DALMACIJA
V«ritatem facientes in charitate,
S crescamus in illo per omnia, qui
> est caput Christns.
i (S. Paul. Eph. IV. 13.)
Xizh.odi -u. I^oneđ|lnik i "u. OetTrrtsuls:
Vos ipsos, auxiliante Deo, in dies alacriter operam impensuros in tuenda salutari Ecclesise doctrina animisque in
Religionis amore et in verae fidei professione roborandis,... 11 papwisk- listu, 21 veljače 1872 pisaocim Katoličke Dalmacije).
Ego interim clamito:
Si quis Cathedrae Petri jungitur,
mens est.
(S. Hieronym. Epls. XVI. ad Dam.
TT-Vjeti pred*bxojbe; — U Zadru, unapried 7 iior. na godinu. — Po ostaloj carevini 8 fior. — Za inoz|P<voJ[ fior- X«P*troši:oyi- — Predbrojba traje za cielu godinu; tke na svrhu godišta ne odbije list smatra
se predbrojnikom i za nastajuću godinu. - Predbrojbe i novac, najbolje postarskom doznakom, Balju|||na uPravu Katoličke Dalmacije u Zadar, a dopisi „franco" na Uredništvo. — Uvrstbe po 10 novo. redak. Objave
na 4 strani uz yeoma nizku cienu. Svaki broj napose 10 novčića. Rukopisi se ne vraćaju.
Br. 38 SS-ć^-ID-A-^, OetTr: 27 Prosinca 1883. God.
JJpVc\V> Vam ...uUli' » ui.l, Vitv UUt lllć
r.
Zagreb; 21 prosinca.
dolaze vre-
mena ; ma d* će tolike bure biti tako
brzo, toga nisam mislio.
Prije svega navadjam Vam evo
izjavu zastupnika Karla pl. Mihalo-
vića, pošto ini se važna čini. Gospodin
Mihalović bijaše veoma važan čimbenik
u narodnoj, vladinoj stranci, pa je
ovih dana na sastanku stranke izjavio,
da iztupa iz ove stranke. ISTe toliko
odstup, koliko razlog- je vele važan,
što ga g*. Mihalović navadja. On je
kaže, trinaest godina nar. zastupni-
kom. U tih trinaest god. vlada se
više put promienila; ali nijedna naša
vlada nije odstupila s parlamentarnih
uzruka, već jedino i svagda usljed
neporazumljenja ili sukoba s ugarskom
vladom, koja parlamentarnih načela
napram Hrvatskoj nepriznaje. Navadja
nadalje okolnosti, uslied kojih je imao
odstupiti Pejačević, pak prietnju
ugarskoga ministra predsjednika, da
će u Hrvatskoj opet obustaviti ustav
i opet namjestiti kralj, povjerenika,
ako se hrvatska vlada i većina hrv.
sabora nebudu ponašale po volji ti-
(jarshe vlade. On će, kaže podupirati
bana, ali neće podupirati zajedničke
vlade.
Govori se i čita. da narodna stranka
u velike žali ovaj odstup svoga toli
važnoga člana. Pa čujte, nar. stranka
niti se je smatrala prije, a još manje
sada vladinom strankom. Ona je stranka
koja samo podupire vladu!
Sjednicu na 19 otvori podpredsjednik
M. Hrvat. Najprije bi pročitana izjava
krajiških zustupnika pripadajućih stran-
ci prava, kojom izjavljaju da smatraju
ništetnimi sve one zakone, što su
učinjeni ,,de nobis sine nobis."
A Starčević stavlja interpelaciju o
poznatom Vam pitanju o Žumberku,
pošto nikomu nije poznato, što je
vlada učinila, da nebude Žumberak
odciepljen.
Zorić i dr. Marković interpeliraju
o niemih doduše, al ipak mnogo go-
vorećih grbovih bez nadpisa, za koje
jedni kažu, da su najveća poruga hrv.
narodu, drugi da su poruga zdravomu
razumu, a Dav. Starčević, da su
poruga samomu saboru.
Upit kneza Vojnovića jest o tom,
komu da ima biti ban odgovoran,
saboru, ili ug. ministru predsjedniku l
0 sadanjem banu sigurno je, da je
med inim upućen, neka zakon ob
odgovornosti bana hrv. saboru ukine.
Tim je izazvano proti banu nepovje-
renje naroda. Ban nije na to nigdje
jasno odgovorio, kako bi mu to bila
svakako dužnost. Vojnović kaže, kako
je danas važnost štampe velika: u Eu-
ropi vlada se danas više listovi, nego
bajuneti. A upravo magjarska štampa
bavila se je najviše o tom, da je
hrvatski ban samo izvršitelj naloga
zajedničke vlade; ban še ima samo
tim nalogom pokoravati, on je pouz-
dan ile uf/arske vlade.
Pita: koji je po nagodbenom za-
konu pravi položaj hrv. bana? U
odgovornosti banovoj lih hrv. saboru
sadržan je ostatak prava naroda hr-
vatskoga. Hrv. ban nesmije primati
zapovjedi od nikoga drugoga, do li
samo od kralja, naroda i sabora hr-
vatskoga. Hrv. ban nije nikakav na-
mjestnik, kao u Cislajtaniji. Na žalost,
hrvatskoga bana predlaže kruni na
imenovanje ugarski sabor, a u toj-
je izvu y *vih sukf>t. iirv. ban je
čuvar zakona i ustava; njemu je
gledati, da se nepovriedi nikakav
zakon; te hrv. ban bio je onog dana,
kad su dvojezični grbovi izvješeni,
ovlašćen te dvojezične grbove oruža-
nom rukom dati skinuti.
G-. Vojnoviću jako su povladjivali,
a ovdje mu je i sam Dav. Starčević
rekao: Kada tako govorite, zašto on-
do pristajete uz nagodbu.
Na koncu sjednice upita dr. Pile-
pić predsjednika, zašto nije iznio nje-
gov predlog, kojim zahtieva, neka se
priobći saboru prisega banova i ručno
kraljevsko pismo, kojim je grofKhuen
imenovan ?
Predsjednik izjavlja, da po sabor-
skom poslovniku nemože iznašati pred
sabor predlog kojeg člana, čiji izbor
još nije ovjerovljen.
Na tu će Dav. Starčević, da će
govoriti on koji je ovjerovljen; ali
mu većina izjavlja, da ga neće slu-
šati. Nastade velika buka u sabornici,
i na galerijah, naročito kad je pred-
sjednik dao izpražnjivati galerije, a
neki nehtjedoše izaći.
Kad su stražari g. Griinhuta vukli
iz galerije, Dav. Starčević reče; tulio
ste baš po magjarskih husar ih vukli
naše seljake, —- Predsjedniku izja-
više : Dole s nedostojnim, a sveu-
čilištni ga slušatelji vani pozdrave sa :
„Štrik za vrat,"
Derenčin bio je uz Pilepića i branio,
da se po poslovniku može i imade
iznieti predlog, jer ako neovjerovijeni
član može glasovati, može iznieti i
predlog.
Na večer držala je narodna i
neodv. nar. stranka privatnu sjednicu
radi te buke. te kako da^se Lona u
buduće zaprieči, i bi odlučeno, da d.r
Pilepić i Dav. Starčević imadu dat
zadovoljštinu, tj. u današnjoj saborskoj
sjednici koja se je pretvorila u tajni
rečene izraze opozvati. Dok ovo pišem,
nije mi poznat rezultat te sjednice,
samo znadem, da Starčević i Pilepić
svu krivnju stavljaju na predsjednika,
što nije htio iznieti rečeni Pilepi-
ćev predloga Nedadu li ti zado-
voljštinu, odlučena je druga kazan,
da jim se dade ukor pa da se od
osam saborskih sjednica izključe. To
je u današnoj sjednici i predložio
D.r Marko Lončarić. Nu, da sve to
neće umirit uzrujane duhove, o tom
je svatko uvjeren.
Zagreb, 2-1- prosinca.
Dok evo pišem, Vi ćete već s drugih
strana saznati, da su D.r Dav, Star-
čević i D.r Pilepić izključeni iz osam
sjednica a to neki misle da bi moglo
biti ciela crta ovog saborovanja.
Da Vam pravo kažem, ja se ne-
slažem sa prevelikom bukom i vikom
u saboru, ali nebih mogao pristat ni
na ovakovu kazan. Iz ovoga, pa iz
govora, što su dosad u sjednicah
rečeni, vidimo, da će se stranke, sa
nekom malom iznimkom tako razdie-
liti. kako bijahu za Pejačevića, 'samo
da je vladinoj stranci milo zvati se
strankom „neutralnom, koja brani
vladu,"
Kad sam čuf Repica i
Starčevića, onda fe zM1Ja nemogoh
složiti sa kaznom izključeaja; pošto
Jr b^ifeco^itiT kaznam Iako tia
stalo, kad bi predsjedničtvo malo više
obzira uzimalo i na opoziciju.
Evo Yam u kratko, što reče D.r
Pilepić:
Dr. Franje Pilepić: Precllogom preč.
g. dra. Lončarića stavljen sam ja na ob-
tuženičku klupu. Ja ću upotrebiti svoje
pravo obrano. Ipak moj položaj puno je
teži od položaja obtužena zločinca. Zlo-
činac postavi se pred redoviti sud, ima
uza se branitelja, uz to priliku, proti o-
sudi prizvati se na viši sud. Svega toga ja
neimam. Vi ste, gospodo, moji, i tuži-
telji i sudci, proti Vašoj osudi ja nei-
mam l.riziva. Preč. dr. Lončarić nije n
pokazao pravim svećenikom Isusove nau-
ke, kad je podpisao i stavio obtužbu
proti meni. Iais je rekao: Tko je bez
grieha, neka prvi baci kamen na njega.
Ja kao riečki Hrvat, na Rieci bezpravan,
mislio sam, da ću, kad dodjem ovamo u
Zagreb, na sabor hrvatski, stupiti u bla-
žen raj, a ovamo odmah na prvom ko-
r.-ku biše naša rodoljubna ćustva po-
vriedjena. Dr. Starčević i drugovi za-
htievaliu već u prvoj sjednici, neka se u
izvoru predloži prev. ručni list, kojim je
grof Khuen imenovan hrvatskim banom,
no predsjednik odbi taj zahtiev naprečac.
Naravno je, da smo se s toga ja i moji
drugovi morali uzrujati.
Meni je danas samu sebi biti branite-
ljem. Ja držim, da su se tužitelji moji
i moga druga dra. Starčevića prenaglili.
Ako ja po Vaser> shvaćanju, nebudući
još ovjerovljen zastupnik, neimam prava
podnieti saboru kakav predlog, neimate
ni Vi prava, meni suditi. Ja sam samo
na polak Vas sudrug u ovoj kući. Ja se
ipak ponosim tim, da će me osuditi tako
visoko i plemenito sudište.
Da opravda svoju uzbudjenost, Pilepić
razlaže odnošaje na Rieci. Spominje, Što
je već dan prije naveo u tajnoj sjednici, kako
se Hrvati na Rieci moraju smatrati tudjimi.
Hrvati gradjani na Rieci, prinoseći kao
i drugi gradjani riečki za gradske po-
trebe, nemiaju ni rieči u tim poslovim,
otac hrvatske obitelji na Rieci, neće li,
da mu se djeca otudje majčinu jeziku,
mora ili sam u tom jeziku podučavati;
jer na Rieci neima do li talijanske ima-
gjarske škole.
Uvažite to, gospodo, onda ćete razu-
mjeti, da mi moramo biti ogorčeni. Ja i
prijatelj dr. Derenčin bavismo se u svoje
vrieme proti magjarskomu presizanju na
Rieci. Obojica bijasmo na Rieci javni
bilježnici. Obojica kao takvi bismo stav-
ljeni pod iztragu i osudjeni. Obojica
uložismo priziv; osuda proti Derenčinu
bi potvrdjena, proti meni zabačena, za-
bačena stoga, što ja tada slučajno kao
i danas nebijah „vereiiciran", to jest, ne-
bijab „definitivnim javnim bilježnikom".
Kano što onda nebijahu vlastni mene
kazniti, tako niste ni Vi danas, gospodo.
Vraća se opet na odnošaje na Rieci, pak
naglašuje da su ti odnošaji stvoreni silom
i prevarom. Ako je svaki Hrvat na te
odnošaje ogorčen, ja kao Riečanin mo-
ram biti još jače. Ja sam došao u ovu
sabornicu kao zastupnik Krajine. Mislim,
da su krajiški zastupnici pogledom na
prošlost Krajine bili zaslužili da u ovoj
sabornici budu bolje dočekani nego što
jesu. Došavši ovamo, ja sam morao dvojiti,
jesam li u Zagrebu ili na Rieci. Spomi-
nje zatim, kako je l^an Jelačić g. 1848.
prisegao hrvatskomu narodu. Pokažite
nam zakletvu, kojom je prisegao sada-
šnji hrvatski ban. Nj. preuzvišenost, sa-
dašnji ban, kojemu su izručili naše šume,
naše zaklade, našu upravu, nije ka« ban
„verificiran," pošto se nam neće prev.
ručni list, kojim je imenovan, ni da po-
kaže. A ipak bismo se mi kao lojalni
graničari bili radovali, da vidimo podpis
Nj. Veličanstva. Mi smo tražili, da nam
se taj. prev. ručni list pokaže, ali meni
i mojim drugovim bi rečeno, da mi kao
„neverificirani" neimamo pravo to za-
htievati ili predlagati. Predsjednik je pače
rekao, da on našega predloga nebiuvažb
ni onda, kad bi to sam sabor zaključio.
Tim, što se je predsjednik postavio nad
sabor, on je u meni pobudio najveće o-
goreenip, ja&gj visoku kuću, da li . V i« pilKilU 1
Ona zbilja misli, da predsjednik st<6jl iiau
njom ili da li je predsjednik tim sam
uvriedio dostojanstvo sabora. Postupak
predsjednikov mene je ogorčio, morao me
je ogorčiti. Ja od Vas, gospodo, nemo-
lim milosti, ali očekujem, da ćete pra-
vedno uvažiti pravednu moju i mojih dru-
govah ogorčenost.
Poslie njega govorio je D.r David
Starčević On kaže, da neima na umu,
branit se; on govori onako, kako je
naučio od svojih graničarskih roditelja i
kako je upućen od naroda. Njemu se,
veli, može sve predbaciti, ali mu svatko
priznaje što nepriznaje većini, daje pošten.
(A to je istina. Dop.) Njega je poslao narod
ovamo, da istinu govori, da k?že nevolje
naroda, da jim nastoji pribaviti lieka.
Narodu je došlo vsć do glave. Svoj nje-
govoj nevolji krivi ste Vi, gospodo ve-
ćine. Ja nezamieram Magjarom, što Hr-
vate gnjetu, ali zamjeram onim hrvatskim
sinovom, koji služe Magjarom kao orudje.
Svojom nagodbom i upravom većina u-
propašćuje narod, dovodi ga do ogorčenja,
sdvojnosti. Da je uprava politička i po-
rezna posljednje dogodjaje u Hrvatskoj
skrivila, za dokaz navodi govornik neke
članke „Nar. Nov." i „Agr. Ztga.", u
kojih se kaže, da je hrvatsko činovničtvo
n nekom dielu demoralizirano, da občinski
organi narod gule. Govornik navadja
zatim iz neke brošure, koja je iaišla u
tiskari g. VonČine u Sisku, kako se i-
metak krajiškoga aaroda u nepokretnostih
i šumah broji na stotine milijuna, pak
pita, gdje je sada taj imetak ? Vi, go-
spodo većine, izručili ste ga Magjarom.
Dok ste Yi, većina, nastavlja govornik,
sluge, robovi Magjara, ovi pravo imaju,
da rade s Hrvatskom, što ih volja, da
najviša mjesta u Hrvatskoj popunjuju sa
Magjari. Spominje bivšega ravnatelja fi-
nancija Davida, stožernika-nadbiskupa i
srbskoga patrijarhu: navodi dalje pri-
mjera, kako se narod poreznom upravom
globi, na prosjački štap dovodi, pak kaže,
da su svi zakoni, što u Hrvatskoj po-
stoje, počamši od nagodbe narodu na
štetu i propast, te kako je narod naj-
sretniji, kad neima posla sa zakoni; koje
je stvorila il uvela većina. Ova većina
sabora navalila je toliko zlo na zemlju,
da je ona u njegovim očima veći gre-
Šnik, nego što su svi najveći sločinci le-
poglavski ukopno. Za to, zaključuje, da
nezna imena, kojim bi tu većinu pravo
okrstio.
