čekao. Pred njegovim stanom doSao ga
je narod opet cjelivati te se je onda
mirno razišao. U prijateljskom kruga
pozdravi župnika mala angjeoske dra-
žeati kćerka presvietlog gospodina ba-
runa Rukavine kratkom besjedom, re-
kavši : „Putevi su ružičasti i trnoviti na
ovom svietu. Ti si nam BO vratio i eto
nas, da te pozdravimo. Mi želimo, da
budeš vazda sretan i čil u našoj sredi-
ni, u sredini Hrvata, tvojih Štovatelja,
prijatelja i tvoje iskrene braće, u znak
čega eto ti kite cvieća. Živio te Bog!"...
Prijatelji župnikovi ostadoše još neko
vrieme uz njega, te sprovedoše ugodno
taj dan. Medju prisutnim bijahu izmedju
inih preavietli g. barun Gjuro Rukavi-
na, narodni zastupnici: dr. Banjavčić,
Fran Folnegović, dr. Frank, Gjuro Jak-
čin, zatim župnik sv. Marka dr. Boroša,
dr. Ruiić, mnogi svećenici i posjednici
i više gradjana iz Varaždina.
Crkvene viesti.
Naredbom Sv. 0. Pape, u Bazi-
lici Sv. Ivana u Lateranu, koja je
zvana i smatrana Glavom i Mati-
com svih crkava na svietu, obavljena
je, velikim sjajem, svečana služba
božja na proslavu uspomene neu-
mrloga Kristofora Kolumba. Papa
nije pristupio, jer, kako je poznato,
nemože iz kuee bez očite pogibelji
života, a još manje može biti sigu-
ran, da će putem bit dostojno po-
štovan. Ta mrtva Pija IX. htjeli su
bacit u Tibar, pa kako se može
pomislit, da bi živa Papu štedili?
Ovo Papino sužanjstvo, vatikan-
sko glasilo') veoma liepo i zgodno
iztiće u ovoj riedkoj prigodi. Go-
vori uz ostalo:
U Genovežkim vodama sakupilo se
mnogo mornarica, i Savojski kralj i
kraljica prošli su mimo nje uz grmlja-
vinu topova i urrah momčadi. A pazi!
Savojska kuća nije ništa učinila za Ko-
lumba i njegovo poduzeće, dočim ovdje
u Rimu, onaj Papa, koji je kroz služ-
benike Crkve toliko uradio za jadnog
Genoveza i za neumrlo njegovo izna-
šašće, nije mogo čut nit jednu akla-
maciju, nije se mogo združit s ostalim
kršćanstvom i s njegovim predstavni-
cim, da Bogu prikaže javni harač har-
nosti i ljubavi, što je nadahnuo i upra-
vio sinom crkve i Italije kad je ovaj
išo da pronadje nov sviet vjeri i pro-
svjeti.
lztičemo ovaj čin, da sve to više ka
tolički i izobraženi sviet uvidi, ne samo
kako je slobodan Papa u Rimu, nego
kako najveličanstvenije gorostasnosti
Crkve i Papstva, poviesti i Italije, sad
su u Rimu potiskivane u kut, uništivane
i priečene u razvoju i očitovanju cie
loga svoga sjaja i ciele svoje važnosti".
A malo niže :
') „L'Oss. Rom." br. 18 tekućeg.
KBUSTAK
Sr. Ivan Kapistran1)!
(X. pjevanje.)
Večer pade, n^ćca s njome,
Svud tišina, mir zavlada,
Ko da ništa nije bilo,
Ko da nitko ne postradk.
Samo onom u šatoru,
Gdje no ranjen sultan ječi,
Čut je časom ljute psovke,
čas bulazne opet rieči :
„Proklet da si Biogrmde\
Nestalo ti svietom traga.
Mojom vojskom kad ne pade,
Budi plienom šejtan-vraga.
Još jedan put daj mi gjorduu
Svojem veli on liečniku, —
i) Pod ovim naslovom štampava se sada
pučki epos u 17 pjevanja, što ih je
priredio preč. D. Ilija Okrugić, po-
znati daroviti prekovelebitski pjesnik.
Da se i naši čitatelji upoznadu po-
bliže sa vratom i vriednošću eposa,
priobćujemo gornji spjev.
(Da je Sv. 0. Papa mogo slobodno
u Baziliku Sv. Ivana) Tko zna koliko
bi tisuća inostranaca sa svih strana
svieta bilo pohrlilo u prvostolni grad
katoličanstva, da časte Pape i onoga
koji je, može se re6, podvostručio Isu-
sovo kraljestvo na zemlji i gospodo-
vanje svietske izobraženosti.
Tiem bi se puno dostojnije i savr-
šenije, nego gruvanjem topova u Genovi,
bilo proslavilo veliki dogodjaj i neu-
mrloga mu izvoditelja, jer bi ovaj upra-
vo mondialni čin bio časćen od Pape
i s Papom, koji je jedina svietska vlast,
a u papinskom Rimu, koji je takodjer
jedini svietski grad.
Ovaj vapaj potištene pravice, o-
vaj uzdisaj za slobodom, koju se i
afrikanskim robovim pribavlja, ostati
će, k6 stotinu drugih, što ih Vati-
kan katolicim i prosvjeti na dušu
stavlja, glas vapijućega u pustinji.
Svaki put kad čujemo takve va-
paje i uzdisaje, mi ih svesrdno,
ko što nam je sveta i mila dužnost,
s oduševljenjem grlimo i iz dna ih
duše opetujemo, pa?...
A da se, kako treba, maknu u
tu svrhu samo katolici Austrije i
naši biskupi, nitko drugi; već to bi
jedino bilo dosta.
Težko ti li ćemo odgovarat Bogu,
što ne nastojimo milom ili silom od-
čepit silom začepljeni izvor vjere
i prosvjete, odakle svi narodi svieta
vodu vječnoga života imali bi da
obilno crpe, a nemogu ju crpit nego
§asvim nedostatno i polu otrovauu.
* *
Vieće ravnatelja koje se skrbi za
svietsku izložbu u čikagu, zamolio
je nadbiskapa Corrighana, da drži
govor pri svečanoj inauguraciji dr-
žavnih zgrada. Predsjednik vieća, u
odnosnom pismu veli, medju inim:
čin, da je novi sviet odkriven pod
auspicijama vaše Crkve (govori vaše, jer
je Corrighan katolik, a predsjednik pro-
testanat), bud upliv odlična prelata za-
dobio je Kolumbu naklonost španjolskih
oblasti, i čin, da novi sviet, što ga
je Kolumb odkrio, stoji pod juriskcijom
vaše crkve, zahtieva vašu prisustnoat
kao veoma shodnu na ovoj svečanosti.
Ovako protestanti u naprednoj,
bogatoj, slobodnoj Americi, a u nas,
u ovoj gnjiloj Europi, smatra se
crkvu strašilom, a biskupe kao
kao kakve bau bau. Nizkoli se spalo
na starom Kopnu!
* * *
U Sivilji u Španjolskoj otvoren je
katolički kongres, u prisutnosti 23
biskupa, 500 svećenika i 3000 dru-
gih osoba.
„Ja da vodim na Biograd
Moju vojsku svu koliku.
Ili će se s dobrim predat,
Te predamnom pasti mora,
II topovi ću ga biti,
Dok ne vidim mu razora."
01 Čestiti moj Padišo!
Liečnik veli: miran budi ;
Jer ljutina i žestina
Tvojoj rani, zdravlju hudi.
Zaman ti bi prednjačio,
Sva uteče vojska tvoja,
Topovi su zaglavljeni,
A bez praha nema boja.
„Što, što reče prokletiujo!
Lažes, robe, kugo kleta!
A da gdje su paše bili
I veziri mojih četa?!
Daj užeta, daj konopce,
Da ih ovdje sve zadavim,
Da se otih kukavica
Groznom smrti pozabavim."
A liečnik će: čestit Care!
Nit konopca, nit užeta
Nemaš, eno Bve još gori,
Dok sve pepd ne zapreta.
Kongres je prihvatio, adresu, gdje J
se živo i odlučno prosvjeduje proti
ukinuću Papine vremenite vlasti, i
poslata je Papi brzojavna čestitka.
Inauguralna sjednica zaključena je
uz burne povike: Živio Papa kralj.
* * *
Isusova Družba izgubila je u malo
dana dva svoja veoma odlična člana:
0. Angelinia, čiju smo smrt već ja-
vili, i 0. Liberatore, koji je umro
na 18 tek.
0. Liberatore bio je glasovit bo-
goslovac i mudroslovac i napisao je
u svojim predmetim mnogo knjiga.
Rodom je bio iz Salerna (14 kolo-
voza 1810). Postao je Isusovcem u
16« godini života.
On, uz 00. Taparellia, Brescik-
nia i Curcia ustanovio je g. 1850
})La Civilla Cattolica", koja je jedan
od najboljih kat. časopisa na svietu
0. Liberatore gojio je veliko bo
goljubstvo napram BI. Gospi i oso-
bito u zadnjoj nemoći neprestano je
zazivao njezinu pomoć.
* * *
Pok. stožernik Howard ostavio je
56.000 lira sterlina, najviše za si-
romahe i dobrotvorna družtva. Svoju
knjižnicu ostavio je biblioteci irskog
kolegija u Bimu.
*
* *
Njem. zastupnik Lieber držao je
u Angsburgu govor proti socijalizmu.
Uzimljemo samo zaključak, po ber-
linskoj Germania:
Na 11 kolovoza g, 955 u večer nje-
mački kralj Oto Veliki vraćao se u o-
vaj starinski grad sa velikim biskupom
Sv. Ulrikom, nakon žestoke trodnevne
bitke na Leehfeldu.
Ona bitka doniela mu je podpuno
slavodobiće nad Ugričićima i tom bit-
kom oni su bili zauviek iztjerani iz naj-
plodonosnijih njemačkih pokrajina, za
kojima se oni toliko puta zaliećali.
Ejglez Macaulay u glasovitom svom
listu upravljenu na Times, proreko je
jur od g. 1857, da će slavna sjevero-a-
merikanska republika bit ljuto proku-
šana, najdalje 20 vieka i da će bit o-
pijačkana, kao sto bilo opljačkano rim-
sko carstvo od varvara V. vieka, s raz-
likom, da su Uui i Vandali prodrli u
Rim iz vana, ali varvari koji će pljač-
kat Sjedinjene Amerikanske države
biti će domaći sinovi, odgojeni vlastitim
ustanovam.
I grof de Montalembert ostavio je
pisano europejskoj zadruzi, da nam u
njedrima rastu divlje varvarske čete, i
Saraceni, poput onih u križarsko doba.
A sad nezaboravite, gospodo moja,
„Pak u vatru odmah s njima
Neka gore gadni skoti,
Nek se guše svi od dima,
Kad su uzrok toj sramoti;
Da izbrana moja vojska
Od dernog se boji Fratra,
Bježi, — gorja od mušice —
A bez da ju pali vatra."
Ovo rekav, mahnu rukom
Sultan, ko da njekog tjera,
U jedanput huknu hukom,
Pak šatorom svuda zvera.
Rikom s' loga biesno skoči,
„Gle, gle crne te aveti!
Hul kako mu sjaje oči,
Hu! kako mi krstom prieti!
Daj mi moju dimiskiju,
Hoću da se još uvjerim,
Da 1'ću Fratru golu šiju
Presjeć moći, kad ga smjerim."
Miruj! miruj, čestit Care !
Tebe buni rane vatra,
Veli liečnik — osim mene
Tu nikakva nema Fratra,
„Jest, eno ga!" Care riče, —
jjJest dina mi i imanai
Bebelovu') knjigu gdje on hvali kul-
turni period arapsko-muhamedanski u
Europi) nezaboravite mnogobrojne i ne-
dvojbene prietnje sto ih na sve načine
socijalizam šalje i kako on ne probire
sredstva; sietite se kako Bebel želi, da
odjednom nestane vlastništva i pri-
vatne inieijative i sietite se njegove sar-
kastične rečenice: ružičastom vodom
neće se riešit pitanje (socijalistično); a
onda mi recite, da li gori spomenuti
pisci nijesu imali pravo.
Zatim zast. Lieber prispodablja iz-
riečno socijaliste nekadašnjim U-
grima i pozivlje na oprez, na vier-
nost i na vršenje svak svoje dužnosti.
magjarski katolici! ležati ćete kako st®!
prostrli, a kusati ćete, kako ste po-
pravili. Medjutim erudimini naši, ako
i vas nije Bog udario po glaVj.
* * *
Nesretni Emil Zola misli obielo-
danit, kako L' Univers javlja, svoje
utiske o Lurdu u najpornografičkije-
mu časopisu (Gil Blasu.)
Gil Blas se ponosi što će ga,
ta čast zapasti. Nije li čast i po
Zolu što će mu 6Hl Blas to štain-
pat? Uno vale C altro.
* * #
Vic. Mamusić prepošt u Subolici,
u Ugarskoj, zabranio je, da se pri
službi božjoj pjeva tako zvana ma-
gjarska himna. Kad su ju htjeli pje-
vati u franciškanskoj crkvi, pošo
je župnik do guardiana, te mu je
zabranio pjevanje te pjesme po na-
logu kaloćkoga nadbiskupa čačka.
Deputaciji, koja je otišla u KaloČu,
da se prituži na župnika, izjavio je
nadbiskup, da je zabrana usliedtla
po njegovu naputku, jer se u ka-
toličkim crkvam smiju pjevati samo
pjesme odobrene u smislu tridentin-
skog sabora. Odredba se temelji i
na tom, što se pjesma ne slaže
s temeljnim načelim katoličke crkve,
a pogotovo što se protivi načelu po-
kore. (Ova je „hymna" pjevana bila
već u crkvam i svrha joj je, da
iztisne eesarevku).
* * #
„Magjar Hirlap" piše, da će knez
primas Vazsary ostati za sada u
svojoj budimskoj palači, jer se pri-
pravlja na važnu audiencija kod
Nj. Veličanstva. Pitanje o odkr-
šćivanju rial tzi se sada pred
krizom. Pitanje, koje je već od go-
dine i po na dnevnom redu, postalo
je akutnim, tako da mora doskora
doći do krize. Dopisnik „Pol. Corr."
uvjerava takodjer, da je Szapary-ev
gabinet složan u svim visećim pi-
tanjiua, a naročito u crkvenom pi-
tanju da uztraje čvrsto na svojem
dosadanjem stanovištu!! — Držte,
') Bebel vodja socijalisti.
Daj mi sablju il obrani
Od tog Fratra svog sultana,"
Nema Fratra, opet liečnik,
čim ga u log opet spravlja
U pokoj' se, miruj Care,
Ako želiš svoga zdravlja.
„Velis zdravlja? Za me nema
Zdravlja, blizu toga Fratra,
Krstom će mi haka doći,
H očih mu speć me vatra,
Za to nosi odavde me,
Pak za vojskom bježmo našom,
Spasiš li me od tog Fratra,
Mojim bit ćeš prvim pašom.
Svim pak pašam kukavicam,
U Sofiji ti ćeš sudit,
Tane, sablju il konopac
Za dar smrti svim ćeš nudit."
Ne zna liečnik sto da misli —
11 Car bunca s'nesvjestice,
Ili je već k sebi došo,
Posta 1'pašom pošalice?
Ipak Cara da ne vriedja,
Do crne se zemlje klanja,
Skut mu ljubi za znak očit
Zahvalnosti i priznanja,
0
Što ima nova po svietu?
Na 19 tek. govorili su u austrijakoi
delegaciji Masarik i Spinčič. Ovaj j
zagovarao pripojenje Bosne na temelj,
hrvatskog državnog prava.
Imenovanje baruna Heina za upravi-
telja kranjske zemaljske vladeprobudiu"
kod njemačkih liberalaea najruzičastijt
nade. Njihova glasila gotovo plivaju u
veselju. Tako mu „Deutsche Zeitung«
dodieljuje onu zadaću u Kranjskoj, sto
ju je grof KhuQn-H*dervary proveo u
Hrvatskoj, naime da slovenski narod
potisne u nazadak pa da uzpostavi 8U.
premeciju one gotovo izčezavajuće ma.
njine Niemaca, koje je glad dotjerao u
Kranjsku. „Grazer Tagespost"' vidi u
imenovanju Heina, da upliv njetoačka
ljevice i ministra grofa Kuenburga sve-
udilj raste te se podaje nadi, da će na«
pokon posvema prevladati.
„Slovenec" karakteriše novog opra-
vitelja zemaljske vlade sliedećitn rieči-
ma: „Barun Hein rodom je Niemac, po
mišljenju njemački liberalac, ali dobro
govori slovenski. Ono zaista nisu svoj-
stva, koja će mu predobiti ljubav Slo-
venaca. Kakvi su uplivi za njega, koji
sada dolazi u zemlju, djelovali, o tomu
sada ne možemo suditi, no vidi se to iz
njegova djelovanja. Ovo ipak već mo-
žemo reći, da ne očekujemo ništa dobra
kad pogledamo na sve one kandidate
izmedju kojih je barun Hein izabrao.'
Ovo imenovanje svjedoči, da je upliv
njemačke ljevice znamenit". A „Sloveu-
aki Narod" piše: Tečajem godina 1885.
— 1890. bio je barun Hein kotarskim
satnikom u Kadgoni i Mariboru pa je
u tom zvanju po prvi put došao u do-
dir sa Slovencim, kojim on očito nije
bio sklon. U to vrieme upoznao se ja
s našim jezikom; u koliko je on tomu
jeziku dorasao, o tome ćemo se doskora
osvjedočiti. Njemu sada ima 48 do 50
godina. Ljudi, koji su imali priliku
s njime obćiti, uvjeravaju, da je strog
činovnik, nepristupan čovjek i odrješit
Niemac.
Na 2 dojd. mjeseca odkrit će se u
Pešti spomenik onim magjarskim domo-
brancim} koji su pali god. 18i8., i 1S49.
kad su se pobunili Magjar i. Svečanost
odkriea imala bi da bude donekle po-
mirbenim činom medju borcim revolu-
cije! Odbor za oikriće spomenika za-
ključio je, da će na dan svečanosti po-
ložiti vienac ne samo na spomenik u
slavu honveda, nego i na Hentziev spo-
menik. S druge strane učestvovat će i
zajednička vojska te će zborni zapovje-
dnik knez Lebkovic, položiti vienac na
spomenik magjarskih domobranaca, koji
su 1848. ustali proti!!! Vladine novine
prijazno pišu o ovoj zamisli!
