ožujka g. 1881: č. g. Krsto Bujaš, , , . ...
Na račun g. 1881: m. p. D. Cvj. Marasović lhe proteslarmi con piena stioifl.
f. 5, 0. Dane Markovič novč. 50, D. Marko Mar-
getić f. 2, D. Josip Savor podjaš. i župnik (zast. na
hrv. Saboru) f. 7,
Do konca g. 1880: Ive Marčelić, m. p. D.
Ant. Vukić, D. Ant. Benzia, sL Narodna slavlj. Či-
taonica u Spljetu, m. p. O. Ante Demarki, si.
„Viški Skup",
Do konca listopada 1880: m. p. D. Petar.
Vecchiardo,
Do konca rujna g. 1880: preč. D. Ant. Botner
predst. kapitula u Puli.
Na račun g. 1880: m. p. D. Stiepo Siininiati
f. 5, č. g. Stj. Dragoni f. 3:50, m. p. D. Andro
Čović f. 6:50, 0. Petar Kačić-Peko p. 4:50.
Al Signor
€» ici co sil o Cukrov
Fonditore di campane
SPALATO.
Credo oiio preciso dovere di indirizzarLe
questo foglio per manifestare la piena mía sod-
disfaziooe per la fusione di una Campana di
questa Chiesa parrocchiole, eseguita da Lei, ed
oggi regolarmente a me eonsegnata, e con pie-
no aggradimento da me ricevuta, perché rico-
nosciuta buonissimo, ed intuonata.
Mi è grato inoltre di assicurarLa della rnia
rieonoscenza per la squisita gentilezza e cor-
tesía, con cui Ella si diportó con rno nelle trat-
tative, e finale conclusione dol Contratto e pa-
gamento della Campana suddetta.
Dicbiarate le quali cose, non mi rimane
Geisa, li 12 gennaro 1881
Di Lei Dev.mo Servitore
Dn. Matteo Gamulin
Provvisore Parrochiale.
örtstnom Gospodinu
Jakovu Cukrovu
Split.
Ć. gosp. D. A. Benzia — Pag — List Vam ide o-
dovud redovito na: Barbato-Pag, nikad na Rab, te se ču-
dimo, kako ga redovito ne primate. Da nije što da tamo-
šnje pošte ? Molimo prijavite nam, i što bi bilo do nas,
nastojat ćemo da se odmah uredi. Harni smo Vam na cie-
njenoj prijateljskoj rieči. Ugodno nam je što i Vas možemo
nbrojit pod boritelje za vjern i za dom Srdačan pozdrav!
Č. g. D. A. — Fučišće — Vaša je cienjena pred-
plata namirila do konca tek. kako javljamo na drugom mje-
stu. Iskren prijateljski odpozdrav !
ć. gosp. Iv. Tilić — Sinj — Nemamo nijedne pri
ruci. Molimo Vas obratite se gosp. Pretneru, knjižaru u
Dubrovnik; kod njega će ih bit bez dvojbe, buduć njego-
vim tiskom i objelodanjene. Srdačan pozdrav!
Ć. gosp. D. B. Gr. — Spljet — Srdačna hvala! Ži-
vljeli !
C. gosp. A. Ml. — Kaštela — Nahodimo bolje ne-
tiskat onaj dopis, kako smo Vas jur obaviestili. Spravni
poslužit Vas. Srdačan pozdrav !
P. IVO Prodati, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik
Bez da sam se tepao od nemila do ne-
draga, dobavio sam na vratim od kuće u hr-
vatskom našem Splitu tri Zvona od Vaše Ljev-
nice, kojih jak i skladan glas najbolje se do-
pada ovim župljanom, tako da svak koji ih čuje,
blagoslivlja novce uložene. Doisto nisam se pre-
vario kad sam se Vami obratio I
S toga radostan sara što mogu ovim mo-
jim iistom očito i javno istini na čast, pohva-
lili i preporučit mnogo poštovanim župnikom
Vašu izvrstnu Ljevnicu.
Napredujte u takovoj domaćoj obrtnostina
korist naših hrvatskih župa, a na žalost dušuia-
na, koji bi ju htjeli zapriečit i uništif jedino što
je domaća. Kamo sreće da od zla roda nebi bilo
poroda Í Uz to živjeli !
Tkon kod Hrvatskog Biograda
2 Sječnja 1881
;jepan Banov župnik.
Tiskarna Ivana Woditzke.
od naše volje, to jest posli jaci od naše pomnje. Glede
sastavka, odgovora Vatn već ne treba; glede lista bit će, a|
molimo da nas se po mogućnosti što prije sietite. Hvala na
nastojanju. 1 onoj gospodi odašiljemo početkom tek. tromje-
seca, u nadi da nas neće slie lanjski slučaj, o kojem ćemo
Vas gledat obaviestit, jer Vam je jamačno nepoznat. Na
prijateljskim izrazim i ugodnoj pripravnosti srdačna hvala.
C gosp. „Župnik Zad. nadbiskupije" — Dopis je
zgotovljen, al nam je i danas bilo izpustit. Uztrpite se.
Ostalo, osim ovoga što u današnjem broju vidite, izostav-
ljamo, jer nam se ne čini toli važno. Da ste nam zdravo!
č. gosp. D. Iv. Radimiri — Javljeno, po običaju u
broju izišavšem koncem mjeseca. Da ste nam zdravo!
Ć. gosp. V. V. V. — Korčula — „Žrnovo" je gotovo
sasma; i ono će drugo do koji dan. Za onaj poso č. gosp.
Glam. želili bismo, da se na koga drugoga obratite;jer Vi
znate naše odnošaje s onom blaženom čeljadi: Izmedju nas
i njih postoji ono : alla larga. Srdačan odpozdrav!
C. gosp. 0. J. Bunjić — Drniš Nevest — Uredjeno
promieujeno. Šaljemo naznačene izgubljene brojeve. Srdačan
odpozdrav!
Č. gosp. U. Iv. — Biograd — tkesmo u dvobiru
drugi bir, jer smo se promučili i opet da gledamo je li
gdje u blizu; bit će, al mi nijesmo našli.
teJ»jtír
Ä
UŽASNA BOLEST
koja snadje
mnoge razrede pučanstva
Ova bolest poČimlje ma-
lenim nepravilnostim u že-
ludcu; nu ako se zanemari,
zahvati ona cielo tielo, kao
i bubrege, jetra, u obće sav
probavni sistem, stvara ja-
dan život i samo te smrt
može osloboditi ove patnje.
Cesto bolestnici nepojimlju
ove bolesti. Nu ako i bo-
leStnik sam sebe zapita, mo-
ći će se domisliti, gdje i
kakova je njegova bolest.
Pitanje: Boli li me što,
tišti li me što, dišem li tež-
ko posije jela? Jesam li ne-
lagodan, vrti li mi se uz to
u glavi? Jesu li mi oči žut-
kaste? Neimam li i guste sline po jeziku, nebcu
i po zubim kada se probudim, uz to neugodan okus
u ustima? Boli li me u boci nam ili na hrbtu? Nije
li mi desna strana napunjena, kao da su se jetra
razširila? Hvata li me nemoć ili vrtoglavica kada
se izpravim? Je li mokračnina jako ili slabo ma-
njasta, spojena sa talogom, ako se ostavi u posudi?
Je ii probava jela sdružena s nadimanjem trbuha?
Radja ii vjetrove i podrigavanje? Nepojavi li se Često
i kucavica srca? Ovi se simptomi neradjaju u je-
dan mah, ali pojedini muče duže vremena bolestni-
ka i jesu predteče vrlo ljute bolesti.
Ako se bolest dulje vremena zanemari, prou-
zrokuje suhi kašalj, sdružen s mučninom. Za neko
vrieme radja suhu kožu s ružnom smedjom masti;
na rukara i nogam će se uviek držati leden znoj.
A kaka malo po malo jetra i bubrezi postanu bol-
niji, pojave se i reumatične boli i običajno lječenje
jest posve bez koristi proti ovoj nesnosnoj bolesti.
Vrlo je važno, da se ova bolest brzo i hitro
odstrani, odmah čim se zametne, što se može poči-
niti sa malo lieka, koji se ima smatrati pravim sred-
stvom odstranjenju ove bolesti, da se tek povrati i
probavni se organi povrate u pravo zdravo stanje.
— Bolest se zove „jetrobolja14 a pravo i najsigur-
nije sredstvo jest „ShŠlker Eztract", (biljna sa-
stavina), priredjena u Americi za vlastnika A. J.
White-a u New-Yorku, Londonu i Frankfurtu na
Maj ni. Ovaj liek dosegne koren bolesti i posve ju
tjera eielim sistemom.
SKLADIŠTE:
U ZADRU: Anđrović, ljekarnik.
Skladišta za Štajersku, Korušku i Istru u
CELJU: J. Kupferschmid; Nasljednici Baumbach,
A. Marek. DEUTSCH-L ANDSBERG: Hinko
Miiller. GORICA: J. Christofoletti. GRADAC: Fr.
X. Gschihay ljekarnica k „8. Ani", Miinzgraben
CELOVAC: Pet. Birnbacher; J. Nussbau-
mer. LJUBLJANA: Jul. v. Truk6czy. MA-
RIBOR: Jos. Noss; W. Konig RADMANN-
SDORF: A. Roblek. WILLACH: Kumferovi
nasljednici. ADMONT: G. Scherl ROTTEN-
MANN: F. X. Illing. HEBMAGOR: J. Rich-
ter. STEIN: J. Moćnik. TRST: farmacia al Ca-
mello 25 Corso: G. B. Foraboschi; farmacia in
Piazza Grande Paolo Rocca.
Vlastnik: A. I. White; engros kod I. Harna, dipl.
ljekarnik, Beo II. Rafaelgasse 10, i kod G. et.
R. Fritz, droguista, I, Braunerstrasse 5 u Bu-
dapest: kod Jos. v. Török, ljek., König-
sgasse, 12.
Gtfacomo Cukrov
Fonditore di Campane.
SPALATO.
Credo mió preciso dovere di indirizzarLe
questo foglio per manifestare la piena mia sod-
disfazione per la fusione di una Campana di
questa Chiesa parrocchiale, eseguita da Le», ed
oggi regolarmenle a me consegnata, e con pie -
no aggradimento da tne ricevula, perché rico-
nosciula buonissima, ed intuonata.
Mi é grato inollre di assicurarLa della mia
riconoscenza per la squisita gentilezza e cor-
tesía, con coi Ella si diporto con me nelle trat-
tative, e finale conclusione del Contralto e pa-
gamento della Campana soddetia.
Dichiarate le quali cose, non mi rimaue
che protestarmi con piena stiina.
Gelsa, li 12 gennaro 1881
Di Lei Dev.mo Servitore
Dn. Matteo Gamulin
Provvisore Parrochiale.
Nakladom D. Freinera u Dubrovniku
upravo je izašlo:
SLOVINSKOGA NARODA
Proli Turcima Godine
1875-1877
Uz Gusle Skitio
X A ÏÏj O I A X.
V osmini, strana 1870. — Cijena 80 novč. s po-
stom, franko 85 novč. Namčbine s jjoštov-
nom naputnicovi (Assegno postale).
U oči mjeseca Svibnja (Maja)
Naklada tiskare D. Pretnera u
Dubrovniku
SVIBANJ
posvećen bi. djevici Mariji
ili
razmišljanja o poglavitim otajstvima Ma-
rijina života s molitvama i izgledima,
preko mjeseca Svibnja: čemu se
nadodaju
Misne Molitve, priprava na ispovjest i
sv. priČeŠćenje, i neke druge pobožne
zabave; a za tim
KITA PJESMICA
(80 na čast bi. Djevice Marije
uredi
kan. Stjepan Skurla
u 16 str. XVI-412. Cijena 80 nč.
S poštom franko 85 nč.
v
Casinom Gospodina
Jakovu Cukrovu
Split.
Bez da sara se tepao od nemila do ne-
draga, dobavio sam na vratim od kuće u hr-
vatskom našem Splitu tri Zvona od Vaše Ljev-
nice, kojih jak i skladan glas najbolje se do-
pada ovim župljanom, tako da svak koji ih čuje,
blagoslivlja novce uložene. Doisto nisam se pre-
vario kad sam se Vami obratio!
S toga radostan sam što mogu ovim mo-
jim lisiom očito i javno istini na čast, pohva-
liti i preporučit mnogo poštovanim župnikom
Vašu izvrstnu Ljevnicu.
Napredujte u takovoj domaćoj obrtnosti na
korist naših hrvatskih župa, a na žalost dušrna-
na, koji bi ju htjeli zapriečit i unišiit jedino što
je domaća. Kamo sreće da od zla roda nebi bilo
poroda ! Uz to živjeli!
Tkon kod Hrvatskog Biograda
dne 12 Sječnja 1881
Stjepan Banov župnik.