„Stelcliš."
Primamo ipriobćujemo sliedeće pismo,
uvjereni da tim služimo istini i pravici:
Gosp. Urednice!
Prekjučer, kako znate, tiskom kat. hrv.
jtiskarne izišo je prvi broj pučkog lista
Stekliš. Broj je bio zapljenjen uslied na-
redbe si. držav. odvjetničtva. Ovaj po-
sljednji sgodjaj, uz neke glasine, koje se
pronosile u posljednje doba po Zadru,
dao je povoda nekim zlobnim jezicima,
da prosiplju u obćinstvu svakojakih viesti
0 tom novom Listu.
Kao jedan od pokretača Lista i glav-
ni mu suradnik, dopustite da rečem dvie.
Istom se začulo za taj novi List, pro-
tivnici svakog poduzeća, koje idje za tim
da hrvatsku miso u ovoj hrvatskoj zem-
lji širi, stadoše izmišljati svakojake laži
1 potvore, nebi li biljku u klioi ukorie-
. nuli; te se latiše običnog oružja: novi-
narskog špijunstva. Prva bečka Deutsche
Zeitung dobi dopis iz Zadra, u kom se
novi List stavljao u najtješnji odnošaj sa
putovanjem zast. Frana Folnegovića, Smi-
čiklasa, Gostiše i drugih po Dalmaciji,
koji bi tobože na sastanku u Selcima
bili zaključili objelodanjivanje Stekliša
sa zadaćom da udara na novog bana.
Koliko ja istine u takvim podlim potvo-
rama, izmišljenim od novinara, komu je
glavna da svojim lažima iztuče koricu
, hljeba., svjedoči fakat, da j« Folnegović
s!
putovao po Dalmaciji nekoliko mjeseca
prije no su došli u Dalmaciju Smičiklas
i drug. ; kao i fakat da se Smičiklas nijo
nalazio' u srednjoj Dalmaciji za vrieme
sastanka V Selcima. U 'ostalom vladin
povjerenik na sastanku, g. Grioni, koji je
prisustvovao donapokon i večeri u kući
rodoljuba Didolića, mogo bi najbolje'
svjedočiti korektnoft sastanka. Da pako
objelodanjivanje lista nije se moglo za-
ključiti u svrhu da udara na bana, svje-
doči (osim toga što je naivno tvrditi da
dvomjesečni pučki List izlazeći u Zadru
može postati zatočnikom stranke, koja će
do malo dana imati svoj dnevnik) fakat,
da tad je još bio na vladi Pejačević. Ja
se nebih bavio ovim budalaštinama Deut-
sche Zeitun<je i njezinih dopisnika, da mi
nije konstatirati činjenicu, da je dopi-
snik tim htio postići dvostruki uspjeh : ocr-
niti pred dal mat. vladom Stekliša kao re-
vulcionarca, a pred banom kao njegova
protivnika, nebi li došlo do toga da ga
dalm. vlada kao prevratnika proganja a
ban mu digne post debit i tim List u za-
metku propan«. Ali glavni je cilj bio do-
pisniku, da tim viestima a sćusation dade
važnosti svojim lažima i dobije bolji ho-
norar od uprave lista.
Eto uzroka svim drugim glasinama,
koje se po Zadru prosule.
Dalmata je prinio dopis Deutschc
Zeitung-e i to velikim slovima. Da Dal-
mata priobćuje u svom Listu, što je
proti njegovim političkim protivnicima,
to se može razumjeti, ali ja žalim Dal-
matu, kad priobćuje viesti, o kojim je
on isti uvjeren da su lažne potvore.
Srpski List je u ovom poslu uprav iz-
nio ua pazar sav svoj bizantinizam. Nje-
ga da su pitali što zuači Stekliš, a on
je odgovorio kako je čuo: znači d pro-
letario; i na tom svom puklom neznan-
stvu Srpski List gradi cielu sgradju po-
tvora i laži, govoreć o internacionali i
Rochefortu Proti takovim podlim po-
tvarama, ja kao pisac većine Stekliševih
članaka, nemogu a da najsvečanije ne-
prosvjeduj«m i da neožigošem žigom no-
vinarske podlosti to pisanje. Stekliš znači
^pristašu stranke prava, ta stranka obstoji
i s ovu i s onu stranu Velebita, ona
javno djeluje, a ko hoće da iz njezina
programa izvadja socijalističke ili prevra-
tničke tendencije taj je puka neznalica ili
hulja. Program Starčevića i Folnegovića u
bitnosti se nerazlikuje od programa Pavli-
novićeva, „Hrvati hoće cjelokupnost Hrvat-
ske. Ne niečuć pokrajinskog imena Dalma-
ciji, Slavoniji, Bosni, Istri, Hercegovini; ne-
ma do jedne kraljevine; taje Hrvatska..."
— ovo je program Don Mije Pavlinovi-
ća, koji je u hiljade iztisaka u njegovim
Razgovorima bio raznesen po narodu i
dosad nije zapeo o nijedan § kaz. zak.
— ova je program i stranke prava u
Hrvatskoj: samo je u tom razlika da
Starčevićanci ovaj program uporavljajU
na nagodu, dočim Hrvati u Dalmaciji
na današnje njihovo stanje, koje jim na-
laže da radeć za sjedinjenje sa Hrvat-
skom doprinesu k oživotvorenju progra-
ma hrvatskoga prava.
U ostalom mije izjaviti da su gg. Fol-
negović, Smičiklas i drugi istom iz listova
doznali, da će izlaziti list „SteVvViš", kao
što će to bit doznao i g. ravlinović, a
i oni koji su bili na «ustanku u Selcima»
Pokretači „StekAiša" nijesu bili na ni-f
kakvom sast&iiku, nit su se s ikim do-
dogovarali, već su jedino svojom inici-
jativom pokrenuli list; pa su i uvjereni
da zAobniei neće uspjeti u ozloglasivanju
ljudi, kojim se barem dobre namjere ne-
mogu zaniekati.
U Zadru, na badnji dan.
Antun Dejan.
Što ima nova po svietu.
Slika glasovitoga poljačkoga slikara
Matejka koja predstavlja kralja Sobiesko-
ga pod Bečom, poklonjeua kako javismo
u svoje doba Sv. Otcu papi, metnuta je
u jednu od soba novijih slika u Vatika-
nu i uprav u sobu Začeća. Na 17 tek. slika
je bila srečano predata Sv. Otcu, od naročita
poljačkoga odaslanstva. Krasni okvir »HjS
¿ '< "rj č VI
su narodni zastupnici prekinuli prija-
teljske odnošaje, dok se nisu ovih dana
Opet pomirili. Dr. Klaie — tako cil-
jem — bio je na razgovoru sa bar.
Jovanovićem za tri debala sata. Što
se utanačilo još se ne zna, već se
govorka, da se došlo do pomirenja.
Ele dakle! Sad je barem nestalo o-
nog- nepouzdanja, koje je bilo zavla-
dalo izmedju predstavnika i naroda,
te je po ,,N. L." bilo krivo, da je
prošasta godina prošla neplodna i ža-
lostila za ovu izkušanu zemlju. Nestalo
je nepouzdanja koje je „lomilo krila
svakom plemenitom poletu u korist
napredka i blagostanja puka"; na-
dajmo se dakle... jer se već uvidja
prvi plod tomu pomirenju! Koji bi
to bio? Da će naime „narodnjak" dr.
Ergovac biti imenovan pralječnikom
mjesto dra. Ivanića srbo-talij anasa, za
koga je bilo to i odredjeno. Za druge
se promjene i imenovanja, o kojih go-
vori „N. L.'% ništa stalna ne zna.
Ali da bi se sve te koncesije izpu-
nile, ipak šta bi iz toga dobra na-
rodu? Njemu je malo stalo da li je či-
novnik, takav ih onakav; 011 zna da je či-
novnik uvjek Činovnik, al mu jedino stalo
da bude dobar, da mu poštuje jezik i na-
rodnost, da se kani strančarenja, da ne
baca jed mržnje i razkola u jedin-
stvenom narodu.... Narod ne pita ni
Petra ni Pavla, već pita da 11111 se
svukud poštuju prirodna i ćedna pra-
va narodnosti i jezika, a ne nameće
tudjinština; pita da mu se pohrvate
svi uredi, učione i učiteljišta, a ukloni
talijanština i niemština. Narod pita,
da se zakon vrši pravedno i jednako za
svakoga, a da nebude uvjek paučjom
mrežom u koju se male muhe hvataju,
velike ju pak lasno prodru. — On izče-
kiva „kakvoga zamašnog poduzeća u ko-
rist poljodjelstva i obrta", a ne za dovo-
ljava se onom poljodjelskom učionom
obećanom jedino u službenom listu, ni
onom okružnicom na trgovačke-obrtne
komore, kojom ih pozivlje na izvadak
osnove važnih odredaba potrebitih za
napredak trgovine i obrta u Dalma-
ciji. Narod prosi umanjenje neizmjer-
nih poreza, koje ne može izplatiti,
rad kojih skapava od gladi; da mu
ovrhovoditelji ne nose s postelje je-
dini pokrivač i ne gone iz tora
zadnje kravice. On pita in primiš et
ante omnici žudjeno sjedinjenje. Ne
pita dakle što izvanredna, već ono
što ga ide po pravu i zakonu, a što
zastupnici — u prijateljskoj svezi
s vladom lahko mogu izposlovati. Ali
da današnje izmirenje ne bude samo
gore o-d prvašnjega; ovo se izvrglo
na to da se bar. Jovanović „dočepao
debljega kraja batine" i njom se ma-
šio narodnih zastupnika, a što je
nama još zalije — cieloga naroda!
Oim će nam drugo uroditi ? Pazit nam
je na dogodjaje u Babiloniji.
Izkaz
dobrovoljnih prinesaka za dokončan je
gradnje rimo-katoličke crkve, u Tre-
binju ovome odboru priposlanih, za
kojih p. n. darovateljima odbor se
najidjudnije zahvaljuje.
Administracija lista „Ceha', iz Zlatnog
Praga f. 21.90, Zlamal Sebastian c. k.
izloženi povjerenik u Grabu f. 4, Belobrk
Sava c. k.jjcarinski protustavnik f. 1, Tef-
teđarović Muhamed Beg kajuiakan f. 10,
Gram Izidor c. k. kotarski kancelist f.
1.50, Keljez Jakov f. 5, Šelak Andrija
f. 5, Večević Kostantin f. 5, Alaga Josip
f. 15, Kukuljica Mara udovica f. 5, Ku-
kuljica Lucija f. 10, Jedan „čech" sa
gospojom suprugom f. 20, Cerović Sćepo
gradonačelnik f. 10, Srinčić Juraj f. 10,
Kišić Nikola f. 5, Petrušić Vitlo f. 2,
Zvokel Mato'f. 2, Tadić Marin f. 1, Ma-
kijanić ISikola f. 1, Bogdan Vlaho f. 2,
Sambrailo Nikola f. 10, Turović Mijo
f. 5, Kutschek Ivo f. 1, Teftedarović-
Jusuf podnačelnik f. 10, Zapolato Ivan
f. 1, Buconić Miho f. 1, Milller Ivan
f. 5, Lose Josef f. 3, Andrić Nikola f.
10, Jakobušić Luka f. 5, Kurtović Mu-
stafa f. 10, Jelavić Franjo f. 10, Popo-
vić Braća f. 3, Radonić Putar f. 10, Ko-
vačević Vid f. 2, Tesanović Stanko f. 1,
Perović Todor f. 5. Sarić Antun f. 1,
Kukavičić Luka f. 2, Petrušić Pavo f. 2,
Žeman Josef c. k. tinancijalni nadstražar
nov. 50, Slavić Mato f. 13, Perović Me-
lentije Arhimandrita for. 10, Salohović
Smail Effendi f. 5, Gerstle M. et comp.
f. 100, Michal Johan f. 2, Irra Martin
f. 1, Ćelović Tomo trgovac i posjednik
f. 100, Ilić Dr. Andrija Biskup Hvarski
f. 10, Vučić Andria f. 1, Kopesko Franz
nov. 10, Resulbegović Abduraman Beg
f. 2, Nitko f. 2.
Ukupno fiorina 478.
Trebinje dne 10 Marča 1884.
Predsjednik Odbora
Simun Domančić.
Antun Petrušić
član odbora.
Što ima nova po svietu.
Hrvatski zastupnici na zajedničkom sa-
boru odputili su se u Budimpeštu, da
prisustvuju razpravam 0 obrtnom zakonu,
zatim 0 zagorskoj željeznici,
Parižki rMonde" piše, da biva sve
vjerojatnija viest 0 odlasku pape u Rima.
Ova viest, veli, da nemože nikoga izne-
naditi nakon izkustva sa zakonom „delle
guarentigie41. Kada bi se i pošteno bio
taj zakon izveo, ipak se nebi bila spasila
prava suverenoga pape, koja su prava
svekolikoga katoličkoga svieta. Ali zakon
taj nije se izveo, kako bi moralo biti.
Papa se neprestano vriedja, proti papin-
stvu se navaljuje bez ikakove kazni. Mon-
deova međjutim odveć je važna a da bi
ju trebalo take uzet za sigurnu prije neg
se uredovni listovi 0 tom izjave. „0. R."
uz to govori jedino 0 „mogućnosti1' toga
koraka.
Iz Budimpešte, 26 ožujka: Jučer bila
je ovdje konfer^nca odličnih srbskih bi-
rača kojoj su medju ostalim prisustvo-
vali i zastupnici na hrvatskom saboru
Gjuro Krestić, dr. Medaković, dr. Dimi-
trijević, Mihajlo Rogulić, dr. Jovan Gju-
rić, Vaso Gjurgjević, Stevan Popović i
urednik „Srbskog glasa" dr. Gjorgjević.
Konferenca prihvatila je odluku u kojoj
se izriče, da će Srbi, „zadahnuti patrio-
ti čnim duhom" kao ugarski državljani,
raditi prama liberalnim načelim, da se
Ugarska država uspiešno razvija i jača,
da se ostvari ravnopravnost svih njezinih
narodnosti, da Srbi vrše crkvenu auto-
nomiju, koja jim je zakonom zajamčena
i da se izprave sve povriede njihovih crk-
venih prava. Zastupnik Gjurgjević govo-
reći u razpravi, rekao je u ime prisut-
nih zastupnika iz Hrvatske, da prihva-
ćaju odluku za to, jer se posve sudara
s onim što traže Srbi u kraljevini Hr-
vatskoj. Ugarski Srbi približili su se tim
programom Srbima u Hivatskoj. Pošto
Srbi, prihvativ taj program, neće više
biti samostalna narodna stranka, pridru-
žit će se ili vladinoj stranci ili umjere-
noj oporbi.
Pišu iz Rima, 27 ožujka : Novi gabinet
ustrojio se je. Osim dosadanjih ministara
stupili su od sriedišta Coppino, Brin i
Darni. „Moniteur", oprovrgava viest, da
papa namjerava iz Rima ođputovati.
Lord Derby u skupštini devinshirskoga
kluba očitovao je smiešnim viesti 0 od-
stupu ministra-predsjednika i razpustu
parlamenta. Sto se tiče egipatskoga pi-
tanje reče: Možda bi bolje bilo, da nismo
išli u Egipat ; ali pošto smo to već uči-
nili, dužnost nam je postaviti zemlju i
njezine stvari na zdrav temelj. Prije ne-
koga vremena očekivali smo, da će to
moći do skora biti; ali nije to moguće.
Dogadjaji jači su od ljudi. „Pali Mali
Gazete" smatra takodjer neosnovane sve
viesti, po kojim bi Gladstone imao odstu-
piti. Tomu da je kriva samo njegova bo-
ležljivost. Gladstone se je prehladio, te
nije mogao govoriti, a mini-stru-predsjed-
niku je glas tako potreban, kao i prvoj
pjevačici. S toga razloga nije mogao do-
ći u parlamenat, da očisti zrak: premda
je nuždno, da Gladstone učini svoju du-
žnost. Egipatsko se je pitanje za oštrilo,
te treba brza i energična posredovanja;
a to može biti, ako bude Granville, kao
ministar vanjskih posala očitovao, što
očitovati mora.