Duh vremena otimlje sve to više
maha u uspavanom „apostolskom* kra-
Ijestvu. Biva, vele, da je vlada izposlo«
va*a da 1 pristane,
Za čas opet Sultan muči,
Cim šatorom opet bulji,
Meškoljeć se diže glavu,
Pak buncajuć tad produlji;-
„Ovdje kan da nješto gori,
Gledj kako se tamo puši,
Gjauri mi šator pale, —
Gasi, bježmo, dim me guši!
A kad odtud izmaknemo,
Svojom rukom šator pali.
Nek izgori, da se istim
Kleti gjaur ne pohvali.
Pali šator, sve, sve pali
Sto mož gorit u taboru,
Nek gjauri pepo nadju,
Kad naviesti peto zoru.
Samo, samo mene spasi,
Samnom odtud bjež što prije,
A moj nalog svim oglasi:
Nema stanka do Sofije!"
Ovo reče, glavom klonu
Na uzglavje loga svoga, —
A liečnik mu: Čestit Care!
Mah ću vršit tvog naloga.
Ilija Okrugii.
Nu o tom će ona malo
Sad se hvata dragoga, kako ga
«ove ona,'„prijekorau, t. j. što smo
rekli da je ona „zauzela odmah iz
početka protiv „Kat. D." skoro ne-
prijateljski položaj, dok su njezini
odnošaji nopram dragim hrv.novinama
bili sasvim drugčiji."
„Crvena Hrvatska" ne niječe, ali
opravdava svoje postupanje, sliede-
ćim riečima:
Odmah kako smo pokrenuli ovaj list
nadosli nu izbori za carevinsko vieće,
kojom zgodom pojavila se kroz ,,K. D."
nekakva „katoličko hrvatska stranka".
Mi ni jesmo odobrili taj korak niti bi
ga odobrili danas, jer cijenimo da u
nas nijedna vjera nije u pogibelji
a da nosmijemo vjerskim plaštem po-
krivali političke aspiracije, jer tako od-
bijaju se druge religije. Tu su se s nama
slagali svi listovi hrvatski, u prvom
redu glavni organ stranke prava, a
tršćanska „Naša Sloga" u više navrata
pohvalila je naše držanje. Nijesmo
dakle mi sami ovako mislj«li!
Ovdje je „Crvena Hrvatska" ne-
što zaboravila kazat, to jest izniet
nam ime onih krvatskih novina koje
su znale obrazložit tu svoju anti-
patiju proti „katoličkoj hrvatskoj
stranci". To bi vriedilo pred razu-
mnim svietom. Jer mi, naučni radit
a carte scoperte, cienimo, da smo
dovoljno iztakli, kako „katolička hr-
vatska stranka*1 ne zaslužuje oporbu
od strane rodjenih katolika i rodje-
nih Hrvata, a što znamo, nijedne hr-
vatske novine nijesu pobile naše
nazore. To bi mogla pokušat sada
„Crvena Hrvatska". Pošto nam je
do istine, mi bismo joj ostali harni.
Govorimo zazbilj. Hoće li nam ona
učinit tu ljubav?
Ili možda cieni „Crvena Hrvatska",
da je sve rekla kad je rekla:
....{„jer cijenimo da u nas nijedna
vjera nije u pogibelji, a da ne smijemo
vjerskim pl4štem pokrivati političke a-
spiracije jer tako odbijaju se druge re-
ligije".
/ V
Zao nam je uvriedit našu druga-
ricu, ali nek naui oprosti što ćemo
joj kazat, da ona, po ovim riečima
pokazuje, da nezna ni sto je, ili sto
mole biti katolička stranka.
Nezna! Da bi znala samo, da je
svaka katolička stranka, samo za to
j«r je stranka,politička stranka, ona
bi odmah uvidjela, da se takve
stranke ne osnivaju za propovie-
danje u saborima, nego da preprieče
to propoviedanje u nenadležnu mje-
stu. Katoličke stranke ne imaju, nit
mogu imat na umu, da se politika
pomieša s vjerom, nego da to ne-
dadu izvesti. Tko nije sliep vidi,
da je politika ušla u sanctuarium,
a ne obratno, da se amvoni nahode
dan danas najčešće u parlamentima,
da najveći liberalci najviše bogo-
slovuju. To je ono što je odurno Crkvi,
koja hoće i pravo je, da se svak
bavi onim što ga ide i u što se ra-
zumije.
„Crvena Hrvatska" vidi dakle,
kako se lud* plaši od katoličke
stranke, a to je tim ludje i neiz-
kusnije, što valjda zna za njema-
čki centrum svietskoga glasa, i za
njegovo djelovanje.
Dakle ne pomaže „Crvenoj Hr-
vatskoj" obrana na ovoj tački, ni
svi auktoriteti (ostali hrv. Listovi)
na koje se pozivlje. Glavni je au-
ktoritet razlog i istina, a ta je proti
„Crvenoj Hrvatskoj" i cieloj joj
družini.
U ostalom se nečudimo. Znamo
da je to „smola" kojom se obliepe
mnogi svietovnjaci. Ijedan naš če-
stiti prijatelj, koji je o tom proti
narna i pisao, bio je do nedavna
mnenja kojega i „Crvena Hrvatska",
ali kad je iz bliza razmotrio to stra-
šilo, ponio je sobom drugo osvje-
dočenje.
S toga mi nijesmo misli „Crvene
Hrvatske" koja govori, da bi ona i
danas osudila onakov korak. To nam
je nepojmivo, nakon nekih izjava
„Crvene Hrvatske" poslie „katoli-
čke hrvatske stranke". Ona na pr.
u br. 33 t. g. primila je i obielo-
danila je, bez opazke, dopis iz Stoca
nekog muhamedanca „pravaša", koji
je o narodnosti kazao, da ma je ona
„najsvetiji amanet iza Boga i dina".
Ovo je skroz klerikalna izjava.
Nju podpisuje i svaki katolik, te eto
kako bi se, u glavnom, i turčin i ka-
tolik i hrišćanin našli ipak složni,
taman ondje, gdje „Crvena Hrvat-
ska" misli, da bi se nazori medju-
sobno kosili.
Kako je to? ima bit enigmalično
za onoga koji misli, da može povr-
šnim motrenjem sudit o jezgri naj-
većih pitanja što ih poviest čovje-
čanstva pamti.
* * *
Ali nijesmo ovim smirili račun
„Crv. Hrv.4'. Ovo je napokon
samo digresija. Ona je htjela oprav-
dat svoju protivnost pojavom „ka-
toličke hrvatske stranke", jer takvo
pravdanje može izgledat „liberalno"
(lucus a non lucendo) i slicat sim-
patija u onim kojim je tadja vjera
draža nego svoja, ali to pravdanje
nije iskreno. Koliko god bo bili „Cr-
venoj Hrv." pomućeni pojmovi o
katoličkim strankama, mi nomožemo
ipak vjerovat, da bi se ona bila na-
musila na nas jedino radi toga, Ne.
Nas je i nju in fondo dieliia politika.
Jest, politika nas je dieliia, jer dočim
katoličke stranke ne pokrivaju „poli-
tičke aspiracije vierskim plaštem"'),
ima političkih stranaka, koje dan
danas uzimlju kao modu skrivat
narodnjastvo pravaškim plaštem.
Pojav „katoličko hrvatske stranke"
dao je samo prigodu, nećemo reć
uredniku, ali nekim koji su imali o-
datle crpit korist. Njima je „kat hrv.
stranka" služila kao krinka.
Da je ovo ovako, mogli bismo se
pozvat na Klaićevu večeru, koja nam
daje pravo nakon dvie godine. Ali
možemo se pozvat i na ono što se
onda zgadjalo.
Je li istina ili nije, da je ,,N. L."
(onda glasilo narodnjačko) pojavu
„Crvene Hrv.u nazvao nekim svo-
jim dodatkom za južnu Dalmacija?
Je li istina ili nije, da se kušalo
i nas u to kolo uvuć, vjerujemo, da
dobrom namjerom, u članku pripo-
slatu, ali od nas a limine odbačenu
„Amo ruku^f
Je li istina ili nije, da oni pri-
staše „Crv. Hrv.'4 koji su napadali
u „Našoj Slozi"' ideju o kat. hrv.
stranci, istodobno sa branili Cingriju
i zagovarali slogu sa nadri Srbima?1)
Je li istina ili nije, da je do ne-
davna bilo intimnih odnošaja s Ob-
zorašima i Viencašima, koji se po
krivaju takodjer „vierskim plaštem"
gesla „Vjera i Domovina" biskupa
Strossmajera i drže prave pravcate
vierske propoviedi, kao Amruš ovih
dana na banketu u Ljubljani?
I dosta Ine razgaljujmo dalje, jer
imamo posla s ljudima čijim dobrim
namjerama vjerujemo, te kojima
nije svedj upisat u zlobu i zloću
ono šio bi, u sebi, tako bilo.
Ali i ovo je dostatno, da se vidi
kako nije bila kat. hrv. stranka,
(stvar napokon za nas slučaj uzgredna
i za nikoga štetna, i koju smo mi pri-
hvatili, a birači potakli,) ona koja je
već u prvine izdubla jarugu izmedju
nas i naše dubrovačke drugarice; nego
tu je bilo načelna politička proti v-
ština po sriedi.
Mi smo smetali stanovitim osno-
vama nekih matadora i htjelo nas
se onemogućit. Medjutim Bog, istina
i pravica, pa srno mi još tu, tvrdji
no prije.
Crkvene viesti.
Medju poglavitim predmetim koji
su se razprav.ljali na istom minulom
katoličkom kongresu u Sivilji, bili
su i sliedeći:
1. Dužnosti plemstva u katoličkim
narodim.
2. Potreba katoličke djelatnosti, da se
uspiešno riesi socijalno pitanje.
3. Nužda i važnost sloge medju ka-
tolicim, da se uzmognu opriet socijali-
zmu.
4. Katolički odgoj pred štetama što
ih nacaša racijonalistična poduka.
* * *
') „Crv. Hrv.« 1. c.
») V. „N. Slogu", br. 4, 10 i ost.
JP>, Ivo Frodai> víattnik? U4«v«tetj i odfovorni urednik,
Daily News prima iz Berlina:
„Ovdje ciene, da će vlada dobit ve-
ćinu za svoj novi vojnički predlog
jedino ako popusti katoličkomu sre-
dištu i otvori carstvo Isusovcima i
ostalim redovnicima, kako je prije
bilo".
^ .
Što ima nova po svieio i
Katoličko-političko družtvo za Češku
imalo je sjednicu, u kojoj se zamjenik
predsjednika gruf K. Nostitz izjavio o
političkom položaju i o pitanju nagodbe
u reskoj. O češkom državnom pravu
reče, daje to još nejasan (?) pojam, jer
ga svatko drugačije tumači. U tom se
slažu sve češke stranke, da 'priznanje
toli često i svetčano priznanih starih
prava nemože ostati pukom Željom, već
da bi imala krun sv. Vaclava u sta-
roj slavi zasjati na posvećenoj glavi
premilostivoga monarhe. Prije se mora
svakako provesti nagodba s Niemcim,
pa ako to nebude išlo s bečkim punkta-
cijam od g. 1890. tnora se misliti na
drugu nagodbu. Zaključeno je, dav se
odgodi nagodbena akcija, jer su Cesi
zabacili bečke panktacije.
Pražka „Politik" piše sliedeće o na-
silnom mag jar enja, djece: Nasilno magja-
renje djece, koja su navršila treću go-
dinu, to je eto najnovija „kulturna ste-
čevina, u Magjarskoj. Na temelju po-
znatoga zakona o magiarenju izradio je
sada ministar nastave Oaaky „naputak",
gdje su nabrojene potanje ,,uputeu na
319 stranica i u 288 paragrata. Po tom
naputku lišeni su roditelji radničkoga i
srednjega stališa pravci da razpoiažu
svojom djecom, koja su navršila tri go-
dine. Kada diete navrši treću go-
dinu, roditelji ga gube, jer ga moraju
predati u zavode za djecu. Opru is se
tomu roditelji, bit će kažnjeni, a diete
uzet će im se silom. Svaka će obćina
imati zavod za tako otetu djecu, a ob-
ćinam nametnut će 3% namet. Ako se
obćine tomu usprotive, bit će prisilje-
ne, da plaćaju taj namet. Ciela t?, naj-
novija „kulturna stečevina" u Magj.r-
skoj ide zatim, da se ncmagjarska dje-
ca nauče magjarski jezik. Roditeljem
bit će dozvoljeno, da odgajaju svoju
djecu u kući, ako dokažu, da su se do-
bro poskrbili za odgoj svoje djece, a to
se može dokazati samo pred magjarskim
oblastim. Ne ima priziva.
Uz silnu agitaciju držani sa nakna-
dni gradski izbori u Pragu. Izpražnjena
su bila 34 mandata, od kojih su dobili
Staročesi 17, a Mladočesi 14. Ovaj su
putMladočesi dobili dva mandata u dru-
gom izbornom tielu, dočim su prije do-
bivali mandat« samo u trećem izborni-
štvu. MlacoČesi dobili su više četiri man-
data, nego prijašnje godine. Sada ima-
du 30 zastupnika, i tako razpoiažu tre-
ćinom svih mandata. „Narodni Listv"
raduju se rezultatu izbora, pa kažu,
da to odlučuje ponajviše, što su oni do-
bili u sve 3800 glasova, a Staročesi
2200 glasova.
„Wiener Zeitung" navještuje imeno-
vanje kneza Windischgrätza-zamjeni-
kom predsjednika gospodske kuće; ime-
novanje 21. a člana gospodske kuće za
života, izmedju kojih kneza Ferdinanda
Lobkowitz-a, predsjednika dalmatinskog
Sabora Vojnovića, vi-še sveuöiliantih pro-
fesora, dva topnička vojvode, zamjenika
upravitelja anstrijako-ugarske novčarne,
Zimmermanna i više velikih obrtnika,
:zmedju kojih Rimghoffe-a i Leitenber-
gera.
Svkupština izaslanika čeških stranaka
iz Geške, Moravske i Sležke jednogla-
sno prihvati ovaj zaključak: Skupština,
držeći se čvrsto nače'a, zagovaranihod
mnogo godina, a upravljenih na oživo-
tvorenje državnog prava, na obezbiedje-
nje primjerenog zastupanja čeških ze-
malja u vieću Krune, kao na provede
nje pravičnih izbornih redova, i jedna-
kog prava za sve narode zemalja češke
krune i na raširenje samouprave; izja-
vljuje se spravnom na jaku, složnu obra
nu i provedbu tih načeia, smatrajući naj
znamenitijim da se u tu svrhu spora-
zume sve stranke.
I u Budimpešti ide kratelj na ma-
njer. Na 1 tek. oboljelo je 22, umrlo 6,
Djelomična ministarska kriza u Špa-
njolskoj čini se da je neizbježiva. Misli
se, da će nakon povratka kraljice-re-
gentiee ministar financija Cos-Cavon
kao što i ratni ministar gjenero de Az-
carraga dati ostavku.
storella Mate p. Ivana , Vušković Dojj
Aute. * * *
Na 21 pr. mj. prevozna ladja Josipa
ITrlića s Orebića, brodila s Korčule pQt
Orebića su dva mornara i sa sedmero
putnika. Na dvije trećine puta, navali
na nju iznenadni vihor vjetra tejepre.
vrati.
Putnici i mornari uhvatiše se čvrsto
ladje, koja, po sreći, nije potonula. Svi
biše spašeni.
U dojdući ponedjelnik selo Kali imati
će (u dva dana drugu) mladu Misu,
koju će odčitat vić. D. Lovre Dražić.
Unapried srdačna čestitanja.
* * *
Ministarstvo odobriio je osnovu za
korjenito uredjenje proloma Orsule na
cesti, koja iz Dubrovnika vodi u Ko-
navlje i put Trebinja, i dozvolilo je da
se u tu svrhu potroši 5500 for. iz drža-
vnih sredstva.
* * *
Saborski predsjednik knez Gjuro Voj-
nović imenovan je zaživotnim članom
Gospodske kuće u Beču,
*
« *
Ovdje ima nekoliko doba, da posluje
neko čedno ali vrlo zaslužno družtvauce
proti skitalicam. Na č&iii su neki obr
tnici, koji namieštaju skitalice na ra-
dju. Obćiua podupire. Na Svesvete druž-
tvo je obskrbilo novom odjećom 56
takove djece.
* * *
G. Antun Franetović naumio je obje-
lodaniti hrvatski prevod Modrićeve knji-
ge „La Russia" nakladom g. I. Kralja
u Zagrebu, uz cienu od f. 2:50.
*
* #
Benkovac, 31 listopada: Još dneva 20
srpoja t. g Obćinako je Opraviteljstvo
naredilo, oa uslied odluke obć. Vieća,
svaki muž&ić od 18 godina do 60 iz-
vrši 5 nadnica na obciaskim ili seoskim
putevim. Za tim preporučilo se u Lšsto-
vim, da se nadgleda: dali se i kako iz-
vršiva nalog. Čitao sam u br. 65 nK.
D." viest o zapuštenim seoskim pute-
vim. Kao dokaz istme, neka znadete, da
se u Vrani još ni dan nije potrošilo u
popravljanju puteva, a nemožeš nikud
makac od vode i blata. Pitam zašlo su
nalozi i naredbe? Z.
* * *
Velečastni Don Jakov Pivčević, učitelj
gradjanske učione u Malom Lošinju,
ponovno se, osobitim pozivom, obraća
na svoje zemijake Poljičane, za izku-
pljanje milodarS za gradnju zavjetne
erkve S. Jurja na poljićkom Gradcu.
I mi s naše strane preporučujemo, da
ta hvalevriedna osnova nadje harna od-
ziva, te da se Poljićani neiznevjere svo«
jim starim, slavnim predajam. Milo nam
je pak opaziti, kako se učeni sinovi
Poljie^, ma gdje se nalazili, uvjek živo
zauzimlju za svoj zavičaj, slavnu ko-
lievku starinske republike Poljičke
„N. L."