La sottoscritta Cerería raccomanda alle Spett.
Amministrazioni delle Ven. Chiese le sue
quali vengono per la loro genuinitk garantite e
Furono premíate all' Esposizione di Gorizia 1855 e
a Trieste con la medaglia di argento, alie mondiali
di Parigi 1855, Monaco 1854 e Vienna 1873 con
Diploma di íiconoscimento, come puré all'Esposi-
zione Universale internazionale di Parigi 1878 con
la medaglia di bronzo, ed a quella di Gratz 1880
con la medaglia dell' Esposizione.
Queste Cándele, la cui fabbricazione ¿ sotto-
posta alla sorveglianza della Rev.ma Curia Arcive-
scovile di Gorizia, sono composte di pura Cera d' api,
come i riti ecclesiastici lo prescrivono, si consumano
assai lentamente e non colano.
II prezzo é di f. 2.50 al Chilo franco d' ogni
spesa sia di Nolo o Dazio ni Domicilio delle Spett.
Amministrazioni — pagamento alla jine dell'anno.
Qualunque commissione in Cándele e Torcie,
sia della qualitk suddetta, sia d' una qualitk II a
f. 2.20, e d' una III qualita a f. 1.80, viene effet-
tuata prontamente o per la posta o per la ferrovia,
o via di ruare.
Si raccomanda nuovamente alie Spett. Ammi-
nistrazioni delle Ven. Chiese la devotissima
Cerería di Luigi Bader. in Gorizia*
Avviso.
Essendosi la Tipografía Woditzka prov-
veduta di una seconda macchina tipográfica
celere, della rinomata Fabbrica Kaiser di
Vienna, previene i Giudizí distrett., le Co-
muni, le Parrocchie, nonchè tutti gli altri
pubblici Ufficí, che essa è al caso di ese-
guire qualsiasi lavoro nel piíi breve tempo
possibile ed a prezzi mitissimi.
Le ordinazioni sono da inviarsi diretta-
mente alla Tipograjia Woditzka in Zara.
D. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
soaso di dover ringraziare la provvidenza
di quanto poi possedette col lasciarne por-
zione a pro di poverelli.
Col concorso poi dei cittadini, che per
viglietti iscritti in sostituzione di visite al
capo d' anno ed onomastici, ed iscrizione di
torcie, versarono alia commissione nell' anno
decorso l'importo di circa 700 fior., aggiun-
tevi le somme trasmesse dalle preposte au-
toritk e riscosse dalle medesime per multe,
tasse di licenze, balli e spettacoli, nel com-
plessivo importo di fior. 650, poté la com-
missione suddetta soddisfare coi poveri men-
silmente sussidiati ai propri impegni, ed e-
largire ancora dei sussidi indifferibili a bi-
sognosi, nella complessiva somma di fiorini
1764:40.
Gode 1' animo al vedere cos\ bei progressi
di questo patrio istituto a sollievo del povero.
La casa d' industria e ricovero, che é uno
dei piü bei ornamenti di Spalato merita o
gni possibile appoggio dai cittadini. E se la
simpatía fino ad ora addimostratale puó,
come deve, servire di base a nuove spe-
ranze, avvi grande fondamento di stare si-
curi, che i cittadini, specialmente i piü rie-
chi, si faranno sacro dovere di ricordarsi di
quella Casa nelle proprie ultime disposizioni.
II ristauro e 1' ingrandimento delia sud-
detta Casa, che fra breve va ad effettuarsi,
servano di garanzia al pubblico di quanto
la commissione prenda a cuore gli interessi
deir istituto ed il bene dei poveri col pre-
parare ai medesimi un alloggio atto ad ac
coglierli quanti e piü possibile. Anche 1' in
troduzione di qualche arte non dovrá tardare.
Šolta, početkom ožujka
Svakomu je poznato kako naše vino do
skoro bijaše većinom u konabam. Tomu je
uzrok mešetar Grohotski, koji, kako je do-
bro rekao dopisnik ,,N. L% udarao je s
prva basnovitoin cienom, te našavši neke
pomešetariee, kupovao je samo lošiju vrstu
vina, te svagdano našemu vinu padala je
ciena. Tako od 16 f.n hektolitar što je po-
menuti mešetar plaćao, još rujna, i listopa-
pada pr. god., bila se je skorih dana snizila
ciena na f.n. 9 hektolitar, jer pomenuti čovo
trubio na sve strane, v gdje nemogo ustmeno
tu pismeno, da u Šolti više nema dobra
vina, jer da ga je on svega pokupio, Al
došlo vrieme, da mu prestali ljudi vjerovat,
te ovo posliednjih dana dodjoše domaći, i
neki inostranski trgovci; te se uvjeriše da
je dobro naše vino, i kupiše ga u veliko
uz cienu od 11 do 12 f.n hektol. Preporu-
čujemo zato gosp. trgoveim da se obrate
unapried na pouzdanija osobu, ako će do-
znat pravu istinu glede ovog našeg pogla-
vitog proizvoda.
Soltanin.
Iz pokrajine, ožujka.
0 kongrui i uzgrednim. Bez uhvanja nije
spasenja, al uhvati se u današnje doba, kada
tolika nećudorednost vlada i toliko se na-
pada na vjeru, crkvu i misništvo, da će se
što postić za materijalno poboljšanje dušo-
brižničkog stanja, nam se čini uzaludno u-
hvanje (Istina je da su vremena opaka, da
se na svećenstvo mrzi, i da se $ toga oteže
s uredjenjem kongrue, al se ipak nadamo,
da će do brzo nešto postić. Ako li bi Vlada
kojega je Kostantin ovjekovječio ustaje sin
zloće, koji ohol znanje svoje razokriva iz-
pred svačijih očiju : a dobio ga je s neba.
Na propovjednici svetoga hrama, u tom
uzoru kršćanske veličine, zasad j uje on za-
stavu buntovničku, pod koju zadjoše ne-
sretnici mnogi narodi, koji zavedeni vjero-
lomnim! nauci molitvu i svjetovanje vječne
Stolice preziru. Joh! tko bi mogao razmisliti
bol, koju je oćutilo srce Spasitelja Isukrsta
kod tolikog nagomilanog zla; ujedno osjeća
i udarac svih onih kroz duga stoljeća na-
gomilanih ruševina! Tko bi mogao poput
njega shvatiti sve ono, što će bogohuljenje,
oholost, laži, bezumje, obmane i zavođenja,
trud i muka počiniti, da unesreće milijune
duša ! Tko bi mogao s istom bistrinom raz-
motriti lahkodušje, razkoš, razvraćenost,
prevaru, samosilje i nepravdu, osvetu i
dušmanstvo, kojih će i medju kršćani biti,
med ju narodi, koji će se hvastati, da nikad
ne zapustiše boreći se Jerusolim, i da nikad
ne povjerovale zabludam poganskim!
VIII.
Uznosita žrtvo! Skreni pogled svoj; dosta
se je nakrcalo boli u duši tvojoj ; zatvori
oči nad narodi zapadnimi, da ne gledaš ko-
jom bjesnoćom gaze najsvetije zakone tvoje,
tielo zaručnice tvoje razdiru, i kojom neza-
hvalnošću, kuku nama! isti neprolazni zalog
ljubavi tvoje zaboravljaju, koji si Ti usta-
novio u predvečerje gorke tvoje muke i
i zastupstvo i unapried zanemarivali vršenje
svoje dužnosti; svećenstvo ima Bogu hvala
još upliva pri ustavnim borbam i znati će
ga nadamo se upotrebit tako, da ga prestanu
smatrat ko kakvom lutkom. Ur.j.
Medju mnoštvo zakonskih odredaba ima
i članak koji čini iznimku u plaćanju ku-
ćarine za stanove dušobrižnika. Na više
mjesta ovomu članku kao da se neće da
pozna krepost, te mnoge žup. kuće, na za-
htjev c. k. poreznih ureda, plaćaju taj porez.
Mnogi dušobrižnici došav do poznanja za-
kona, zapitaše i za se vršenje tog članka i
povraćenje poreza do tog doba plaćenih, i
dostigoše svi koji zaprosiše do god. 1877.
Neki paka došavši stopro u to poznanje
poslie rečene godine, zapitaše istu stvar; ali
na žalost bi im data iznimka samo za una-
pried; a za izplate porezne učinjene, bi im
odgovoreno, da neka odredba Ministarstva
god. 1877 glasi, da što se je platilo, dobro
platilo, ono se nevraća a da prosiocim po-
daje se oslobodjenje izplate za unapried od
vremena prošnje.
Paragraf. 1. zakona 15 veljače 1877 br.
25445 (B. L. I. n. 98) glasi: pristoji se iz-
nimka osobna izvlačenja naknadnog poreza
onim uzivateljim nadarbina koji primaju
dopunjen je kongrue iz vjerske zaklade, i kojih
dohodak čisti neprelazi godišnju svotu od
forinta 500. Svak poznaje kako dušobrižni-
eim katoličkim, kojima nadarbina nedopire
do svote njima zabilježene kako kongrua,
(do f. 210 ako kapelani, ili do f. 300 ako
župnici stalni) nadodaje do toga vjerska
zaklada, ter tim ovaj paragraf zakona daje
iznimku izplate naknadnog poreza, i to ne
samo župnicim koji primaju dopunjenje
kongrue iz vjerske zaklade, dali i onim koji
odatle ne primaju, samo kad njihova nadar-
bina nepodaje im čist dohodak godišnji preko
i. 500. U ovo zadnje doba mnogi dušobrižnici
usljed tog zakona zaprosiše iznimku rečenu;
al tumačitelji zakona stisnuše taj paragraf,
tumačeć ga: ako dušobrižnik hoće iz-
nimku izplate naknadnog poreza, valja da
prima dopunjenje kongrue iz vjerske zaklade,
i da njegova nadarbina neprelazi dohodak
godišnji od f. 500, naime da obe ustanove
paragrafa zajedno vriede, ali jedna bez
druge da nevriedi ništa! Ništa r Nu onda,
zaludna bi bila nado stavka, i onim kojim
nadarbina nedaje godišnjih f. 500; buduć
da bi bio zadosta prvi dio paragrafa. Kako
vide čitatelji i zakon se stiska, kad se sve-
ćenstva tiče! Ovo bi ga imalo sklonut, da
unapried upotrebi] uje sva moguća zakonita
sredstva da si izvojuje štovaniji položaj.
Brač, na 7 ožujka.
Prekjučer pade nam u ruke zadarski
„Dalinata". Kako svakoga steže ljubav za
dom, odmah nas oko nanese na dopis iz
Dračevice 17 veljače. Pročitavši ga, tako
nam sj je sgadilo, da odbacismo od sebe
onaj gnjus. Samo opaziv one klevete, one
laži, one izmišljotine, valja da se smuti i
najmiroljubivije srdce, Mi poznajemo polo-
žaj svih stvari što se sbivaju u toli hvalje-
noj obćini Nerežiškoj i poznajemo duh ko-
jim dišu svi Dračevi jan i i njihov župnik,
prot komu najviše cna sramna i nečovječna
napadanja. Dopisnici „Dalmate" želili bi da
onaj župnik djeluje po njihovu, da pusti
svoj puk pod patnju njihove šibike, da on
videći nevidi, čuj ući nečuje. Ali njegova
smrti i ostavio ljudem za spomen! odvrati
pogled tvoj od tvojega stada krvožednim!
vukovi razagnana; u Tvoje su Ime sijali
sjeme nesloge medju braćom, ulievali su
smrtonosni otrov u žile naroda, koji je Tvo-
jom krvi odkupljen, i uciniše đa je iza sto-
lietnoga mira i sreće, nastalo doba žalosti
i suza.
IX.
Zar Te može nebo pokraj tolikih boli o-
staviti bez utjehe i podpore? zar da ostane
ravnodušno prema tolikoj stisci? o ne! mo-
litva, koju je Tvoje uzdišuće srce šiljalo k
oteu nebeskomu, u čijem si krilu porodjen,
stigla je već pred prestolje božje, i izmedju
oblaka koji ga obstiru diže se skladna četa
nebeskih poslanika. Slaba svjetlost obkoljuje
te stanovnike nebeskog dvora, medju njima
razabiremo mrko i sjetno čelo angjela, ko-
jemu bi namienjeno užasno poslanstvo. Nje-
gova osoba odaje neku tajinstvenu žalobnost,
njegovo oko kriesi se i strahopočitanjem i
ljubavi; jedva se dodirnu zemlje i koljenom
kleknu, kad se nice baca izpred Sina čo-
vječjega, glavu sklanja i celiva božanskom
krvi poskropljenu zemlju, otvara usta, pro
govara; nu što? Smrtnice, ne iziskuj saznati;
udalji se, ne slušaj besjede, koje progovara
poslanik božji, da utješi onoga i objači, koji
je angjele i sviet stvorio!