Rumunjski list „Romanul" naviestioje
objelodanjenje srbslco - bugarsko- rumunj-
skog federalističkog proglasa. Čitamo u
„Zastavi" 0 toj stvari: „Ova je viest
veoma uznemirila one političke krugove,
koji su u pogledu balkanskih naroda pri-
hvatili načelo : podieli pa vladaj. Ti kru-
govi plaše se balkanske konfederacije gore
nego li djeca bauka, dakle nije čuditi se,
da pri samom spomenu ove rieči padaju
u pravu trzavicu. Misao 0 konfederaciji
balkanskih država i naroda izticana je do
sada već u više prilika; zadnji put pisalo
se je 0 njoj prigodom londonsko podu-
navske konferencije, kad se je geslom:
„Dunaj podunajskim narodim!" moralo
kano snažnim oružjem ustati proti neza-
konitim zahtjevim Austrije-Magjarske na
dolnjem Dunaju. Bilježeći tu viest, au-
stro-magjarski listovi tako su od straha
zasliepili, da su se stali poput mahnita
čovjeka rukami i nogami razbacivati, ne
bi li samo kakogod tkogod povjerovao u
njihovo junačtvo. Kakve je naravi to ju-
načtvo vidi se najbolje iz ovoga očito-
vanja tih listova: Ako se doista namje-
rava, da se nanovo stavi na dnevni red
konferencija država na dolnjem Dunaju,
onda je lahko reći, gdje su pokretači te
manevre. Ali da li će taj manifest imati
uspjeha, to je pitanje. — Što se tiče
pitanja ob uspjehu ili neuspjehu mani-
festa 1 konfederacije, tu mogu austro-
magjarski listovi mirni biti, jer nastupe
li udesne prilike, konfederacija će se ostva-
riti bez pa i proti njihovu odobrenju i
dozvoli njihovih pokrovitelja."
B. Dn." donosi viest, daje usljed
raznih sukoba, koji su se sbivali na Drini
sbog neuredjenja granične linije izmedju
srbskih seljaka i austro-magjarske vojne
vlasti, odredjeno mješovito povjerenstvo
od strane srbske i austro-magjarske vlade,
koje će na licu mjesta opredieliti točnu
graničnu liniju od Zvornika pa do Rače ;
— utoka Drine na Savu. Ta progranična
neprilika, postala je po „N. B. Dn."
s toga, što je Drina od prilike prije tri
godine promienila svoje korito tako, da
je kod jednog srbskog sela veći dio njiva
i livada odciepljen i načinjen otok, koji
austrijska vlast smatra sada bosanskim
zemljištem. Nekoliko puta došlo je do
ozbiljnih sukoba medju srbskim seljačina
i austro-magjarskim vojnicim. Tako je
došlo izmedju obiju vlada do sporazum-
ka, da se radi konačnog riešenja toga
pitanja sastavi povjerenstvo. Tomu po-
vjerenstvu predsjedati će pukovnik Ore-
šković, koji zastupa srbsku vladu, jer je
on stariji od pukovnika Vilinskog, koji
predstavlja austro-magjarsku vladu. —
Novosadska „Zastava" primjećuje na to
sliedeće: „Mudra baprednjačka politika
došla je dakle poslie svega čuda i pokora
što ga u zemlji počini srećno već dotle,
da sa neprijateljskom svojom susjedkom
ustanovljuje granicu srbske kraljevine —
na Drini. (Da gdje? Ur. „K. D.") Gr-
dan uspjeh zaista, jer grdjega na svietu
ne ima."
UST-A-ŠI IDOIPISI.
Silba, 26 ožujka.
Jučer se svečano otvorilo naše družtvo
„Bog i Otačbina". U 7 :i/4 sata družinari
u redu se uputili s barjakom od družtve-
nih dvorana k župnoj crkvi, gdje je žup-
nički pomoćnik odčitao za družtvo sv.
Misu, a po tom u istom redu svi se
vratili u družtvenu dvoranu, gdje se dr-
žala prva redovita sjednica. Po prvoj
točki dnevnog reda odabralo se upravi-
telj.stvo, Predsjednik je kap. I. Bogdanić,
podpresjednik i blagajnik I). S. Matulina,
tajnik učitelj Allegretti: za tim se odlu-
čilo na koje će se listove družtvo pred-
brojiti. Nakon ciele sjednice vidjela se
na svakom licu neopisiva radost, gleda-
juć jedan drugoga svak se je veselio,
svak čestitao družtvu i družinarom. Oh
liepo se ri!oglo zapjevati sa sv. pismom:
Evo kako je dobro, i kako je ugodno,
da braća pribivaju ujedno ! jer tute Bog
spušta svoj blagoslov i život. U večer
Bili kriesovi i tombola, kojoj je učestvo-
valo do 90 osoba: vas dobitak bio je
predan ovdješnjem dobrotvornom zavodu.
Svim prisutnim pročitalo se knjige i br-
zojavke koje su ob dan stigle na družtvo:
osobito brzojavka „K. D." dopala se
svakomu, pa je tu bilo bezkonačnih živio.
N';ka Bog da i BI. Djevica, pod čiju se
zaštitu metnulo družtvo, da ovo bude
dugotrajno i iskra koja će razžeći do-
movinskom ljubavlju srdca svih silbjana.
Do sada družtvo broji 32 člana.
A što radi, pitat ćete, Marinić i com-
pagnia bella? Čudnovato je, no ipak i-
stinito, da što je sladko svakomu silblja-
ninu to je gorko ljudem našeg obćinskog
upraviteljstva. Dok su se silbjani veselili
i jedan drugomu čestitali prvi prisjednik
i jedan viećnik obliećali su po varoši
sa rogovima (vlastitimi dakako) i kad i
kad u nje trubili. U družtvenoj dvorani
sjedio sam do jednog malko gluhog starca,
koji nije imao sreće da čuje tu „banda
comunale", pa kad mu ja na uho za-
vikao, on me mirno pogledao i odvratio
mi: što ćete, svak daje ono što ima.
Ali to nije dosta. Malo dana nazad ob-
ćinsko upraviteljstvo dalo diplomu per
meritati servigi svojemu prvomu prisjed-
niku (ovdješnjemu mesaru) da može iz-
ložiti svoj grb, pa on to učinio baš ju-
čer kad se je svečano otvorilo naše
družtvo. Stavio na kuću malu kopljaču
na koju posadio glavu njeke živine (ni-
sam baš pogledao je li bila rogata) oz-
dol koje po vas dan vijao se stiežić (fiam-
mola) i austrijanska zastava, oko koje je
cieli dan puškarao jedan dječak. Držim
da je on bio gospodar izložiti svoj grb,
uli mi se čini da ono nije bilo mjesto
za austrijansku zastavu. Što kažu vlasti?
Makarska, 27 ožujka.
Dva triumfa u jedan par. Molim, g.
urednice, ustupite mi malo prostora u
dičnoj zastupnici katoličanstva i hrvatstva.
Onomadne držala se je u Zadru razpra-
vapredporotoičkim sudom prot Dr. Pa-
vlovićuiz Makarske i uredniku „Sr. Lista"
rad neki članaka tiskanih proti bivšemu
poglavaru Luiardu i činovniku Krateru.
Tužbu je podiglo državno odvjetništvo.
Razprava je svršila bez krvi t. j. nitko
nikomu ništa, što neki pripisuju broju
hrišćanskih porotnika. Ja se tim nebri-
nem, meni je dosta osvrnuti se na dal-
matinsko novinstvo, da čujem što ono
veli. ,K. D." nosi točan opis razprave,
u kom se sjaji nevinost Luxardova; „N.
L." paka zadovoljava se samo dojavlje-
njem razprave, isto i „Dalmata", koji
rek, bi, da je težko prikovan od vlade,
kad nepravi nikakvi selamaleka dr. Loli;
no što neće „Dalmata", hoće njegovo
kumče „Sr. List," koji veli, da se tu
razpravljala jedna strana poviesti cielog
naroda, crni list poviesti. Kojeg naroda?...
e, to nezna ni srpski mudrac, jer dr.
Lole pripada stranki bez ikakva političkog
; cilja, manjini, pa da je ta i kineske na-
: rodnosti; on je u stranki divljaka, koja
držim da je filijalna razgrebačke. *
Krupnu je izvalio dr. Lole, veleć 0 po-
povi, da su izvor svemu zlu (sreća da
to veli kolega Bakotića); dočim neki po-
povi s dr. Lolom ko nokat i meso, jer
don Andro mu je svjedok, don Uge de- 1
sno krilo i t. d., no Bog će dati, te će
i oni progledati; videć takovu harnost,
sa strane dr. Lola.
Dr. Lole bio je riešen obtužbe, kako
neki hoće po porotnici srpske ideje, kad
tamo on i njegovi pristaše slave triunf
veći od Cezarova; njegovi skutonoše idju
škrabicom po gradu te kupu milodare za
prah, te okupiv nekoliko novčića kupe
praha i šalju ga u Makar, sa nekoliko
povoja i tri četiri oke vina, da si ondje-
šnji seljaci grlo skvase. Vrieme je kra-
sno, na 14 t. m. bilo, kad se iza rta
pomolio Loydov parobrod. U tinji čas
zastave pokriše pustu maslinadu Makra,
da bi reko oblaci su, tutnjava pušaka
uši svietu gluši, a grmljavina zemljom
trese, svak se čudi, što je; neki se po-
bojali, da nijesu se pokazali tu gdje u
blizini ustaše, nu kašnje se je zagonetka
riešila, kad se je cvateće lice dr. Lole
iz kabine pomolilo.
Doček je bio veličanstven neopisiv; fa-
kini su se sukali kao dim iz kakve va-
trometne planine, svak ga ljubi i za slav-
lje pita.
Po podne idju i braća Rismondo, sa
svojim parobrodom „Salve" i oni prem
nebijahu no svjedoci Luxarda dolaze tri-
umfalno, jer na parobrodu zastave se
viju, a na kraju poštenjakovići radošću
im stiskuju poštenu desnu, to sve bez
parade i rukavica, jer ih je u gradu po-
nestalo, buduć ih neki čovuljak puno
troši.
Evo kako u jedan dan Makarska je
doživljela dva triumfa.
Na svrsi velim: sloga, mir; jer smut-
nja i prkosi za nesreću su. A vi popovi
pozor, dok je na vrieme.
Praraš nepravnik.
Sućuraj na Hvaru, na dan S. Jozipa.
Rek bi da je već došlo vrieme da se
od sna (probudimo, da se braća sjedine
i da u slogi napreduje i u našoj Obćini
duh hrvatski. Deder, nek sloge bude,
stavno će sve procvasti. Složni dakle bu-
dimo gledajući napredak obćeni, tad pre-
stati će tužbe a ljubav će se povećati.
— Danas uz veliko veselje, kojemu su
prisustovale sve odličnije osobe ovoga
mjesta sa mnogo pučanstva uz pucanje
pušaka i pjevanje naše mladeži „Živila
Hrvatska i njezina prava" i ost., na no-
vom občinskom uredu bi postavljen grb
sa nadpisom „Obćinski Ured Sućuraj"
Nad uredom bi podignut nov hrvatski
barjak, na kojem bi uslikovan Sveti Ju-
raj na konju. Radujemo se dakle, jel-
ovo je znak da je prestala već mržnja i
nenavidost braće jedne misli, da je jur
sjedinjenje upućeno, s kojim ako se u-
tvrdi, moći ćemo se dičiti, kad se na-
djemo i mi upisani u knjigah naše hr-
vatske braće kao uzkrsnuli, pokle bija-
smo zakopani od nekoliko godina.
Živio hrvatski napredak!
F.
DOMAĆE VIESTI.
Politik protivno prijašnjim viestima jav-
lja, da zakonska osnova 0 uredjenju kon-
grue neće doći na dnevni red prije Uskrsa.
Po viestima Nove Presse, desnica nije
složna glede ovog piianja. Dalmatinski
zastupnici da traže izjednačenje Dalma-
cije barem sa Galicijom i suviše da se
urede i plaće grčko-istočnoga svećenstva
u Dalmaciji. Hohenwartov klub da zago-
vara povišenje plaće kanonicima u Dal-
maciji i Istri, te bogoslovnim profesuri-
ma. Isti list kaže, da nije sigurno hoće
li prije Uskrsa bit primljen zakon, jer
će se možda radje iznieti pred zast. ko-
moru zakon 0 nametu na žestu, sasviem
da je bilo razdieljeno izvješće odbora za
uredjenje kongrue. Kad se stvar nebi rie-
šila prije Uskrsa, to će odmah po Uskrsu.
U razpravi 0 proračunu zahtjevao je
zastupnik dr. Bulat, da bude hrvatski
jezik kod oblasti u Dalmaciji ravnopravan
sa talijanskim jezikom. Zastupnik Mar-
gheri preporučao je, da se gradi želje-
znica iz Novog mjesta do riečko-karlo-
vačke pruge.
* *
Kongrua. Po privatnom listu, posla-
tom „Narodu", doznajemo da će po svoj
prilici pitanje 0 kongrui doći na dnevni
red u zastupničkoj kući, notom svrši raz-
prava 0 proračunu, dakle prije nego se
kuća odgodi za uskrsne praznike. Znamo
nadodaje „Narod", da su ;se naši zastup-
nici zauzeli i u klubu i privatno, da bi
za naše dušobrižnike postigli druga po-
boljšanja, negoli su ona predložena i da
će se još postarati nek se udovolji pra-
vednim željam i realnim potrebam našega
svećenstva". Se son rose fioriranno.
*
* *
Predlog 0 željeznici Mostar — Metko-
vići bi primljen u ugarskom, saboru. Ne-
ma dvojbe da će i Carevinsko Vieće.
Kao sve ostale tako i zapljena br. 18
našega lista bila je potvrdjena. Dotičnu
potvrdu molimo častno svećenstvo da uz-
me na znanje iz ,,Obj. Dalm.".
* * *
Pedeset ribara s otoka Hvara poslali,
su preko dra. Bulata ministru Irgovine
spomenicu 0 ribarenju u jadranskom moru.
*
* *
Piše „Narod" da su započele priprave
zemljišta za gradnju novog biskupskog
stana u Spljetu.
* * *
Predpošle nedjelje tri ćoiota, koja su
ribala u Spljetskom moru samo 250 me-
tara od kraja, bila su osudjena svaki na
50 f. globe.
*
* *
Politički povjerenik Nallini dolazi u
Zadar. Fekete de Belafalva ide u Spljet.
*
* *
Starine. Kopajuć pred vladinom pola-
čom ovdje u Zadru, osim već spomenutoga
nadpisa našlo se metar pod zemljom veo-
ma starinsku rimsku zgradu 0 kojoj se
misli, da je bila slavoluk. Ima od pri-
like 3 metra širine, 4 duljine. Na 4 kuta
liepo se sačuvalo podnožje četiriju stupa.
*
* *
Tipografičko zadarsko družtvo donosi
ujlanjskom proračunu: dohodaka f. 410:12,
trošaka 372:30. Aktivnih f. 1525:51. Na
26 birano je novo upraviteljstvo.
*
* *
Njegova visost nadvojvoda Stjepan po-
sjetio je na 25 t. mj. Punat na otoku
Krku. Na hrvatski pozdrav odpozdravi
hrvatski. Narod primio nadvojvodu odu-
ševljeno, klicajuć neprestano : živio ! Nad-
vojvoda razgovarao se većinom hrvatski.
Njegova visost posjetiv Košljun, odputova
prije podne put Baške.
* * *
Dr. Fran Volarić, kancelir biskupije
Krčke i vrli rodoljub, imenovan je ovih
dana kanonikom kapitula krčkoga.
* *
Primamo sa Silbe, 24 tek. mj.:
Dne 21 tek. mj. usidrio se ovdje ratni
parobrod Krka, na kojem zapovjeda N.
V. Nadvojvoda Dragutin Stefan. N. Vi-
sost poslie podne istog dana izkrcala se
da obadje varoš, pa je najprije posjetila
naše družtvo „Bog i Otačbina" i s nami
se sadržala sat i pet časa. Visoki gost
liepo se sa družinari razgovarao i htjeo
se obaviestiti 0 stanju ovdješnjih stanov-
nika ; pročitao njekoliko §§. družtvenog
pravilnika, pitao govorili se ovdje čisto
hrvatski ili ne, čitali se sv. misa na gla-
goljaškom ili latinskom jeziku itd. Ka se
je N. V. ukrcala prisutni su zaorili ur-
nebesnim živio !