* *
Namjestništvo udielilo je Franjeveim
u Cavtatu 80 i. za nabavu odora.
* *
Malo niže donosimo imena koja su
bila podpisana u izbornom proglasu za
obćinu u Spljetu. Uz to ovdje donosimo
imena osoba koje su bile izabrane u
^em ^elu ikoje su, na 5.320 birača,
dobile 8bb glasova:
Banić Mate, Borčić Lovro ravnatelj,
Bulat D.r Gajo, Ivišić Jakov p. Jure,
Kapić Juraj učitelj, Matković Jakov p.
Stipe, Matošić Ive p, Ivana, Mihanović
Luka p. Tome, Morpurgo Vid p, Davi-
da, Ozretić Miho p. Andrije, Protić Pa-
* * *
Ministar trgovine imenovao je poštan-
ske uredovnike Josipa Stiasnoga i Au-
driju Slavinu poštanskim prigiednieima,
prvoga u Šibeniku drugoga u Zadru.
*
Iz Spljeta, 29 listopada: Evo Vam
podpisa, č. g. Uredniće, izbornog progja-
sa, buduć to „Narod" nije učinio.
Aljinović Bozo — Bartulica Stjepan
Borčić Lovro — Brajnovié Jo-
sip — Bubalo Andrija — Buj &piro
Bulat Dr. Gajo — Bulić D.n Frane
Cambj pl. Sebastijan — Cukrov Ja-
kov — Dvornik Audrija —^Ganza Bar-
tul — Granić Jakov pok. #pira — Gr-
gić Dr. Edvard — Ivišić Jakov — Ju-
ras Vieko — Kamber Dr. Pero — Ka-
pić Juraj — Kapić ¿Simún — Karam^a
Dr. Srećko — Katalinić Petar — Ko-
lombatović Gjuro — Krstulović Ante
pok. Lovre — Krstulović Duje Ancin
— Marić Banje Stjepan — Marinovié
Viško — Matkovič Jakov — Matošić
Ivan — Mihanović Luka — Mikačić
Mate — Morpurgo Vid (žid) — Ozreti^
Miho — Protić Mate — Reić Mikel Mate
Šegvić Jakov pok. Pave — Šperac
Stjepan — Vidović Mate — Vuskovió '
D.n Ante — Tartaglia pl. Petar Za-
!ić Ivan — Zlendić Dr. Ante. 'pf
Istupila su gg. Bubalo Audrija, Kr-
stulović Duje Antin i Ante Krstulović,
pok. Lovre. •—
Alfa.
* *
Talijanski parobrod koji putuje izme-
dju Zadra i Jakina, od ovoga mjeseea
polazi iz Jakina svakog ponedjelka u 8
sati iz jutra, a dolazi u Zidar istog
dana u 5 sati ,JO podne. Odiazi pak ifc
Zadra svake sriede u 7 iz jutra, a do-
lazi u Jakin istog dana u 5 sati po pod.,
#
* *
Zemaljsko ravnateljstvo finance ime-
novalo je financnim perovodjama pri-
vremene financne perovoije Lovru Buc-
chicha, Josipa Dworn-'ka i Luku Castelli,
i perovodne financne vježbenike Josipa
Storicha, /Simuna Paliscii i Ivana Pasa-
rića; a privremenim perovodjama pero-
vodnoga financnoga vježbenika Angjela
pl. Benvenuti i perovodne namje3tništve-
ne vježbenike d.r Josipa Luxarda i Ni-
kolu Bernardia.
* * #
Predsjedništvo zemaljskoga ravnatelj-
stva finance imenovalo je perovodju
financnoga odvjetništva d.r Božu Kre-
kića pristavom i začetnika d.r Franu
Radnica perovodjom kod fioaucnog
odvjetništva za Dalmaciju.
Odpisi „Kat. I)alm.«
C. g. M. —- Mostar — Govorili smo
dvojici, ali nijesu skloui. Srdačan po-
zdrav !
0. g. S. — Dubrovnik — Ne ulazi ga
ni jedan ni drugi, od ona dva u pi-
smu imenovana.
Gledajte, da se zlo pomete i iz-
pravi. Bit će vam dika. Srdačan od«
pozdrav !
C. g. I. — Ervenik — Ono o benli.
v poslim uzesmo na znanje. Zdravo !
0. g. „Istinović" — Bisko — Ne cie-
nimo, da bi koristilo javnim opas-
kama, osim ako je ono želja i vlč.
. žup.
C. g, M. V. — Zagvozd — Primismoi
za naručene tiskanice i za predplat«
v u podp redu.
C. g. S. V. — Opuzen - I od Vas za
^ uvrstbu.
Č» g. 0. A. g. - Knin — 1 od Vas,
za tiskanice.
0. g. O. M. B. — Prgomet — Tako-
V đjer'
C. g. F. Š. — Biograd - Naručbu od-
„ premiamo prekojučer.
C. g. 1. V. - Krk — Obrnusmo. Predpl.
dopire do konca kolovoza. Bratski
odpozdravljamo.
marru, i to za jeftine novce, ćak
500.000 nevoljnih Ijodakih stvorova.
Pa i žestoki impuls što gn je po-
kojnik dao svim u obće granam ka-
toličke djelatnosti oa onom tri puta
od Europe većem zemljištu, nešto
je epokalna, koje neće dopustit da
umre Lavigerievo ime.
Francezka je odnjihala ovoga
svoga velikoga sina, (bio je rodom
iz Bujone, g. 1825).
* « «
Otvorena je u Vatikanu Leoninska
biblioteka,!, j. stop od 30.000 ru-
kopisnih svezaka, koji služe osobito
za poviest i filologiju i koji su se
došle nahodili u mare magnum ogro
mne Vatikanske knjižnice.
Ovo je velika blagodat i oblak-
gica po učenjake.
* * *
U Kini ni sad ne miruju proti
misionarim. Biskup Hugh, rodom in-
glez, a redom frnnčiškan, bio je u
Shensi, privezan o neko stablo i
kamenovan ZH cio sut. Vas je bio
izmrcvaren. Ipak je ostao živ, a
hoće li preboljet, to je drugo pitanje.
Vlasti su se znuzele, da kazne
krivce, ali jer je pučanstvo sve u
obće protivno Europejcima, bojat so
je, da će nasilja bit ponavljana.
# * #
Novi magjarski ministar predsje-
dnik VVfkerle izrazio se o crkveno-
političkim pitanjima u Magjarskoj
na način po kojem se jasno vidi,
kako se Magjarska odlučila razkr-
stit sa svojim katoličkim predajam.
VVekerle je reko:
„Na polju crkvene politike o-
zbiljno idemo za tim, da se uz ču-
vanje državnih interesa, nennruši,
red i vjerski mir, da se pače
sve javne institucije lako urede,
kako bi one bile trajno jamstvo za
očuvanje toga reda i toga mira.
Kako je već i prijašnja vlada
izjavila, previšnjim su odobrenjem
opredieljena ona načelo, koja imaju
da služe za temelj zakonskim osno-
vama o obćoj uvedbi civilnih mali
ca, o recepciji izraelitske vjeroiz-
poviedi i o slobodnom izpoviedanju
vjere!
U smislu tih načela već je goto-
va zakonska osnova o zakonitoj
inartikulaciji izraelitske vjeroizpo-
viedi, a izradba zakonskih osnova
o slobodnom izpoviedanju vjere io
obćoj uvedbi civilnih matica već je
toliko napredovala, te će se moći o
njima povesti ustavna razprava još
tečajem ovoga zimskoga zasjedanja.
Što se tiče četvrtoga crkveno-
političkoga pitanja, bračnoga prava,
koje sačinjava nadopunjujući dio o-
O crkvenoj glazbi ).
Od više godina sa interesom pratim
znamenite faze, što no ih je srećom
osietila crkvena giazba u mnogih stra-
na h katoličkog svieta, i opažam da se
svagdje u susret idje duhu katoličkog
bogoslužja, a dosljedno i uepogrešivom
glasu crkovnih vladara. Sretne i plo-
donosne poaljedice tog neizbježivog pre-
okreta osiećaju, uživaju pače cikve o-
sobito Njemačke, Belgije, dielom Italije,
') Objelodanjujemo rado ovu krasnu i
veoma zanimivu prouku koju primismo
nedavno od darovitog mladog aveće-
nika vlč. P. M. i zahvaljujemo mu
6to nam je pružio prigodu, da i mi
doprinesemo zrnce na obranu prave
crkvene glazbe. Budi utjeha pak mla
domu svećeniku Sto srećom nije sam u
ovoiu plemenitom naporu. Poznato
nam je, da i vlč. O. Barbić, franjevac,
takodjer se svom duSora posvećuje
ovomu radu. To nek osokoli vrlog
g. pisea na u/.trajnost, SVE dok BVOJ
liepi oilj postigne, t/r.
biteljskoga pravo, nova vlada se je
jednodušno sporazumjela glede te-
meljnih načela za reformu bračnoga
prava, a medju njima takodjer i
glede obligatornoga gradjansJcoga
braka, te je izposlovala previšnju pu-
nomoć za načelnu izjavu, da se ta
zakonska osnova, koja se već iz-
radjuje, sastavi aa temeljnim na-
čelima obćega državnoga bračnoga
prava, obvezatnoga za sve državlja-
ne, obće jurisdikcije državnih gra-
djanskih sudova u pravno-bračnim
pitanjima, te obligatornoga gradjan-
sJcoga braka. Tim će stupiti izvan
kreposti one ustanove zak. članka
53. od godine 1868., koje roditelji-
ma ograničuju pravo odredjivanja,
kojoj vjeroizpoviedi imaju da pri-
padaju njihova djeca." — U kući
velikaškoj dao je Wekerle iste iz-
jave kao i u zastupničkoj. Nova
vlada primljena je u kuć< velikaško j
vrlo reservano. Grofovi Ferdinand
Zichy, Mavricij Nikola Eszterh£zy
i Gejza Szapary izjavili su, da oni
politiku vladinu u stvarim konfesio-
nalnim ne odobravaju. Grof Zichv
reko je, da se on ne klanja bo-
dljivim riečirna, kao što je liberali-
zam ; on se u svojim cijelim pušta
voditi samo po saviesti i osvjedo-
čenju. Takodjer ne preda on pred
supremacijom državnoga zakona,
kojemu je stariji zakon božji.
Katolički sastanak u Strassburgu
imo 1200 učestnika. Predsjednikom
je jedan gradski viećnik.
*
* «
Pokret od strane magjarske vlade
proti katoličkoj crkvi donosi, ka-
ko je bilo očekivat, ne toliko zlih,
nego skoro još više dobrih plodo
va,jer katolici se bude. „Magyar Ai-
lamM javlja: Nakon što se vlada iz-
javila o obligatornom civilnom braku
te slobodnom izvršavanju vjere, bit
će biskupska konferencija. Kako smo
upućeni, smatra velik dio episkopa-
ta, da se ne da samo zajednička
pastirska poslanica, nego da se ob-
država previncialna synoda, gdje
će katolička crkva točno označiti
svoje stanovište. Ako bi političke
spletke osujetile proviucialnu sinodu,
obdržavat če se okružne, na koje
će se pozvati i svietovnjaci da se
stvore zaključci o katoličkoj auto-
nomiji. Ujedno se ima započeti rad
o tom, da katoličke zaklade budu
uručene samo katolicim. „Magyar
Allam" piše na uvodnom mjesta, da
se katolici Ugarske moraju oružati
na borbu, pošto je država voljna da
segne za crkvenim sakramentim, do-
gmam i kanonim. List navadja za-
tim mnogo sredstva, koja mogu ka-
tolici rabiti proti državi u toj borbi.
Evala! Samo napried, pa će Kul-
turkampf douieti pobjedu, a ne poraz
katolika.
* * *
Amerike, a ¿a ne rečem u obće crkve
malne cielog katoličanstva. Kod nas je
samo u Dalmaciji (a cieniro i u većem
dielu monarhije) od dosta vremena
s tog gledišta zavladao užasan kon-
servatizaro, ili bolje trajna korupcija.
Naši predji nijesu zaista trpjeli u Crkvi
figuratne, kazaliatue glazbe, kako na
žalost sada biva u naših crkvah i dru-
gdje, dali su Boga slavili pjevanjem
prikladnim kući božjoj — pozivljem se
na samu narav nas Hrvata, u obće Sla-
vena ; a to očito razabiremo i z duha
narodnih popjevaka. — Nu tečajem
viekova doticaj sa inozemnimi elementi,
najskoli talijani, odstranio je malo po
malo iz hramova čistu crkvenu glazbu,
pokvario nam je donekle prirodni gla-
zbeni ukus, koji nas Slavene toli dično
karakteriše; a, što je žalostnije, uveo
je i u crkve naših ovećih miesta glas-
bu, koja ne aamo da nediše svetošću,
nit potiče na bogoljubnost, dali srnu
ćuje viernike, i povodom je čestokrat
groznim naredom. Može li se što sli-
čna mirnom dušom trpjeti? Ne doista :
to se bo protivi zakonu božjemu, neiz
brojnim propisim tolikih i tolikih gla-
vara sv, Crkve, a najzad i sretno vla-
*
* *
U katoličkom radničkom družtvu
(¡Vlaison des ouvriersj u Bruselju
o Carton de VVjart držao je govor
0 programu katoličke demokracije.
Govornik je najprije iztaknuo, da
se valja danas s prijateljiti s njekim
socijalnim istinam, na koje dugo
vremena nisu mislili oni slojevi, U ji
upravljaju, a na koje ni danas još
ne misle njeki od onih, kojih se to
najbliže tiče. Prava antisocialislička
borba stoji u tom, što se radniku
uiije osjećaj njegovih prava, pa da
ga se oduševi, kako će u tu svrhu
raditi. Mnogo je do toga, da ru-
dnici budu proniknuti uvjerenjem. «Ja
su protivjer^ki socijaliste sve one
reforme, koje mogu praktični riešiti
1 zadovoljiti pravedne njihove traž-
bine, uzeli iz nauke kršćanske i
predaje katoličke. Nedavni ^a^tanak
demokrala u Bruselju izjavio je,
kako je nuždno, da se rašire ove
istiue. Pobliže je za tim prognan
katoličkih demokrata ocrtan u ovim
riećim opata Poltiera iz Luiticha:
Mi hoćemo, da svaki čovjek, koji
radi, uzmogne privriediti si kruh u
takovim prilikam da udovoljeno bude
njegovim fizičnim i moralnim potre-
bam, njegovu dostojanstvu, pa mu
pomoženo bude, da postigne svoj cilj
na ovom i na drugom svietu. Mi to
hoćemo za svakoga čovjeka, naro-
čito za radnika : za radnika samoga
i za obitelj, za koju mu je narav
dala pravo, da ju osnuje. Ova izja-
va suzbija svaku socijalnu udružbu,
koja bi htjela da uništi prava ljud-
ske osebnosti ili pretjerano izrabljujuć
prava, udružbe, da uništi dosto-
janstvo osobno. S druge sirane ne
dade da se zaboravi na vršenje nadna-
ravnih dužnosti, da se postigne cilj
nadnaravni, za koji je čovjek stvoren.
U tom obćem gledištu o cilju zako -
na i uredaba leži bitna razlika me-
dju katolicim i socijalistim. Izvo-
deći logične pošljedke iz sofizama
reformacije i iz gospodarstvenoga
iberalisma, socijalisti smatraju da-
našnje družlvo bolestnim ustrojen],
kojega ne treba liečili, nego ga valja
uništiti u boju medju stališim. Pače
njihov je dogmat, što ga uče Bebel
i Malon, da valja ugušili svaku vier-
sku misao, koja je osnov katoli-
čkoj demokraciji. S toga ako se
katolici i mogu kadkada složiti sa
socijalistim, da ovo kude a ono da
zahtievaju, oni ipak ne mogu da
prihvate njihove osnove, nego usu-
prot oni su im jedini protivnici, koji
će kadri biti u budućnosti da im se
opru, te sviet kršćanski oslobode od
njihova gospodstva. Ovo valja za
pitanje socijalno uzelo se ma s kojesa
mu drago gledišta. Naše je načelo
u v i e k isto: za ja mčiti Štovanje pravu
božjemu, a da se ne žrtvuju zako-
nita prava čovjeka: izmiriti pro-
bitke zasebne, a podrediti ih pro-
bitku obćemu i zahtievim pravice,
što će ih najviše štititi i braniti.
Kad bi medju ljudim vladala više
ljubav, onda sudjelovanje javne vlasti
nebi bilo tako i u tolikoj mjeri nu-
ždno, kako je to danas, kad je o-
sjec'aj pravice i ljubavi znatno ma-
iaksao. — O«rton de Wiart taknuo
se je pojedinih točaka prugrama kat.
demokracije: govorio je o školi o-
snovnoj, o pravednoj razdiobi po-
reza, o udruživanju po posebnih o-
brtih, o sniženju dnevnoga rada
medjunaroduim zakonom, o nadnici
primjerenoj radniku \ njegovoj obi-
telji, o obveznom osiguranju za slučaj
u nezgodam, bolesti, starosti.
V.
li ost >
dajućeg pape Lava XIII (kojimi ćemo
se kašnje baviti); u opreci je nadalje
sa odrješitimi odlukami sv. Sbora O-
breda, ekumenićkih i zemaljskih Sa-
bora, pa mnogih biskupa. Sto dakle da
se na tom polju uradi? Evo odvažnog
i čistog odgovora : neobhodn« je potre
bita reforma u crkv. glaabi.