Po Balmesu F. D.
đuševnost i marljivost za dobrO duhovno i
materijalno puka to mu nedopušta. Eto to
su njegove krivice, njegova zla djela; radi
kojih bezsramni dopisnici tako zlobno na
njeg napadaju, misleć prevariti, tko se na
sreću prevariti neda. Tko poznaje g. V.
Bojanića, i dopisnike Dal mate iz Nerežišća,
netreba mu dokaza za poznati poštenje i
istinu. Samo ćemo zato reći; da g. Bojanić,
premda nije mješćanin Dračevice, tako jc
ljubljen od svega svog puka, vadeć samo
jednu obitelj, da bi svi za nj, kako se reče,
u more skočili. I mnogi Nerežišćani ljube
istoga Bojanića i časte u njem misničku
revnost i nepokolebivu plemenitost srca.
Dakle neka dopi snici Dal mate pridrže sebi
svoje nedostojnosti, i nek se ogledaju na
svoj položaj i na svoja djela, a neka so
kane boguinrzkih napadanja.
Pravica i Istina
Iz Hercegovine, polovicom ožujka.
Sto je kr ivo Srbim u Hrvatskoj f Razgo-
varajući se mi za našega višegodišnjega bo-
ravljenja sa mnogimi grčko-iztočnjaci oliti
„Srbi" hercegovačkim!, s nekim ponosom
smo im napominjali: kako skladno braća sa
braćom živu kod nas u Hrvatskoj, Mi bismo
im pripoviedali kako je u nas liepo baš
8 toga, što premda mi katolički Hrvati u o-
gromnoj većini, mi nigdje ne zakidivamo
u osebine naše braće grčko-iztočnjaka. Pa
kako je to u Vas: znali bi me ti kršni ju-
naci priupitali? kako je u nas: čujte. U
hrvatskom slavonskom kraju stanuje vaš
patrijarka, osim toga do dva do tri vaše
vladike. Prvi iza bana takodjer je čovjek
vaše vjere, a visokih činovnika množija. Ne
pita se koje vjere, nego što znaš. Kod nas
puno puno vašeg zakona bogatih trgova-
ca: a koliko im ade eastnika iliti oficira
vašeg zakona znate i sami. Pa jeli tako ?
Borme jest. A kako s ćirilicom ? Dojedno
diete u hrvatskih školah uči to pismo. E
ako je tako to je sbilja u toj ćesarskoj zemlji
liepo živjeti. A kuku mi ljudi, kako je nami
bilo ! ?
Nu čitajući ,,N, Novineo nekakovom
pomirenju Hrvata i Srba u Hrvatskoj, mi-
slili smo da snievamo: zar smo zbilja taj
ovdje narod varali ? Zar nije istina, da i-
inade patriaršije u Hrvatskoj i pravoslavnih
vladika? Da imade u Hrvatskoj razmjerno
u viših i nižih siužbah činovnika grčko-iz-
toenoga vjerozakona većina, i da se ćirilica
uči po svoj Hrvatskoj ? I što želi taj miro-
nosac don Etnilio iliti dr. Milan Makanec?
Ta valjda neće on svojom advokatskoin vje-
štinom dokazati, da to sve nije istina. Do-
kazati da „srbstvu" u Hrvatskoj prieti po-
gibelj. do se srbstvu o životu radi? U Hr-
vatskoj gdje se nezna za razliku izmedju
obojice, jer imade i hrišćana koji se nazi-
vaju Hrvatima.
Makanec je vješt odvjetnik a obično su
vrlo vješti odvjetnici nespretni politici. On
dolazi pred obćinstvo hrvatsko po drugi put
na javnost. Prvi put je zagrmio poznatomu
banu: Quousque tandem Catilina abutere pa-
tientia noštra ? A kad tamo on će predložiti
saboru, da se predlože spisi parnice one
glasovite: u koje ime?... Bilo u koje, pod-
vojio je i o sudcih i o stranci, kojoj je
spadao. Sad dolazi, da u Hrvatskoj pomiri
Srbe i to dogovorom izvan sabora. Ako će
ti sastanci imati kakova uspjeha, to će biti
formulirani kakovi predloži. Kakvi bi mogli
biti ? Valjda im se mi Hrvati možemo do-
misliti. Srbin nije- nigdje zapostavljen Hr-
vatu, pače je, jer je Hrvat dobričina, pred-
postavljen: jer su razmjerno u većini u
službi. Srbin ako što dopisuje ćirilicom si-
gurno mu se u narodnom jeziku odgovara.
A mi svakako cienirno, da manjina to-
liko uči latinicu, da može dobiti i razumjeti
što joj se latinicom odgovara. Ili možbit
hoće i žele, da nijedan katolik ne smije biti
činovnikom: gdje ima grčko-iztočnjaka t. j.
posebni teritorij u Hrvatskoj ? Sto se škole
tiče jedan je zakon u Hrvatskoj. A koliko
mi sami sebe poznajemo, držimo za stalno:
gdje je većina djece grčko-iztočne, da je
tamo učitelj istoga takodjer zakona. Oli
im je žao, ko što im valjda i jest, da je
nadziranje i škola i knjiga u rukuh hrvat-
ske zemaljske vlade ?
Po našoj misli samo dvoje se iznieti može
što imade razumljiva smisla: teritorij pose-
bni srbski i uduzete izpod vlasti hrvatske
vlade škole srbske. To bi se jedino sa srbske
strane moglo poželjeti. 1 ništa drugo.
Jer ponovno ponavljamo, da u javnih siuž-
bah razmjerno ima više činovnika grčko-
iztočnih. Ako to nije istina, tad molimo i
srbske i hrvatske članove kod statističkoga
odsjeka kod zemaljske vlade u Zagrebu,
neka nas brojevi ućeraju u laž.
Dok je tako, dotle je žalostno po nas do-
jednoga Hrvata u ovih hrvatskih krajevih:
da inače umni muževi bezposlicu provode.
Ako ne može pravednost, ako ne može i-
stina srbe primiriti s nami, ako ih je tko
nepozvan uznemirio; laž i nepravednost nas
podnipošto neće pomiriti.
Ne stoji dobro čovjeku koji je u najsve-
čaniji trenutak, kad je hrvatski sabor raz-
pravljao o sveučilištu hrvatskom, izrekao
javno u saboru, da bogoslofje nije znanost
pa s toga neka ni ne bude bogoslovnoga
fakulteta na sveučilištu; takovomu čovjeku
„nijedne vjere" ne stoji velim dobro kriti-
zirati najljepšu zamisao, najplemenitije po-
duzeće, što ga je ikoji Hrvat do sada po-
duzeo, i onako trivijalno tumačiti.
Gdje se k nami Hrvatom uvlači prote-
stantizam i s njim niemstvo, dok se u »Srbiji
vjera demokratizira, te popovi navieštaju so-
cijalizam, a Rumunji se po kraljevini umna-
žaju, a Srbi u Ugarskoj gube se i ne staje
ih; dotle neka se nas kani svatko a nekim
fantastičnim izmirenjem. Već stopu t budi
hvala našemu velikomu biskupu, što je po-
slie velebnih djela začeo angjeosku miro-
nosnu uprav kršćansku misao sjedinjenja
vjerskoga. Sveti blagoslovi velikih papa
Grgura VII. i Pia IX. občuvati će Hrvate,
da onom stazom gredu, koju im pokazuje
njihov sveti otac Lav XIII. i njihov veliki
biskup.
RAZLIČITE VIESTI.
U posljednjem broju priobćili smo brzo-
javnu viest, da će se po zatvoru carevin
skoga vieća (koncem svibnja) otvoriti dal-
matinski sabor na dulje zasiedanje. Jučera-
šnji pako bečki listovi donose, da će se
svibnja il listopada otvoriti svi sabori, do-
čim bečki dopisnik Politike brzojavlja istomu
listu potvrdjujuć našu brzojavnu viest.
Ciena za putnike koji idu poštarskom
kočijom iz Zadra u Biograd il obratno sma-
njena je na 1 fiorin.
Listonošnja i brodarica izmed Zadra i
Raba: odlaz. iz Zadra svake sriede 11 u
j., petka 12 u p.; dolazi u Rab svakoga
četvrtka 8.45, svake subote 9.45 u j.; odlazi
s Raba svakoga ponedjelnika i četvrtka 8 u
j., dolazi u Zadar svakoga utorka i petka
6.15 u j.
Mrtav i bolestan ? Nijesam znao do ead
da čovjek u isto doba može biti mrtav i
bolestan, dok me „Srp. L." ne nauči u svom
9. broju, gdje no u uvodnom članku donaša
osmrtnicu ruskog velikana Gorčakova a na
4 strani (pazite da je u istom broju) medju
„vijesti iz svijeta" kaže da državni kancelar
knjaz Gorčakov težko boluje, te da je nje-
govo stanje opasno! gosp. bistrilo.
N. V. Kralj darovao je konferenci sv.
Dujma u Spljetu 50 fiorina.
Drang... ! U posljednjem smo broju javili
kako je b. Filipović, zapovjedajući gjenerô
u Pragu, dao naredbu na podredjene častnike
da uvjek po javnim mjestima imaju govoriti
samo njemačkim jezikom. Tu istu naredbu,
po nekom listu, dali su i drugi zapovjednici
vojske. N. F. P. se tomu u velite veseli,
te u br. od 20 tek. na uvodnom mjestu kao
od milinja iztiče : „Hrvati Filipović i Jova-
nović, danas su hranitelji niemstva*4. Presse
zaboravlja da Filipović i Jovanović nijesu
nego dvojica a da ima milijunâ hrvata koji
ne diele njihove u tom nazore.
Bečkim listovima javljaju da je ove go-
dine dobro prošlo novačenje u Boki Kotor-
skoj. Od 600, koji se prikazali, uzeto je
137 ; od tih 65 spada na kotorski novaČni
kotor, 29 na novski, 26 na budvanski a 17
na risanski.
Pišu nam s Jelše, 15 ožujka: Pri odlazku
ovde bivšeg carinara gospođina Kuniće,
dužnost nam je izrazit našu žalost rad gu-
bitka vriednog činovnika, poštenog čovjeka,
častnog prijatelja. U jutro vijanje barjaka
po varoši i pucanje mužara sjetilo je sva-
koga na čistu harnost prama gospodinu Ku-
nići. On je pošteno djelovao i nepristrano
se podnašao u svim pokretima naše varoši,
te je zaslužio da ganuti varošani odprate
ga na put u samoću Šolte; mjesto njemu
odredjeno. Uhvamo da visoka vlada procie-
niti će vriednost gosp. Kuniće te uz nje-
govu službu od punih 30 godina nadarit će
ga premještenjem u mjesto pristojnije, što
iz srdca žele mu Jelsani.
Primamo iz Supetra na Braču, 14 ožujka:
Hora je da se latim pera, eda vam koju i
na obranu izigranog svećenstva izrečeni,
tim više jer smo na izmaku korizmenih bo-
goljubnih dana kad svaki pravi kršćanin-
katolik uredi svoje posle sa Sudcem živih
i mrtvih; i radi ne manje važne okolnosti
da pošteni, valjani i odlučni borioci za vjeru,
| budu sve to bolje bieloin svietu poznati.
ljan, koji je predvodio Graničara i
Dalmatina, Slavonca i Zagorca, oto-
čana i kopnenjaka, a na komu su bile
upisane one dvie zlatne rieči: Bog i
Hrvati ? Gdje je zlatno poštenje, tvrdi
značaj naših kremenjaka iz Krajine i
Banovine, koji premda pod mušketom
i pod batinom, poprimali su svako za-
konito sredstvo da se otresu nametnute
tudjinštine? Koja razlika od onda u
neustavnoj Krajini, u neprobudjenom
vieku narodnosti i danas u Dalmaciji
u razvikanom vieku jednakosti, slobode
i narodnosti? Gdje li doba kad na
početku ustavne borbe nazad dvaestak
godina prvim Člankom narodne stranke
orilo se: sjedinjenje s majkom Bano-
vinom? Kako to, da ovako stožerna
točka u brzo zamre, i da ustupi mjesta
nehajnom i mrtvom muku ? gdje li srdca
ustati na obranu ove točke jedan prama
trideset ?
Ah diži se, diži, mili rode moj; tari
suze sa lica, oblači pirne odjeće i skoči
na noge junačke^ poteci na izborno
trkalište, ušutkaj zloguke jezike, iznesi
tvoje tuge i žalosti, pak nadji liečnika
od srdca da ti ih vida. Ali što velim ?