* * *
Primamo iz Drniša, 15 tek. mj": JoŠ
od nazad dva mjeseca obavljeni su ovdje
u Drnišu obćinski izbori (i to prije na
njekoliko dana nego u Šibeniku, gdje je
već imenovano noTo upraviteljstvo) nu
uz to na štetu ove siromašne i zapuštene
obćine još nije naimenovano novo upra-
viteljstvo. Toga radi većina viećnika ob-
ćinskih skroz nezadovoljni s toli dugim
i nerazložnim otezanjem mole dotičau
stariju vlast neka1 izvoli što skorije ure-
liko, da ozloglašivaju i siju nemir i raz-
dor. Plemenita zadaća naših protivnika!
* * *
Primamo iz grada, 24 tek.: Vidjeste
li u „Dalmati" kako je revan u obrani
grčko-iztoenjaka. Obara se na zaslužnoga
predsjednika „K. Drtfž." gosp. Btizolića,
koji uz svoje uredovne posle, vršene naj-
većom točnošću i marljivošću, ulaže to-
liko dragociena vremena i za zadarske
sirotice. A za što? jer nije poslao siro-
tice na sprovod riščaninu Katiću. Da je
,S. L." sa svoga kratkovidnoga i fana-
tičnoga stanovišta za to ukorio g. Bu-
zolića, ne bi se bilo čudit, ali „Dalmata"
koji hoće po što po to da ga drže prija-
teljem katoličke crkve, kori gdje bi imao
hvalit; to je nepojmivo, ali samo za one
koji neznadu, da je „Dalmata* dobar
katolik koliko i njegovi patroni. Ta, kad
bi njima stalo na duši moralno dobro
zadrana, zar bi puštali sa svoje strane
da se onako pjana, psuje, da se gadne
pjesme pjevaju, da se dječurlija onako
bezstiduo ponaša, da u jednu rieč vlada
podpun nered na sve strane, pravo mo-
ralno razsulo. Pa, prišapnut ćemo i to
„Dalmati" ako je ljubimac vjere i sve-
ćenstva, kako da njegov patron nije bio
ni na Misi držanoj svečano za g. nad-
biskupa prigodom dvadesetpetgodišnjice
dolazka na ovu stolicu ? i da je onako
obilno bila zastupana občina na rogaci-
jam? Za ovaj put dosta,
Doznajemo da je veleuč. 0. Stjepan
Zlatović dogotovio poviest prezaslužne
franjevačke države presv. Odkupitelja, 117.
čiju je sudbinu bila za više viekova skoro
izključivo privezana sudbina zagorskoga
našega naroda. U pismohranam raznih
samostana našo je do 2.000 izprava do-
šle još ne obielodanjenih.
*
* *
Dva Dalmatinska zastupnika (Borčić i
Vojnović) predala su kralju spomenicu 0
dalmatinskoj željeznici. Njegovo Veličan-
stvo udostojilo se je odgovoriti 11a govor
kneza Vojnovića da pripoznaje važnost i
potrebe zahtjevanoga spojeuja za Dalma-
ciju, koja je sada odciepljena te da je i
njegova želja da se produženje izvode:
svakako da će potražit potanki) izvješće.
* * *
Hrvatski sabor otvoren dne 23 tok.
bi na 24 tek. zatvoren. Nije ništa opre-
mio nego sto su pročitani neki podnesci,
medju ostalim sankcija zakona 0 produ-
ljenju saborskoga mandata od 3 na 5
godina i zakona 0 ukinuću porote za
dalje dvio godine.
* * *
Izlazit će nov List V Opcraio Dalmata
„pučko glasilo* naročito namijenjeno ko-
risti i potrebama radničke ruke. List će
izlaziti svake subote.
* * *
„Pjesme" će tvoje ostat nam
Duševna vječna hrana;
Vječit nam vodič uzori
Velebnog duha tvog,
E' ti ih u grud udjeuu
Sam narod i sam Bog!
Po kog da trujem urodi
Nauka tvoga sjeme?
Ta, tvom je srcu priraslo
Svako nam srodno pleme,
Ter kom' je stran i oduran
Srodnog plemena goj,
Nit ga tvoj duh nadahnuo,
Niti je svomu svoj!
Mi se nad tvojim pepelom
Kunemo živom Bogu,
Da ćemo, uz sviest hrvatsku,
Njegovat bratsku slogu;
Da će uam, Miho, lebditi
I sljednji žića dah
Oko tog stjega trobojnog,
Što prši uz tvoj prah.
Slovenac Pfeifer živo je zagovarao u
carev, vieću spojenje dalmatinske želje-
znice sa željezničkom mrežom Carevine.
U istoj je sjednici pako bila primljena do-
tična resolucija predložena po d.ru Klai-
ću u financijalnomu odboru.
*
* *
Od osam učitelja i jedne učiteljice što
su se prijavili da polože izpit usposobljen-
ja u ovom premaljetnom zasjedanju, biše
proglašeni usposobljeni: Celegin Ivan,
Marki Marijan, Vekarić Stjepan i Ziliotto
Marija. — Ostala četiri nztegla su se
tekom nstmenog izpita.
Na 22 tek. prigodom petdesetgodišnjice
doktorstva namjesništvenog savjetnika i
učionskog izvjestnika u mirovini, pred-
sjednika zdravstvenog zemaljskog vieća
d.r Pranja viteza Danila, ljekarski zbor
komu je on dekan čestitajuć pokloni mu
srebrni pehar ukusno skovan, bogato u-
krašen pozlatam i rezbama.
Namjestnik uslišio je molbu vježbenika
kod štajerskog namjestništva Aleksaudra
plem. od Pichler da predje u službu kod
dalmatinskog namiestništva.
* * *
Na 8 ovoga mjeseca po noći se spusti
velik grad u okolici sela Vinovo i otuče
cieli usjev i jematvu, daje štetu kako isti
seljani kažu prouzrokovalo od 1500 fi.
* * *
Jučer doplovi u zadarsku luku ratni
parobrod Carica Jclisava su 143 ljudi
vojske.
* * *
Namjestništvo udielilo je 20 dukata
da se razdieli izmedju žandara što su na
24 siečnja t, g. uhitili hajduka Vuka .To-
vova Stjepčića iz Kamena kod Novoga.
* * *
Zajednički ministar financija Kallav
vratiti će se koncem budućega tjedna iz
Bosne u Beč. Upravu financijalnoga ra-
vnateljstva kod bosanske vlade preuzeti
ćo savjetnik Sohmiedmajer.
* * *
,Neue Freio Pres.se" od 21 tek. do-
nosi^:
..Šibenik lt5 svibnja (0 izgredima).
Primamo sliedeće pismo: Upravi „Neue
Prčio Presu" u Beču. Na temelju § 10
štamparskog zakona 17 prosinca 1862
C. Z. L. Bi:. 6 ox 1863, a odnosno član-
ka 2 zakona 15 listopada 1868 0. Z. L.
Cr. 142 pitam da se uvrsti sliedeći iz-
pravak viosti priobčene u jutruji list „N.
F. P." dneva 14 svibnja 1887 pod ru-
brikom „Naša Zemlja" Šibenik 12 svibnja
(Izvor. Dopis) (0 Izgredima).
Na 8 svibnja 1887 oko 8 i po u veći-
na pet talijanskih mornara u odaljenom
kraju grada Šibenika dvije jedine osobe
hacile su se kamenjem.
Po liečničkom sudbenom dokazivanju
nijedan talijanski mornar ne osta težko
ranjen.
Iz političke i sudbene iztrage odmah
strogo zametnute proizteklo je da ovaj
osamljeni čin nije u nikakvu savezu sa
prijašnjim dogadjajima.
Pučanstvo jo mirno.
Od c. k. Ivot Poglavarstva u Šibeniku.
Upravitelj: Fekete."
* * *
* * *
Bečki „Vaterland" zaključuje viest 0
Pavlinovićevoj smrti ovim riečim: „Bijaše
čoviek preplemenit, visokonaobražen. če-
lik-značaj i izvrstan".
Pišu nam i opet iz rabskog provika-
rijata: Evo već i po tretič okopnio suieg
vrh Velebita a župe upravitelji i župnički
pomoćnici očekuju još uviek doznaku te
blažene nove plaće. Dvojimo je li ta
stvar poznata g. Paviću. Svakako merk-
nilrdig!
*
* *
Veleučeni profesor Pop Nikola Roglić
darovao jc i učenikom mjestne pučke
učione šest iztisaka svoga molitvenika
„Kita*. U ime obdarene mladeži podpi-
sani najusrdnijo zahvaljuje čestitome da-
rovatelju. Turalo.
*
* *
Čitamo u „Gosp. Pouč.": U Veloj
Luci, Blatu, Smokvici i Kčari na otoku
Korčuli, pojavilo so ovih dana na vino-
gradima množtvo zavijača. Kazivala su
nam da jih ima do 40 na lozi. Stanovnici
spomenutih sela ustali su marljivo da se
bore s tim zlatokrilim štetonosnim kor-
njašem, te i ako ga nesataru posve, do
nade je, da će očuvati veći dio ploda, a
gorenjem i satarivanjem smotaka, da će
zavijači uništiti veliku većinu idućeg po-
kolienja. Slava uvidjavnim i trudoljubi-
vim Korčulanima! F. B.
Vriedan bačvar, Šibenčanin nastanjen
u Korčuli, Stjepan Crnogorac, izumio je
nov način slaganja dužica za maštio bez
ikakvih obruča. On je već napravio jodno
takovo vidro, koje ljepotom i čvrstoćom
svojom zaslužuje svaku hvalu. Sveza me-
dju dužicama je nutrnja, nevidljiva. Taj
daroviti zanatlija uvjerava nas, da će
uspjeti i u pravljenju bačava istim su-
stavom. — Uspije li, javit ćemo.
F. B.
Iz raznih kotara javljaju nam, da se
je već počelo raditi, okd zasnovanja ko-
tarskih gospodarskih zadruga.
Prvih dana svibnja duvala je po sre-
dnjoj Dalmaciji žestoka južina, getov vi-
hor, pa je na mnogo mjesta naniela ve-
liko štete, ili tim što je izlomila mladico
ili što je progorila lišće i puplje ili što
je otukla plod. Vjetar jo bio tako topao,
da je dne 4 toplomjer kazivao 28 1/2° C.
Bili smo nekidan na Paklenu i 11 Šrie-
mu kraj Šibenika, gdje so jo ovog pro-
ljeća počelo zagajivati. Tom prilikom
opazili smo, da. se niti jedan od zasa-
djenih borića nije primio. Znajuč kolikom
su ili pomnjoin zasadili, zapitali smo vje-
štaka za uzrok; a on nam odgovori: „da
je odmah bilo predviditi, da se oni bo-
rići n"bi primili, jer da jo kroz luknju
svakog lonca virila srčanica za pedalj ili
ćak pol metra dužine. Grehota truda i
troška.
Dne 18 i 10 travnja padao jc snieg
po briegovim oko Mokrina u Boki, a du
27 istog mjeseca bilo je grada n Pod-
babju i u Poljicih kotara Imotsk'og. Kako
nam piše očevidac, grad je ostavio sve
crno, kao u sred zime.
Pišu nam iz Korača u Bosnoj, da je
na Jurjev dan potukla krupa sve usjeve.
I u drugim pokrajinam naše carevine
potrajala je zima do kasna, te su fadi
toga mal da ne svudi zakasnile proljetne
poljske radje.
Prof. Connes tvrdi u „Italia Enologica
da je grinta na lozi posliedica velike stu-
dcoi, a ne kakove nametnice.
Što u Šumadiji, Požarevcu, Negotinu
i Kragujevcu računa se da je dosad pro-
palo od filoksere 180 hektara vinograda.
I ljetos slušatelji kr. gospodarsko-šu-
mar. učilišta u Križevcih odputovali su
prvih dana svibnja na eskursiju.
U Hrvatskoj potrošilo se je lani na
utamanjivanje filoksere 2500 fiorinta. Bud
se filoksera sve više širi, tako da je do-
sad okuženo 20 obćina, udarila je vlada
ljetos drugim putem, naime podupiranjem
nasada od amerikanskih loza.
Grad Madrid, da stane na kraj patva-
račim vina, objelodaajuje svakog mjeseca
imena onih, kod kojih je pronadjeno pa-
tvorena vina.
U Napulju ustrojilo se je družtvo u
svrhu izvoza napulitanskog vina na veliko.
Predsjednik družtva je novčar Marijan
Arlotta, a družtvo razpolaže glavnicom
od 10 miljuua talj. lira.
* * *
Primamo iz Beča, 17 tek.: Slavno
uredničtvo ! Pošto se je većina odbornika
na svojoj časti zahvalila, to se je na iz-
vanrednom sielu 13/5 novi upravni odbor
izabrao, i to: dr. med. Franjo Zbierz-
eho'tt'ski, predsjednik; stud. med. Mate
Juraković, podpredsjednik ; stud. for. Vil.
Kovačović, prvi tajnik; stud. iur. Iv.
Gojtan, drugi tajnik; stud. phil. Franjo
Giliniug, blagajnik; stud. med. Josip
Bartulić i stud, pliar. Drag. Boić, od-
bornici; stud. med. Baldo Bibica, odbor,
zamjenik.
Za odbor hrvatskoga akad. družtva
„Zvonimir."
U Beču, dne 17 svibnja 1887.
Fr, Zbierzchoirski
predsjednik.
Vilibald Kovačević.
tajnik.
Č4STclNEIŠI . KAL0V4NIK4
MIHOVIL' PAVUKTOVIĆ'
MUŽ4 . KREP4KA . HOTENIJA
ZA . NARODclNAJA . PRAVA . NEUSTRAŠIMI
POBORcIC=i
TO . SL0VESEM4 . TO . OBRAZOM--!
V4 . V=lSAKOMcl . DELE . BLAŽE . PRED4H0D=iC4
GLAG0L4SKUMU . BOGOSLUŽENIJU
PRILEŽclNI . R-IV4NITEL4
USKPE . 0 . GOSPODE . D=INE : 1S : MAIJA : 1887
IZBRANAJA . DUŠO
V<* . RAISKIM . TI . DV0REH4.
BLAŽENI . POKOJ
V4 . LJUDEM . ŽE . SLOVENSKIM
VcISEVEfMNUJU . PAMET4
SERAFIM4SKA , ČELJADE
PRI . SY. . MIHOVILI , V4 . ZADRE
ŽELEJETcI
dakle nje u njihovu drugom opakom dje-
lovanju paragrafi zauzdaju, zauzdali bi
jih zacielo i od beštime: bar ne bi pso-
vali onoliko, koliko psqju. -
U obćinskomu pravilniku imade §§.
proti psosti: javni psovači mogu biti
pedbpsavani globom od f. 1 do 100 ili
tamnicom od 6 sata do 14 dana.
I u ovoj obćini imade jako strašne
psosti. Naše obćinske starešiue znadu za
te paragrafe, pa se čudimo njihovu po-
našanju.
Oni bi so uvriedili, da bi jim tko re-
kao : „Neimade u vami ni pravoga duha
kršćanskoga, ni pravoga ćustva rodo-
ljubnoga".
Mislim, da jim neće nitko ovo reći,
ali pazite, gospodo, da Vam to 110 reku
Vaša djela.
Šlaga li se, pitamo sad, sa dahom kr-
šćanskim i sa ćustvom rodoljubnim ne-
hajno i podvijenih ruku stati pri tla-
čenju javne ćudoreduosti ? — Tlači li
javnu ćudorednost današnja psost? —
Oli! prokleta psosti, sretna li si kod
nekih i nekih obćinskih starešina! Služiš
im dakako sredstvom i strašilom kod
ostvaranja njihovih naloga, pa za to te
tako liepo i gledaju.
Ako bi se tko imao uvriediti, to bismo
mi bili prvi, s toga što se ne vrši za-
kon. Počmite vršiti, pa mi ćemo Vam
sto puta kliknuti: Živjeli!
Non quis, sed quid.
Moralo se upotrebiti prosto E, mjesto e s kapicom, i ondje gdje zastupa gla-
goljsko Jat,
0 /zbornom pokretu u Hrvatskoj preko
V. „Agramer Tagblatt" donosi pismo g.
zastupnika dra. Franka, u kojem potonji
izjavljuje, da su ga pri putovanju po nje-
govom izbornom kotaru oružnici odpravili
sa granice, kad je iz topolovačke obćine
htio preći u popovačku, koja takodjer
spada u njegov izborni kotar. Oružnici
providjeni su bili u tu svrhu pismenim
nalogom križkoga poglavarstva, koji je
sadržavao i ime g. Miškatovića, a kad jo
g. Frank proti tomu prosvjedovao, izja-
više oružnici da će upotrebiti oružanu silu,
ako ,<0 g. Frank sa svojim izbornicim od-
mah neuđalji. G. je Frank 0 tom odmah
dao sastaviti zapisnik, koji je podpisalo
36 svjedoka.