Jedan može da bude vriedan glazbo
tvorac; bit će valjda obdaren od naravi
zvonkim i fiaim grlom, čvrstima prsima;
imat će vještine da pripravi pjevače na
izvedbu mnogih i zapletenih partitura i
dopustimo takodjer, da će valjda bit
često obasut zasluženioii poviadjivanji
od publike; ipak ta svojstva nijesu do-
statna da uzmognemo jednoga nazvati
dobrim upraviteljem kora; hoiie se da-
kle da dotičniku budu temeljito poznate
dužnosti, tiesno spojene sa ulogom koju
mu je u crkvi vršiti. Po isti način mogu
dušobrižnika u obće resiti mnoge dične
kreposti, nu bit će on savršen samo
ouda, kad bude znao za sve crkvene
propise, neizuzam one, koji se bave cr-
kvenom glazbom, i bude se starao da
ih se strogo ovršuje. Zalit je s toga i
jako žalit, što je obćenito (a najskoli
kod nas) zavladalo kobno neznanje što
Sto ima nova po svietu 'i
Na upit kneza Dragutina 8chwarzen
berga u Cesarev. Vieću: zašto nije po
punjeno mjesio ministra Pražaka, izjavi
Tarife, da je pit »nje o nadomjeaćaju
mjesta ministra Pra/aka već rieSeno
uvrsćenjem troska u predračun, ali ne-
ka komora ostavi vladi da odabere čas,
kada će nadopuniti ovo mjesto. Ima nade,
da će položaj u ue daleko doba postati
takav, da će vlada moći Cesaru predio
žiti na n^vo nadopuojenie ovoga mje-
sta. Prama primjetbi ¡Schvvarzenbergo
voj, neka vlada promisli, dali će raditi
složno sa parlamentom ili bez njega,
odgovara predsjednik mi listarstva, da
je udobno vladati bez parlamentarizma,
ali bi to značilo državni prevrat. Za-
daću vladinu predsjednik ministarstva
označuje bistro zabilježenu u zadu|em
prestoljnom govoru, biva — da se raz
pravljajn ¡>itanja gospodarstvena, — čim
se i u političnom pogledu postizava spo
razumljenje. Predsjednik ministarstva
tvrdo se drži te nade, pa vruće prepo-
ručuje hitoo riešenje obstojećih gospo
darstvenih pitanja. Sto nikakva stranka
nije zadovoljna, uzrok je tomu, jer na-
prama komori neima stranačkoga mini-
Htarstva. U ostalom uči izkustvo, da i
stranačke vlade ne zadovaljavaju vla-
stitu stranku, nego samo ča^omice, česa
radi bivaju do majo od istih napadnute.
Austrijske osebujnosti nedozvoljavaju
dieljenje u stanovite stranke, kao inu-
dje, to jest n slobodoumnu i u konser-
vatsvnu, jer je u Austriji nešto po sriedi
— ne zna dali su gospoda to opazila —
biva, narodnost. I/.ticanje pitanja o je-
zicima ministar predsjednik nahodi, da
je naravna stvar, jer je to pitan!e sva-
komu dogorilo do nokata. Velevažno pi-
tauje o jezicima valja da se rieši, ali
ministar drži da je prerano potaknuto
sporazum!jenje izvan parlamenta, te pre-
pori ča, da bi se medjutim u tomu raz-
mišljalo; tada može iz komore ili sa vla-
dine strane pridoći koji predlog.
U zastupničkoj komori, nastavljajući
se razprava o predračunu, izjavi Brzo-
rad na ime Mladoćeha, da oni ne mare
se tiče jasnih propisa Crkve za kor i
svećenstvo o načinu, kako da pjevanjem
pratimo razne liturgićne čine ; i da su,
nema dvojbe, sv. obredi izgubili onaj
sjaj i savršenost, što bi inače primali
od dobre glazbe.
Da se dodje kraju sa mnogovrstnim
zloporabam što no su se od dva sto-
ljeća bile u crkvu ušuljale, ovih zadnjih
dccenija ustadoše revni muževi, koji za-
snovaše ideju reforme; uprieše baš svom
snagom, uztrojiv poiajprije stanovitih
družtva pod zaštitom sv. Cecilije; i
b jrine u mnogih mjestih i pokrajinah u
kut zatieraše zle navade, te slavno iz-
vojevane nauiuljenu reformu. Njemačka
mora da bude zahvalna neumornom za-
točniku crkv. muzike, kanoniku Witt u,
koji još mlad umre mučenikom tolikih
i težkih truda i borba na korist duša i
za reformu religijozne glazbe. Amerika
nek zahvali Singerberg M; 6'vajcarska
Stekle-u, Francezka Benedektincem, a
Italija zaslugam Milanežkog družtva,
koje se od vise godina bori proti ogro-
mnim potežkoćam. ada nije ni za dlaku
popustilo, za stalno se nadajuć štosko-
rijoj pobjedi. Takodjer Njemačka strana
trieatske biskupije već je od god. 187S
za imenovanje ministra zemljaka ali '
pak ce odustaju ođ te tražbe/j0r !'
Taaffe to dozvolio predšastnicima Mlađ^
čeha kao nagradu za ulazak u Cesar°
vinsko Vieće.
Ministar Khuenburg priubćio je klub
sjedinjene njemačke ljevice, da je (]nU
24 studenoga predao ministru predaje6
dniku ostavku. Njemačka ljevica izjavj
jednoglasno da je suglasna s ostavkoin
Khuenburg a, jednoglasno izražujući iPto
mu, kano i predstojništvu kluba, podpu.
no pouzdanje. (V. najnov. v.) '
Biograd, 21 studenoga,
Danas smo se nauživati zabave, koj«
nam je pripravio gosp. Josip Barani.
Izučio je, i divno uapjeo, njekoje težake
t zanatlije, udarati u hrvatske tacnbu.
rice. Težačke su ruke i trudne i težka
od svakdanjeg rada, al im ipak tako
•ješto i okretno prebiru prsti p0
žicama tamburica, da je divota! Evo
vam programa, pak mi kažite, da li 8e
moglo bolje uspjeli, a u satnih pede.
aetak dana? Kako čujemo, ustrojit Ć8
8« pod imenom „Hrvatsko-radničko tam-
buraako družtvo". Bože ti, gosp. Ba-
rani, daj zdravlje, pak i unapried ta.
kvirn duhom, duhom stranke prava, uz.
gajao narod. Živio, a u te se i ostali
hrvati ugledali. Dvorana je bila puoa
ko šipak a narešena da se bolje Di mo-
glo nije. Pleskanju i klicanju ne bijaše
ni kraja ni konea. Napried samo! Bu-
dimo
(izpustamo nekoliko redaka, jer premda
po našem mnenju nevini, tko zna bi li
ih drugi takvim smatrali. Ur.) hrvatska
kruna Tumislava, Krešimira Velikoga i
Zvonimirova, na glavi Habsburgovaca,
Zivila Hrvatska i njezina prava!
Program bio je sliedeći: 1 Oj Hr-
vati koračnica — Turka5, 2 L ubitn te
Mazurka — Brož, 3 Liepa naša domo-
vina — Turkaš, 4 Tri čaše - Svigliu,
5 Air de Luis XIII — Berša, 6 B'ran-
kopauka — Barac, 7 Vienac hrv. nar.
popjevaka — Turkaš, 8 Perka Polka —
Brož, 9 Bože živi Hrvatska himna —
Barac, 10 Noćni stražari — Berša, 11
Sretan imendan — Farkas, 12 Popu«
tnica Hrvatske — Farkas.
Šibenik, 26 studenog.
Drž m, da je jur svukud poznat gro-
zni napadaj na veleučenog i obće što-
vanog Dru. Zlatnrovića, nazad četiri
dana u Šibeniku počinjen.
Poslie pet sati, kad se je već počela
mračiti D.r Zlatarović se uputi sa svo-
jom gospodjom da prati jednoga prija-
telja Zagrebčanina do željezničke po-
staje. Dokle još u kući svojoj bijuhu
jeHno zloglasno čeljade u kabanici zao-
grnuto stražilo je napram kući; pak
kad izadjose sliedjaše ih podaleko raz-
puticom preko Vrulja. Pošto je Dru.
Zlataroviču bilo odavno javljeni-, i satu
više puta svojim očima spazi, da na
njega rečeuo čeljade svukud vreba, i
o t-JiD je on mnogim kazao, jedna žen-
ska, koja se tomu dosieti, podje kazati
službenici Zlatarovića, neka brzo ide
za njim, eda stoji na oprezu, ili neka
se vrati, ¿ili iek' bi službenica, nezDa-
jući kojim putem krenuše njezini gospo-
spojena sa cecilijanskim družtvom Nje-
mačke; a u talijanskom dielu iste bi-
skupije providencijalno se ustrojilo stu-
denoga god. 1890 autonomno celilijan-
sko družtvo, koje broji do 400 članova,
većim dielom svećeuika.
Mnoge au zaista i raznolike zapreke,
koje namje prebrditi. Nu mimoišav sve
ostale, mnijem da je najveća, najuža-
snija, premda smiešna, neznanje onoga
o čem se radi. Ali ignorantia je DE-
snošljiva kontradicija u 19. vieku; mora
dakle da izčezne i da se pojavi svietlo.
Željom dakle da nepobitnoj istini budu
odgovarali utjealjivi praktični posljedci,
dajem oduška svom srcu, te, sliedeć
red zlatne knjige, tu skoro štampane a
Trientu po svećenicima Inama i Less,
uz naslov nLa mušica eeclesiastica s*'
condo la volonta delta Chiesnastojat
ću da, što se bolje bude dalo, razvijam
toli važan predmet, iztaknuv osobite
karakteristike, koje treba da resecrkv»
glazbu.
--tCt rici». V"
i^C.Cbg
^ÍUÍLÍI. — ,,
btn • c 2 8
^UKA
Veritatem iacientes in chantate,
oresoasuas m liio por omnia, qui
est caput Christus.
(S. PAUL. EPH. IV. 13.)
Miođi u fonedjelíüii i u Četvrtak.
tí ipsos, auxiliante I)eo, in dies alaeriter operam Vestram impensuios m tuenda saiutari Ecclesiae doctrina animisque in Reli-
amore et in verse iidei proí'essione roborandis.... (¿Jio I A. u papinsk. listu, 21 vcljace 187 2 pisaocim KATOLICKE DALMACUJA.
Ego interim clamito:
Si quis Cathedrae Petri jnogitnr,
meus est.
(S. IIlERONYM. EPIS. XVI. AD DAB.
H
\ 06
gionis
d VJE'I'i PKEOSiiOJBE: — U ZADRU, uuapried 7 fior. na godTmT. Po OSTALOJ CAKEVINI 8 fior. itko Z(JLOstane s PUKOPLATOM plaća i iior. više — ŽA INOZEMSTVO 7 iior. i poštarski troškovi.
tKo na svrhu godišta ne odbije list smatra se predbrojuikom i za uastajuću godinu. ••— Predbrojbo I novac, najbolje postarskom doznakom, šaiju se na Upravu KATOLIČKE DALMACIJE U Zadru, a dopisi „franoo"
^ aiitvo. — livrstbe po 10 nove. redan. Objave na 4 strani uz veoma nisku cieuu. Svaki broj napose^ 1uovfeića. Jiukopisi se ne vraćaju. ^ ^^
Br. 16 ' " ^¿sLd&L-r, Fonec^elBi^ ie Ozu] Iš^bl lael. " God. XXII
Predbrojba traje za oielu godinu}
na Ured-
TJgg'W
Ovaj broj zakasnio je za jednu
poštu, a postoje u četvrtak blagdan,
dodajemo danas po arka u naknadu
za dojdući broj.
Današnji izbori.
Od šest izboruištva gdje se danas
borba vodi u Dalmaciji, tri se odli-
kuju osobitom važnošću i ¿astmom,
a u ostala tri teče dosta gladite.
Gladite teče u Spljetu, gdje je iz-
bor D.ra Bulata siguran, jer je pr-
vak spljetske stranke dao izjava i u
vierskom i u hrratskom obzira, koje
su ili zadovoljile ili barem smirile vier-
sku i rodoljubnu opreznost onamo-
šnjih birača. Mi se, uz takve uvjete,
radujemo izboru d.ra Bulata, jer je
uz njegov izbor skopčana uspomena
0 novom čislo katoličsom i hrvat-
skom pokretu, odnosno uspiehu, a ta
je uspomena iiepa.
Još se, u neku, više radujemo iz-
boru zast. Perića, jer je njegovo iz-
borništvo jediuo gdje se je sveće-
nika proturiio. Da ii bi ta sreća bila
dopala našu braću, kad bi se i ono-
mu izborništvu namećaio kandidate
kao negdje drugdje ? »Spletke, var-
ke i ostalo možda bi bile i onamo-
snju ćeličnost, ne nadvladale, ali vje-
rojatno smele ili osujetile. Nu ono
izborništvo, odgojeno Pavlinovičem i
kitom toiikih drugih rodoljuba vedra
1 odlučna značaja, loga namećanja
ne dopušta i evala mu! Narod i
jedino narod treba, da u izborim pro-
govara. To je jedini put, jedina pri-
goda gdje se narodna rieč u ustav-
nom djelovanju čuje, pa tu prigodu
treba čuvat kd ženicu oka svoga.
U Dubrovniku ga Korčulom iza-
bran je, uz prilično mirne okolnosti,
zastupnik prvak d.r Klaić. Sve-
ćenstvo je ogromnom većinom u o-
vom izborništvu bilo ili pasivno ili
dosta hladno, i pravom, jer d.r Klaić
uz g. Šupuka, jedini je koji, u koliko
znamo, nije biračima nikakve poruke
poslao, osim preporuke: da ga biraju.
U ostala tri kotara bilo je borbe;
ali raaličite.
U Kotoru bilo je borbe izmedju,
da tako rečemo starosrba i miado-
srba, izmedju Vojnovića i d.ra Kve-
kvića i pobiedio je ovaj zadnji.
Kvekvićevim izborom odpao je
jedan od narodnjačke družbe, i mi
se tomu ne žalostimo, jer „srbin", bio
stare ili nove škole, za našu katoli-
čku i hrvatsku stvar ne proizvadja
razlike. Pače i ako ćemo u mlado-
srbinu imati odrješitoga protivnika,
ali imati ćemo ga i otvorenijega, a
a to je više dobit nego gubitak.
Drugo izborništvo gdje seje vo-
dila borba, bilo je izborništvo šiben-
ske biskupije. Ondje su se križale tri
kandidature: donekle neka pravaška,
pa osim toga kandidatura pravašnjega
zastupnika narodnjaka D.ra Masov-
čića i urednika Bjankiuia. Ovaj je
'zadnji podlego rek' bi spletkama sa-
mih svojih zadarskih suodboraša
Ali od svih izborništa nigdje ta-
kve borbe, kao u izborništvu Zadar-
Benkovac, uz dodatak, da, ako je
drugdje suprotivšiina bila više oso-
bna nego drugo, ovdje je bilo po
sriedi sasvim i jedino načelno pitanje.
Ovdje su bile tri kandidature (a
zadnji čas iznikla i četvrtka): wrb-
sko-autonomašiia, u osobi urednika
Bjelanovića, uarodnjačka u osobi g.
Dapara, kandidatura nove čisto ka-
toličke i hrvatske stranke (stranke
prava), koju ima čast da zastupa naš
List, a napokon kandidatura D.ra Au-
touiettia.
Kandidat srbsko-autonomaske koa-
licije dobio je 74 glasa, D.r Anlo-
nielti9 glasova rabskih. 0 ostale pak
dvie kandidature red je da rečemo
koju obširnije.
Narodna stranka, ova velika i i-
skreria ljubiteljica svećenstva i čista
hrvatstva, oprla se, već iz prvine,
svakoj kandidaturi katoličke hrvatske
stranke. U tu svrhu rabilo se sva-
kih sredstva: pritisak na ljude koji
su po svom položaju odvisni od ua-
rodue stranke, varke dočim se izna-
šalo pred neuki puk izmišljotina ka-
kvih bi se i najgori cigaui stidili.
Tvrdilo se donapokon, da katolička
hrvatska stranka, ova smrtna i naj-
ljuća protivnica iredente, leži za
Italijom!!! E se non ridif Šio nas
najviše snebiva, tomu bezobraznom
varanju naroda, doprinašali su svoj
kamenčić i neki knezovi^ kojima ba •
rein ime i plemstvo analu je nedo-
pustit, da im kroz mzke postupke
ugled potamnjuje.
Kad su takvi bili veleporeznici i
knezovi, promislite kakvi su istom
imali da badu skutonoše i kruho-
borci, osobilo videć gdje lepršaju
banknote i svjetluca kovani novac.
A sve se to radilo, da se uduši,
ako je moguće, onaj grozni „dušma-
ninu, kao što je čisto katolička
i čisto hrvatska misao! ¡Nečuveno!
Tiem sredstvima, tako nedoličnom a-
gitacijom, naravno, katolička hrvatska
stranka, istom odpočeta i k tomu rabeća
jedino poštena sredstva, izgubila je
prvašnju brojnu većinu! Ali ipak ueće
bit nijednoga narodnjaka koji, i proti
volji, nepriznaje, barem u svojoj duši,
da je prava moralna i to sjajna
moralna pobjeda na strani katoličke
hrvatske stranke. Njezina četa, ma-
lena ali junačka, bila je pravi i slo-
bodni izraz narodne volje, ona je imala
uzvišen ideal vierski i otaćbenički
pred očima, te sviestna, vedra čela
i ponosna ostala je nepodmitljiva na
mezevu, s prezirom i sa sažaljenjem
gledajući one neke koji pod priti-
skom i još koječim žrtvuju vlastita
načela i osvjedočenja. Uz takve o-
kolnosti značajnije i plemenitije ljude
u većini rumenilo je oblivalo, videć
na što su ih spletke vlastitih kolo-
vodja dovele, nu baš zato U isti
ljudi, i ako su nepohvalno u pogreški
uztrajali, videntes meliora javno su
priznavali, da je na manjini dika, na
manjini zastava, na njoj moralna po-
bjeda. Višekrat i na više miesta i
pred više osoba sami benkovački
odlićnjaci, koji su prvi i pronieli
čisto katoličku i hrvatsku kandida-
turu, te čiji glasovi po prava i po uaj-
elementarnijoj pristojnosti, nijesu se
smjeli ubrajat u narodnjaštvo, ti isti
odlićnjaci, koji su kandidata katoli-
čke hrvatske stranke pri prvom do-
lazku u Zadar, uslied prije slobodno
utanačena dogovora na Benkovcu,
pozdravili poljubcem i riečima: „ži-
vio naš zastupnice-*; ti isti odlićnjaci
11 »MMI im w rnrmy r - — ,i1»*«T »l»»« HI.J.IIIIJ; im i
javno su i zadnju većer u prisustvu
većine i manjine žalili škripac u koji
ih je narodnjačko upiicmje dovelo i
izjavljivali očito, da prvenstvo svojih
simpatija goje za dičnu, neokaljanu,
svetu zastavu manjine.