Netreba tebi da tražiš liečnika, oni tebe
traže, oni se skitaju oko tvog poštenog
doma, i kao uličarski mudraci iznašaju
tvoje rane, tvoje nevolje, ali u isto
doba tako brzo traže im lieka t. j.
daju im oni isti lieka. Na oprez od
ljudi ovakove fele! na oprez od ume-
tica! Narode i vi vodje naroda, osvr-
nite se na prošlost, uočite sadašnjost,
a bacite pogled na budu ćnost, te
ako nećete robovati, odlučite se po-
služiti ovim sredstvom koga vam
pruža vaš milostivi vladar, da se do-
kopate vaših prava, da nastupite novi
život ustavnosti. Utuvite u glavu da
ste Hrvati i hrvatske majke sinovi, a
ničije sluge ni robovi. Razaberite da
ste gospodari vi u vašoj kući, a ničiji
izmeti ni nametnici. Doviknite, da svi
pokušaji ugrijanih i slavohlepnih glava, i
da na vašem hrvatskom zemljištu grade
nova sjemeništa raznarodjivanja i ne-
kojih pokusa šarovitanja hrvatskih
prava za volju umišljenih centralističuih
koristi razbiti će se o one grudi, o koje
su se razbili čopori divljih Tatara,
nasilnih Magjara i Niemaca, a bezazle-
nih prijatelja Mletčića. Diži se, diži,
mili rode moj, na ustavno zemljište,
da svečano odlučiš ili ćeš biti svoj
ili izgledati darove i milosti od dru-
goga. Zirni okom tamo preko Velebita
na one vrle zatočnike hrvatskog prava,
koji pod lozinkom Bog i Hrvati i u
nas prokrčuju put, da s njima zajedno
slavimo na uskrsnuću majke zajedničke.
Kako nam je povest s jedne i druge
strane upisana u jednoj knjizi pod
imenom „Poviest Hrvatska", tako budi
nam i jedna borba politička. Tada biti
ćemo jaki, slobodni i veliki.
iTi^^Gi^lb*^
I s toga slavimo mi sv. Savu u školi!
Vaša djeca načiniše u školi i znadu već
danas da je sv. Sava živio prije (gotovo)
sedam stotina godina (+ 1237. god.) Sava
je najmladji sin srpskoga samodržca Steva-
na Nemanje, a mati mu je Ana, kći bosan-
skog bana Borića. Rodio se Šava u gradu
Raškoj, u današnjem Novom Pazaru (1169
g.) Na krštenju bilo mu je ime Rastko,
a u manastiru je uzeo ovo drugo svetačko
ime. Sava je bio najstariji vladika srpski.
Ovamo je pomogao narodu svome. Od gr-
čkoga cara i patrijara izvadio je slobodu
srpskoj narodnoj crkvi, pa složno s Grcima
odbijao samovolju latinsku i tudjinsko go-
spodstvo od naše narodnosti i vjere.
Pa naučiće djeca još i više, te će vami
kazivati posije kod kuće. I tako će biti, ako
Bog da, veselija svijeća božienja, biće kra-
snija krsna slava, biće vruća ljubav bratin-
ska, biće naša kuća mirisavija, biće majka
poštovanija; otac će biti sretan. Ovako će
bogojaviti se blagoslov jordanski opet i
medju nami!
A na svršetku ovo želim: Neka nam se
naša škola visi i širi, a iz škole ozivljuje
na novo lijepi stid, važnost, poštenje i svagda
trijezna pameti I u to ime naše poštovano
Dnevne viesti.
Riečko pitanje. Regnikolarno oda-
slanstvo, koje se dne 21 tek. sakupilo
u Budimpešti da vieća o riečkom pi-
tanju, sastoji iz triju odaslanstva. Čla-
novi su hrvatskoga odaslanstva: Mi-
halović, Miškatfvić i Spevec od vla-
dine stranke a Dr. Košta Vojnović od
neodvisne narodne stranke; u ugarskom
su odaslanstvu: grof Cziraky, Eber,
Falk i Vizsolyi; u riećkom: načelnik
Ciotta, Jeletić, Thierry i Terzi. Pred-
sjednikom je ugarskoga odaslanstva
grof Cziraky a izvjestiteljem Maks
Falk; hrvatskoga je predsjednikom
Dragutin Mihalović a izvjestiteljem
Josip MiŠkatović ; ugarskoga je pred-
sjednikom Ciotta, izvjestiteljem Thierry.
— Slobodi pišu iz Pešte : Regnikolarno
zagrebačko odaslanstvo dne 18 tek. na
večer prispjelo i odsjelo je u svratištu
„Jagerhorn". U pratnji nalazi se neki
vladin činovnik Sišman Hernheiser.
Uvodni Članak Budapesli Hirlapa od
19 o. mj. po svoj prilici iz pera bar.
Ivora Kaasa preporučuje, da, pošto
se hrvatsko odaslanstvo nemože uvje-
riti (glede magjarskoga prava na Rieku.
Op. D.") neka se posvema mirno-
idje, ter neka se sporazumi s RieČa-
nima, jer Hrvate već saslušaše, a to
je po shvaćanju magjarskoga novinara
dosta. Privremeno stanje neka se što
prije prekine. Drugih glasova u no-
vinstvu neima. Hrvati ponieli su sobom
sa poznatim §. 66 izkićenu nagodbu.
Češki sabor. Dne 17 tek. bio je razpušten
češki sabor, a novi sabor, koji će se ovih
dana izabrati, sazvan je za dne 5 srpnja.
Razpušteni sabor bio je izabran rujna god.
1878; bio je dakle razpušten godinu dana
prije no mu je izteko redoviti rok. Dosa-
dašnji sabor imao veliku „ustavovjernu"
većinu, kao nijedan od prijašnjih sabora,
jer god. 1878 uslied privremene i slučajne
obustave nekoliko konservativnih glasova
takozvana „ustavovjerna" stranka bila je
predobila i u fideikomisnom velikomposjedu.
Bilo je — izuzam dakako viriliste — iza izbora
83 (68 staročeha a 15 mladočeha) čeha a
152 ustavovjerca. Izbori g. 1878 obavili su
se dakako uz neke znakove, koji su slutili
na promjenu u unutrnjoj politici, i s toga
su česi ušli u sabor — dakako uz ogradjenje
prama svemu onomu što se bez njih učinilo
— te su potakli i pregledbu izbornoga pra-
vilnika, što je bilo i zaključeno u formi
saborske resolucije, ali što je dosad usta-
vovjerna većina uviek odgadjala. Izbori pako
koji će se obaviti dojdućega mjeseca poti-
snuti će „ustavovjerce" u manjinu; jer ne
samo fideikomisni veleposjednici ovoga će
puta birati u autonomističnom smislu, već
će u istom smislu birati i nefideikomisni
veleposjednici, koji sami biraju 54 zastu
pnika. Po svoj prilici česi će predobiti i
neka izborništva u gradovima i trgovačkim
komorama, i tim zadobiti dvie trećine gla-
sova. Ipak ni to nije dosta, jer u Češkoj
još obstoji odredba, po kojoj da se promieni
izborni pravilnik od potrebe je ne samo
dvie tretine glasova, već i da bude prisutno
barem tri četvrtine zastupnika. Broj pako
zastupnika, uračunav i glas rektora češkoga
sveučilišta, iznosi 242. Da se dakle promieni
izborni pravilnik i t. d. od potrebe je da
bude 182 zastupnika prisutna, a da na to
pristane 121 zastupnik; „ustavovjerci" pako
mogu računati barem na 70 glasova i tim
osujetiti namjere većine. U ostalon N. F.
Presse i Deutsche Zeitung već su počele
pjevati „elegije" ; dočim Narodni Listy
otvoreno kažu, da će ovoga puta Oesi pa-
metnije postupati no g. 1871.
O izborima u izvanjskim obćinama tali-
janskoga Tirolja, koji su se obavili dne .22
tek., primamo sliedeće viesti. Bili su iza-
brani konservativci-katolici: grof. E. Thun i
bar. Menghin, dekani Valentinelli i Zortea,
b. Hippoliti, grof. J. Spur, Marini i Dordi ;
slobodnjaci-ustavovjerci: Debiasi, Fedrigotti,
D.r Marchetti i Paolini.
Željeznička nagodba od 9 svibnja. Skup-
ština četiriju vlasti, naime Austro-Ugarake,
Turske, Bugarske i Srbije, koja je prošlih
dana viećala u Beču, uglavila je ugovor o
iztočnim željeznicam. Ugovor proteže se na
obe željezničke pruge, kojim će se svezati
Beč i Carigrad s jedne, a Beč i Solun s
druge strane. Sveza sa Carigradom izvesti
će se prugom, koja je u svim djelovim o-
sigurana; posliednja je postaja te pruge Sa-
rembey, konačna točka pruge Carigrad-Plov-
div, koja se već nalazi u prometu, to je
pruga Zemun-Biograd-Niš-Pirot Caribrod-So-
fija - Baherel - Belova - Sarembey. Željeznička
pruga, koja ima spojiti Beč sa Solunom,
priključit će se kod Vranje srbskoj pruzi
Biograd-Vranja, odavle sagradit će se kolo-
tečina do koje točke željeznice Mitrovica-
Solun, negdje u okolici Prištine, koju Tur-
ska bude smatrala najprikladnijom. Da se
konačno ustanovi priključna točka, što se
ima obaviti kroz godinu dana, preduzet će
povjerenstvo, koje će se u tu svrhu izabrati,
na licu mjesta tehničke izvide. Kao konačni
rok, do kojega se imadu izgraditi sve pruge,
tako za uzpostavu sveze sa Carigradom kao
i sa Solunom, ustanovljen je 15. listopada
1886. U 3 % godine imaju se dakle sve
nove pruge predati prometu.
Kako je poznato, carigradska vlada dugo
se je ustručavala sklopiti ugovor, navodeći
svakojake političke i ine razloge, dok se
napokon nije sklonula zadovoljiti željam au-
stro-ugarske carevine. U 3 1/<2 godine imaju
se, tako ustanovljuje ugovor, izgraditi sve u
njem navedene željeznice. Tim željeznicam
svezat će se središta Austro-Ugarske, Beč
i Budimpešta, izravno sa turskim carstvom.
Sveza sa Carigradom izvesti će se preko
Biograda i Niša u Pirot i Caribrod, odavle
teći će pruga bugarskim zemljištem preko
Sofije u Bukarel, a zatim turskim zemljištem
preko Belove u Sarembeg, koji je konačna
postaja sadanje željeznice Carigrad-Piovdiv.
Druga željeznica, koja će Austro-Ugarsku
svezati sa Solunom, poći će od Vranje, po-
staje na srbskoj željezničkoj pruzi; Turska
pak obvezala se je sa koje god točke po-
stojeće solunsko mitrovačke željeznice sa-
graditi prugu pravcem proti Vranji. Procrt
turskih priključnih pruga ustanoviti će se
zajedničkim sporazumljenjem.
Od ustanova ugovora o iztočnim željezni-
cam najzamaŠnija je ustanova, koja izriče,
da iztočne željeznice moraju imati isti raz-
mak tračnica kao i austro-ugarske željeznice,
čim će austro-ugarski parovozi i vagoni je-
dnostavno prelaziti na tračnice iztočnih že-
ljeznica, koje neimaju isti razmak. U toj
ustanovi jest uspjeh tako za gospodarski
kano i za vlastni položaj carevine na iztoku.
Pri krunitbi u Moskvi Austro-U-
garsku carevinu zastupa: Nadvoj-
voda Karlo Ljudevit sa -suprugom.
Svita: 1. Grof Pejacsevics, nadvojvo-
đin komornik; 2. barun Dlouchovski;
3. grof F. Deyen; 4. grofica Schön-
feld, naddvorkinja nadvojvodinje; 5
grofica Zichy, počastna naddvorkinja;
6. pukovnik pl. Wense, zapovjednik
11. ulanske pukovnije; 7. pukovnik
Kuppelwieser, zapovjednik 61. pješačka
pukovnije.
Dne 21 tek ministar predsjednik
Tisza primio je odaslanstvo odbora
crkvenoga grc.-ist. kongresa, koje mu
je pod vodstvom Karlovačkoga bisku-
pa Stefana Zivkovića predalo spome-
nicu kongresnoga odbora odnosno na
sazov srbskoga crkvenoga kongresa na
3 doj. mj. Ministar je predsjednik od-
govorio da vlada neće se protiviti sa-
zovu kongresa, ali da želi da to bude
kašnje. Buduć je Zivković ako i iz
daleka smierao na sadašnji položaj
patrijarhe Angjelića, Tisza odgovori
da je patrijarha bio imenovan od N.
V,, te da vlada neće trpjeti da se u~
dara na njegov položaj. Liepe li mi
slobode u srbskoj crkvi!
Ubojica Majlata. Dne 19 tek. napokon
Spanga je izpovjedio pred sudcem iztražite-
ijem, da je ubio judex curiae Majlata, a da
mu je pri tom pomogo Pitely i Berecz,
Majlatov sluga.