* * *
Pišu nam iz Makarske, 15 svibnja:
Odavna nijesam ovdje u M¡ikavskoj bio,
a nikad veseliji u njoj nijesam se naho-
(lio, šio ovoga puta. Uzrok tomu momu
veselju jest liepi ćudoredni napredak.
Kažu mi, da su mnogi zauzdali svoj je-
zik odkadjo ova dična obćina dala oglas
proti psosti; a evo ima dva dana, da
ovdje boravim, pa sam se 0 tom i sinn
osvjedočio.
I oni glasoviti uvidjeli su, ila psost
no samo vriedj* Boga, nego još da stavlja
psovača, u- kategoriju divljaka, surovnjaka
i ncotesanaca, pa, što s toga. a što s 0-
voga, uztežu se.
Velečastni g. Urednice! Molim, da iz-
volite ovo. javiti u dičnoj „Katoličkoj
Dalmaciji" nek sliiži na čast i diku ovim
obćinarom i ovoj dičnoj obćini, a na
ukor drugim obćinam, koje se otežu dali
oglas proti psosti.
Da ste mi zdravo, i jesam Vaš što-
vatelj Putnik X.
* * *
Primamo, 21 tek.: Molim to slavno
Uredništvo za izpravak. U drugom dielu
prve domaće viesti obielodanjene u br.
33 cienjenog Lista „Kat. Dal.", medju
inimi sanjarijami proturenimi jedino na
uliar neprijateljima hrvatstva; tvrdi se
takodjer, da je moje načelo sumnjivo.
Ja proti ovomu prosvjedujem, pošto od
kad sam počeo sama sebe poznati, za
drugih načela nit neznam, nego za hr-
vatsko, koje se toliko u meni uvriežilo,
da ga neće Ije nitko izkorjeniti, kako
ovo može zasvjedočiti vas ovaj ninski
okoliš. — U koliko se pak tiče politi-
čkog načela moiega otca, pozivljem po-
birača spomenutih viesti, da javlja slo-
bodno je li ikad moj otac glasovao za
autonomašku stranku, u bilo kojim iz-
borim. Simun Vigato.
Pišu nam iz Šibenika, 18 svibnja:
Imade tako dobrih kršćaua, da vršeć za-
kon i volju božju, nikad nijesu ništa uči-
nili protiva zakonu svietovnomu, pa i ne-
moguće bi bilo to njima učiniti.
Imade pak onih, koji malo ili ni malo
drže do zakona i volje božje, pa da se
ne boje kazni zakona svictovnoga, oni bi
se izključivo i jedino vladali po tiačelih
slobodnih zidara; ujihovo blago bilo bi:
komunizam, anarhija i t. d.
Što dakle takove odvraća od tih iz-
greda, i od izvedljivosti tih pogubnih
načela? Jedino strah kazni zakona svje-
tovnoga.
Ne treba se varati, imade ljudi dan-
danas, koji i ubili bi te, i oplienili, sa-
mo kad bi smjeli od pustih paragrafa.
Mnogi od njih i strašno beštimaju. Kad
3Srai3xxo-v-ijo viesti.
Pokle su se svi pokušaji izjalovili
predsjednik francezke republike. Grevy
obrati se Floquotu da on primi na
se sastavljanje novoga ministarstva.
Fio(j[Uet je zapitao 24 sata vremena
da razmisli. Kažu da Floquet kani
uzdržati sve ministre koji hoće da
ostanu.
* *
Po ruskom ukazu prikazanom sta-
rosliji, iuostranci ne smjedu ni posje-
dovati nepokretnina u kotaiim uzduž
granice izim gradova i lukii, niti 0-
praviteljima biti nego samo ostati na
prosto najamnici. Za nasljednike on-
dje nastanjene prije objave ukaza, na-
sljedno pravo vriedi upravnom nizla/c-
ćom lozom, inače inozemac nakon tri
godino mora prodati svoju vlaštinu
tiizn.neu.
Oripisi „Kat. Dalm."
C. g. Pravica — Pokrajina — Učitelj-
ske zasluge svodj smo priznavali a po
tom im rado prava branili. Ne treba da-
kle ni molbe, ni preporuke, samo nek je
jezgrovito i oblikom prociedjeno, ko što
Vam veoma dobro za rukom idje.
Č. g. X. — Boka -•- Višekrat smo
Vam se spravuo odazvali, ali ovaj put
ne smatramo zgodnim, s uzroka, koji se
hvaljenika ne tiču ni najmanje, jer nama
je pače ugodno koliko god Vama. Ču-
dimo se pak kako nas se samo u neke
stanovite časove siećate i List predbroj-
bom ne podupirete. Ele!
ČČ. gg. „Nekoliko stekliša" — Mo-
limo kada ste nam poslali viest 0 smrti
nezaboravnoga Pavlinoviča? Mi smo ju
bo primili istom sat prije nego nam List
imao pod tisak.
0. g. a. — Dubrovnik — Preč. Rai-
Čević nenahodi so u Zadru. Odputovao
je za nekoliko dana.
UST0VN1 PAPIR
OBVOJI
Imamo razpoloživu cielu slira-
nu izvistnog bielog čvrstog, glad-
kog listovnog papira i svako-
vrstnih velikih obvoja.
200 araka listovnog papira su
200 obvoja, može se dobit uz
cienu od sama 2 fiorina.
Tko želi samih obvoja sa ime-
nom župe, trgovačke tvrdke i t. d.,
može dobiti I000 takvih obvoja
uz cienu od sama 4-5 f.
Poštarinu plaća naručitelj.
Uprava
„Kat. hrv. tiskarne".
tojega ili mn obitelj o svom troška lie-
ĆHa; ako je živ, njoj ima zahvaliti!
Ne može li učitelj ozdraviti kod kuće
— na selu, ako ima koju krajcaru od
grla uitedjenu, traži lieka u kruno'vin-
skoj bolnici. A poito ne može, jer mu
financije ne dopuštaju, posebne sobe
nabaviti, stave ga onako na božju, me-
dju ljude i svake dlake i svake bolesti.
Tu, ostao — propao, mora kukati i na-
ricati toj „vječiti patnik", dok mu obi
telj, ako ju slučajno ima, kod kuće od
svake nevolje skapa. Ne može ni sebi
ni svojim pomoći: ono kukavne plaćice
potrošio je na se i za se u bolesti, da
ne zna ni sam kako, kada i gdje. Do-
stojno i pravedno bilo bi tom „vječitom
patniku" na kruno vinske troikove dati
lieka. Ne zahtieva se Bog zna ita: po-
sebna sobica, brana i Ijekovi sa dotič-
nom dvorbonf, dok si nadje on ili mu
obitelj poremećenom zdravlju lieka. Nada
krunovina, i ako siromafina, žrtvovati
će malo forinta za zdravlje svojih pro-
svjetitelja. A moglo bi se, da krunovinu
ne bude stojalo niti novčića, kad bi se
u koječem stalo itediti; n. pr. onaj neo-
pravdani luksus u bolnicam umanjiti:
ne pružajmo noge, nego koliko nam bi-
ljao zapovieda. Gdje se troši na devet-
deset i devet, može se i na stotog; nu
pri tom treba osobito na administraciju
paziti i stvari će ići u redu. Ne zidju se
krunovinske bolesti jedino za kojekakve
besramne bolesti i za same bludnice.
Svrha kruno vinskim bolnicam jest: pru-
žiti prostomu puku pristojne udobnosti,
koje ne može kao bolestnik u svojoj
kući imati; to mu ne dopušta njegov
stalež; ne dozvoljavaju mu, Sto je gla-
vnije, njegove financije. U ove ubrojite
i pučkog učitelja: osladite mu ono gor-
kih časova njegove bolesti; pružite mu
utjehu, da Be može mirne dude preseliti
u vjekovječnost. Naši „patres patriae".
Bog vam, a duša vam!
Pošto se je otvorio krunovinski »Sabor,
turismo u sviet rieč o ovoj rak-rani
našeg pučkog učitelja; dočim, mišljasmo
to učiniti koncem dojdućeg kolovoza i
pozvati cielo učiteljstvo, da u ovogo-
dišnjim svojim kotarskim skupštinam
(drže se u rujnu i listopadu) stvar do-
bro prouče i visokom »Saboru na pretres
podastru. Nu čovjek odredi, a Bog na-
redi. Ovog puta Visoki Sabor otvorio se
za rana i time nam pomrsio račune.
Sad ne ostaje nam, nego pozvati svakog
pojedinog učitelja, da se u ovom pitanju
pismeno obrati jednom od zastupnik^,
koji će stvar na dlaku prokosuriti, pa
visokom Saboru na uvaženje i odobrenje
predložiti. Dotičnog zastupnika ne treba
vam kojekuda tražiti. Eno vam ga u
osobi velecienjenog i veleučenog Buzo-
lića. Dum Stiepo, kao ravnatelj učite-
Ijišta, bio je pučkom učiteljstvu otcem;
a sad, kao zastupnik naroda, nadamo
se biti će mu i otcem i majkom. Uza
povi&enje plaće, da pristojno može naš
pučki učitelj preživjeti, nek Be nastoji
olakotiti mu ljute boli u njegovoj težkoj
bolesti. A to će se postignuti, bude li
ee u ovom zasjedanju predložilo viso-
komu Saboru: da učitelju i njegovoj
obitelji, kroz vrieme njihove bolesti dade
su bezplatno u krunovinskoj bolnici —
posebna sobica, hrana, Ijekovi sa osta-
lom dvorbom. Kod Boga i naroda nači
će svi koji ovaj predlog podupru, a
naši učitelji na vieke bit ćeti harni.
V- —
Što ima nova po svietu?
„Kreuzzeitung" javlja, da će Njegovo
Veličanstvo car i kralj Franjo Josip
poći u Berlin ili sa nadvojvodom Kar-
lom Ljudevitom ili sa nadvojvodom
Franjom Ferdinandom.
U češkom saboru biti će mnogo ži-
vlje razprave uslied toga, što mladočesi
nlaze u sabor jači i što će oni odrieši-
tije tražiti, da se zadovolji opravdanim
tražbinam naroda, nego li su to činili
Staro česi.
Car Vilim poslao je ruskome caru
BVOJ portrait u naravnoj veličini. —
PoSto ae car Aleksander žaca poći u
Berlin, u Berlinu namjeravaju udesiti
sastanak u kojem pomorskom gradu, i
to 21. ili 22 kolovoza.
NAŠI DOPISI.
Stankovci, 18 srpnja.
Dne 13 tek. prispio nam šibenski
biskup presvietli Fosco u pastirske po-
hode. Došao sa Lišana. Na susret izašli
mu ugledniji mješćani sa seoskom ron
dom. Mužari gruhali, da se je čulo preko
devet brda. u pratnji presvietlog bili
su prepoštovani otac Šimunović i kano-
nik Belamarić.
Ovog puta nije bio presvietlog Fosca
samo cilj da podieli svetu potvrdu, nego
i da nam blagoslovi novosagradjenu cr-
kvu, te krsti zvona. Da se ie blagoso-
vila crkva, osobito je zahvaliti samomu
{>oduzetniku iste, pošto je on bez wco auda" izručio ključe; a da se je čekalo,
dok bi se vladini ljudi makli, još je
moglo dva vjedra Krke proteći. Kadnja
crkve je, da ne može bolja; baš u redu.
I gdjekoji grad mogao bi se njom po-
nositi. Veličanstvena je: preko 1200
duša može u nju stati; duga je do 34
metra. Dne 14 tek. presvietli blagosovio
ju je i u njoj prvi misu rekao. U na-
rodu neopisivo veselje. Sjatilo se puka
iz sve bližnje okolice, tako da je crkva
bila dubkom puna. A još da se je za
stalno znalo, da će se blagosloviti, bilo
bi ga koja hiljada.
Na 16 tek. presvietli krstio je zvona:
tri na broju; najveće teži 1000 bečkih
funata. Ovo ga nazvaše "Velika Gospa";
srednje okrstiše „Sv. Nikola", a naj-
manje „Sv. Josip". Kumovali: prvome,
načelnik benkovačke obćine Dapar, te
Petar Novaković pa Jadre Miletić mje-
stni glavar; drugome, Vržop Grgo iz
Vodica, Blaž Pelajić i Marko Dubra-
vica; trećemu Ivan Bakija sa Benkovca,
Jadre Morić i Vid Pešut. Krštenju zvona
prisustvovao je i vladin izaslanik, ko-
tarski povjerenik sa Benkovca. Da su
župnici okolnih mjesta na slavlje došli,
suvišno je i napomenuti. Zvona vriede
fior. 3200, a šalila ih „Premiata fonde-
ria F. De Poli in Vittorio — Venezia".
Na njima se čita sliedeći hrvatski nad-
pia: „Crkva franjevačka B. D. M. na
nebo uznešene — Stankovci — Zvona
sagradjena za uprave O. Vladislava
Radnića župnika. Darom puka i crko-
vinarstva 1889". Slažu, glas im je, da
je svakog prisutnog zadivilo, presenetilo
— prava milota slišati.
Posije krštenja zvona, bio je objed u
m. p. Samca mjestnog župnika. Bilo je
do 30 pozvanika. Da se je pri koncu
napijalo, suvišno je i iztaknuti. Dne 16
tek. i ako pokasno, prispio je na slavlje
i m. p. Radnić sa Unešića pod kim je
crkva i započeta i dovršena bila.
U utorak u večer presvietli pohodio
mužku učionicu u družtvu prisutnog
sveštenstva. Zadržao se jedan sat.
Dne 17 presvietli krenuo je na Ba-
nievce u pastirske pohode; ali se je za
objed u Stankovce povratio, pošto u
Banjevcim župnički stan u tako je rdjavu
stanju, da mjestni župnik, od straha da
ga krov iste ne poklopi, spava na dvoru
pod čadorom, pošto u mjestu ne ima
pristojna stana gdje bi mogao glavu
sklon u ti (Žalostno! Poznato nam je, da
vlč. Begoti neprestano kuca, da mu vi-
soka vlada dade sazidjati novu kuću,
pošto stara nije za nikakav poprav; nu
ona ni da čuje. Ur.)
Na 18 pako iz jutra odputovao je
presvietli put Skradina, i tako svrši sla
vije, koje će jedva praunuci praunuka
naših praunuka zapamtiti. Samo Bože
naspori! — *ć. —
Domaće Viesti.
U jutrošnjoj Bjednici sabora ovjero-
vljeni su preostali izbori. Glede izbora
dra. Bajamontia Zem. odbor opazio je
da, kd i drugdje, izbor se obavio cedu-
Ijam, što nije u redu, a u ostalom pred-
loži da se izbor ovjerovi. Ipak govorili
su o izboru Trigari, Smirić, Bulat, Po-
dić, Čingrija, Klaić. Govori osvrćali su
se na neke malene formalne prepirke.
O izboru Puljezi zapleo se takodjer
govor, jer Zem. Odbor predložio da se
spisi povjere povjerenstvenomu odboru.
Govorili BU Podić, Bakotić, Bulat i Klaić,
svi takodjer o tumačenju nekih para-
grafa unutrnjega pravilnika. (Preko ju-
trošnje razprave nekomu Papareli došla
padavica na triemovim i nastao žamor,
uslied kojega sabor bio prekinuo sje-
dnicu). Predlog Zem. odbora bi primljen,
i tim završi današnja suhoparna sjednica.
* * *
Na 27 tek. gosp. namjestnik pozvati će
gg. zastupnike na
*
* *
Primamo iz Spljeta, da je imenovanje
preč. Nakića biskupom Spljeta i Ma-
karske čuveno s pravim uzhitom. Preko
sto raznih brzojavaka poslato je na
preč. imenovanoga biskupa. Uz te če-
stitke odlično mjesto zauzimlje brzo-
javka spljetske obćine i ona spljetskog
kaptola, Toliko ova dva pozdrava koliko
odpozdravi biti će obielodanjeni u na-
šem Listu.
* * *
N. V. naš kralj darovao je crkvi u
Rogoznici f. 300, a g. namjestnik crkvi
u Pupnati f. 60.
* * *
Primamo sa Silbe, da se ondje pri-
miču obćinski izbori te da je nastalo
komešanje. I stari načelnik poznati g.
M. preko svojih viernih skutonoša radi
kako bi opet zapašovao. Silbanjski ro-
doljubi, oprez!