Uz takvo razpoloženje duhova na-
rodnjaci su uvidjali, da je pogibeljno
po nje, ako se manjina i većina u
razpravu uvedu, osobito kad oporba
— pozvana — stupila pred većinu
i odčitala istinito stanje stvari i ži-
gosala narodnjački postupak.
S toga, netom je oporba došla u či-
taonicu, u oči izbora, neki načelnik ne-
otesano prekinu i razgovore i dogo-
vore, pozivljuć da se namah izjavi tko
je za koga. iNa takvo neuljudno preki-
danje, oporba je kd jedna duša o-
stavila, kd što je morala, da svoj
ugled spasi, narodnjačku dvoranu, uz
oduševljene uaklike „živio" svomu
predioženiku.
Taj dostojanstveni postupak ma-
njine iznenadio je narodnjake, te ovi
kašrije molili i kumili da se dogo-
vori nastave. Ali oporba nije bila
voljna da joj se zaušnice davaju i
bila je odlučila glasovat za svoga
predloženika, a jedmo u užim izbo-
rim, da se spasi izborJr.štvo, podu-
priet narodnjačkog kanflidata.
Nu u jutro obazn;»lo se, daje na-
došla pogibelj, da u prvom biranju
prodre predloženik srbsko-autono-
maške koalicije. S toga oporba sa-
stala se na Uredništvu našega Lista
i u podpunu sporazumu sa našim
urednikom odlučila promien ti prva-
šnju odluku i već u prvom biranju
glasovati za g. Dapara.
Istodobno naš urednik brzojavio je
oporbi u Benkovcu, moleć ju da gla-
suje s ostalom oporbom. Brzojavka
je glasila :
„Učitelju Roči. — Benkovac. — Na-
stala očita pogibelj u arbiko-autoooma-
ške koalicije. Mohai Vas i drugove, za
ovaj jedini pat, pristat uz narodnjake,
da se spasi izborništvo. Amo sioošoja
oporba isto. Prodan.«
Oporba u Benkovcu valjda sum-
njala o autentičnosti brzojavke pa u-
pitala našega urednika:
„Primio brzojav, da u prvim izborim
glasujemo za narodnjake. Je li istinit?"
Na to uaš urednik odpovrne :
„Učitelju lioci. — Benkovac —' Ugo-
vorismo i u prvim izborim za Dapara
radi nastale pogibelji. Prodan.« '
Tiem načinom ciela oporba gla-
sovala za g. Dapara i svojom po-
žrtvovnošću i velikodušjem spasila
izborništvo i onemogućila izbor gosp.
Bielanovića.
Ovaj je dobio 74 glasa, a narodni
predloženik samih desetak više, jer
su Rabijani dali svoje glasove za
D.r Antonietti-a, i odatle je bila i
nastala pogibelj.
Svoj im postupkom oporbn, prema
onoj facta loquuntur, dokazala je
jasno kd sunce, kako su daleko od nje
osobnosti i strasti i koli ju plemenito
ćustvo vodi i kako joj samo uzvišena
načela pamet rasvjetljuju. Nu prema
ovomu velikodušnomu i požrtvovnomu
postupku oporbe, kako ružuo, kako
nedično iz'gleda prkos, samovolja i
sve ostalo orudje što sujQarodnjaci
i ovom prigodom upotrebili, da osujete
izbor predloženika katoličke hrvat-
ske stranke!
Dan prije izbora, osim ostaloga,
oni su prosipali glas, da je oporba
u siozi sa rišćanim, a s oporbom i
naš urednik, a kad tamo naš urednik
s oporbom zauzimlje se, svojevoljno,
da spasi izborništvo i onemogući iz-
bor rišćanina g. Bielanovića.
U oči izbora ,,N. L.w iznio en-
trelilet gdje stilom, lažim i mistifi-
kacijam sebe dostojnim, htio osu-
mnjičit rad katoličke hrvatske stranke,
a to u času kad njoj nije bilo na
vrieme razkrinkat taj podli postupak
jer su se izbori imali držat prije
nego je imao. i mogao izič ovaj broj
l,Katoličke Dalmacije". Zašto ni\l.
L." nije prije izasuo ouu torbu iažj
i sumnjičenja ? tflh, naravno, „K. D.^
bila bi, kd svedj, uzpostavila u cieloj
njezinoj čistoći svetu istinun a onda
kamo bi se bio djeo pakoštni. na-
rodnjački cilj ?
Pa ipak, eto naše osvete! Eto
razlike izmedju našega i narodnjač-
kog rada i postupanja I Oni su rova-
rili, svakakvim se orudjetn poslužili,
a našim je urednik i oporba u odlu-
čnom časa odvratio spasom izbor-
ništva i samopriegorom!
* *
*
Vriedno je još da spomenemo ve~
levažnu izjavu koju je oporba pri-
obćila d.ru Klaiću prije glasovanja i
koju je čeličnjak g. uć. Lorini po-
pratio sa nekoliko zgodnih opazaka
u istom smislu i duhu, uzbudjujuć
odobravanje i udivljenje same na-
rodnjačke družbe.
Izjava glasi:
nSokupljeni birači kotara zadar-
skoga čisto katoličko-hrvatskog pro-
grama zaključiše jednoglasno u do-
govoru sa svojim predlozenikom vlč.
D Ivom Prodanom, da će još za
ovaj jedini put žrtvovati svoja po-
sebna načela, da spase izborništvo
protiv koaliciji srbsko-autonomaškoj
glasujuć za kandidata Dapara, u-
vjereni da će centralni odbor po
stanju stvari bit već dosada raza-
brao, da valja računati sa Čistom
voljom naroda i biranih birača, da
se osujete pogibeli koje se podižu sa
protivničke strane kad se uzdrma
povjerenje i dišiplina 1;i
Ovu su izjavu podpisali il odobrili:
Dn. Pilip Crvarić — Dn* Ivo Milić —
Dn; Petar Vekiardo — Dn. Angjeo
Piasevoli — Dn. Joso Alfirević — Dn,
Hinko Brnetić — Dn. Marko Božaić —
uč. Petar Lorini — Ot. Alfons Mrsič
Anton Maštrović — Stipe Gačina
— Sime Šešelja — uč. Pave Roca —
Dn. Mate Zorić — Ivan Brkić —
i k tomu većina silbanjskih birača.
Ovom izjavom pričvršćena su uz-
višena načela koja nadahnjuju oporbu
i koja su utrla put k ostvarenju nove
mlade i očito jediuo spasonosne čiste
katoličke hrvatske stranke.
Mi se ponosimo, što smo dopri-
nieli, i ako malo, k tomu uzvišeno-
mu pokretu, Oko njega, a ne oko nos,
ima da se okupi sve što je umna,
neodvisna, iskreno rodoljubna i zna-
čajna. Osoba našega urednika tu ga
neulazi nego u koliko, kd šio reče
pred biračima i d.r Klaićem vrli o-
tičbenik g. Lorini, u koliko osoba
g. Prodana predstavlja čisto kato-
lička i hrvatska načela, te tkogod
bude ta načela usvojio i vieroo ih
i dosliedno sliedio, postaje stožerom
o koji se oslanja naš vierski i poli-
tički preporod.
Bože daj, da tih stožera bade na
sve strane, i to nepomičnih, eda li
se što prije dovinemo do ostvarenja
božjeg i hrvatskog prava.
Biogradska bitka.
I Na 12 tekućega mjeseca u Bio-
gradu, na ovom divnom hrvatskom
•primorju, gdje ; se nižu tolike mile
uspomene slavne hrvatske prošlosti;
bila se je preznamenita izborna borba^
koja će, ostavit itepu i trajnu uspo-
menu u povrešti našega preporoda.
Pri iapadu narodne stranke prvi
je bio, doisto, napredni Benkoyac,
ovaj krasni gradić naših Kotara, koji
je od strane naroda razvio zastavu
katoličke i čisto hrvatske stranke.
41» poznate spletke o^ujetUe su
Benkovčanim slavu, da (u zastavu
dalje pronesu.
Prihvatili su ju s toga drugi kra-
jevi, naime, uz Sale i Silbu, bieli
Biograd 1 divni Nin, ova dva sada
na žalost zapuštena mjesta, al koj i
nam ipak oba dozivlju u pamet do-
maću hrvatsku dinastiju i starinsko
naše pravo. LNego u :\inu prošlo tiše:
ondje je vojaka i njezini častnici
bila ne okupu i spravna, ali razbor
manjine nije doveo do izbornog o-
kršaja.
Tim je žešći imao da bude boj
u bielom Biogradu, te Biogradjaru
zapala je čast, da su prvi omjerili
se sa narodnom strankom kd prava
katolička i čista hrvatska protustranka.
Do četiri stotine birača stoje na
poprištu. Naš« pod egidum trobojnice,
a narodnjaci pod egidom knezova i
novca.
Našim na čelu vidiš od prvoga do
zadnjega sve župnike i vrlije rodoljube
one obćine, koji sviestei svojih sve-
tih! vierskih i domovinskih dužnosti
stoje nepomično kao klisurine pred
udarcem irarte«, spletaka i mila,
Pouzdanjem a pravicu i poštenje
rec|aju se naši na glasovanje i nad-
maluju, unatoč i varkama i splet-
kama i novcu. Sve do jednog sata
naf su napredniji, kad eto jada iz-
nenada: osim toliko naših koji biše
izkjjučeni, osim ciela jednog sela
kupljena, naših četernaest zadnjih
glasova, koji su imali da odnesu
pobjedu, tih odlučujućih četrnaest
glasova s naše strane, koji su stali
još u pričuvi, nakon što ja narod-
njačka vojska svu već zairu iztrošila
bila, tih četrnaest naših glasova od-
bilo se s izbornih vrata i nepripu-
stilo na glasovanje.
I tako i tiem načinom pripade
narodnjanim većina!
Ali dok stoji, da već ni jedan
narodnjak nije imao da pristupi, dok
stoji da je dakle njihov broj bio
svršen; kad bi se bilo pripustilo na
izbore to naših četrnaest glasova,
jer svi osnovani i zakoniti, ne samo
moralna, nego i brojna većina, očito
Obzorov urednik g. J. Pećnjak osu-
djen je na 2 mjeseca i po zatvora, i na
gubitak jamčevine u iznosu od 2.200 f.
* * *
Primamo sa ravnih Kotara, 10 travnja:
„Današnji dan nije proljetni nego zim-
ski dan. Bura, poledica sa kišom; u
planinam kija. Bog zna hoće li šta na-
uditi usjevima i lcai koja mahom opu-
pili-. Svakako, za težaka ćorava go-
dina !«
I ovdje od nekoliko dana ohladno.
Jutrom samo 6 ili 7 nad ništicom.
*
* *
Iz Vodica kod Šibenika javljaju nam
tužne viesti: Dneva 4 tek. usnu u Go-
spodinu zadnji glagolaš šibenske bisku-
pije kao upravitelj župe Kaprija Dum
Jakov Nimćević. U zadnje doba zbog
50 godišnjice proslave zadnje glagolja-
ške mise u Zatonu bio se zamjerio cr-
kovnim starješinam: bilo mu zabranjeno
svetčano glagolati u bud kojoj župi
biskupije, osim Kaprija. On u svojoj
krotkosti i čednosti nije se htjeo na
sv. Stolicu za zaštitu uteći. Pokojni
Dum Jakov nije bio Bog zna kako
učena glavica, ali zbog svog poniznog
ponašanja bio ćašćen u svećeničkom
stališu, a cienjen u prostom puku. Kao
njegdašnji pomoćnik ondašnjeg župnika,
uživao je osobito štovanje nas varošana.
I pri zadnjem času on se je sjetio
svojih nezaboravnih Vodičana. Htjeo je,
da ga se pokopa na groblju ovog va-
roša, pa je ostavio for. 150 za pokop,
a for. 150 župskoj crkvi — svu svoju
imovinu. Vodičani izkazaše avorn milom
pokojniku svoju kršćansku počast; na-
praviše mu i urediše nov grob ; te dneva
6 prenesoše sa Kaprija mile ostanke.
Sprovodu prisustvovalo je pet obližnjih
župnika, množtvo naroda, a gorio je
sav crkveni vosak. Pripoviedaju nam:
da se je velike nedjelje prehladio, raz-
bolio. Vječni mu pokoj !
Dneva 3 tek. preseli se u vjekovje
čnost Ivan Cićin-Sain. Bio je vidjena
ličnost u čitavoj šibenskoj krajini. Do-
kaz tome i sam sprovod: bdo je oso-
bitih izaslanika tiešnjanske, šibenske,
zlarinske i biogradske obćine; a da
»provod bude impozantniji došla i 24
glazbara sa Šibenika. Njegova se uva
živala u mjestu. Bio je kroz svoj ži-
votni viek obćinskim viećnikom, obćin-
skim prisjednikom i predsjednikom
družtva „Hrvatska čitaonica"; kao nje-
zin član i umrao. Premda pobolie-
vao, izdahnuo je nenadno, Bože sačuvaj,
ko da mu je kaplja pala. Za mladjih
dana naginjao je talijanštini; kašnje
naatojav) to popraviti. U njemu Vodice
gube uvažena čovjeka. Svevišnji utje-
šio njegovu udovicu i pokriepio mu
dječicu, a njegovoj dusi podielio vječni
pokoj!
Dneva 2 tek. ode nakon duge bolesti
na bolji sviet i majka naše nove uči-
teljke gospodične llek. Vodičani, po
svom običaju, izkazaše mrtvim ostan-
eima zadnju počast. Duša joj raj uži-
vala !
Kad je govor o mrtvim, da napome-
nem i smrt prostog težaka; i onako
seljaštvo hoće se da u svem zapostavi,
Sto ne idje. Dneva 2 tek. umrie Ante
Trcin u Pišćim na stanu. Uživala mu
duša vječni raj!
* * *
Dneva 18 doj. srpnja 25-godišnjica
je kad-no talijansko ratno brodovlje
pod morovodjom Persanom udari na
Vis. A dneva 20 napomenutog mjeseca
jest i 25 godišnjica kad-no hrvatski
lavovi pod Teghetoffom hametom kod
Visa potukoše, po mnienju sam!h ta-
lijana, nepredobitnog Persana. — Kako
nam stižu glasovi, rek' bi, da će (nasa)
austrijska ratna mornarica taj dan sve
čano proslaviti ; nu zbog trojnog saveza
ne će biti slavlje pod Visom, nego u
Trogiru i kod Segeta, medju Spljetom
i Šibenikom: tu će biti veliko vježbanje
brodovlja, a s kraja znatan broj vojnog
pješačtva. Tako barem kažu, da se je
izrazila oskoro njeka visoka ličnost
ratne mornarice prigodom oblaza u tu
svrhu Kašteli i okolice Trogir.
* * *
Primamo s Raba, 10 travnja : U na
soj crkvi propoviedao je kroz proš, ko
rizmu u oba jezika, prema neopravda-
nomu običaju, ali vrlo revno i vješto
vlČ. O. Malešić tretoredac. Njegove
propoviedi u obće su svakomu omilile.
Preko korizme desio se ovdje i gdjekoji
Bakaranin. Tako im je ugodilo propo-
viedanje da se je. kako čujemo, već
zamolilo iz Bakra vlč. Malesića, da bi
dojduće godine došo k njima, lomit im
kruh božje rieči. Vlč. O Malešić joi je
mlad redovnik. Napredovao u svakom
dobru!
* * *
Pučišće, 6 travnja: Već smo siti
smrada; a da nas neuduši ovog ljeta i
da nas opet ne bude davit ona prokleta
grlica, možda radi toga, bilo bi vrieme
da se zauzme obćinsko Opraviteljstvo,
eda i naše svinje budu zatvorene. To
se razumi, da je gospodi lahko šetat
se po rivi, al nek se ta potrudi po
ratcima i osvjedočit će se na kakvom
smo stepenu čistoće. Ta, borme, cebi
bilo ni dično za Ugl. Opraviteljstvo,
kad bi, jedina na Braču, zanemarila
tako važnu stvar. Računajuć oaol ito
na uvidjavost veleuč. g. Načelnika, koji
je istodobno i obćinski liečnik, nada se
pišući, da neće ovaj ostati glas vapiju
eega, i da će još jednom pokazati ko-
liko mu na srcu leži prosti narod, koji
ga iskreno ljubi. Obćinar.
* * *
„Hrvatska" je opet dobila dozvolu,
da može u Bosnu i Hercegovinu.
* * *
Pokle je „Obzor" svoje polemike sa
„Hrvatskom" svratio na nizko stano-
vište osobnosti, glasilo stranke prava
izjavljuje, da se neće više upuštati u
nikakvu daljnju polemiku s „Obzorom".
* * v
Dne 1. tek. travnja bile su izvučene
sliedeće obveznice dalmatinskog zajma
god. 1883:
Broj 9, 59, 78, 90, 151, 272, 318,
320, 441, 497,508, 529, 543,750, 827,
904, 1002, 1059, 1095, 1155, 1175,
1263, 1289, 1322 1350, 1414, 1438,
1548, 1872, 1909. 2082, 2075, 2203,
2299, 2375, 2421 2457.
Istodobno izvučene su i ove druge
obveznice zajma god. 1886:
od fior. 1000. Broj 246 422.
od fior. 100. Broj 1, 2 107, 127, 143,
150, 181, 202, 217.
T
Najnovije viesti.
Priestoljna besjeda, kojom je na
11 tek. Kralj svečano otvorio zasie-
danje Carevinskoga Vieća, najprije
uzda se u najpospješnije podpo-
maganje sa strane članova Carevin-
skog Vieća kano i Vlade. Na to su
pozvani i dobro došli svi, koji sta-
vljaju cjelokupnu državu i narod
nad pojedine stranke, i u staranju
za te „najveće" interese, neće da
ih stranačke težnje smetaju.
Hitni razvoj gospodarstvenoga ži-
vota čini osobito žurne u sadašnjosti
zadaće za cjelokupnost. Izpred te
dužnosti valja za sad da se zapo-
stave želje pojedinih stranaka.