Kako smo jur javili Prev. riešenjem od
14. travnja o. g. odobren je gradjanski par-
beni i odvjetnički red za Bosnu i Hercego-
vinu. Da već od časa, kad će gradjanski
parbeni red stupiti u kriepost, bude odvje-
tnika na razpolaganje, razpisana su već od-
vjetnička mjesta, i to: četiri za Sarajevo,
a po dva za Travnik, Mostar, Bihač i Dol-
nju Tuzlu. Kandidati imaju svoje molbe u-
praviti zemaljskoj vladi u Sarajevu. Uvjeti
sadržani su u §. 3. i 51. odvjetničkoga reda,
i glase: §. 3. Da se postigne odvjetovanje,
potrebito je: 1. bosansko hercegovačko ze-
maljsko pripadničtvo, ili pak austrijsko ili
ugarsko državljanstvo, 2. samosvojnost, 3.
pouzdanost, 4. odvjetnički izpit, položen u
državnom području austro-ugarske monarhije
ili pred vrhovnim sudištem u Sarajevu. §.
51. Za godinu dana, računajući od dana
kada ovaj zakon stupi u kriepost, mogu
sliedeće osobe, koje neimaju uvjeta, propi-
sanih u §. 4. ako zadovoljuju uvjetom u
§. 3. točka 1. do 3. biti po vrhovnom sudu
u Sarajevu, nakon izhodjena odobrenja ze-
maljske vlade, pripuštene odvjetničkomu iz-
pitu: 1. koje su prije zaposjednuća služile
kao predsjednici sudišta prve molbe ili kao
članovi prizivnoga sudišta u zemlji sa pra-
vom glasa; 2. koje su prije okupacije bile
službeno ovlaštene zastupati stranke. Ova
di molto la sua bramata diffusione. Per
quanto potessero essere indiscuttibili e se
vuole plausibili le prove a favor della sua
tesi, 1' autore con la sua precipitata asser-
zione le rovina tutte d' un sol tratto in fac-
cia a spregiudicato lettore, quando ha il co-
raggio di chiamare ciechi fanatici coloro, i
quali, non fosse altro, peí solo sentimento
di venerazione non si schierano tosto dalla
sua parte. E chi sono e quanti cotestoro
che raccomandano 1' alfabeto glagolito spinti
solo dal cieco fanatismo ? Se il rev.mo Par-
tió o chi per lui, si fosse presa la fatica di
appellarsi ai sacerdoti in Dalmazia e nelle
isole del Quarnero, vedrebbe 1'autore che
1' elenco dei conservatori avrebbe supéralo
di gran lunga quello dei novatori. Ma vc-
niamo alia realtk. L' autore sa benissimo
che per la conservazione dell1 alfabeto gla-
golito rimodernato ed abbellito come lo ab-
biamo nel Prilog sta un buon numero di
sacerdoti dalmati, al certo superiori di quelli
che firmarono la Memoria; che per dessa
sta in prima fila tutta la religiosa provincia
de'Padri del III. ordine di s. Francesco,
che da ben 5 secoli senza interruzione, non
per mera necessitá, ma per principio di sa-
cro obbligo, tuttodl conserva la Liturgia
svještenstvo Bogu se moli, i školu svoju
miluje. Pa pjevajte draga dječice punim
glasom:
Draga naša Banijo, Liko i Krbava!
Sa svih strana svi Srbi, s mora i Dunava.
(Nije li to namjerice fanariotskim duhom
izkrivljivati istinu ?!)
Un appunto air appenđtce
Per I'alfabeto latino
nella „K. D.u n.r 36. J)
Neli' appendice — Per 1' alfabeto latino —
cercando 1' autore di confutare le Opazke
za obstanak glagolice del rev.mo Parčić,
e sostenendo che nel presente risveglio per
la diffusione della Liturgia slava sia assolu-
tamente necessaria la permutazione dell' Al-
fabeto se non si voglia distrutta con quello
anche la lingua stessa, conchiude la sua
prima parte colla seguente espressione: „1' Al-
fabeto glagolito non puo esser raecomandato
che dal cieco fanatismo, o dal piú cieco o-
dio della Liturgia slava. Pur troppo e il
J) S nepri slranosti. Ur.
primo si annida nel nostro seno, e il secondo
circondaci da ogni parte". Non é nostro com-
pito il prender qui in disamina punto per
punto gli argomenti con cui lo scrittore
sostiene la sua tesi, ció potrk fare dotta-
mente, se crederk opportuno, il rev.mo Par-
éic, contro cui é principalmente diretta la
polémica, nostro é solo il divisamento ribat
tere la suesposta poco accurata espressione,
sfuggitagli certamente in un momento di e-
saltazione alia vista di due soggettive ra-
gioni. Coloro che ci circondano, animati „dal
piu cieco odio della'Liturgia slava", avranno
da esultar di gioia nelf apprendere quanta
siavi ognora concordia tra i suoi propugna-
tori, quando i conservatori del suo alfabeto
vengono appellati dai novatori niente meno
che ciechi fanatici. La questione che in al-
tra época quaiche anno piü tardi, avrebbe
potuto produrre ubertosi frutti, discussa nelle
presentí circostanze, sostenuta da pochi sa-
cerdoti di una sola diócesi del mondo cat-
tolico slavo, nel momento che si attendeva
solo 1' approvazione della s. Congregazione
de' riti perché vada sotto i torchi la ristam-
pa del Messale corretto ed aumentato, hassi
motivo a temere non dia il colpo di grazia
a tutto il privilegio nostro o almeno ritardi
Bugarin natakne na glavu srpsku
kapu, oni su mu odmah postali i
dušom i tielom Srbi! Po tom »Srp.
Glas" nema ni pojma o filologiji, uz
vas aplomb kojim se slavio da nas
pobija. Ta. u onoliko članaka što
smo ih napisali, bit će nam se barem
koja god pogreška podkrala, a srp-
ski delije nijesu znali nać nego ar-
gumenata proti sebi, a niti cigli je-
dan Bože pomori proti nama, ni in
historicis, ni in filologicis.
Ni in filologicis ? A gdje je stra-
šni citat iz Jagića?
Jest baš strašan, kako ćemo vi-
djet dojdući put.
Izjava.
Primamo i uvršćujemo:
Pri iivomu, i ako prividno tihomu,
komeSanju za saborske izbore, nastala
gdje s jednog gdje s drugog uzroka;
pri kojekakvim glasovitu, donjekle zlo-
bnim, što se o mojoj osobi ia stanovitih
šatora ovom prigodom pronose; pri sve
to većoj pogibelji da u neiavjestnosti o
kandidatu, savlada u njekojim kotarim
pometnja is koje bi se mogle poroditi
štetne posljedice; pri ovim i još drugim
ne manje tegotnim okolnostima, nameće
mi se patriotična dužnost da javno izja
vira, da se neprimam zastupničkog man-
data na saboru u nijeduomu kotaru.
Sviestni rodoljubi, koje sam od dvie
godine na saboru zastupao, kao i oni,
koje na Carevinskom Vieću zastupam,
netrebaju moje izjave, pošto sam se
š njima i pismeno sporazumio i prigodom
moga njekidašnjega posjeta pouzdano
porazgovorio. Meni je pred obćinstvom,
pred mojim narodom do ove kratke
izjave, samo da ustukaem kriva tuma-
čenja moje odluke.
Istina je, mojoj namjeri da položim
zastupnički mandat na Carevinskom Vie-
ću uzprotiviše se moji birači s vele-
važnih razloga usljed kojib smatram se
dužnim odustati, bar za sada, od svoje
namjere, te oBtajem zastupnikom na Ca-
revinskom Vieću.
Istina je, da s viših rodoljubnih raz-
loga nemogoh jednako zadovoljiti želji
onih mojih birača, koji me iznova htje-
doše, kao i nazad dvie godina, odabrati
svojim zastupnikom na pokrajinskom
saboru, kao što nemogoh odazvati se
srčenoj ponudi Imotskih rodoljuba je
dnaka zastupništva u njihovu kotaru.
Rodoljubni razlozi, koji me u svakom
mojem djelovanju vazda vodiše, koji me
nazad dvie godine prisiliše da se pri-
mim jednog i drugog zastupničkog man-
data, te koji me sada skloniše, da pro-
tiva začetoj namjeri ostanem u zastu-
pništvu na Carevinskom Vieću, razlozi
istoga rodoljublja nedopuštaju mi da se
kroz sadašnje izbore povratim na po-
krajinski sabor, unatoč živoj želji i sr-
dačnim ponudam čestitih rodoljuba, ko-
jim javno izrazujem svoju iskrenu za-
hvalnost na častnomu povjerenju.
S patriotičnih obzira nije mi proBto
ovom izjavom zalaziti u potanja razgla-
banja uzrok& koli jedne toli druge moje
odluke. Moja me saviest tješi da sam
se jednom i drugom odazvao samo gla-
su rodoljubne dužnosti. Protiva rodo-
ljublju grieši jednako onaj, koji s po-
prišta uzmiče bilo pred kojom žrtvom,
kad ga rodoljubna dužnost zove na po-
lje, kao i onaj, koji nezna svoje osjećaje
uzpregnuti, koji nije vriedan do potrebe
i sam sebe u skromnosti pregorjeti na
oltaru domovine.
Tko ovo nerazumie, ili neće da ra-
zumio, ja mu kriv nisam
Spljet 15/VI 89
Fr. Bulić.
joj kući, koje, dolazeć od Bvih naroda
monarhije, pružahu nam utjehu i snagu
u našoj težkoj boli.
Niti u Našim odnosajim k stranim vla-
stim niti u sveukupnom pravcu Naše
vanjske politike nisu se zbile promjene.
U podpunoj slozi s Našim saveznicim
Moja vlada nastoji, da se mirno razvija
sveudilj nestalni europejski položaj. Ona
se čvrsto drži nade, da će i nadalje
sačuvane moći biti blagodati mira, prem
sveudilj raste ratna snaga, koja i nas
sili, da nezaostanemo u usavršenju naše
obranbene snage.
Sažalna odluka kralja Milana Srbije,
da se odrekne prestolja, povjerila je za
malodobnosti kralja Aleksandra vlast u
ruke regencije, od koje sam na najfor-
malniji način dobio uvjeravanje, da će
dosadanje prijateljske odnošaje napram
Austro-Ugarskoj nastaviti i gojiti. Pro-
niknut blagonaklonim osjećajim za su-
sjednu kraljevinu, žalim to i sa svoje
strane pa se nadam, da će razboritost
i patriotizam Srba sačuvati zemlju od
ozbiljnih pogibelji.
U Bugarskoj vlada red i mir, ter je
ugodno iztaknuti postepeni napredak,
koji ta zemlja pravi uprkos svoga tež-
koga položaja.
Uvažujuć posve financijalne odnošaje
monarkije moja je vlada nastojala, da
ograniči ukupnu potrebu vojske i vojne
mornarice na najnužduije.
Usljed izvanrednih zahtieva neda se
najprije izbjeći nastavku onih vojničkih
mjera opreza, za koje su prošle godine
bili gtasovani izvanreuni krediti, zatim
takovih vojničkih mjera, koje su neiz
bježive za ojačanje i povišenje ratne
spremnosti vojske.
Prihodi Bosne i Hercegovine i ove
će godine za pokriće troškova uprave
tim sigurnije doteći, jer se s obzirom
na gospodarstveni razvoj može opaziti
neprestan napredak.
Dok preporučam predložene Vam o
snove Vašoj patriotičkoj uvidjavnosti,
računam na to, da ćete moju vladu
Vašom povjerljivom pripomoći poduprieti
i velim Vam: dobro došli!"
Sveučilište Laval u Quebecu (Ka-
nada) poslalo je Sv. 0. Papi adresu,
podpisanu od sveuč
gradskoga načelnika.
ravnatelja i
* * *
meniti rad dokončajte. Znamo i vidimo,
koliko se za nas brinete i kakve žrtve
polažete za dobro i napredak naš ...
Hvala Vam i slava Vam!"
Valja znati, da im se častni župnik
zauzeo ljute pravde, pri kojoj se je uprav
zahtjevalo krvavih žrtava i pregora naj-
muževnijeg; — kako će mu na koncu
izpasti? mi se uzdamo dobro, jer se jur
ukazuju najpogodniji posljedci; eto za-
brana je volunjskih gajeva jur dosti-
gnuta. I to je po selo neizkazano dobro;
još ostaje pripoznanje crkvene gore,
uhvamo se da će vrli župnik i tomu
doskočiti i pogaženo pravo crkveno na-
trag dobiti.
Nadalje hoće po što po to, da im
rtj. • • i o I ukrasi i sapuštenu crkvu. Premda na-
O10 ima nova po SVietUr | rod ubog i potrebit, premda od sve to
većih daća smeten a od nekih bezduŠ
Ovih dana bili su kod Sv. 0.
Pape: nadbiskup Anazarba, apostol-
ski upravitelj Guadalupe i 0. Csak
kapelan austrijskoga nadvojvode Karla
Ludovika.