* * *
U prvoj sjednici sabora palo je u po-
gled srpstva rieči iz narodnih usta koje
će veoma loš utisak učinit na hrvatsko
obćinstvo. Jedni priznavaju srpstvo Bo-
ke, a drugi i ostaloj Dalmaciji tu na-
metnicu priljepljujU. Narodnjak Zore ne
da niti da autonomaš Podić govori o
kolonijam hrvatskim, nego hoće o naro-
dnim, a zast. Borčić ide jednakim prav-
cem i „pripušta" da je ciela Dalmacija
ne samo hrvatska nego i srbska!! Što
će na ovo preko velebitski „Obzor" koji
u broju od 23 tek. zove Dalmaciju
'pravom čistom hrvatskom zemljom? Ža-
lostno! Srbi stoje nepomično uz svoje
„srpstvo" bez ikakve primjese, a većina
svedj hoće šarenih pogača.
*
* *
Spljetski „Narod" zanosno pozdravlja
imenovanje preč. Nakića spljetakim bi-
skupom i medju inim kaže:
„Slavljenje zvona to nije bila puka
formalnost: ono je odgovaralo ćustvu
radosti i veselja svih dobrih i poštenih
srdaca ove prostrane, starodrevne i gla-
sovite Biskupije.
Don Filip Nakić je 142.i Biskup u
redu Solinskih i Splitskih Biskupa i
Nadbiskupa.
U ovom bogatom broju, kakvim ne-
Znamo koliko se još Biskupskih stolica
na svietu može ponositi, Nakić je prvi,
koji nosi ime Filip: ime jednoga od I-
susovih Apostola, iz Betsaide, koga je
Spasitelj toliko volio da oni, koji su
htjeli Spasitelja viditi, bili bi k Filipu
pristupili, i ime, takodjer, jednoga od
najrevnijih i Bogu najugodnijih Sveće-
nika, koji se je Sestnaestoga vieka ro-
dio u Florenciji — Svetoga Filipa
Neri a.
Mi nećemo sada da napišemo hvalo
spjev don Filipa Nakića: za nas nek
govori ono obće zadovoljstvo, kojim je
pozdravljeno njegovo imenovanje; nek
govori — da se tako izrazimo — ona
sveukupna Baviest ciele Biskupije, koja
kao da je instinktivno oćutila potrebu
Biskupa, kakav je Nakić, pa nekako
odahnula, kad je prispjela viest o nje-
govu imenovanju, kao da bi htjela reći:
ovaj nam se Biskup htio".
* * *
Ladjevački župnik vlč. Cvj. Gruber
imenovan je prisjednikom duhovnoga
stola senjsko-modruške biskupije.
Hrvatska obćina u Brodu darovala je
10.000 f. za liečnički iakultet u Za
grebu.
# * *
Iz Spljeta 22 tek: Jučer je amo sti-
gao g. nadzornik Glavinić da predsieda
izpitim zrelosti, koji su jutros počeli,
ćetri su učenika izključena od izpita
rad nedovoljnih redova u zadaćam.
*
* *
Poštovani gosp. Uredniče „Katoličke
Dalmacije"!
Po rukam je mojim središnje Povje-
reništvo za poviestne i umjetne spome-
nike u Beču primilo osnovu dogradbe
Zadarskoga zvonika c. k. mjernika g.
Tamino i njemačkim odgovorom na
moje popratno izvješće, kao svomu do-
pisniku, priobćilo je svoj sud o Jack
sonovoj i o Taminovoj osnovi. S toga
Vam znam reći, talijanski prievod toga
suda, koji ste u Vašem Listu br. 48
dneva 22 o. m. objelodanili, da je sakat
i umjetnosti i slovnici griešan.
Zato na zaštitu časti pohvaljenoga
Povjereništva, molim Vas, što će i ča-
stnomu crkovinarstvu S. Stošije ugodno
biti, da objavite u Vašem Listu ovdje
Vam priloženi talijanski prievod pome-
nutoga suda, za vjerodostojnost koga
prievbda svjedoči Vam ovdje priklopljeni
njemački izvornik, koji Vas molim da
mi što prije povratite.
Unapried Vam zahvaljujući, podpunim
štovanjem pišem se
U Zadru, 23 srpnja 1889.
Pop Ivan Danilov.
„A giudicare il progetto Jackson s'in-
contrano molte difficoitži. In primo luogo
la parte del campanile costruita circa
nel 1480 č cosi fatta da offrire pochi
punti d'appoggio pel suo ulteriore svi-
luppo; poi il tardo incominciamento
deir opera lascia campo alla questione
di principio se non sarebbe piu corri-
spondente, od almeno storicamente piu
esatto, un compimento del campanile
con forme del rinascimento, in luogo di
una quasi intera ricostruzione in istile
romanico.
Tanto I' architetto Jackson che 1' in-
gegnere Tamino partono dalla premessa
che il campanile sia da costruirsi in
stile romanico. Se si accetta questa o-
pinione, lo si fa per amore della vicina
Basilica di S. Anastasia ed a condizione
che il campanile venga messo in una
certa corrispondenza oolle forme esterne
del Duomo. Nel progetto Jackson tutto
sembra, in rapporto alle forme della
chiesa, troppo grande e massiccio. Jack-
son nel suo progetto si č servito del
motivo del!' unico piauo esistente del
campanile per tre volte, 1' una sopra
deir altra, in modo quasi uniforme, fa-
cendolo soltanto sempre piu grande.
Prescindendo da una certa monotonia,
estranea allo stile romanico-dalmato, che
ne risulta, 1' esistente motivo ad arcate,
che ha gižt le proporzioni del rinasci-
mento, subisce piu in su una, si direbbe,
strana trasformazione ed un rivolgimento
verso il gusto medioevaie. Sembra che
un piu ricco uso di motivi con arcate,
in modo alquanto piu libero, sarebbe
qui stato opportuno; anclie 1' impiego di
un fregio ad archetti avvicinerebbe l'ar-
chitettura del campanile a quella della
chiesa. 11 passaggio dal quadrato ail'ot-
tagono, sebbene non assolutamente ri
chiesto, pure, perche non estraneo al-
1' architettura dalmata, non e da riget-
tarsi; un piu robusto finimento della
parte ottagona e desiderabile. II motivo
delle aguglie angolari, affatto estraneo
alla Dalmazia, non sembra a suo posto.
L' ingegnere Tamino ha cercato di
avvicinarsi di piu nel suo progetto al
carattere dell' esterno della chiesa ed ha
scelto torme romaniche piu eleganti;
anche qui manca peraltro un ordina
mento perfettamente armonico e 1' uitimo
piano del campanile potrebbe riuscire
troppo pesante sul sottostante loggiato
aperto. 1 motivi adottati corrispondono
allo stile della chiesa, non sembra al-
1' incontro desiderabile il motivo delle
colonne angolari nei piani superiori, che
con cio ne soffre 1' impressione sulla
stabilitk dell' angolo o del pilastro an-
golare. II finimento del campanile non
potrebbe da uitimo venir approvato in
nessun caso; per un'altra soluzione piu
corrispondente la Dalmazia offre una
quantitk di buoni esempi.
La commi8sione centrale non potrebbe
quindi raccomandare nessuno dei due
progetti per l' esecuzione, deve anzi fra
i due principalmente sconsigliare dal
primo, tanto piu che 1' altro con corri-
spondenti modificazioni potrebbe forse
diventare accettabile.
Vienna, 5 luglio 1889.
Helfert m. p.
* *
Šalju nam i uvršćujemo sliedeći „iz
pravak":
Nije istina,v ko što ae pošteno tvrdi
u dopisu iz »Šibenika tiskanu u časopisu
„K. D.u pod naslovom: „Istinu gudi
ma te gudalo i po prštim tuklo" da su
podpisani sastanku na Konjevratim pri
sustvovali i ondje svečano pismeno „na
svom poštenju,, obvezali se, da će dne
3 srpnja za Vidovića j jednog seljaka
iz bud kog mjeBta Šibenskog kotara
glasovati.
Nije istina da je, ma bio tko, podpi-
sane zastrašio i na njih uplivao, da za
gosp. narodnjake Vrankovića i Fontanu
glasuju, jer se podpisani ne dadu sa
uzicom na izbore vodit, a same se ku-
kavice zastrašiti dadu.
Što
se pak izdajstva i nevjere tiče,
kroz to će se podpisani sa dopisnikom
pred c. k. Sudom razgovarat.
Rogoznica kod Šibenika, 22 srpnja 1889.
Gjuro pop Matusić
Nikola Ercegović glavar.
Različite viesti.
U Pragu izlazi na način Kuhačeve
sbirke „Slovanstvo ve svych zpevech".
Od ove sbirke izašle su dosada sv. 44.
U posljednjoj svezci započimlje južno
slovenski odiel.
* *
Glasoviti afrički putnik Stanleyvr»L
sada u Evropu nakon neopisivih i?*
tnja i stradanja, što ih je podnio uSf"
živajuć nepoznate afrikanske krakTj
Od 600 pratioca, B kojim je krenuo?
izpituje nutarnjost Afrike, ima ih n?
samo 17 — svi su drugi pomrli, 12l
od napora, bud od gladi, bud od
prijatelja. Ove viesti donio je parobtJ
„Kensimbott, koji je nedavno stigao
Liverpool.
* *
Zloglasni Jack ubojica, koji nevidot*
usmrtio toliko žena u Londonu, javlja
napokon da je uhvaćen. Kažu, da jt
visok 6 stopa, da je sam izpovidio svoji
nedjela, ali dodaju, da je njegovo p0,
našanje i govorenje čudnovato.
* * *
„Militar Zeitunga javlja, da su ove
godine pravljeni pokusi. sa novim pa.
ščanim prahom u vojnom taboru koj
Brucka na Leithi. Tim pokusim prisu
stvovao je i nadvojvoda Albrecht.
cala su dvu pješačka voda u nišan. J*
dan vod upotrebljavao je dosadanji prab^
a drugi pucao je novim. Pokus novim \
prahom bio je veoma povoljan, jer kad
se je pucalo starim prahom, dim se je v!
već nakon trećeg pucanja tako razvio!
da se je nišan slabo razpoznavao, dočimj
kod novoga posve se je razabirao. KasJ
vijanje dima kod novoga praha, za tre«
ćinu je manje nego kod staroga. -«
Kako ,,ReicTi8wehrw doznaje, preustroji!
će se austrijsko utvrdno topničtvo. Ba-
taljuni imat će u buduće po četiri sa*
tnije, dočim su ih prije pet imali, a ti-
si m toga ustrojit će se kod svakoga
bataljuna po jedna pričuvna satnija.?
Novo preustrojstvo austrijskog domo-j
branstva provedeno je najmenovanjem
22 pukovnika i podpukovnika, koji 88§
postali pukovnijskim šefovim. Domobran-i
stvo razdieljeno je u 22 pukovnije, koj$?
se zovu domobranske pješačke puko^
vnije, te su obilježene brojevim 1 do*|
datkom dotične pokrajine, Svaka pa|
kovnija nije sastavljena od jednaka;;
broja bataljuna; ima ih, koje imadU po|
četiri, a i po dva bataljuna, četiri ^al^
matinska bataljuna pretvorit će se s vrejj
menom n jednu pukovniju, ako se iao|
žebit ne načini od južno dalmatinskoj
domobranstva posebna stojeća vojska. •
Odpisi „Kat. Dalm.«
C. g. J. — Blato — Naručenih 6 ići
tis. „Obračuna" poslasmo Vam jućefaj
šnjom poštom. Radujemo se što je pri
naručba novom podvostručena. „Na o$
govor" možda takodjer preradimo i 'o|
bielodanimo, jer nas i na to s
Btrana potiču. Glede onomadnjega piama
odgovorismo u> odpisim. Ne
Zdravo!
SI. Sb. duh. red. ml. — Pečuh
„Obrač/ odpremismo jučer, jer predjl
poštom ne dopriesmo na vrieme. ' j
Č. g. x. y. — Silba — Primiškff
Vaše dopise, ali au, kako sami znate,:
puni osobnih imena, a s toga nemože&o
uz najbolju volju nego medju priobće«a|
Ne bi li se moglo preudesit na objekti
vno? Mi spravni. Srdačan odpozdravi
Č. g. ić — Silba — gospodina Vi
vidjesmo ovdje, ali samo tren sustas&pj
u razgovoru. Ono očitovanje 6 naše strflto«
čini nam se suvišno nakon ustmena rass#
govora. Vi znate kako ste radili, a dr«gi|
znadu kako je izpalo; znadu takodjefj
za živo zauzimanje tamošnjih prijatelja^
kremen rodoljuba i znadu za „nehotičn^
pogreške koje su izpadak omogućile^
S naše strane ipak što možemo za Oft
čelo, evo nas gotovih u svako dob^
iskreno i oduševljeno. Medjutim upritft
da se ne ruše stečevine. Bog i Hrvatski
nek Vam svedj lebde pred očima!
vjelil -
C. g. J. — Bosiljevo — Promienistiifl
Č. g. M. Š. -- Mostar — Liepavafl
hvala na zanosnim riečima o „Obračfr
nu". Bože daj da ae prestane popuš^;
njem. Naručenih 10 izt. primit ćete att
trašnjom poštom. Srdačan odpozdravi>
C. g. O. K. — Kninska okolica p
Primismo za 6 iztisaka. Liepa hvala'
C. g. K. — Vis — Zbor nije
poslao. U njegovu je i Vašem interes^
da se knjige oglasuju.
0. g. x. — Izpod Zavelima
nam jučer, ali nemogosmo danas. H p®'
nedjelnik svakako. Zdravo! J
C. g. Motritelj —. Blato na Korčuli %
U dojdućem broju dragovoljno. :!
I
?l«W*i i odg<wntf mtoih
Domaće Viesti.
U utorak bio je ovd,e na prolazku
put Beča prenv. hvarski biskup Carev,
8a vlč. D. M. Novakom. Presvietli bi-
skup ide u Beč na biskupski sastanak
gdje će bit zastupane i ostale dalmatin
ake biskupije.
* * *
Čitamo u „Narodu", da je veliko vese-
lje osvojilo djake, sto im je povraćen
8tari obljubljeni ravnatelj Bulić. ,,A drug-
čije i ne može da bude Kao što se dje-
ca vesele te pomnjivo broje dane, kada
će im se odsutni otac povratiti, kao što
golići u gniezdu raztvorenim ustima če-
kaj a dolet majke, koja će im nešto klju-
nom donieti; tako isto i mladež se ra
duje, što joj je drugi otac povraćen,
koji će joj ukazati stazu, kojom jedino
treba da krene, a da uzmogne podpuno
i sretno doći do cilja, te tako sebi, rodu
i domovini na diku i korist biti.
Veselju mladeži pridružuje se i uči-
teljsko osoblje, koje opet stiče iskrena
i pouzdana druga, adušna starješinu i
dična brata.
Željeti je, pak, da se ne obistini glas,
da će naime dosadašnji privremeni ra-
vnatelj Moscovita zapitati zasluženu
mirovinu, jer da ga je tobože srvao
trud kroz ova dva godišta, što je bio
Bulićevim zamjenikom. Gubitak take
izvratne sile nanio bi veliku štetu za
vodu".
* *
Veleč. D. Ivan Lubin nakon šestgo
dišnjega službovanja kod spljetske Ku
rije, prije u svojstvu bilježnika i pre-
gledaoca crkovnih računa a zatim kuri-
jalnoga kančelira, zahvalio se je na ovoj
posljednjoj časti, zapitavši da bude ime
novan opraviteljem župe Segeta, što mu
je bilo i udieljeno.
* * *
Imenovani su: pomorski podvojvoda
Pitner podadmiralom, linijaški kapetani
Primavesi i Hinke komorskim podvoj
vodama, fregadni kapetani Koscuzweig i
Morin linijaškim kapetanima, korvetni
kapetani Renvers i Heinz fregadnim ka-
pitanima, a linijaški poručnici Kneissi
i Ripper korvetnim kapetanima.
* * *
Wiener Zeitung donosi viest, da je
Budbeni pristav u Supetru na Braču, Pol-
li, imenovan zamjenikom državnoga od
vjetnika u Zadru.
* * *
Crnogorska knjegina Milica, supruga
kneza Gjorgja Lajhtenberga, dobila je
kako je poznato, od ruskog cara Alek-
sandra III kao miraz milijun rubalja
Mlada kneginja nije tu svotu potrošila
da valjda razkos i sjaj u svojoj novoj
kući uvede, nego je svoj miraz poklo
nila svome viteikom narodu, hrabrim Cr
nogorcim, koje je sada ljuta nevolja, ne
rodica pritisla. Polovina ovoga miraza
dakle oko 3 milijuna dinara već je o
prernljcno u Crnu Goru Zaista knjegi
nja Milica nije ni na šta ljepše mogla
upotrebiti svoj miraz.