Priestoljna besjeda označuje zatim
kao zadaću vladinu i Carevinskoga
Vieća da se uzdrži dragociena ste-
čevina ravnovjesja u državnom pro-
računu, te navješćuje nanovo podu-
zimanje preinake izravnoga porezo-
vanja. Osobitu pomnju iziskuje na-
stojanje o obćinama. Priestoljni go-
vor izjavljuje da će poduzeće Lloy-
dovo i Dunavsko parobrodarsko druž-
tvo iziskivati njegu Carevinskoga
Vieća. Vlada će potanko prosuditi
postepeno nastavljanje prelazoin že-
ljeznica u državne ruke, te će u tom
pogledu kano i glede dopunjivanja
željeznične mreže i promicanja grad-
nje mjesluih željeznica podnieti sho
dne predloge.
Na polju pravosudnoga zakonar-
slva očekivaju se uzakonićenje stvar-
noga kaznenoga prava i postupak
pred gradjanskim sudovima, te prei-
naka kaznenoga postupka, pri čem
treba uvažiti da zakonarstvo o pra-
vosudju ne može se otudjiti zahtje-
vima gospodarstvenoga života, već
naprotivu mora suprotstati štetnim
izgredima vlastitoga koristoljubja. 0-
sobita će vladina skrb biti da ostvari
gradsku željeznicu za povećani Beč.
Priestoljna besjeda nastavlja ovako:
„Želja i potreba plodonosna rada ne
nadahnjivaju samo na", nego po svim
Evropskim državama pojavljuje se že-
lja mirna suživljenja jedan uz drugoga.
Od svih vlada dolaze nam osi-
guravanja koja naznačuju mir naj-
znamenitijom zadaćom. To, kao i
prijateljski odnošaji u kojima živimo
sa svim vlastima, opravdaju nadu
da će se niz dosadašnjih mirnih go-
dina nastaviti, i da će Carevinsko
Vieće moći bez pometnje posvetili
se radu koji ga čeka". Priestoljni
govor očekuje pomno i stvarno
prosudjivanje vladinih predloga i
mirno viećanje bez presuda, koje
poštuje stanovište stranačkoga pro-
tivnika. Sliedeći takova načela za-
počeli su se u rekim predmetima,
koja spadaju u saborsko područje,
postizavati povoljni uspjesi, čije
dokoućanje i ostvaranje biti će i u
napried neuzkolebiva vladina skrb.
Napokon priestoljni govor izfciČe uz-
državanje jedinstva i snage države
kano i uvažanje raznovrstnih okol-
nosti kraljevina i zemalja, te raznih
narodnih interesa, a zaklučuje ova-
ko : „Na taj način najuspješnije će
se promicati ćudoredna, umna i go
spodarstvena dobrobit Mojih vjernih
naroda, koji Mi jednako na srcu
leže, sačuvanjeui njihove ravnopra-
vnosti, zajamčene ustavom. Udielio
svemogući Bog blagoslov ovomu
radu punu odgovornosti".
* *
Priestolni govor nada se na
koncu, da će se ublažiti oprjeke
stranaka i da će češka nagodba doći
do povoljnih rezultata.
* « «
Na 11. travnja držana je konfe-
rencija kod grofa Taaffea. Prisustvo-
vali su Chlumecky i Piener od sje-
dinjene ljevice, Javorski i Čerkavski
od strane Poljaka, a Hoheniuart i
Kathrein od strane kluba konserva-
tivaca. Konferencija se je sporazu-
mjela o izboru predsjedničtva i od-
bora.
* *
Poslie 20 godina držat će talijan-
sko brodovlje ove godine prvi put
vježbe u jadranskom mora.
*
*
Pirotskoinu sudu u Srbiji stigla je
prijava, da je u travnju gad. 18S6
poručnik Vukosaljević u ondješnjim
uzama udusen. Vukosaljević bijaše
izjavio da znade na čiji je poticaj
lika Markovićka pokušala atentat na
bivšega kralja.
i, ,»r i-"
Različito viesti.
Carevinsko vieće u Beču sastavljeno
je prema zvanju i zanimanju članova
ovako: 50 odvjetnika i notara, 12 lie
čoika i ljekarnika, 8 arhitekta, meha-
ničara i mjernika, 29 činovnika, 20 sve-
ćenika, 147 posjednika, 30 industrija-
laca i obrtnika, 9 novinara i knjiže-
vnika, 40 učitelja i profesora, 6 po-
sebnika.
* * *
Zadnji popis pučanstva, donosi za
Englezku 40,000.0l»0 duša, za njezine
naselbme u indijam 285,000.000, naime
u Englezkoj 5 milijuna vine nego na-
zad deset godina, a u Indijam 30 mili-
juna više,
* * *
U Francezkoj, gdje su uzdrmani te-
melji ženitbenoga braka, pučanstvo za-
dnjih deset godina sasvim se malo po-
maklo napried. Eto i tu dokaza, ima li
prava rodoljublja bez vjere.
« *
Francezki astronom Flammarion u je-
dnom članku „New York Heralda" do-
kazuje, da klima, Francezke, a vjero-
vatno i ciele Europe, postaje sve hla-
dnija. Skoro svaki mjesec od godine do
godine pokazuje razmierno nižu tempe-
raturu. To potvrdjuju i podatci raete-
reologičkih postaja u Bruselju i Green-
w ehu. Flammarion drži vjerojatnim, da
se slično opaža u Njemačkoj, Austriji i
Rusiji i iz te pojave zaključuje, da se
Europa sve malo po malo približuje no-
vomu ledenomu periodu.
* *
Tršćansko političko družtvo „Edinost"
objelodanilo je prosvjed što gn je vlč.
Velikanje župnik u Roveriji (Dignano)
uložio skupa sa drugovim na Carevin-
sko Vieće radi nezakonitosti i nasilja
kojim su istarski talijanaži proturili
svoga kandidata, a prepriečili zakoniti
izbor hrvatskog kandidata dra. Laginje,
Odpigi „Kat. Dalm."
Platili:
do konca god. 1891 : č. gosp. Ivan
Lukšić, č. gosp. Marko ivauac, vlč.
g. D. Joso Zarković, vlč. Samostan
OO. Franjevaca u Imotskoj, vlč. g.
D. Juraj t'lančić, vlć. gosp. D.Juraj
Pavlinović i vlč. gosp. D. Luka Pap-
pafava ;
do konca srpnja god. 1891: č. g. Ante
Jusić;
do konca lipnja god. 1891: vlč. g. D.
Vicko Juraj Skupa, vlč. g. L). Grgo
Lukas, vlč. g. D. Ilija Ujević, veleuč.
g. D. Stjepan Buzolić, vlč. g. D. Ba
riša Ailegretti, vlč. g. D. Leopold
IvanČić i vlć. g. D. Konrad Modrćin ;
do konca ožujka g. 1891: vlć. g. D.
Edvard Jeiošić, st. Sbor duh mladeži
u Senju ;
do konca god. 1890: vlć. g. D. Miho
Dubravčić, slavna narodna slavjanska
Čitaonica na Korčuli, vlć. g. D. An-
tun Matovac, vlč. gosp. D. Josip
Banješ i vlč. gosp. D. Ivau Zic.
Da ne bude i ove godine naša
Uprava prisiljena dangubiti i tro-
šit pozivim na izplatu, molimo gg.
predbrojnike koji nijesu izravnati
svoje račune, da ne oklievaju.
Č. g. I S. — Blato — Na „bratsku
molbu" u granicam dužuosti bratski
odaziv. Srdačno odpozdravljamo!
Č. g. 1. Z. — Zapa — Primismo. Liepa
hvala!
C. g. D. Z. B. — Craagora — Takodjer.
0. g. D. Š Š. — Popovići — Isto.
0. g. J. P. — Vrhgorac - 1 od Vas.
C. g. dop. x. — Biograd — lziiev je
patriotićnih ćustva i uvrslii ćemo.
C. g. S. — x ubrovnik — Nije na Va3,
nego u obće. Premda je u odgovoru
ponešto izvrnut smisao, nek ipak
svrši na ovoj, kako želite.
Cienimo, da ne stoji ono o „odveć
kat. ekskl." i.i ono što sliedi, kao ni
ono o radikalatvu (!) nekih. Da imaju
brate onakva osvjedočenja, vjerujte,
vidjelo bi im se i na djelima....
Budite na oprezu, da zlatni pravac
re potamni i steći ćete velikih za-
sluga. Iskrenu iskreno. Živjeli!
C. g. V. — Vinjerac — Izostavljamo s
uzroka pr.javljena Vam preko prij. M.
i koji ćete vi kj,o uvidjavan podpuno,
nadamo se, odobrit. Sabirimo ae! Sr-
dačan odpozdrav! ,7 ,
Č. g. A. P. — St. Gradiška — Ubrrji-
smo Vas počam prvim tek. mj.f te
Vam već odpremismo br. 19, 20i21.
Da ste nam zdravo i veselo! ' ,
OBRAČUN
izmedju Srba i Hrvata
napisao
D. IVO PRODAN
Urednik „Katoličke Dalmacije"
U Zadru
Brzotiskom „Kat. hrv. tisk.u
Preostaje nam još nekoliko iztisaka
ove knjige, o kojoj je naš urednik pri-
mio sa sijaset strana riajlaskavija mne
nja, i koje se je s toga već u prva dva
mjeseca raznielo po narodu punu tisuću
iztisaka.
Cienimo, da je knjiga dobrodošla za
bistrenje našega književnoga i politi-
čkoga položaja, te ju topio preporuču-
jemo hrvatskomu obćinstvu. Ciena je
knjizi novč. 60. Tko nabavi dva iztiska
ujedno, prima ih franko na kuću uz sam
1 fiorin.
Sadržaj je knjizi sliedeći :
Gdje je što ?
Pristup — Srbski prigovori (Bosna,
jezik i pravopis) — Srbija Toskanom?
Beograd Fiorencom? (ni to, ni to). —
Ima i Hrvata štokavaca — Pritvrda —
O rieči „ča" (i Srbi su čakavci) — 1
čakavština dokazuje da su svi ikavci
Hrvati — Srbsko je nanečje ekavština
— Naški nije srbski I. — Naški nije
srbski II. — Naški nije srbski III, —
Naški nije srbski IV. — Naški nije srb-
ski V. — Granice triju naših narječjž,
(Pomoravlje , Podrinje, Posavina) —
Javno maenje prošlih vjekova protivno
srbstvu Bosne — Stvaranje umjetnih
Srba — Stariuska pisma dokazuju hr-
vatstvo Bosne — O pravopisu I. — O
pravopisu II. —Prilog A. granice hrvatske
države — Prilog B. — Prilog C.
99 ANKER 66
Družlvo za osiguravanje života i renle
u Beču Ankerhot*.
Jamčevna glavnica 40 miliuna
forinti.
Osigurava život kano i proti ne-
zgodam i nesrećam čovjeka uz naj-
povoljnije uvjete. Družtvo izplaćuje
podpuno osiguranu glavnicu i u
slučaju rata.
Osiguranje za slučaj smrti sa
dieljeniern dobitka 15 po sto.
(jjiguranje do stanovite dobe kano
i djece sa dielenjem dobitka 85 po sto.
Zastupnici za Dalmaciju:
Demetrio Degiovanni u Zadru.
Marino Foretich u Spljetu.
Pavo bvago u Dubrovniku.
Mitrović u Metkoviću.
„THE GRESHAM
osiguravajuće Društvo za život u Londonu.
m
m
Pod ružnice za Austriju:
Beč, I. Gisselastrasse I.
u društvenog palači.
Podružnica za Ugarsku :
JJudapešta,Trg Frane Josipa 5 i (»
u društvenoj palači.
fr. Aktivni imetak Društva koncem 30 lipnja 1890
Godišnji dokodalc premija i dobitaka koncem 30
lipnja 1890
Izplata osigurateljnih i dobitbenih ugovora i odkupa
polica od postanka Društva (god. 1848) . . .
U posljednjoj dvanaestmjesečnoj poslovno) periodi bilo
je predano kod Društva novih osigurateljnih pred-
loga za iznos od
UaljeJ česa narasao je ukupni iznos predanih ugo-
vora počam od postatka Društva na . . . . „ ,
Prospekti i tarife, na temelju kojih izdaje društvo police, kao što i po-
rmditeljni primjerci, mogu se dobiti bezplatno kod gospode društvenih
zastupnika u svima većima gradovima austro-ugarske monarkije i kod
društvenih podružnica za Austriju i Ugarsku.
111,610,013:-
20,084,349: -
234,801,022: -
55,985,275:—
„ 1,6(56,812,555:
iJii
u
p. Ivo Prodai}, Vlastnik, Udavatelj i odgovorni urednik. Braotiskom katoličke hrvatske tiskarne,
župnoj crkvi" „u Nedjelju u 11 sati prvo
podne držan" „svečani parastos" za Josipa
Garibaldi-a, kojemu bi bili prisustvovali
svi „liberalni stališi" - Cita se takodjer:
„na srjed crkve bio je podignut mrtvački
kažem. Ima nekoliko vremena, valjali oruž- | od na k0;emu se je nalazilo mnogo vije-nik ntrA^mpatar ansn. Petar • i . • I ' n.'nnnllnll rtnitohlo®
lz Obćine Benkovačke,
na Petrovdan.
Evo me gosp. Uredniče su nekoliko re-
daka, ne da koga hvalim već istinu da
stražmesta Stankovački gosp. Petar | naca'i zlatnima slovima napisanijeh epitafija
Valenti, sve je sile uložio da se pozakone gve je 0VQ zj0^,na izmišljotina bezbožna
suložnici u njegovom okružju: i sbilja po- dopisnika, pošto je od početka pa do kraja
šio mu je tako za rukom da ih još malo gamo zgoijna §to se u onom dopisu čita
ima bez onih što imadu zapreku radi voj- j oti jcomu ja ku0 župnik ovoga bogo-
nice. Od ožujka do danas bit će ih se vjen- b0jn0g pu^a 8večano prosvjedujem
calo blizu stotina ') u okružju Stankovačke I
žandarmarije, što nije mala zasluga gosp.
Valentia kod Crkve i Države.
Koliko bi se djece rodilo nezakonite,
koliko ih lišeno sv. Sakramenata, kolika bi
druga bezzakonja dogodila se? jer toliko
živu u suložništvu s jednom za nekoliko | Jugoslavenska akademija znanosti i umje-
vremena, pak ju potjeraju ili ona sama pobje- tnosti. U sjednici tilologičko-historičkoga
gne, onda smetnja župnicim i vladi, a inr- razreda od 21.v lipnja 1882 čitao je pravi ' 3 " i i. I v I C L!! _ A r '• .iVviA *»n n r»rci \r n * »i/in
Novi kod Trogira, 29 lipnja 1882
Ivan Poparić župnik.
žnja rodjacim, i ost. član, g. prof. Šime Ljubić razpravu: novi
Bože daj da se ugledaju u gosp. Valentu iZVOri ta epigrafiju dalmatinsku, u kojoj je
i drugi na koje spada nadzirati, da se vrši prozborio o dvama rukopisima, u kojim se
zakon božji i državni. U ovomu i naša obći navadjaju dvie sbirke nadpisa rimskih, špa-
na mnogo hramlje, na nju najviše spada; dajućih na Dalmaciju, koje Mommsen u trećoj
imala bi nastojat da i u drugim selim bude knjigi ogromnoga djela Corpus Inscriptionum
žand. po sriedi. Latinarum, koje izdaje c. akademija zna-
Da se pozakone suložnici podpomogo je n08ti u Berlinu, rabio nije. Prvi rukopis
dosta glavar Stankovaca Blaž Pelaić, koji je £uva Be u knjižnici sv. Marka u Mletcim, i
činio tužbu da u svomu selu neće ih trpit; sadržaje još neizdanu poviest Dalmacije
pošteni Blajo, Bog ti platio. Ugledali se u te 0d Dinka Zavorića Šibenčanina. U tom ru-
i drugi glavari. Ti Petre većeg dobročin- kopisu sa godinom 1603 na listu 19 ume-
stva nisi mogo učinit kod Boga i naroda, tnuto je dvadeset nadpisa rimskih. Drugi
neg si učinio da se pozakone suložnici tvog pako rukopis nalazi se isto u Mletcim ali
okružja bez ičije štete. Bog platio tebi i i u gradskoj knjižnici Correr, gdje je došo s
tvojim žandarim, a narod vam ostaje haran, ostavštinom poznatoga starinara Manuila Ci-
kako su vam harni i oni koji su se vjen cogna. U ovom rukopisu ima 115 nadpisa,
čali po vašem nastojanju, jer sada priznaju 0(i kojih dva spadaju na Pulj u Istri, se-
da vste na dobro svjetovali. — _ I dam jih opetovano navedenih ali iz raznoga
Žita bila rodila dobro, za zelen hotjela I vrela, a jedan je sredovječni. Ljubić prilaže
bi se kiša, jer ako ne pane do koji dan vierno prepisane sve te nadpise, pošto se
? I * A. i . 1 .. • mm n • « rr /1 i n * m n I 1 V i _ % f - - 1. n /l Ir n /i n « rvti n
Koliko živu ptice. O labudu se tvrdi, da
doživi 300 godina, a soko do 200 god. Dugu
starost može doživiti i jastreb i or6. Ulov-
ljene papige već su dostigle 100 i više go-
dina. Indijanci pripoviedaju o aturskoj pa-
pigi, da ju zato nerazumiju, što govori ona
još stari aturski jezik, koga su oni već za-
boravili. Dugo živi i kukavica, a Naumann
tvrdi, da vrana doživi do preko 100 godina.
Naša domaća kokoš živi 15—20, fazan 15,
tukac 16, golub 10 godina. Slavulj u krljet-
ci može doživiti najviše 8—10, kos 12 do
15 godina, dočim na slobodi živu dulje.
Kanarac može živiti u krljetci 12 - 15 go-
dina, nu u svojoj pravoj domovini, na ka-
narskim otocim živi mnogo dulje.
izgubit će mah kukuruzi; grozdja ima.
RAZLIČITE VIESTI.
N. V. Kralj udielio je gjeneralu artiljerije
vele često od Mommsenovih kadkada i zna-
tno razlikuju, a to kao novi izvori za dal-
matinsku epigrafiju. Upotrebio je napokon
još jedan treći rukopis, naime vlastoručni
prepis Lučićev Marulićevih nadpisa sačuvan
u Marciani, da iztakne njeke razlike medju
tim prepisom i Lučićevim izdanjem onih
Marulićevih nadpisa, kojim se jedino Momm
sen služio.