J£raljey odgovor.
Crkvene viesti.
Prigodom podignuća spomenika
Giordanu Bruno poslano je Papi,
kako naši čitatelji znadu, silan broj
sažalnih braojavka sa svih strana
svieta. Vriedno je pak zabilježiti da
liberalna talijanska vlada dala je za-
pljeniti najnepravednije stotine tih
brzojavaka; a da se bolje vidi dokle
je doprlo tirjanstvo te vlade proti
katolicim i Papi, dosta je da nave-
demo sliedeću brzojavku zapljenjenu
Mons. Lopezu u Brindisi: „Sauctis-
sime Pater, dolores Tui sunt mei.
Confundantur superbi, quia injuste
iniquitatem fecerunt in Te: ego au-
tom exeroebor in mandatis Tuis".
#
« *
Bivši talijanski ministar i čuveni
publicista Bonghi u listu poslatu dne-
vniku Opinione predvidja žalostnih
posljedica od današnje bezvierske
talijanske vlade. Kaže medju inim:
„Mi se strovaljujemo u jakobinsku
politiku, a da se strovaljujemo, to
je već, čini mi se, ušlo u svačije
osvjedočenje".
* # *
Papa opredielio je visoko odliko-
vanje za gospodje, koje se odlikuju
kršćanskom krepošću i svojom lju-
bavlju za crkvu. Potaknuo je na to
Sv. Otca patrjarka jerusolimski, Vin-
cent, čiji je predšastnik još od pape
Pia IX. dobio ovlast, da smije i go-
spodjam podieljivati vitezici red sve-
toga groba. Ovo je Papa prihvatio
te je odredio, da se prema ustano~
U Kladnu, o tjelovskom obhodu ru-
dnički radnici počinili su krvave iz-
grede, porazbijali prozore na obćinskoj
kući, težko ranili kotarskoga povjere-
nika, provalili u obćinsku kuću i tu po
svim pisarnam spise razderali i kroz
prozore bacali, a zatim se uz veliku
viku uputili do kuće rudarskoga ravna-
telja Bachera, gdje su sve pokućtvo
razmrskali i oplienili. Samu kuću netko
je podpalio, nu vatra bi u brzo uga-
šena. Žandari su pucali u razjarene ra-
dnike, od kojih su dvojica ostala na
mjestu mrtva, a dvanaest ih je težko
ranjenih. I stan načelnika Hrabea sa-
svim su opljačkali; sam načelnik sa
svojom obitelji se je sakrio u samostan
milosrdnih sestara, a odanle kriomice
pobjego iz grada. I Bacher je pobjego
u Prag. U 7 sata u večer stigla su dva
bataljuna vojske iz Praga.
Pozatvarana je množina radnika; do-
sele ih je 55 odpravljeno k sudu u Prag.
lztraga je dokazala, da su nemiri bili
promišljeni i pripravljeni.
„Berliner Tagblatt" donosi članak, u
kojem dokazuje, da je Rusija spremna.
Postavila je sedam korova vojske proti
Njemačkoj, a osam proti Austriji. Ru-
sija kani Austriju tako dugo na Bal-
kanu dražiti, dok Austriju neizazove
na napadaj a za taj slučaj nije po u-
govoru Njemačka obvezana priteći Au-
striji u pomoć. S toga Austrija neće da
se dade zavesti na navalu; nu veliko
je pitanje, da li je takovo otezanje još
za dugo moguće.
„Budapešti Hirlap" imade iz Novoga
Sada brzojavku, da je ondašnja poli-
cija zaplienila dvie tisuće spomen-me
dalja, koje je dao tamošnji trgovac A-
leksijević prirediti za kosovsku sve
ćanost.
Budimski episkop Arsenije Stojković
i vršački episkop Nektarije Dimitrijević
razaslali su na svoje svećenstvo i uči-
teljstvo okružnice, u kojim Btrogo za-
branjuju učestvovanje kod kosovske sla-
ve, navlastito, da nesmiju držati propo-
viedi ni druge govore i da se nesmiju
pridružiti nikakvome sboru. U nekim
pako povećim ugarskim mjestim po-
zvali su predstojnici političke oblasti
predsjednike srbskih pjevačkih družtva,
te im saobćili, da će im družtva s mjesta
bez ikakve iztrage biti razpuštena, budu
li učestvovala kod kosovske slave.
Carskim ruskim ukazom naredjeno
je da se knezovi iz carske porodice u
buduće nesmiju ženiti sa osobam nepra-
voslavne vjere. Ako bi se koji knez ili
kneginja htjeli vjenčati sa inovjernom
osobom, ova će osoba morati još prije
vjeritbe preći na pravoslavnu vjeru.
nika odrt do kosti, ipak svojim neu-
mornim nastojanjem sveti „put križa"
im podavno nabavio; a danas dušu im
razveselio divnim kipom Blažene Gospe
od zdravlja, koju mu velevriedni stare-
šina samostana Karina naruči iz Tirola.
Kad ju nazorico motriš, bi reć, sad na
će progovorit i svojim milostima te
obasut.
Preko dvie stotine duša, muških i žen
skih pohrlilo do manastira Karina da ju
najsjajnije pod svionim barjacim i pri
pucnjavi pušaka iznese na Kruševo. Kad
ju vidiše, žive duše nebi, koja od ra-
dosti neoborisuzam inezavapi: „Majko
sladka! svrni milosrdne svoje oči i na
nas nevoljne štovatelje tvoje". U naj
ljepšem redu, u dvie povorke uredan
puk, sjajno vozio se njezin Blavni kip.
Na susret joj iztrčalo malo i veliko, da
vidi, da se pokloni Božjoj raajci. Kako
čujemo tekar na njezin godovni dan 21
studenoga, bit će svečano postavljena
na svoje prestolje. Dotle vrli će im žu-
pnik nabaviti i sv. Antuna od Padue,
uz drugo nakiće, da u sebi liepu al
golu naresi im crkvu.
Mi taj veseli dan najželjnije očeku-
jemo. K. J.
Sa Cetiusko-Imotske granice,
15 lipnja.
Ovih dana bili su na Tijarice u sv.
poslanju M. P. O. O. isusovci Jeramaz
i Buontempo. Akoprem je bilo kiševito
ipak je pučanstvo Tijarice i drugih o
bližih sela pristupalo u liepu broju na
sv. izpovjed, mise i propovjedi. Isusov-
cim i gospodinu župniku O. Ivanu Sko
pijancu bili su na pripomoći izmjenice
Cetinsko-ImotBki Župnici svietovni
redovnički. Bio je na zagorju divan
prizor i velika duhovna utjeha gledati
mnogobrojno pučanstvo hrleće na po-
mirbu s Bogom, a od šest do osam mi-
snika svaki dan neumorno je radilo na
spas duša u Vinogradu Gospodovu. Pu
čke, ganutljive propovjedi M. M. P. P
Isusovaca našle su odziva u kršćanskih
srdcih pravovjernih slušalaoa, osobito
pak kad bi naš Dalmatinac O. Jera
maz-koji dobro poznaje naš jezik i ćud
puka — načeo kuditi i dokazivati zle
posljedice grieha, to jedino mogu poj
miti prisutni slušaoci, koji su rado pri
stupali, a radostnije se svojim kućam
povraćali. Po tomu se vidi, da je ploc
neprocienjiv, trud plodonosan, požrtvo
vanost neopisiva.
Otci Isusovci divili su se amošnjemu
misničkomu skladu videć svaki dan iz
raznih sela obaju nadžupničtva pristu-
pati misnike na pripomoć njima i vr-
lomu župniku 0. Ivanu Skopljancu. Na
ovi misnički sklad Isusovci su uzhitno
zahvalili izrazujuć svoju tvrdu nadu, da
će i unapried ovi lovor-vienac ljubavi i
sklada resiti pomazanike Krstove.
Vami, Mnogo Poštovali Otci Isusovci,
Svemogući Bog rad nadoknadio, dušu
okriepio, tielo usnažio, da i u buduće
neumrno uzmogli vršiti apoštolski po-
sao; a Otca Skopljanca u junačkom
zdravlju uzdržao do stare starosti me-
dju svojom skladnom braćom i dobrim
pučanstvom!
—-—
*
* *
Primamo: U „Katoličkoj Dalmaciji«
u br. 42 javljeno je, da je kandidatura
aila ponudjena') od središnjeg odbora
u Zadru veleuč. D. S. Buzoliću, a o-
vaj da je odbio jer nije htio imati ni-
sakve obveze sa ljudim odbora. Ova
viest nije sasvim točna, jer veleuč. D.
S. Buzolić kojemu je kandidatura bila,
ponudjena od uplivnih ličnosti iz ob
ćinfi ovog kotara, mnije se htio prisnit,
za to što mu je dobro poznato, da sre-
dišnji odbor po običaju želi imati za*
dnju rieč i hoće da njegovi predio-
ženici budu izabrati u sabor.
Kruievo, 23 lipnja.
Spomenit je današnji dan za selo
Kruševo. Ako nigda to su danas Kru-
ševljani divno iztakli svoju ljubav ine
izbrisivu privrženost izkazali prama
župniku vlč. O. A. M.,1) koji im je u-
suprot svim dušmanskim spletkam i cr
nim opadaj im, dosta dobra uradio, ako
prem svaku i dovršio nije; ipak haran
narod pripoznavajuć njegove zasluge,
krasne želje i podhvate na korist ovoga
zabataljenoga sela i grozno sgnječena,
danas mu zanosno klicaše: „Slava Vam,
oče! i neupustite nas nego Vaš ple-
* *
PrekojuČer bilo je ustoličeno novo
obćinsko upraviteljstvo u Šibeniku. Na-
čelnikom Ante Šupuk.
* * *
Iz Šibenika: Na dan sv. Vjekoslava,
liepa kita učeće mladeži mužke i žen-
ske, pristupila je sv. pričesti. Istog«
dane presvietli biskup podielio im je i
svetu potvrdu, u crkvi sv. Lucije.
• * *
Kada je Nj. Veličanstvo naš kralj Yam pravila toga reda, mogu sva . .
primio ddsgacij« odgovorio je na po- lri slepena toga reda podieljivati ffO- ') l8tinft ie da s1*8 0 napadaju na žu- Imotskoj podporu od 100 faor. za na-
zdrav predsjednika sliedeće: .Iskrenim 8podjam. S vitežkim redom dobi- | ?°ik_a. ^^V^J^t^h I a™ P°treb,t
zadovoljstvom primam na znanje uvje- I yaju odlikovane ujedno naslov Do-
jenje odanosti, koje ste na mene upra-
vili pa ganuta se srca sjećam bezbroj-
nih izjava neuzkoiebive vjernosti i pri-
vrUnostf M«ni, ceiarioi i kraljici i Mo-
mina Sacri Sepulcri
• • #
ali mi kazati možemo da tu prsta
ničijeg nebijaše do znanih i neznanih,
krvnika, jer cio narod se bijaše u-
palio tako da za mal do naj užasnijeg
prizora nedodje.
Opanka dopisnikom*
# * *
U Šibenskom polju pojavila ie jepe.
ronospora.
« * *
Domaće Viesti.
Ministarstvo za poljodjelstvo brzojavno
je odobrilo mjere proti peronospori, i
dozvolilo namjeetništvu podporu od 1000
fior. za potrebita providjenja.
Zem. odbor namienio je takodjer u
ovu svrhu 1.000 f.
* #
Njegova Preuzvišenost gosp. namje-
stnik udielto je župskoj crkvi u Zupi
Iz Šibenika:
Mlado tamburaŠko družtvo „Krešimir*
na Ivanjdan, po drugi put je razvese-
lilo šibensko obćinstvo, svojim milozvu-
čnim tamburicam.
* * *
Svi rodoljubi, koji su primili pozive
za predbrojbu Kačićeve Pjesmarice,
moljeni su, dotične arke kod Bebe usta-
viti, a javiti podpisanomu, na dopisnici,
broj predbrojnika pučkoga i sjajnoga
izdanja, što prvo. Tko bi želio tvrdo
vezanu Pjesmaricu, ko „Pjesnička djela
P. Preradovića", neka izvoli javit se
odmah, a odbor će se pobrigat za po-
sao kod knjigoveže Matice Hrvatske.
Gdje nije doprao poziv, neka izvole
rodoljubi postarat se, jer će se naklada
Pjesmarice pram broju predbrojnika,
najdalje do 15 srpnja, udesiti.
Gradac u Primorju 24 Lipnja 1889
Odbor za Kačićev spomenik.
• * *
Biograd 26 Lipnja: Večeras na fiest
sata svršiše izbori. Uprkos nasilja i
presiji obćinskih organa poraženi su
pristaše Allegretti—Lukačića. Jedanaest
birača oporbe dati će svoje glasove po-
štenu kremen—Hrvatu. Prosvjed proti
narodnjačkom nametnuću. — Odputova
odmah načelnik da dade kobnu viest
g. Klaiću. M. E.