* *
Do koji dan doći će u Zauar poznati
zubar g. Frano Dabrović.
* * *
Dne 25 o. mj. bila je pred sudbenim
stolom u Zagrebu glavna razprava proti
g. Eugenu Kumičiću kao bivšemu ure-
dniku „Hrvatske." Državno odvjetništvo
podiglo je tužbu sbog članka, koji se
je ticao pokojnog narodnog zastupnika
Nikole Turkalja i njegova smještenja
u ludnici i poradi jednog pri poslanog
proti kotarskom predstojniku g. Bartschu.
Drž odvjetnik preko razprave odu
stao je od tužbe zbog zastarjelosti.
vakom po vola. Boje se da su Kra-
pljani, koj i ih uviek biju zogovim kao
krupom. Dujmu Paiću utamaniše vino
grad. Vukovi pak nekomu Iliji Grubiću
udaviše kravu a naklaše 3, 4 goveda,
a Ivanu Vujaniću udaviše i naklaše jednu
noć sitfiog blaga do 70 glava. Strašno!
Odseli i ove godine, radi siromaštva u
drveniku, 26 katolika u Bosnu, te do-
sad samih katolika 150 duša. Pusta je
grehota pak vidjeti u Erveniku, kako
rieka Zrmanja i voda Zača tamani ono
krasno poljice, te za čudo kako starija
vlast netraži urediti maticu, korito vo-
deno. Hrišćani na Kistanjam dobaviše
nova zvona za njihovu veličanstvenu
novu crkvu, a hoćeli katolici jednom
dobiti poslie 1854 svoju ondje crkvicu,
ili će biti sretni kao katolici u srbskom
Beogradu, gdje neimaju nego nešto molj
nice u austro-ungarskog konsula ? Radi
pustih povodnja ni u Bukovici ni u Ko
taru nemogu orati, niti pasti po baram,
jer su pod vodom. Jadan li je u svemu
naš težak! K....Ć
* * *
* * *
Iz pokrajine, 30 tek.: U knjizi za
žandare ima i vladina naredba protiv
suložništvu od 2/, 1851, župnicim pak
različitih okružnica i opetovane naredbe
Ordinarjata, i Namjestništva na ll/ft
1884 Br. 9907. Suviše obćinski zakon
od 5/3 1863 §. 30, 7, te opet §. 39 u
knjizi „Izvadak iz Kaznenog zakona za
obćine 1 žandarmariju", itd. Kad dakle
starija vlast i duhovna i svjetovna strogo
zapovieda župnicim, obćini, žandarim
da lieče ovu pustu ranu; svak na poso,
te udri: triebi iz petnih žila što je zlo.
Jednom maknimo se i to složno! Ako
nećete u ime grehote i sramote, barem
u ime koristi, milosrdja, humanitarnosti
napram nezakonitoj, kukavnoj dječici,
koja napokon sama strada kod gradjan-
skog zakona, niti imadu ikakva prava
na nasljedništvo, dokle god nisu poza-
konjena. Na poso dakle! Rodoljub.
* * *
Pišu nam iz Kaštel Staroga, 18 tek
Prigodom sajma na 6 tek. ovdje je
predstavljen, po zasluzi i radu ovomje
stnih dobrovoljnih glumaca, „Nikola
Zrinjski" od M. Bana, što je obieloda-
nila ove g. „Matica Hrvatska". Uspieh
predstave bio je sjajan i na obće za-
dovoljstvo. Evala!
#
* *•
G. Gavro Grlinhut, Hrvat nastanjen
u Beču obielodanio je krasan tableau
sa slikom N. V. kralja, svih ministara,
svih saborskih predsjednika i svih na
mjestnika monarkije. Tableau donosi
grbove raznih cizlitavskih pokrajina. Ve
ličina tableaua iznosi 121 uz 89 cm.
Ciena mu je f 8 bez ikakva daljeg
troška. Tableau preporuča se već od
sebe uredim, učionam i u obće juvnim
mje8tim. Radja je izvedena izvrstno, te
je nakit pristojan i za najbogatiju dvo
ranu. Isti g. kani pak obielodanit i ta-
bleau Tranzlitave, o čem se već radi
• *
Primamo iz pokrajine, 25 tek.: Pu
tujuć preko Bukovice izpitivah putem,
u krčmi, u selu, kako jim ova godina
dosad, kako jim prodje blago čeljad i
ostalo, te evo Vam nekoliko bilježaka.
Groznice bijaše do mile volje, te i po-
mora, tako da pripoviedaju u Mokrom-
polju do petera, a jedan dan do osmera
nosila, te dva barjaka uz dva djevojačka
liesa !
Kukuruz dobro,a vinogradi radi krupe,
kao u Žegaru, ili bolesti, slabo, te koji
trgovac što imadjaše do 300 barila ove
godine jedva uhvatio 15.
Lupeštine i sječitbe u Bukovici kao
u Kotaru. Trivunu Popiću u Erveniku
crkose dva vola, a trećeg ukradoše, za
kojeg dade 23 fior. zoga, takodjer u-
kradože Marka Paiću i Tomi Mazuri
2. Dopisnik priča dalje: „Nije ni on
da se čitaonica krsti hrvatskom". Čujte!
Godine 1886, kad je odredjena preinaka
pravilnika ove čitaonice, ta zadaća za-
pade g. A. Stambuka koji mene je sebi
u pomoć pozvao. I nas dvojica najprije
načelno uglavismo da se skroz hrvatsko
ice ima dati čitaonici i duhom hrvat-
skim nadahnut joj pravilnik; onda, u
dva sastanka, utanaćismo sve preinake
i predloge koji će se podnieti skupštini
članova za prihvat. Medju tim predložim
najprvo je bio: promjena nazova: da
se slavljanska pretvori u hrvatsku ei
taonicu. Tako i bi. U sjednici, jedan
sami slavosrb glasova protiv; ostali svi,
medju kojima i O. Kosto, glasovaše u
prilog. G. Stambuk, čestit i pošten hr
vat, živ je i zdrav; sad je njega da
progovori, ako je ovo iaž.
3. Slušajmo što sad dopisnik kaže:
„Zapostavio je rodoljubni običaj da se
dan 8v. solunske braće svečano slavi.
Dali se ovo zove hrvatski misliti i o-
siećati".
Evo sto je u stvari: od god. 1880 do
1884, na poziv ili obćine ili mješćana,
slavio se 5 srpnja u ovoj crkvi; poslie,
od nikoga nepozvan, nisam se cienio
ovlaštenim svojevoljno uvadjati crkveni
običaj kog neuvede nijedan od župnika
ove prostrane biskupije. Nijednom od
njih nije s toga zanijekao nitko rodo-
ljublja; ja jedmi, po dopisniku, zaslužio
sam anatheme!!
4. Sad dolazi in cauda venenum: „on
je za slogu sa srbima". 1 ovo je, znajte,
u starim knjigam čitno, veli dopisnik.
Nećete V Nehrvat, nekatolik pa još
srbin ili srbaković. Nego dopisnik, ba-
već se zar starim knjižurinam, i nezna
da se danas nitko neosudjuje bez do
kaza! Gdje su mu dokazi, makar i iz-
mišljeni ?
Ograničio sam se evo na sami uztuk
neistine i potvore, kloneć se sasviem
polemike o minulom izboru za sabor,
sbog dužne pokornosti uredovnoj za
brani.
Primamo iz Šibenika od vlč. O. K
Krelje sliedeće redke 1 uvršćujemo, nu
ponovno iztičuć želju, da se stvar nastoji
dokrajćit:
Dopisnik „iz obćine Šibeničke" biedi
me da se „razmećem katolietvom i hr-
vatstvom kd malo tko u krunovini",
dočim „u djelu" sve da je drugčije; te
za podkrjepu ovako krupnih osvada
nanizao i gdjekoji dokaz. A kakvi do
kazi? Ako pri ruci nejma neg ove, iz
gubio je pravdu ovog puta, jer sve je
puka izmišljotina. (Ovdje — a tako i
gdjegdje napried — brišemo koju rieč,
na ablaženje. Ur.)
1. On veli ovako: „natrag tri godine,
podupro je (O. Kosto) svo|im glasom
da se izšika „Kat. Dalm." iz Čitaonice;
dočim se nije uzprotivio čifutskoj Pressi".
Evo u jezgri što ja rekoh u onoj
sjednici: »Kat. Dalm." glasilo je kato-
ličko i hrlvatsko; predložena kazna u
očima naroda izgledat će kao izkaz
protiv načelu po Listu zastupanu, a
uvrjeda svećenstvu. Nami je nužda
uzdići se nad sve lične obzire, eda se
svi okupljamo oko zastave hrvatske.
Kad se trpi „Srpski List1-, „Difesa",
Dalmata", koji svakdano ruže i opa-
daju osobe, zašto progoniti ,,K. D." —
One večeri bijasmo od svećenika pri-
sutni ja i još jedan, i obojica glasovasmo
proti predlogu. Kad je red došao na
njemačke novine, predložio sam : mjesto
„Pester Llovd a", bezvjerca 1 hrvatož-
dera, kog je dotad Čitaonica primala,
nek se nabavi konservativna „Politik".
Odvraćeno mi je od hrvatske strane,
da „Politik" zaudara magjaronstvom a
„Presse" da je svietski list. „I »N. t.
Presse" pripuštena je u čitaonicu zago
vorom hrvata! U toj sjednici, izim pu
nomoćnica, bilo nas lično prisutnih 47
članova; nek me ijedan od ovih javno
oprovrgne, ako istinu nekažem.
* * *
Na prvom glavnom sielu I hrv. akad.
literar. zabav. družtva „Hrvatska" u
Gradcu, držanom 19 listopada t. g. iza-
bran bi sliedeći odbor za zimski seuje-
star školske god ne 1889/90: Za pred-
sjednika g. Julio Rogma stud. med., za
podpredsjednika g. Josip Kindl stud. med.,
za tajnika g. Lav. Vrbanić stud. med ,
za blagajnika g. Josip Mladinov stud.
med., za knjižničara gosp. Mijo Cettolo
stud. med., za revizore gg. Dragutin
Barlović stud. med. \ Eugen pl. Barac
stud. med.
* *
Prošle godine vanredno je skočio pro
met u riečkoj luci, te nije još bio ni
kada tako razgranjen, dočim je promet
u drugim lukam jadranskoga mora, na
ročito u Trstu, opao. Brodarski promet
u riečkoj luci bio je sliedeći: Doplovilo
je 1690 krcatih a 1038 praznih paro-
broda sa 652.742 bačve, zatim-2424je
drenjaka sa 128.600 badava. Odplovilo
1904 natovarena i 756 praznih parobroda
sa 644 742 bačve, onda 1927 natovare-
nih i 497 praznih jedrenjeka sa 129.801
bačava Prema godini 1887 skočio je
broj parobroda za 436, sadržina bačava
za 192.651, dočim je broj jedrenjaka
pao za 44 sa 16.802 bačve. U Trst do-
plovilo je godine 1888 u svemu 363 ma
nje, a iz luke je odplovilo 452 broda
manje. Promet u riečkoj luci, koji je
skočio za 1,568.389 m. c. i 16,748.000
for, predstavlja danas vriednost od pre
ko 30 milijuna.
* * *
Pošto je smrću Kolomana Bedekovića
izpražnjeno zastupničko mjesto u Varaž
dinu, razpisan je novi izbor na 6 stude-
noga. Od vladine stranke kandidat će
načelnik Ft-menić, a od opozicije Leh
pamer.
vinarstva u Novoj crkvi. Skoro saleti ga
odluka presvietloga biskupa, kojom mu
se nalaže, da na vas trk donese sve
knjige i spise dotičnog crkovinarstva u
biskupski ured Zašto?... Nu ovaj je uči-
telj desno krilo, faktotum Ante Šupuka
i kanonika Mrkice, i kao takav zar ne
podpada pod školske dišiplinarne para-
grafe? Sad sudite.
* * *
* * *
N - :ujestništveni podpredsjeduik pl.
Pavić koji je bio odputovao u nedjelju
u službene svrhe u pokrajinu; sinoć se
je povratio u Zadar.
* * *
Namjestništvo je dozvolilo, iz vjero
zakonske zaklade fior. 1086 za popra-
vak katoličke crkve u Medvidju, a fior.
282:76 za popravak crkve i župničke
kuće u Popoviću.
* * *
Spljetska Biskupija. Umirovljeni su
veleč. D Mate Bratinčević Župnik u Se-
getu i D. Miho Jerčić župnički pomo
ćnik u Otoku.
Premješteni au: Pop Stjepan Pleti-
košić Sudja imenovan župničkim pomo
ćnikom u Podgori, a pop Marijan Luetić
pomoćnikom u Deanam.
* * *
Kako iz Osieka javljaju zaključeni
su računi osječke izložbe, te je primitak
izkazan sa 37 000 for., a izdatak sa
33.000 for. Ovo je upravo vanredan u
spjeh. U koju će svrhu upotrebiti ovaj
ostatak nije poznato. Na izložbi bilo je
1600 izlagača, od kojih je nagradjeno
1027. 193 dobiše počastnu diplomu.
Kolajne izraditi će se u Beču mjesto u
Zagrebu.
* * *
Pišu nam iz Gorice šibenske:
Da vidite nepristranost nekih naših
patres, čujte :
Za posljednjih saborskih izbora Marko
Šarić, učitelj, živo je bio zaposlen On je
oblićao birače, nagovarao, obećavao, prie-
tio. dočim su djeca plandovala, a ostali u-
čitelji poslovali. Do dva puta napade
ružno i prostački na nekoga popa, koji
je podnio i tužbu kotarskoj škol. vlasti.
Jeli za ovo zabolila glava nadz. Sinčića
i kan. Mrkicu?
Čujte i ovu in camera caritatis. Hva-
ljeni učitelj bio je predsjednikom crko-
Učionsko zemaljsko vieće imenovalo
je privremenoga učitelja pri pučkoj u-
ćionici u Postrani, Ivana Supina, pravim
učiteljem pri pučkoj učionici u Selcim
i privremenoga učitelja pri pučkoj u-
Čionici u Solinu, Stjepana Mrduljaša
pravim učiteljem pri istoj učionici.
Različite viesti.
Američani kane prirediti za g. 1892
izložbu i sagraditi toranj visok 1.000
(tisuću) metara!
* * *
Nadvojvoda Ivan boravi sada u Pa-
rizu, pa će se onda, kako bečke novine
javljaju, nastaniti na balearskim otocim,
ili u Americi ili pako u Švicarskoj.
Kako se u Listovim javlja, nadvojvoda
Ivan, koji je nedavno na Rieci položio
izpit za pomorskog kapetana, položio je
naslov i čast austrijskog nadvojvode.
Kakovi su tome povodi ne javlja se.
Večernji bečki Listovi javljaju da se
nadvojvoda iz Pariza odputio u Švicar
sku, gdje nosi ime „grof Orth". Sada
da je zamolio, da se drugoj topničkoj
pukovniji oduzme njegove ime. Da će
se nastaniti kao skromui brodovlastnik
u Londonu, a da će nositi ime „Ivan
Feld." Nadvojvoda je bio podmaršal, te
se je i te časti odrekao. Nadvojvoda je
predao švicarskoj vladi molbu za po
dieljenje gradjanstva. Ovo je prvi slu-
čaj u poviesti, da se je austrijski princ
odrekao naslova i svih prava.
Najnovije viesti.
Predlog talijanskih tirolskih za-
stupnika 0 razdieljenja Tirola u dvoje,
bi odbijen od njemačkih konservati-
vaca, ali njemački liberalci prista-
doše da se predlog odputi odboru.
Glasovalo je 37 da, 27 ne.
*
# *
,,Kreutzk£ spominje članak „Novoe
Vremja" u kojem se kaže, da je
ruska vojena snaga tako razmještena
da je osiguran uspjeli u obrani
navali To je dokaz, zašlo je nje-
mački prestolni govor naglasio, da
je mir osiguran samo za buduću
godinu,
* * *
Svatba u Atini bila je presjajna.
Nakon svečanog ulaza u stolnu cr-
kvu, ovršilo se je u ieioj vjenčanje
po grčkom obredu, za tim u dvorskoj
crkvici blagoslov ženitbenog saveza
po evarigeličnomu obredu, poslije
česa mladenci otidoše u nasljedni-
kovu polaču. Na svečanom diner-u
kralj napi mladencima, a njemački
Car Grčkoj, te završi sa „živio" u
grčkom jeziku, šio bi popraćeno ži-
vahnim klikovanjem.