Iza toga predao je predsjednk akademije
Riceviamo e pubblichiamo di buon građo:
A favore del neoeretto asilo pelle ragazze
orfane ed abbandonate di Zara furono ma-
gnanimamente elargiti al sig. consigliere au-
lico Nicol6 cav. Giuriceo, ora in riposo a
Vienna, dietro analoghe suppliche da esso
innalzate, i seguenti generosi sussidi.
1. Dalla Duchessa vedova di
Modena, Adelgunde in due ri-
prese
2. Dalla Principessa ereditaria
Stefania
3. Dali' Arciduca F. M. Alberto .
4. Da non nominato benefattore a
mezzo di M. Carlo Hofer . .
5. Dali' Imperatrice ved. Maria
Anna
6. Da S. E. Massimiliano Baron
Gagern
7. Dal S. consigl. d' appello in
riposo E. Bergner ....
8. Dalla sig.ra Enrichetta Weiss
f. 45:—
„ 50:-
„ 30:-
» 50:
„ 60:-
1:—
1:
Dahlenu i podmaršalu bar. Jovanoviću ye' pod naslovom -.Prilozi za geografsko-statistiiki
liki krst Leopoldovog reda. U subotu večer • bosangkoga po§alikuu dva spomenika,
svirala je pod namjestničkom polačom gra- -og „^„^ana, najmo opi8 rečenoga pašalika,
djanska glazba. I sastavljen odmah poslije god. 1624, u kojem
se po redu navode sedam sandžakata, koji
su na taj pašalik tada spadali, pak u sva-
Leggiamo in un lnvito Sacro, che nella [jom sandžakatu sva znamenitija mjesta uz
Chiesa della B.a V.e del Castello ufficiata broj kU(ta j stanovnika za oružje sposobnih
dai PP. Cappuccini, per tre giorni conse- ;t(j. Ovaj je opis stariji suvremenik najzna-
cutivi, 5. 6. 7. luglio si fark devota memoria menitijemu turskom geografu hadži Kalfi
del novello Santo Lorenzo da Brindisi. 1658), koji je takodjer opisao bosanski
Nelle due prime sere, premesse, in tempo pašalik, ali nepodpuno i u kraće te bez
del Rosario, alcune preci al Santo, seguiranno statističkih podataka. Drugi spomenik jest
le Litanie della Vergine, in canto ed ac- pUt0pis Šibenčana Frana Butrisića i Ivana
compagnate dali' organo, terminandosi col Divnića god. 1574 iz Šibenika u Hlievno i
*"-"'- —odatle u Skoplje na Vrbas, u kojem se
Totale f. 242:—
i qua!i, detratti fior. 7 occorsi per ispese di
štampa e postali, furono mediante il relativo
comitato dirigente della Societk cattolica di
Zara spediti ali' onorevole S. professore Mat
teo Fradelić, cassiere.
Benchfc il sig. consigliere aulico cav. Giu
riceo abbia gik espresso separatamente a
tutti i generosi beneiattori i piu sentiti rin
graziamenti a proprio nome, lo fa ora anche
a nome delle infelici orfanelie, le quali colle
umili e devote preghiere che innalzeranno
a Dio, faranno scendere sopra i proprii ge-
nerosi benefattori le celesti benedizioni.
Si spera che anche lo spett. Municipio, e
o spett. Istituto di pubblica Beneficenza di
Zara, chiamati in prima linea a soccorrere
con fisse sovvenzioni il patrio istituto, non
mancheranno di farlo.
primaju, na što se i gg. članovi i povjere-
nici družtveni upozoruju, da o tom u svojih
krugovih obavieste.
Umoljavaju se najučtivije svi oni Članovi
„Mati ce" (utemeljitelji i prinosnici), koji su
zaostali sa uplatom prinosa za god 1881.
takodjer i gg. družtveni povjerenici, koji
Još prinosa svih svojih članova za god. 1881
blagaj li „Matice" nisu dostavili, da to što
prije učine, da se uzmognu družtveni ra-
čuni za god. 1881 zaključiti i ovogodišnjoj
glavnoj skupštini „Matice" predložiti. Na
dalje se umoljavaju gg. povjerenici, koji
još nisu imenika članova svoga kotara u
obće ili ne podpuna družtvenomu blagajniku
za god. 1881 dostavili, da ga što prije iz-
vole dostaviti, da se uzmogne uz godišnje
izvješće i imenik članova god. 1881 tiskati,
i kao obično članovom razaslati.
Pošto je „Matica" u smislu §. 8. družtve-
nih pravila povelje za svoje utemeljiteljne
članove dotiskala, to se umoljavaju svi oni
utemeljitelj ni članovi, koji su svoj uteme-
Ijiteljni prinos podpuno izplatili, te bi že-
ljeli pripadajuću im družtvenu povelju imati,
da tu svoju želju ili putem gg. družtvenih
povjerenika ili neposredno upravi „Matice"
uz Čitljivo napisano svoje ime i prezime,
stališ i obitavaliŠte, prijave. Dotična liepo
izradjena povelja će im se tad što prije ili
putem g. povjerenika ili neposredno pripo-
slati, za koju će imati lih poštarinu namiriti.
U Zagrebu, 28 junija 1882.
Uprava „Matice Hrvatske".
bacio della Reliquia. __
II giorno 7. poi, proprio della Fešta: I navode mjesta* kojim su putovali, i što su
nella inattina buon numero di me3se, colla na tom putu doživili.
Comunione generale alle ore 6%, e ciascuno Napokon predan bi oveći odlomak iz srb-
che parteciperk a questa Comunione, avrk skoga prevoda god. 1344 bizantinskoga
in dono una devota immagine, o ricordo ljetopisa Ivana Zonara, poslan od Vladimira
del Santo; alle ore 101/,, Messa in terzo, co- Kočanovskoga iz Petrograda. Taj odlomak
lebrata col maggior decoro. Nel pomeriggio, odnosi se na srbsku i bugarsku poviest, tč
alle 7 in circa, incomincierk la recita del je 0(J prevodioca metnut u ljetopis. — Pre-
Rosario, dopo la quale immediatamente avri (jan bi takodjer prof. M. Magdića prepis
luogo il discorso relativo al Santo ed alla iZprava, koje se čuvaju u biskupskom i
circostanza; e poscia la solenne Esposizione kaptolskom arkivu senjskom
del Venerabile col canto delle Litanie Lau-
retene, e colla Benedizione del Santissimo;
ed in seguito le preci ed il canto dell'Inno
ali' Altare del Santo, con infine il bacio I Natječaji: za učitelja kod pučke gradjan
della Reliquia. ske sedmorazredne učione u Šibeniku; za
dva kotarska povjerenika
Primamo iz TuČepi (kod Makarske) slie-
deću izjavu: Tršćanska bursa. Ulja se dalm. prodalo
Iz kaljuže što se zacrnila nasried bezbo- 400 centa u bačvama po fior. 41-42 cent
žnog Avvenira dne 19 tek. br. 70 kao o- Napoleuni: 9.58 — 9.59 '/«; dukati 5.60
tvoreno pismo pod lažnim imenom Makarani, 5.62; šterline: 11.99 — 12.01; London
poznati delije poslie neg izrigaše svaku ogav- 120.25 — 120.59; bankanote talij. 46.40 —
nost na osobu dičnog narodnog zastupnika 46.60 ; dohodak austr. u papiru 76.50 — 76.60;
preč. Mihovila Pavlinovića nešto štrcnuše i M srebru: 77.40; Lloyd: 6.46 — 6.50.
na nas podpisane.
Tko je pošten nek izadje na vidjelo či-
nom i imenom. Na gnjusne nepodobštine
neobaziremo se, da neizgubimo od svoga. I Koliko kuća ima u Cislitavif U cieloj
Onakiin dovoljan odgovor: sram vas bilo\ (Jislitavi ima do 3,998,284 nastanjenih a
Borić Ot. Stanko, župnik, 151. 118 nenastanjenih kuća. Dalmacija ima
Brbić, glavar. 100.729 kuća, sa 89.110 obitelji, 20.580 je
nenastanjenih,
Primamo sliedeći izpravak iz Novoga kod
Trogira:
Castni g. Uredniče !
Garibaldi u Francuzkoj. Dva parižka dnev-
nika prioćuju dnevice izkaze javnih prinosa.
Figaro kupi prinose za .uzdržavanje ili ute
Plovilba ausl. ug. brodova.
Čitamo u ,,Dalmati„ od 28 pr. mj., da je
Nj. Pr. gosp. namjestnik ovih dana obašo
neka okolna sela, kao Bibinje, Sukošan, Po-
lesnik, i da se je u svakom mjestu dao
obaviestit o stanju crkve, škole i slučajnim
potrebam. Uvjereni smo, da će se g. na-
mjestnik bit uvjerio da je tih potreba u
obće mnogo, jer jodanaestogodišnje žalostno
namjestnikovnnje njegovog predšastnika malo
kojem zahtievu zadovoljilo, osim zahtjevim
Krivošijana i prijatelja im.
Činovnici. Jerko Božić i Josip vit. Seifert
imenovani su tajnicima kod dalm. narnje-
stništva.
/Ivana: doj. 5 lip. Urano. Carigrad:
odj. 16 lip. Cara, k. Mandić, Marsilja; 17
Leda, kap. Golubović, Galaz; Dalmazia, k.
Botta, Gibilterra; 19 Marte, kapet. Peselj,
Mletci; Fratelli F., k. Ferenza, Cork; 20
Mila F., kap. Tićac, Marsilja; 21 Milica, k.
Cetković, Mali Lušinj; Amalia D., k. Klju-
nak, Nizza. Falmoutli: doj. 23 lip. Olga
T.; 24 Aquila. &rimsby; doj. 25 lipnja
Emilie. I.i«l»ona: doj. 20 lip. Zvonimir;
21 Bakran. €»it>ilt<>ra : doj. 19 lip. Elisa
C. Malta: odj. 21 lip. Cinta, k. Peranović,
Mali Lušinj. Marsilja: doj. 24 lip. Zviezda
Mimbelli; — odj. 24 lip. Varšak, k. Ško-
pinić, Solun; 25 Tisza, k. Morovič, Mletci.
Mletci: doj. 22 lip. Emerico. lou port:
doj. 23 lip. Draga D. Poulllac: doj. 24
lip. Argo M.; 26 Euphemia. Torraifoua :
doj. 21 lip. Pelješac.
oOO%OOo
Molim Vas, da biste izvoliti tiskati u meljenje novih katoličkih slobodnih škola,
svojem cienjenom listu priloženi „Izpravak",
koga sam upravio Uredničtvu „Srpskog Lista":
da se tim načinom katolici opru bezbožnomu
skolskomu zakonu; a Rappel kupi za spo
U broju 23 „Srpskog Lista" tek. godine menik Garibaldiju. Figaro je dosad sakupio
nahodi se dopis „iz Novoga kod Trogira do Sestdeset hiljada lira (skupa se dosad
14 junija" u kom se čita, da je ,,u ovoj sakupilo preko milijun); a Rappel uz sve 1 napore jedva dvie hiljade.
]) Vrlo ti li je tamo zapušteno?! Ur.
Pučanstvo Rusije množi se strašno. Godine
1870 bilo ga je 85,000.000, a ljetos ga ima
već 100.000.000.
Matica Hrvatska
razaslala je svim svojim članovom pripada-
juće im knjige za god 1881. Ako pometnjom
koji vanjski član nije ipak primio iste knjige
ili ako koji zagrebački član nije još po
isto poslao, neka je prvi u smislu naputka
„Matice" točke 7. ili kod dotičnog družtvenog
povjerenika ili neposredno kod uprave „Ma
tice" potraži, a Zagrebčani neka po iste na
opredieljeno mjesto (u sveučilištnu sgradu,
prvi kat; i to prinosnici uz godišnju namiru)
svaki dan od 12—1 sata pošalju, i to. jedni
i drugi do uključivo 15. julija t. g. Tko u
ovo vrieme sebi pripadajuće „Matičine"
knjige za god. 1881 nepotraži nema je (u
smislu družtvenog naputka točko 7.) prava
iza toga vremena više tražiti, i kasnije po-
tražbe neće se moći od strane družtva
uvažiti.
Pošto je „Matica" veću zalihu knjiga za
g. 1881 tiskala nego prošlih godina, to se
još sveudilj članovi „Matice" za god. 1881
Ođpisi „K. n.
ć. g. D. J. D. — Hogolin — Srdačna Vam
hvala na cienj. prijat, izrazima. — Šaljemo Vam
od g. 1880 br. 57, 60, 69, 95, 96 ; od g.
1881 : 2, 5, 13, 14, 17, 27, 37, 39, 56, 71,
83; od g. 1882: 8, 16, 17, 32, 35, 39. I što
preostaje potražit ćemo, eda li odakle izkopamo.
— Prijateljski odpozdrav !
č. g. X. — Biograd — Netiakaamo još jer
nam se hoće ono sve pomno pregledat i prepis.it
(buduć, kako i sami izjaviste, izradjeno na brzu
ruku). Bojimo se, da će nam treba povratit da
preradite, jer vrieme omiie, vi pelile da se tiska,
a mi se nemamo što no se rece kad ni prekrstit:
posli se množe i nagomilavaju n vrieme kratko i
ledja slaba, što mnogi na žalost neće da razumiju
Ono drugo, novije, uti jacet nije za svjetlost ni
sad ni nikad. — Zdravo nam !
Ć. g. O. A. M. — Imotski — Zlo ste ou
shvatili; primit ćete posebno pismo.
Tiakarna Ivana WodiUko.
Obzorov urednik g. J. Pećnjak osu-
djen je na 2 mjeseca i po zatvora, i na
gubitak jamčevine u iznosu od 2.200 f.
* * *
Primamo sa ravnih Kotara, 10 travnja:
„Današnji dan nije proljetni nego zim-
ski dan. Bura, poledica sa kišom; u
planinam kija. Bog zna hoće li šta na-
uditi usjevima i lcai koja mahom opu-
pili-. Svakako, za težaka ćorava go-
dina !«
I ovdje od nekoliko dana ohladno.
Jutrom samo 6 ili 7 nad ništicom.
*
* *
Iz Vodica kod Šibenika javljaju nam
tužne viesti: Dneva 4 tek. usnu u Go-
spodinu zadnji glagolaš šibenske bisku-
pije kao upravitelj župe Kaprija Dum
Jakov Nimćević. U zadnje doba zbog
50 godišnjice proslave zadnje glagolja-
ške mise u Zatonu bio se zamjerio cr-
kovnim starješinam: bilo mu zabranjeno
svetčano glagolati u bud kojoj župi
biskupije, osim Kaprija. On u svojoj
krotkosti i čednosti nije se htjeo na
sv. Stolicu za zaštitu uteći. Pokojni
Dum Jakov nije bio Bog zna kako
učena glavica, ali zbog svog poniznog
ponašanja bio ćašćen u svećeničkom
stališu, a cienjen u prostom puku. Kao
njegdašnji pomoćnik ondašnjeg župnika,
uživao je osobito štovanje nas varošana.
I pri zadnjem času on se je sjetio
svojih nezaboravnih Vodičana. Htjeo je,
da ga se pokopa na groblju ovog va-
roša, pa je ostavio for. 150 za pokop,
a for. 150 župskoj crkvi — svu svoju
imovinu. Vodičani izkazaše avorn milom
pokojniku svoju kršćansku počast; na-
praviše mu i urediše nov grob ; te dneva
6 prenesoše sa Kaprija mile ostanke.
Sprovodu prisustvovalo je pet obližnjih
župnika, množtvo naroda, a gorio je
sav crkveni vosak. Pripoviedaju nam:
da se je velike nedjelje prehladio, raz-
bolio. Vječni mu pokoj !
Dneva 3 tek. preseli se u vjekovje
čnost Ivan Cićin-Sain. Bio je vidjena
ličnost u čitavoj šibenskoj krajini. Do-
kaz tome i sam sprovod: bdo je oso-
bitih izaslanika tiešnjanske, šibenske,
zlarinske i biogradske obćine; a da
»provod bude impozantniji došla i 24
glazbara sa Šibenika. Njegova se uva
živala u mjestu. Bio je kroz svoj ži-
votni viek obćinskim viećnikom, obćin-
skim prisjednikom i predsjednikom
družtva „Hrvatska čitaonica"; kao nje-
zin član i umrao. Premda pobolie-
vao, izdahnuo je nenadno, Bože sačuvaj,
ko da mu je kaplja pala. Za mladjih
dana naginjao je talijanštini; kašnje
naatojav) to popraviti. U njemu Vodice
gube uvažena čovjeka. Svevišnji utje-
šio njegovu udovicu i pokriepio mu
dječicu, a njegovoj dusi podielio vječni
pokoj!
Dneva 2 tek. ode nakon duge bolesti
na bolji sviet i majka naše nove uči-
teljke gospodične llek. Vodičani, po
svom običaju, izkazaše mrtvim ostan-
eima zadnju počast. Duša joj raj uži-
vala !
Kad je govor o mrtvim, da napome-
nem i smrt prostog težaka; i onako
seljaštvo hoće se da u svem zapostavi,
Sto ne idje. Dneva 2 tek. umrie Ante
Trcin u Pišćim na stanu. Uživala mu
duša vječni raj!
* * *
Dneva 18 doj. srpnja 25-godišnjica
je kad-no talijansko ratno brodovlje
pod morovodjom Persanom udari na
Vis. A dneva 20 napomenutog mjeseca
jest i 25 godišnjica kad-no hrvatski
lavovi pod Teghetoffom hametom kod
Visa potukoše, po mnienju sam!h ta-
lijana, nepredobitnog Persana. — Kako
nam stižu glasovi, rek' bi, da će (nasa)
austrijska ratna mornarica taj dan sve
čano proslaviti ; nu zbog trojnog saveza
ne će biti slavlje pod Visom, nego u
Trogiru i kod Segeta, medju Spljetom
i Šibenikom: tu će biti veliko vježbanje
brodovlja, a s kraja znatan broj vojnog
pješačtva. Tako barem kažu, da se je
izrazila oskoro njeka visoka ličnost
ratne mornarice prigodom oblaza u tu
svrhu Kašteli i okolice Trogir.