* • •
Redarstvenim dopisom obaviešćen je
predsjednik zagrebačkog odbora za pro-
slavu uspomene kosovske bitke u Za-
grebu, gosp. Franjo Arnold, da se kon-
cert koji su namjeravala prirediti On-
dješnja pjevačka družtva u strieljani
dne 27. o. mj. zabranjuje.
• * *
Nazad dva dana počeli su izpiti zre-
losti na ovdješnjoj gimnaziji i na uči-
teljicu u Arbanasim.
Obćeštovani vojnički kapelan u Za-
dru, velečastni Jakov Marzidovšek, pre-
mješćen je u Goricu; a na njegovo
mjesto u Zadru dolazi župnički* upra-
vitelj u Lokvam, velečastni Ivan Klo-
bavs iz Goričke nadbiskupije. Bratu
Slovencu Marzidovšeku, koji u otmenijim
krugovim Zadarskim ostavlja najbolju
uspomenu, nazivljemo sretan polazak,
s željom da ga opet brzo vidimo u ovim
našim krajevim ! N. L.
U proračunu za Bosnu i Hercego-
vinu potreba dieli se u ove naslove*,
središnja uprava 722.690 fr., unutrašnja
uprava 5,027.384 fr., uprava financi-
jama 3,399,867 fr. pravosudje 536.700
fr., ukupno 9,686.641 fr. Pokriće pro-
računano je ovako: unutrašnja uprava
428.850 fr^financijalna uprava 9,305.300
frM pravosudje 2000 fr., ukupno 9,736.150
fr. Suvišak 49.509 fr.
* * #
Jugoslavenska akademija znanosti i
umjetnosti drži danas javnu sjednicu, u
kojoj će čitati akademik dr. Pr. Rački
razpravu: nO stanju Srbije neposredno
prije kosovskoga boja, o kosovskomu •
boju na Vidov dan god. 1389 i o nje*
govim posljedicamu ,• zatim akademik
d.r F. Maretić razpravu: nO kosovskim
junacim i dogodjajim u narodnoj epici".
>) Uprav rečeno je »potaknutu" od »red.
od. 0|> Ur*d\
ning posredovali su, da bi bespo-
slica prestala, ali uzalud, le lord
mayor i anglikanski biskup izgubiv
nadu u uspieh oduslaše od daljeg
nastojanja. Stozornik Manning nasu-
prot htjede uztrajat i viest ix Lon-
dona javlja, da mu je pošlo za ru-
kom podpuno izmirit radnike sa go-
spodarim Obće je nakon toga na-
stalo ćustvo zahvalnosti napraui Mau-
ningu. Opazit je, da su većina ra-
dnika protestanti
* * *
„Journal des Debats" ima iz Kima
brzojavku, u kojoj se kaže da je
početkom prošloga srpnja poslanik
njemački pitao audienciju kod Pape.
U toj audjenciji poslanik je gledao
nagovorit Papu da nebi ostavio Rim
u nijednom slučaju, te je išao toliko
daleko, da je obećavao Papi da će
saveznici prisiliti Italiju nek promeni
svoju crkvenu politiku. Pored svega
toga, Papa i njegovi savjetnici o-
staju pri tom, d;» se Rim ima sva-
kako ostaviti u slučaju rata. Tako
„J. de D,".
u
Što ima uova po svietu?
Uslied obavljenih izbora u Prag« od
nosaji stranaka u novom češkom saboru
ovako će stajati. Sabor broji 242 člana.
Nu ako Niemei ne dodju u sabor, tada
ostaju 172 Od ovih, pet je virilist-i, 55
»taročeha, 70 feudalnih veleposjednika, a
42 mladočeha U zadnjem saboru nije
bilo nego 10 mladoČeha Danas mlado
Česi imadu većinu u kuriji vanjskih ob
ćina, te mogu birati dva člana u zemalj
ski odbor.
„Boheruija" naviešta, da će češko fe-
udalno plemstvo povesti sa njemačkom
strankom nove dogovore o izmirenju, pri
čem će posredovati ustavovjerno plem-
stvo, naročito knez Schonburg. Ra i i se
0 tom, da se Niemei vrate u sabor. „ Hlas",
glasilo moravskih StaroČeha očituje, da
je češko državno pravo takodjer osnov
politici moravskih Staročeha, koji moraju
tražiti samostalnost zemalja češke krune
1 krunisanje češkoga kralja.
Naredbeni vojni List objavljuje pre
mještenje gjenerala topništva, vojvode
Wiirtemberskog (vojnog zapovjednika u
Lavovu) u Gradac; gjenerala topništva
baruna Schonfelda iz Graca u Beč, gje
nerala konjaništva, kneza Windiscbgrat
za, u Lavov ; donosi uz to imenovanje
gjenerala topništva, baruna Koniga, vr-
hovnim nadzornikom pješadije; premje-
Henje gjenerala topništva Reinlandera
o Przemišl i podmaršala grofa Grtinne
za zapovjednika u Zlatni-Prag; imeno-
vanje podmaršala Kriegkammera zapo-
vjednikom u Krakov i podmaršala Egi-
harza zapovjednikom Krakovske tvr-
djave.
Iz Niša javljaju sliedeću sensaci jonalnu
zgodu: Englezki konsuo u Nišu, Raynold
Macdoneld odputio se je sa svojom su-
prugom i jednim prijateljem na lov u
Novoselo, dvie ure od Niša. Netom su
nekoliko hitaca izpalili, napadoše jili se
ljaci štapovim a pošto su jih zlastavih,
odvedeše jihu mjesto. Putem podje ipak
Englezu za rukom da urnakne. Odtrći u
Niš i priobći zgodu okružnomu načel-
niku, na što taj odasla odmah u Novo
selo 15 oružuika, koji izbaviše englez-
koga konsula i ženu mu, pošto su 6 sata
bili zarobljeni. Pohvatano je šest selja
ka, koji su nasilje izveli. Čim su en
glezki konsuo i supruga mu došli u Niš,
odputiše se k njima niškt načelnik, onda
vojene i gradjanske obi.isti, te požalise
nezgodu. 1 regenat Protič, koji se je
slučajno desio u N,šu, požalio je konsula,
te mu u ime namjestništva obećao, da
će se krivci strogo kazniti.
Kako javlja „VViener Tagblatt", po-
zvati će se doknadni pričuvnici u cie-
Ioj monarkiji, koji su po upvom zakonu
unovačeni u god. 1889, do 50 000 ljudi,
1 listopada na osamdnevne vojne vježbe.
„Slovenski Narod" ima članak pod
naslovom „Tužna Koruška*' — Sve sa-
da-uje molbe da bi se ustrojilo sloven
skih škola ostale su dosad bezupješne,
te se u Koruškoj, u tom pogledu, danas
gore stoji neg> 30 godina nazad. Sve
ide na to da se uguši slovenski živalj
Nadje se kadkad koja poštena duša kao
što je biskup Funder, koji sasvim da
Niemac uvidja potreba da se slovenski
propovieda. Nu drugi biskup — Kraki
— dr. Kahn, taj mrzi sve sto je slo
vensko i proganja svećenike, koji sla
venski ćute.
su : Našoj braći nemoguće je živjeti s onu
stranu Dunava pod ugarskom vladom.
Dne 29 kolovoza prešlo je preko 40 biv
ših krajišnika iz Harčeva i Omolicekod
Paučeva, da u kosaničkom kotaru nabave
zemalja, koje je vlada doznačila za 150
nasfeljeničkih obitelji.
„Moskovski je Viedom• >stipriobeuj.i
službeni iakaz o ruskim financijama kroz
pet mjeseca godine, te dodavaju neko-
liko veoma povoljnjih primjetaba. Od i
siečnja do 1 lipnja ušlo je u državnu
blagajnu rubalja 325,331.000, dočim lanj-
rke godine nije bilo ušlo za isto vrieme
već rubalja 292,208.00a U tom razdo
biju potrošilo se je 308,754000 rubalja,
dok se je lanjske godine bilo potrošilo
313,151 000.
Rana na glavi koju je zadobio mini-
star predsjednik Crispi u Napulju kame-
oni bačenim od nekog Capuralia opa-
snija je nego se misli, nu nije smrtna.
Bfimarck je brzojavno čestitao Crispi-
u, želee mu da se što prije oporavi i
da ga Providnost sačuva od sličnih po-
kušaja. Crispi, zahvaljujue, odvrati da
život zahvaljuje Providnosti i da će ga
posvećivati kralju, zemlji i evropskom
miru.
„Reuterov office" javlja iz Bombaya:
Kod muhamedanske svetčanosti u Roh-
taku pobiše se Muhamad^nci i Hindusi.
Policija pucala je u ljude, te je mno-
go osoba postrieljano i izranjeno. Sada
se boje, da će u Delhiju planuti novi
nemiri, budući Muhamedanci kane osve
titi uvrjede nanesene braći jim u Rohtaku,
Crispiu je znatno bolje. Kako su lie-
čnici izjavili, bio bi kamen Crispia, da
je udario u sljepočieu ili koju drugu
važnu stranu glave, jamačno ubio.
14 rujna.
„Corriere della Sera" javlja da će u-
sred posredovanja cara Vili ma nas kralj
posietiti Umberta u Napulju mjeseca li-
stopada.
Knez Schonburg iz Praga pitao )e
eksekutivni odbor njemačkih zastupnika
u Ceskoj, kako bi se on držao prema
tomu, kada bi vlada sazvala u Beč za-
jedničku konferenciju, da se postigne
sporazumljenje izmedju dva plemena u
Ceskoj. Eksekutivni odbor izjavi, da je
spreman izaslati u tu konferenciju zastu
pmke no uz naročit uvjet, da je vlada
spremna načelno susresti sadanje želje
njemačkoga pučanstva, da će se otvo
reno izjaviti proti češkom krunisanju,
koje nije(?) u skladu s ustavom, te ta o
vom nedvoumnom izjavom umiriti au-
strijske Niemce.
nazvao političkom nezrelošću. Tako
jest. Jere napokon sva današnja politika
nije drugo do ćorbine ćorbe ćorba Po
litika je današnja samo mutežni labi-
rint. Tu ljudstvo ko na glavnji mravi
se koprcaju, ter tko biva hitropametniji,
glavu izbavlja. U današnjoj našoj poli-
tici je podloga: likohimstvo; načelo:
nepoštenje, a konac: čast i novac
Grozno i strašno to je da dan danas po
štenjak živit nemože, nit u ikakvo dru-
žtvo da ga se primi, nego svi u brk
mu se belje i gadi jim ae na nj Sra-
mota. IJ nakrst tužne Dal nacija uzjo-
gunila se nevjera i nopoštenja. Skuto-
noše visokih krugova zabreknuli sve
pod moraš Na se! turska sila već uni-
štena je ...,,
Divio sam se četovodji R. .nu krajini,
kad mu se u razgovoru otaće: Nesretni
smo! Mi u Dalmaciji se ciepamo, ali
ciepati se moramo, jer se stranke raz-
trovale dozlaboga; svak na svoju misli,
sudi, djeluje; ideal izpirio, značaj za
maglio se i oblatio, a načelo sveto naj-
»ratnotnije okuženo, barjak narodni
Kod saborskih izbora u Pragu dne 17
tek. izabrauo je svih pet staroćesk>h kano
didata. Mladočesi dubili su svuda zna
tne manjino
Skrajni pristašu Parn Ha, l)a\ itt, o-
štro piše proti osnovi o podignuću ka-
toličkoga sveučilišta u Dublinu. Tim se
stavlja u oprjeku sa Parnellom; tim je
Balfour postigao svoj c Ij da razJieli o-
poziciju.
Pišu iz Beograda, 18 rujna: Kraljica
mati Natalija doći će u nedjelju, 29 ruj
na u 4 sata posije podne. „Male novine"
javljaju, da je na imendan cara Alesan-
dra u sabornoj crkvi izumljena po odr. bi
metr polita molitva za cara prije nego
za kralja Aleksaudra. List traži, da mu
se razjasni taj čudnovati postupak jer
srbskoga kralja ide svakako prednost
Srbija, zaključuju „Male novine", nije
još vasalna država Rusije. „Odjek" ja
vlja po listu „Slobodi", koji izlazi u Ni-
pogažen, razkidan. Stranka je otrovana,
u pribka se
nije nogama
Dalmaciji, ni
sine, što se u
po sebi, bez
dostignuti ništa
nemožemo; al koja hvajda kad su tamo
prvi izdajice domovine sto za gadnu
Judinu kesu živoga bi krsta na križ
razapeli. Tu zieva pred očima neizbje-
Živi bezdan jaz, iz toga jaza narodu
u teku naravnomu izbjega neima brez
kakve providencijalne katastrofe sviet
tek u kojoj žarko bi nas moglo oba-
sjati sunce. —- —
Po tom zalećeše me misli:
Ah... tko duha i srca neimade:
Zlu udesu podpast mu valjade -
dom se ruši, a nepn
pruža da nas baš i sto
ščepi. Da je to samo u
po jada, ali gledaj, tužni
Hrvatskoj sgadja... Mi
njih, uz još veće sil
brote, iskrenosti i rodoljubja našao je
kod svojih sumješćana obeu ljubav i što-
vanje. što su mu najbolje pokazali u o
vom najljepšem danu njegova života.—
Još prije mladomisuikova dolazka u Cr-
kvu, sakupilo se je pred crkvom veliko
množtvo Lučana, da dočeka svoga Fra
Kerubina; a kod zvona naviestiše njegov
dolazak opazilo se je na licu svakoga
neka radost i zadovoljstvo, a radosti pak
ne bi kraja kad ugledaše mladomisnika
pratnji Ot. Ouorata Ozretića i drugih
svećenika, pa duhovnoga otca i majke
ive Matošića i njegove častne supruge,
te njegova rodjenog otca i ostale rod-
biue. —
Za vrieme svete službe božje u
Crkvi je bilo preko tisuća osoba; misu
su pjevali uz harmonium ovdješnji kle-
rici — a na prikazanju osobitom vješti
noiu izpjevao je klerik J. Dević prigo-
dni motet „juravit Dominus" —
Ganutljiv je bio pak onaj čas. kad je
starina Segvić, otac mladomisnika, pri-
stupio k oltaru da iz ruku svoga jedinca
primi Spasitelja svieta ; ovaj neopisivi
momenat svakoga je do suza ganuo.
Oko poldneva sakupio se je liep broj
svata na avetčani sobet, a kroz to vrie-
me nizale se redom fepe zdravice i pje
vale se vesele domoljubne pjesme ; sti
glo je pak mladomisniku mnogo pisanih
i brzojavljenih četitaka, a kad bi pro-
čitana ona od Uredništva „Katoličke i
Hrvatske,u cielo družtvo zaori u gromki
„živio" mladomisniku i Uredniku častno
mu Prodanu. Ovom je prigodom bilo
priredjeno i raznih sastavaka, izmedju
kojih preliepa piesma D m Stjepaua Bu
zolića, prijatelja našemu mladomisniku.
Sutra dan naš mladomisnik rekao je
drugu Misu kod BI. Djevice Poišana;a
iste večeri rad važnih pouila ostavi Spljet;
do željeznice odpratio ga je liep broj
prijatelja i znanaca te uz pozdrav svi
mu zaželiše čim skoriji i sretniji povra
tak u rodni kraj.
Majerling je ono malo mjestance, gdje
je pokojni kraljević Rudolf nastradao.
Jer sam ovih dana bio ondje, evo vam
malo vještica i o njemu.
Iz Beča ide se po ure željeznicom do
Badena, a odavle kolima do Majerlinga
jednu uru. Ja sam se iz Badena vozio
u sv. Križ. Tu su Cistereite, ogroman
samostan. Kažu, da je to najbogatiji sa
mostan u našoj monarkiji; imade krasna
i liepa posjeda. Cistereite ko i Benedik
tinci i više drugih, pojedinci su vezani
na zavjet siromaštva, ali samostan, k6
zadruga smije imat posjeda. Divna imadu
crkvu, iz 12 i 13 stoljeća, kamen, kali
ga narav dala, nit nalioen krečom nit
namazan mastilom. Divna i veličanstvena
ednostavnost! Ta crkva posjeduje nakon
one u crkvi jeiusoSimskoj u Rimu naj
veću česticu sv. Križa.
Majerling bio je vlastništvom istog sa-
mostana. Jedini je kraljević mogo biti;
komu ga Cistereite prodaše, — a od sa
mostana je malu uru na noge One vile,
kuće, koja bijaše, danas nema. Nekoliko
dana poslie krvave drame bila je kuća
— osim nekoliko zidina, do temelja ra-
zorena. Nj Veličanstvo gradi ondje na
svoj trošak liep samostan, a vidi se da
ga kralj gradi, u koji će se već do koje
nedjelje nastamt milosrdnice, nazvane
„sive sestre," i smjestit će u nj asil za
zapuštenu djecu. Samostan bit će srednje
ruke velik, a crkvica od čista rezana
kamena. Velik oltar bit će na onom mje
stu, na kom je pokojnik pao žrtvom.
Mjesto samo, dvaestak minuta udaljeno
od župe Alanda, nema nego desetak,
ako jih i toliko, kuća. Dolinica je to
liepa, romantična, al pasto osamljena,
okolo na okolo okružena sa 14 brježu
1 jaka. Ima pristojnu krčmu i gjendar-
sku postaju.
Radnja na samostanu jako napreduje,
jer sila radnika se neprestano miče, da
čim prije uništi svaku crnu uspomenu na
drastičan čin.
Na groblju u Križu ukopana je grofica
Večera. Na grobu joj velik križ od
mramora. Mnogi) obćinstv i dan na dan
bodi na taj grob, ko što i u Majerling,
za koji se prije nit znalo nit spominjalo.
Osim lova, koji u onim liepim šumam
može biti velik i ugodan, te osim zabitne
osamljenosti nema u Majerlingu ništa
posebna. Ta bio je i fratarski posjed,
najprikladniji za memento mori.
Najnoviji broj „Vrhbosne" izišo je u-
krašfin trobojnom bojom. Slika pak
koja predstavlja novu stolnu crkvu u-
ljepšana je pozlatom. Isti broj donosi
zanimivi opis nove Crkve, koja je za
pala 260 0000 i na diku je cieloj Bosni
a na radost svoj našoj domovini.
Preuzv. g. Dr. Josip Stadler nadbiskup
vrhbosanski, u sjednici gradskoga za
stupstva grada Broda na Savi dne 14 o.
mj. izabran je začastnirn gradjaninom
grada Broda.
* * *
P.'sveta nove katoličke crkve u Sarajevu
obavila se uz vanredno slavi,e. Biekup
Buconjić obavio je posvetu,a svečano slovo
je rekao nadbiskup Stadler. Obhodu je
učestvovao baranAppel sa svim vlaslim,
te preko 10 000 katoliku i zastupnici svili
katoličkih obćinu Bosne i Hercegovine.
Sobetu bili su pozvani duhovnici svib
vjeroizpoviesti. — Reis u! uluma Hitusi
Effendi imao je pram glavi zemlje po
častno mjesto. Nadbiskup Stadler na-
zdravio je Njegovu Veličanstvu, ministru
Kallayu i barunu Apprlu. Ovaj zahvali.
Biskup Strossmayer rekao je govor pri-
mljen burnim povladjivanjem, u kojem
je naglasio potrebu sloge izmedju svih
vjereizpoviesti u zemlji.
nam iz Sinoć stiže
što ga velcuć
Bulić upravlja na
nadilo nas i živo
a proglas
preč. prag. D. Frano
svoje birače. Izne-
nas s;i a veoma
Lučac, na Ime Marijino.
Danas se je u našemu varoš u slavilo
riedko veselje; — naš sumješćanin Fra
Kerubin Segvić prikazao je danas u žu-
pnoj crkvi Sv. Petra prvu žrtvu Gospo-
dinu. Liepo, veličanstveno je bilo to sla-
vlje, baš takvo, kakvo se pristojalo na-
šemu mladomisniku, koji rad svoje do-
neugodno kosnulo, jer proglas sadrži
odreku i na mandatu za carevinsko
vieće! Doisto su žalostili i prežalostni
nasi odnoaaji kad onako odlične sile
smatraju saviestnijim i rodoljubni jim po
vuć se sa političkoga polja, nego dalje
ostat na njem.
Ovaj je spis po svom sadržaju i pit
menitom svom obliku, u veliko važan
te smatrat ćemo svojom dužnošću, da
ga u cielosti priobćimo u prvom broju.
•r-% %
Sa žalo.-ća doznajeiuo, da je N. V.
naš kralj odbio molbu za uzpostavljenjt
gornje gimnazije u K'.ttoru.
Na 15 tek. krupa je otukla na otoku
Ravi svu ljetinu. Jadan težak!
Imotski, 14, rujna: Do 4 tek. bio je
medju nama častni zastupnik V. Perić.
Uvjereni, ko i prije, o njegovoj otačbe
ničkoj ljubavi i hrvatskoj dusi, ovih
dana zapoznasmo i još bolje kako ćuti
plemenita njegova duša; uvidismo i u-
vjerismo se da u njegovu čisto žarko-
Ijubećeinu srcu raste i cvjeta divno uz-
disajuće rajsko drvce koje plodi ljubav,
mir i slogu, koje pruža sladki svoj hlad
svakomu, ali -- Hrvatu. Njegov dola
zak urodi mirom, skladom i ljubavi
dragom, čega na žalost posvuda nam
uzmanjkaje. Njegova žarka besjeda silno
se je dojimala srdaca, bez razlike stra
uaka. On uspomenu zlatnu ostavlja, ko
pravi sin i vjerni zastupnik svetih na
čela potlačena naroda,
Na 1 dojdućega otvara se hrvatski
sabor u Zagrebu. Na 5 otvara se istar-
ski sabor.
U Zagrebu otvorila se nova knjižara
kao podružnica dioničke tiskare.
* * *
Primismo sa zahvalnošću: Ljubav i
zloba, pripoviest iz hrvatskoga seoskoga
života. Napisao Bogdan Krčmarić. Za-
greb, 1889. Tisak i naklada Scholza i
Kralja. Ciena n. 30- Str, 82.
* *
Preč. Vrhbosanski kaptol dao je štam
pati knjigu pod naslovom Sjjomenica o
posveti prvostolne crkve „Srca Isusova".
Knjiga je ukrašena sa 16 veoma uku
snih slika. Ciena joj je f. 1, a čist do-
hodak namienjen je potrebam same
crkve. PreporuĆamo knjigu najtoplije,
jer je njezino širenje skopčano sa sve
tim, preplemenitim djelom.
* *
Pišu nam s Paga, dne 20 rujna :
Ovih dana naša narodno hrvatska ob
čina poslala častnom rodoljubu g. 1.
Crljenku spis na talij. jeziku. On da-
kako, odan svom materinskom jeziku,
ne htjede ga primit od obćine, kojoj je
uredovni jezik hrvatski, i kojoj je opra-
viteljem. Čujemo da g. c. k. kot. sudac
htjede da se tako učini pod prietnjom
rastave saveza.
* * *
• Na 14 o. m. preminuo je u Lukšiću
Aute Mlikota, čovjek uman, radišan, do-
bar katolik, a osobito dobro poznat u
Imotskom kotaru, jer ga je on od ne
koliko godina redovito proputovao sva-
kog ljeta da preduzme radnjo okolo
proširenja sadanjdi ponora, i otvaranja
novih ponora u Imotskom polju, u svrhu
da bi se lakše razlile vodo, koje po
plavljnju onu dolinu. Ove radnje zapalo
su ga silna troška i truda, a dobrim tlie
lom i život mu skratile. Obzirom na
njegove prirodne vrline i njegovu do
brotu bio je imenovan prokuratorom
Države sv. Jcrolima. Vječni mu pokoj!
* *
Pri naknadnim izborima u grado-
vima Istre prodro je Talijan dr. Sius
sa 171 glasova proti 148 glasova. —
Mi se nemožemo nego diviti žilavosti
naie istarske braće, koji su u istarskim
gradovima znali smoći toliko glasova.
Prof. dr. Vatroslav Jagić poklonio je
carskoj ruskoj petrogradskoj javnoj
biblioteci do 160 vlastoručnih listova
Dobrovskoga, koji su po slavensku filo-
logiju i povjestnicu od prevelike važ-
nosti, te ova pisma štatnpava naš učeni
zemljak u svom časopisu „Arehiv Ilir
slavisehe phdologie".
Na 20 tek., u 8 sata u jutro, susreli
su se planeti Mars i Merkur. To se
nije zbilo od nazad tri do četiri tisuće
godina. U Americi, buduć noć, pojav se
mogo opažat kroz cielo doba.
* *
Bivši namjeUnik barun Rodić obielo
daniti će poviost svoje Uprave u Dal-
maciji. Ka/a da će to djelo biti veoma
zanimivo. (.'ujemo, da je vei' gotovo, a
da se sada još šašaviju uvod, koji će u
kratko sadržavati p«,viest Dalmacije od
godine 1848 do 1870, dogodine to jest,
u kojoj je Rodić kao namjestnik došo u
Dalmaciju. Tako „Obzor".
*
Biograd, 8 rujna.1) Obćinari hoće da
zidaju Obćinski Dom, a načelnik Toma
neće da ga zida na obeinskom zemljištu
') Pod odgovornost g. dopisnika.