* * *
Primamo s Raba, 10 travnja : U na
soj crkvi propoviedao je kroz proš, ko
rizmu u oba jezika, prema neopravda-
nomu običaju, ali vrlo revno i vješto
vlČ. O. Malešić tretoredac. Njegove
propoviedi u obće su svakomu omilile.
Preko korizme desio se ovdje i gdjekoji
Bakaranin. Tako im je ugodilo propo-
viedanje da se je. kako čujemo, već
zamolilo iz Bakra vlč. Malesića, da bi
dojduće godine došo k njima, lomit im
kruh božje rieči. Vlč. O Malešić joi je
mlad redovnik. Napredovao u svakom
dobru!
* * *
Pučišće, 6 travnja: Već smo siti
smrada; a da nas neuduši ovog ljeta i
da nas opet ne bude davit ona prokleta
grlica, možda radi toga, bilo bi vrieme
da se zauzme obćinsko Opraviteljstvo,
eda i naše svinje budu zatvorene. To
se razumi, da je gospodi lahko šetat
se po rivi, al nek se ta potrudi po
ratcima i osvjedočit će se na kakvom
smo stepenu čistoće. Ta, borme, cebi
bilo ni dično za Ugl. Opraviteljstvo,
kad bi, jedina na Braču, zanemarila
tako važnu stvar. Računajuć oaol ito
na uvidjavost veleuč. g. Načelnika, koji
je istodobno i obćinski liečnik, nada se
pišući, da neće ovaj ostati glas vapiju
eega, i da će još jednom pokazati ko-
liko mu na srcu leži prosti narod, koji
ga iskreno ljubi. Obćinar.
* * *
„Hrvatska" je opet dobila dozvolu,
da može u Bosnu i Hercegovinu.
* * *
Pokle je „Obzor" svoje polemike sa
„Hrvatskom" svratio na nizko stano-
vište osobnosti, glasilo stranke prava
izjavljuje, da se neće više upuštati u
nikakvu daljnju polemiku s „Obzorom".
* * v
Dne 1. tek. travnja bile su izvučene
sliedeće obveznice dalmatinskog zajma
god. 1883:
Broj 9, 59, 78, 90, 151, 272, 318,
320, 441, 497,508, 529, 543,750, 827,
904, 1002, 1059, 1095, 1155, 1175,
1263, 1289, 1322 1350, 1414, 1438,
1548, 1872, 1909. 2082, 2075, 2203,
2299, 2375, 2421 2457.
Istodobno izvučene su i ove druge
obveznice zajma god. 1886:
od fior. 1000. Broj 246 422.
od fior. 100. Broj 1, 2 107, 127, 143,
150, 181, 202, 217.
T
Najnovije viesti.
Priestoljna besjeda, kojom je na
11 tek. Kralj svečano otvorio zasie-
danje Carevinskoga Vieća, najprije
uzda se u najpospješnije podpo-
maganje sa strane članova Carevin-
skog Vieća kano i Vlade. Na to su
pozvani i dobro došli svi, koji sta-
vljaju cjelokupnu državu i narod
nad pojedine stranke, i u staranju
za te „najveće" interese, neće da
ih stranačke težnje smetaju.
Hitni razvoj gospodarstvenoga ži-
vota čini osobito žurne u sadašnjosti
zadaće za cjelokupnost. Izpred te
dužnosti valja za sad da se zapo-
stave želje pojedinih stranaka.
Priestoljna besjeda označuje zatim
kao zadaću vladinu i Carevinskoga
Vieća da se uzdrži dragociena ste-
čevina ravnovjesja u državnom pro-
računu, te navješćuje nanovo podu-
zimanje preinake izravnoga porezo-
vanja. Osobitu pomnju iziskuje na-
stojanje o obćinama. Priestoljni go-
vor izjavljuje da će poduzeće Lloy-
dovo i Dunavsko parobrodarsko druž-
tvo iziskivati njegu Carevinskoga
Vieća. Vlada će potanko prosuditi
postepeno nastavljanje prelazoin že-
ljeznica u državne ruke, te će u tom
pogledu kano i glede dopunjivanja
željeznične mreže i promicanja grad-
nje mjesluih željeznica podnieti sho
dne predloge.
Na polju pravosudnoga zakonar-
slva očekivaju se uzakonićenje stvar-
noga kaznenoga prava i postupak
pred gradjanskim sudovima, te prei-
naka kaznenoga postupka, pri čem
treba uvažiti da zakonarstvo o pra-
vosudju ne može se otudjiti zahtje-
vima gospodarstvenoga života, već
naprotivu mora suprotstati štetnim
izgredima vlastitoga koristoljubja. 0-
sobita će vladina skrb biti da ostvari
gradsku željeznicu za povećani Beč.
Priestoljna besjeda nastavlja ovako:
„Želja i potreba plodonosna rada ne
nadahnjivaju samo na", nego po svim
Evropskim državama pojavljuje se že-
lja mirna suživljenja jedan uz drugoga.
Od svih vlada dolaze nam osi-
guravanja koja naznačuju mir naj-
znamenitijom zadaćom. To, kao i
prijateljski odnošaji u kojima živimo
sa svim vlastima, opravdaju nadu
da će se niz dosadašnjih mirnih go-
dina nastaviti, i da će Carevinsko
Vieće moći bez pometnje posvetili
se radu koji ga čeka". Priestoljni
govor očekuje pomno i stvarno
prosudjivanje vladinih predloga i
mirno viećanje bez presuda, koje
poštuje stanovište stranačkoga pro-
tivnika. Sliedeći takova načela za-
počeli su se u rekim predmetima,
koja spadaju u saborsko područje,
postizavati povoljni uspjesi, čije
dokoućanje i ostvaranje biti će i u
napried neuzkolebiva vladina skrb.
Napokon priestoljni govor izfciČe uz-
državanje jedinstva i snage države
kano i uvažanje raznovrstnih okol-
nosti kraljevina i zemalja, te raznih
narodnih interesa, a zaklučuje ova-
ko : „Na taj način najuspješnije će
se promicati ćudoredna, umna i go
spodarstvena dobrobit Mojih vjernih
naroda, koji Mi jednako na srcu
leže, sačuvanjeui njihove ravnopra-
vnosti, zajamčene ustavom. Udielio
svemogući Bog blagoslov ovomu
radu punu odgovornosti".
* *
Priestolni govor nada se na
koncu, da će se ublažiti oprjeke
stranaka i da će češka nagodba doći
do povoljnih rezultata.
* « «
Na 11. travnja držana je konfe-
rencija kod grofa Taaffea. Prisustvo-
vali su Chlumecky i Piener od sje-
dinjene ljevice, Javorski i Čerkavski
od strane Poljaka, a Hoheniuart i
Kathrein od strane kluba konserva-
tivaca. Konferencija se je sporazu-
mjela o izboru predsjedničtva i od-
bora.
* *
Poslie 20 godina držat će talijan-
sko brodovlje ove godine prvi put
vježbe u jadranskom mora.
*
*
Pirotskoinu sudu u Srbiji stigla je
prijava, da je u travnju gad. 18S6
poručnik Vukosaljević u ondješnjim
uzama udusen. Vukosaljević bijaše
izjavio da znade na čiji je poticaj
lika Markovićka pokušala atentat na
bivšega kralja.
i, ,»r i-"
Različito viesti.
Carevinsko vieće u Beču sastavljeno
je prema zvanju i zanimanju članova
ovako: 50 odvjetnika i notara, 12 lie
čoika i ljekarnika, 8 arhitekta, meha-
ničara i mjernika, 29 činovnika, 20 sve-
ćenika, 147 posjednika, 30 industrija-
laca i obrtnika, 9 novinara i knjiže-
vnika, 40 učitelja i profesora, 6 po-
sebnika.
* * *
Zadnji popis pučanstva, donosi za
Englezku 40,000.0l»0 duša, za njezine
naselbme u indijam 285,000.000, naime
u Englezkoj 5 milijuna vine nego na-
zad deset godina, a u Indijam 30 mili-
juna više,
* * *
U Francezkoj, gdje su uzdrmani te-
melji ženitbenoga braka, pučanstvo za-
dnjih deset godina sasvim se malo po-
maklo napried. Eto i tu dokaza, ima li
prava rodoljublja bez vjere.
« *
Francezki astronom Flammarion u je-
dnom članku „New York Heralda" do-
kazuje, da klima, Francezke, a vjero-
vatno i ciele Europe, postaje sve hla-
dnija. Skoro svaki mjesec od godine do
godine pokazuje razmierno nižu tempe-
raturu. To potvrdjuju i podatci raete-
reologičkih postaja u Bruselju i Green-
w ehu. Flammarion drži vjerojatnim, da
se slično opaža u Njemačkoj, Austriji i
Rusiji i iz te pojave zaključuje, da se
Europa sve malo po malo približuje no-
vomu ledenomu periodu.
* *
Tršćansko političko družtvo „Edinost"
objelodanilo je prosvjed što gn je vlč.
Velikanje župnik u Roveriji (Dignano)
uložio skupa sa drugovim na Carevin-
sko Vieće radi nezakonitosti i nasilja
kojim su istarski talijanaži proturili
svoga kandidata, a prepriečili zakoniti
izbor hrvatskog kandidata dra. Laginje,
Odpigi „Kat. Dalm."
Platili:
do konca god. 1891 : č. gosp. Ivan
Lukšić, č. gosp. Marko ivauac, vlč.
g. D. Joso Zarković, vlč. Samostan
OO. Franjevaca u Imotskoj, vlč. g.
D. Juraj t'lančić, vlć. gosp. D.Juraj
Pavlinović i vlč. gosp. D. Luka Pap-
pafava ;
do konca srpnja god. 1891: č. g. Ante
Jusić;
do konca lipnja god. 1891: vlč. g. D.
Vicko Juraj Skupa, vlč. g. L). Grgo
Lukas, vlč. g. D. Ilija Ujević, veleuč.
g. D. Stjepan Buzolić, vlč. g. D. Ba
riša Ailegretti, vlč. g. D. Leopold
IvanČić i vlć. g. D. Konrad Modrćin ;
do konca ožujka g. 1891: vlć. g. D.
Edvard Jeiošić, st. Sbor duh mladeži
u Senju ;
do konca god. 1890: vlć. g. D. Miho
Dubravčić, slavna narodna slavjanska
Čitaonica na Korčuli, vlć. g. D. An-
tun Matovac, vlč. gosp. D. Josip
Banješ i vlč. gosp. D. Ivau Zic.
Da ne bude i ove godine naša
Uprava prisiljena dangubiti i tro-
šit pozivim na izplatu, molimo gg.
predbrojnike koji nijesu izravnati
svoje račune, da ne oklievaju.
Č. g. I S. — Blato — Na „bratsku
molbu" u granicam dužuosti bratski
odaziv. Srdačno odpozdravljamo!
Č. g. 1. Z. — Zapa — Primismo. Liepa
hvala!
C. g. D. Z. B. — Craagora — Takodjer.
0. g. D. Š Š. — Popovići — Isto.
0. g. J. P. — Vrhgorac - 1 od Vas.
C. g. dop. x. — Biograd — lziiev je
patriotićnih ćustva i uvrslii ćemo.
C. g. S. — x ubrovnik — Nije na Va3,
nego u obće. Premda je u odgovoru
ponešto izvrnut smisao, nek ipak
svrši na ovoj, kako želite.
Cienimo, da ne stoji ono o „odveć
kat. ekskl." i.i ono što sliedi, kao ni
ono o radikalatvu (!) nekih. Da imaju
brate onakva osvjedočenja, vjerujte,
vidjelo bi im se i na djelima....
Budite na oprezu, da zlatni pravac
re potamni i steći ćete velikih za-
sluga. Iskrenu iskreno. Živjeli!
C. g. V. — Vinjerac — Izostavljamo s
uzroka pr.javljena Vam preko prij. M.
i koji ćete vi kj,o uvidjavan podpuno,
nadamo se, odobrit. Sabirimo ae! Sr-
dačan odpozdrav! ,7 ,
Č. g. A. P. — St. Gradiška — Ubrrji-
smo Vas počam prvim tek. mj.f te
Vam već odpremismo br. 19, 20i21.
Da ste nam zdravo i veselo! ' ,
OBRAČUN
izmedju Srba i Hrvata
napisao
D. IVO PRODAN
Urednik „Katoličke Dalmacije"
U Zadru
Brzotiskom „Kat. hrv. tisk.u
Preostaje nam još nekoliko iztisaka
ove knjige, o kojoj je naš urednik pri-
mio sa sijaset strana riajlaskavija mne
nja, i koje se je s toga već u prva dva
mjeseca raznielo po narodu punu tisuću
iztisaka.
Cienimo, da je knjiga dobrodošla za
bistrenje našega književnoga i politi-
čkoga položaja, te ju topio preporuču-
jemo hrvatskomu obćinstvu. Ciena je
knjizi novč. 60. Tko nabavi dva iztiska
ujedno, prima ih franko na kuću uz sam
1 fiorin.
Sadržaj je knjizi sliedeći :
Gdje je što ?
Pristup — Srbski prigovori (Bosna,
jezik i pravopis) — Srbija Toskanom?
Beograd Fiorencom? (ni to, ni to). —
Ima i Hrvata štokavaca — Pritvrda —
O rieči „ča" (i Srbi su čakavci) — 1
čakavština dokazuje da su svi ikavci
Hrvati — Srbsko je nanečje ekavština
— Naški nije srbski I. — Naški nije
srbski II. — Naški nije srbski III, —
Naški nije srbski IV. — Naški nije srb-
ski V. — Granice triju naših narječjž,
(Pomoravlje , Podrinje, Posavina) —
Javno maenje prošlih vjekova protivno
srbstvu Bosne — Stvaranje umjetnih
Srba — Stariuska pisma dokazuju hr-
vatstvo Bosne — O pravopisu I. — O
pravopisu II. —Prilog A. granice hrvatske
države — Prilog B. — Prilog C.
99 ANKER 66
Družlvo za osiguravanje života i renle
u Beču Ankerhot*.
Jamčevna glavnica 40 miliuna
forinti.
Osigurava život kano i proti ne-
zgodam i nesrećam čovjeka uz naj-
povoljnije uvjete. Družtvo izplaćuje
podpuno osiguranu glavnicu i u
slučaju rata.
Osiguranje za slučaj smrti sa
dieljeniern dobitka 15 po sto.
(jjiguranje do stanovite dobe kano
i djece sa dielenjem dobitka 85 po sto.
Zastupnici za Dalmaciju:
Demetrio Degiovanni u Zadru.
Marino Foretich u Spljetu.
Pavo bvago u Dubrovniku.
Mitrović u Metkoviću.
„THE GRESHAM
osiguravajuće Društvo za život u Londonu.
m
m
Pod ružnice za Austriju:
Beč, I. Gisselastrasse I.
u društvenog palači.
Podružnica za Ugarsku :
JJudapešta,Trg Frane Josipa 5 i (»
u društvenoj palači.
fr. Aktivni imetak Društva koncem 30 lipnja 1890
Godišnji dokodalc premija i dobitaka koncem 30
lipnja 1890
Izplata osigurateljnih i dobitbenih ugovora i odkupa
polica od postanka Društva (god. 1848) . . .
U posljednjoj dvanaestmjesečnoj poslovno) periodi bilo
je predano kod Društva novih osigurateljnih pred-
loga za iznos od
UaljeJ česa narasao je ukupni iznos predanih ugo-
vora počam od postatka Društva na . . . . „ ,
Prospekti i tarife, na temelju kojih izdaje društvo police, kao što i po-
rmditeljni primjerci, mogu se dobiti bezplatno kod gospode društvenih
zastupnika u svima većima gradovima austro-ugarske monarkije i kod
društvenih podružnica za Austriju i Ugarsku.
111,610,013:-
20,084,349: -
234,801,022: -
55,985,275:—
„ 1,6(56,812,555:
iJii
u
p. Ivo Prodai}, Vlastnik, Udavatelj i odgovorni urednik. Braotiskom katoličke hrvatske tiskarne,
nium la prima Città una volta di una delle qiiatordici
Z u pan i e de' Croati, e da efli chiamata }inem . Si crede
(ia alcuni, che fia l'antica ^rduha di Dione CalTio presa
da Germanico nell'ultima guerra Illirica. Cert'è che que-
sto è un luoco celebre nelT antica Storia per la refistcnra
che fece appunto a Gerrrvanìcò, e pel valor delle donne ,
che vollero piuttosto gettarfi nel fuoco, e nel fiume co'
loro hanibini, che divenire schiave de'Romani. Sotto i Croa-
ti ebbe i suoi Vescovi, ed il suo Capitolo. Al presente è
^ conlìderabile quel luogo per la sua importante fortezza , e
per la cortesìa degli Abitanti .
Sccirdona poi , eh'è a Mezzogiorno di Knin , e ncn
molto distante dal mare, al presente è picciola Città , ma
die va crescendo di giorno in giorno pel commercio , che
vi fi esercita , e che la rendono una delle più ricche Città
Dalmatiche . Anticamente gareggiava colle primarie della
Liburnla, e Dalmazia , e in ella in tempi de' Romani vi
fi radunavano gli Stati Liburnici . Dopo la caduta dì
IcKa, o Biograd fu a Scardona trasferita la sede Vescovile .
Dopo queste due sole Città Mediterranee i luoghi «
che meritano qualche o{{crYazióne sono obrovaZ:t,Oy Todgrd-
jf, Oflrovizza, rrama nel Contado di Zara , *J*r9mina » e
Dernis , nel Territ rio di Knin , Ferlicca , Cl'ssa , iign ^
Dua e, i I moschi, fl^crgoraz. , l^arenta . Dirò di
rutti qualche cosa.
ObrorjAXX» vien creduto comunemente T antico ^rg'y
vuntum j e da alcuni Riporum di Tolomeo. Due luoghi di
quefto nome ir trovano sulla riva inferiore della Zerma-
gna distinti col nome di Obrovaxzo grande , e picciolo •
Il primo c cinto di mura . .
Todgragje c povero CasaJe, ma che conserva il nome
della Città, che dominava negli andati secoli quel hio^o.
La Tavola Itineraria di Peutingero mette in questo fìto
^sseria , ch'c Y ^ssisia dì Tolomeo . Altri maturamente
vof^liono , che l'antica ^sseria fia il luogo ogp;i detto zemonico .
ofhoviXKd c srata altre volte Uogo di qu,i!cli# ri-
guardo