*
* *
Veliku nepriliku priredjuju talij.
vladi viesti 0 nemirim koji su se
slili u Sirakuzi povodom dolazka
supruge Crispieve u taj grad. Velik
dio pučanstva pogrdjivao je gospo-
dju, a svjetina je neprestano psikala.
Vodje tih nemira su radikalni za-
stupnici Reale i Bufadeci. Nekoliko
trgovišta, kazalište i javne sgrade
bile su od svjetine oštećene, dapače
or obijene.
* «
Adresa srbske skupštine prikazana
regenciji iztiče zadovoljstvo radi
prijateljskih odnošaja sa svim dr-
žavama. Skupština pokazuje osobitu
radost za vrući dokaz sućuti ruskog«
cara.
* « «
Pišu iz Carigrada, dn je buknuo
silan požar u Ušcudaru. Vatra je u-
ništila preko hiljadu kuća.
-—-—- O .O -
Pri obće no ')
Sa Mosora, 27 listopada:
U br. 84. N. L." Stjepan Jurišic
razjareu napao na pisca priobćenog
u dičnoj „Kat. Dal." Br: 62 — Ni
meni nije poznat onaj blaženi P.
Poljičanin; ali tko je da je, nebri-
nem se, jer za me vriedi što je pi-
sano, a ne tko je pisao. U onom
priobćenomu „K. D.tt ono su po-
znate istine. Zato valja pokušat pro-
tudokazim ono pobiti, i bit ce to
dičnije nego pogrdjivati; jer izobra-
ženu čovjeku razloženje dolikuje.
Motrioc.
') Za pisma pod ovim naslovom Ure-
dništvo neuzimlje na se nikakve od-
govornosti.
Odpisi „Kat. Dalm.«
C. g. nepristran — Dalmacija - - Sr-
dačna hvala na obaviesti; nu, kako vi-
dite, nije rieč ni o lugarim ni o tajniku
Svakako dobro nam je znat, što vi o
ovim osobam znate. Bratski odpozdrav!
0. g. M. — pokrajina — „Molitva
Bogu" dopada nara se u većini kitica
radi misli nabožno rodoljubnih, te bismo
ju rado obielodanili, ali nam je ciganit
s prostorom, jer preveć gosta, a kuća
malena. Nezamjerite pored nemogućnosti,
i da ste nam milo pozdravljeni!
Ć. g P. — Spljet — Primismo u-
godni nam list. Odmah se dadosmo na
poso. Obaviesti primat ćete preko za
jedničkog nam prijatelja. Srdačan odpo
zdrav !
0. g. x. — Kaštel Stari — Viest u-
potrebismo rado, ali dopis je Škakljiva
sadržaja, jer znamo stalno, da bi iza
zvalo graje medju članovim čitaonice.
Privatan upliv i privatno nastojanje
možda bi onoj nevolji podpuno dosko
čilo. Uprite. Zdravo !
C. g. Motrioc — Omiška krajina —
Kao priobćeno i po cieniku uvršćujemo,
inače zaključismo izostavljat, pa bilo
i od najprijaznije ruke Zdravo!
Č. g. B. — Istra — Obrnusmo.
Č. g. P. H. Iv. — Hvar — Ubro-
jismo Vas, kao učenika iznimno uz sni-
ženu cienu.
0. g. Gr. (i. Beč. Željeni iztisak od-
mah odpremamo.
C. g. Boncun — Križevac — Naru-
čenih 20 iztisaka „Obračuna" odpremit
ćemo vam sutrašnjom poštom. Evala!
C. g. P. Makarska — Naručbu sa
rač. odpremismo vam dne 19 tek.
C. g B. — pokrajina — Primismo
za naručene knjige f. 4:45. Srdačna
hvala!
Č. g. Petar Šp. — Spljet — Ubra-
jamo vas, po listu velecienj. prijatelja
Iv., i to od 1 studenoga.
C. g. I. — Spljet — Obielodanjuj.jmo
odmah. Uzorna vaša ćustva u/.hićaju
nas, jer dok se množe takovi elementi,
mirod nema uzroka da zdvaja. Bratski
odpozdrav!
Ć" g. Niko Obzach — Hrvatska trans
— Ubrajamo Vas današnjim brojem Sr
daćan odpozdrav!
0. g. x. - Jelša — Bilo je preka
sno za danas. U dojdućem broju. Da ste
nam zdravo i veselo!
„L' Oaservatore Romano" u naročitu
prilogu priobčuje neke od stiglih Sv.
O. Papi brzojavaka. Oitamo uz ostale
iz naš* zemlje: brzojavku nadbiskupa
biskupa Careva, žup, Petrića, preč. Ja-
gatića, župnika u Spliakoj na Braču,
preČ. Baškovića u Makarskoj, obćine a
Orebićim, g. Petra Balbia i D. S. To-
maševića u Dubrovniku, žup. D. A.
Krinfokaia, nač. Kratulovića u Nereži-
šćim, svećenstva. crkovinarstva i pučan-
stva a Vi8a, žup. Alača i glavara Prodana u
Velebrdu, žup. uaaia s Viaa, kaptola
u Sarajevu, dekana i župnika zagreba-
čke nadbiskupije, župnika i puč. 'u
Mircira na .Braču, žup. i puč. u Posti-
ram, dalmatinskog namjeatništva, obćine
u Voloakom u Istri itd.
/Srce ti raste videć kako -odlično
mjesto zaatupaju sinovi naše domovine
u Blavlju neumrloga Lava XilL
* *c. *
Od mnogo se vremena pronosi glas
da vlč. 00. lauaovci kane otići iz Zma-
jevićeva sjemeništa.
Ova se je viast neugodno dojmila svih
onih koji poznaju požrtvovnoat i revnost
00. Isusovaca u odgoju mladeži.
nll Dalmata" ae je osvrnuo na stvar
uvodnim člankom, pozivljuć erkovne i
političke vlasti, da se zauzmu, ne bi li
se prepriečilo ovaj korak vlč. 00. Isu-
sovaca.
Je li „II Dalmata0 bio sretan u na-
činu, i gledištu, i da li nije više govorom
štetio, nego bi mukom bio koristio, ko
i drugda, nećemo izpitivat.
Za danas iztičemo samo, da polusluž-
bena „Smotra upire na tvrdu odluku
00. Isusovaca, te da ne bi prudilo od-
vraćat lhl
Mi smo u ovom pitanju najmanje go-
vorili, a najviše mučali, jer amo i bez
obaviesti ahvatili, da bi rieči bile 8ve
u taman, »1 ovako il onako, jer na žalost
statutum erat
* *
Zaslužni i dobri Dragutin Fontanelia,
koji no je ustanovio u Zemuniku zakla
du za odgoj religijozui i poljodjelski na
šega puka, što će se do maia i ostvarit
pomoću banjalučkih trapista, umro je na
20 tek. u Rimu.
U njem Dalmacija, a osobito težačka
ruka gubi prava dobročinca.
Danas bile au izpjevane u stolnoj cr-
kvi svečane zadušnice za pokojnika.
• ¥• *
Kotor, 23 veljače: Željno očekivani
novoimenovani upravitelj kotorske bi-
skupije, presviet. i prepoat. Dr. Josip
Marčelić, atigo je zdravo amo na 18
veljače noćju, buduć zakasnio parobrod
zbog nepogodna vremena, sto je zaprie-
čilo da njegov dolazak bude pozdra-
vljen od svih sela i varoaa, duž eiele
Boke. Na 7 sati j. kad ae imao izkrcaf :
iz parobroda, dodje mu na poklon po-
glavar Ragazzini, preč. kaptol, obćinsko
opraviteljstvo, crkov.naratvo i. major
drevne naše „Mrnarice". Pošto se po-
zdraviše, uz slavljenje 1 zvona i gueanje
mužara preev, Marčelić kroz bezbrojno
pučanstvo svake ruke, otidje u stolnu
crkvu Sv. Tripuna, gdje reče tihu Sv.
Misu bez ikakva odmora od svog pu-
tovanja. Nakon Sv. Mise otidje u samo-
stan Sv. Klare, gdje će stanovati za
njeko vrieme. U nedjelju 19 t. m., sve-
Po paklenom poticanju,
Sile sve si uložio,
U Lavovu tamnovanju,
Nebil' vjeri, put uzbio,
Što ti hasni, kada strti
Namjeravaš vjeru tako,
U okrugu kad si smrti,
Kaj ćeš podpast svakojako?
Što ti hasni, kad svećenstvu,
Ti zadaješ smrtne rane;
U Petrovu kad prvenstvu,
Stiče krepost, a ne sane?
/Sto ti hasni, da družtveni
Razdor širiš, kao sreću,
Kada isti znaci njeni,
Teb' nanose štetu veću ?
Ali ništa, Tebi Otče,
Od paklenih tih namjera,
Nahuditi igda hoće,
Dok obstoji vjerna vjera.
Vjekom Lave, na tjemenu
Posvećene Tvoje glave,
Sjat' će kruna, na 'spomenu
Tvoje vlasti, Tvoje Slave.
Sjat će kruna koju hudi
Neprijatelj, neće dirnut,
Već će sjajem, svud i svudi,
Nove sinke, k Tebi vinut.
čanost 50 godiš, biskupovanja Nj. Sv.
Pape Lava XIII., koja je bila prosla-
vljena neobičnim slavljem od bokeških
starosjedioca, presv. biskup dr. Marčelić
pontifikao je u Sv. Tripunu u prisustvu
svih gradjanskih, polit, i vojničkih vlasti
i puka koliko je crkva mogla držati.
Držao je uz to govor na hrvatskom jezi-
ku, koji, buduć onakva sadržaja i ona-
ko divno na govorničku izrečen, zadivio
je sve sluiaoce, koji au veselim licem
gledali svog novog pastira i upamtili o-
nako uzvišene misi?. Preko „Tebe Boga
hvalimo* i preko 8v. Mise, naša drevna
Mrnarica uredjena pred erkvom, sa svo-
jom zastavom, zbog počasti pucala je iz
pušaka. Po podnevu pak propoviedao
je, prirodjenom mu riečitosću, veleuč.
franj. O. K. /S'eguić, a blagoslov sa Sveto
tajstvoni glavom presv. Marčelić obavio
je6 Svečanost Papina jubileja i prvi ponti-
fikal presv. Marčelića, spominjat će se
u Kotoru i Boki sa zadovoljstvom. U
toliko mili starosjedioci Boke, budite u-
vjereni, da vas Svemogući nije zabora-
vio, kad vam je poaiao, potla dugog ku-
sanja, za duhovnog pastira presv. Dra.
Marčelića, kojim se možete ponositi. Bog
vam ga poživio!
• « *
I sveučilište u Zagreba brzojavilo je
Sv. O. Papi:
Universitas litterarum croatica Zagre-
biensis filiali cum amore et devotione*
erga Sanctam <Sedem ' Apostolicam, una
cum universo orbe ehriatiano a divina
clementia ardentissimis precibua flagitat,
ut Lumen de coelo multos adhuc in
annos illuminet vias quae ducunt ad
gloriam Dei et salatem totius generis
humani.
Tr. losephus Pliveric
Rector magnificus.
*
* *
Zast. Ižonda stavio je upit glede do
gradjeuja željezničke pruge Zadar Knin.
*
* *
Doznajemo, da u samom gradu Hvaru
sakupilo se je preko 500 forinta da se
utemelji aiunat. koji će ovjekovječiti
radostnu uspomenu Papinskog jubileja
noseć neumrio ime Lava XIII Da bi i
ostala stada sliŠala svog i Pastira, kako
naš puk u svemu traži da se odazove
glasu našeg Nadbiskupa-Biskupa! Ooćina
premda siromašna, dala je forinta 50.
Ugledale se i. druge u nju, premda ufamo
daće bit i onih koje će dat maogovišc,
to ave razmjerno prama bogatstvu i o-
kolnosti dotičtrh obeina.
* * *
Načelnik grada Zagreba gosp. Adolf
Moš'inaky, poslao je na ruke Drža-
vnoga tajnika brzojavno sliedeću če-
stitku grada Zagreba Sv. Otcu Papi
prigodom jubileja:
Eminentissimo Domino Cardinali
Status secretario Suae Saclitatis
Rampolla
Romae
Zagrabia, libera et regia urbs capitalis
regnorum Croatiae et Slavoniae, hoc
tempore festissimo summa laetitia affecta,
associat se eeteris totius orbis terrarum
gentibu8 ut glorifioet, Patrem omnipo-
tentem et Creatorem, quod catholicis
dčdit Caput virum, quem vates antiquis-
simi temporis lumen de coelo futurum
esse pruedixei at, qui sacrosanctae eecle-
stae pacem, regnis firmitatem, gentibus
vitam quietam et concordiam, impera-
toribua ac regibus prosperitatem et tran-
quilitatem proponit docet et suadet.
Oonservet Eum 7)eus Optimus Maximus
adhuc multos annoa sauum, vegetem,
contentum et hilarem ad sacrosanctae ec-
clesiae commodum, ad populorum omnium
iaetitiara, qui ut alias semper ita prae-
eipue hac solemnis jubilaei occasione
filialem amorem et devotionem piam
erga Sanctitatem Suara ostendunt.
Dlgueris igitur, Eminent'-asime Dornine
haec votfi slucerissima urbi* Zagrabiae
ad benevolam notitiam /Sanctitatis Suae
perferre et ab Ea benedictionem apo-
stolicam henigne petere pro orbe pio
seniper amore et filiali summissiono »S'an
ctisaimo Patri ftdeiiter dedita.
Civitatis Zagrabiensis praefectus :
Adolf us MosinsJcy m. p.
»
* *
Kako „Smotra" doznaje namjesništvo
je dostavilo ministarstvu osnovu za gvoz-
deni most na Neretvi, i potrebite ra-
dnje na cestama, a kojima će biti u sve-
zi; a predloženo je da sve radnje budu
zgotovljene naj dalje do dvije godine.
Bd će u ave 186,700 for. troška.
* «
Dogradjena je nova župnička kuća u
Otrić-^Strugama, a povjereno je nad-
mjerniku Wallaehu da konačno pregleda
i odobri gradnju.
Namjesništvo je odobrilo osnovu za
prcureuje župnićke kuće u Solinama
na Dugom Otoku, uz potrošak od 1377
for.; i za njeke popunitbene radnje na
župničkoj kući u Aržanu kod Imotskoga,
uz potrošak od 175 for.
* * *
Nin, 25. veljače; Dneva 23 veljače
t g. u najljepšem skladu i bratskoj ljubavi
bi izabrano novo obćinsko opn viteijatvo
u Ninu.
Načelnikom bi jednoglasno izabran
dosadašnji naš dični Načelnik gosp.
Sitjun Vi ga to, a prisjcdmcima gosp.
Mate Juovrić, Jakov Sirotštović, Jakov
Pise.fi, Bozo Perković, Franjo Peroa i
Anti Zekanović, svi dakako hrvati, te
želimo gospodi upraviteljem dobar po-
če^'\k svog rada, a stalni amo da ova
obc/.na postf'a je čisto hrvatska, uzto
kl'čamo gosp. Upraviteljim: Živiii! 7A-
vila Hrvatska!
Viećnik.
* * *
Ministarstvo je naredilo odjelu za u-
redjenje bujica, da obavi izvide za u-
redjenje bujice Mošunje kod Novigrada.
*
* #
Na prvi nastajnoga mjeseca početi će
obilazit, pokrajinu putujući učitelji go-
spodarstva: Antunović i Dudan.
*
* *
Vatikanskih sred dvorova,
Ti još vladaš, kao prije,
I vlast Tvoja svedjer nova,
Zapovjedi svugdje sije.
Na Tvoj glas se sve još stvara
Što je dobra, što je sveta;
A na suprot sve s' obara
Što posija ruka kleta.
Svud ponizno Teb' se kliče,
Svuda jedin znak je slasti,
D& svi kao jedno biće,
Podpademo Tvojoj vlasti.
Svuda jedna piiso leti,
Svuda jedna moć s' ulaga
Da amanet vlasti, sveti,
Od paklena štiti vraga.
Križ prijasni, koji na prsi
Nasljedništvo Petra T' poda,
Oa će svrnit svaku k svrsi,
I Crkvi će doć sloboda.
S Tobom ćemo, svi u znoju
Snažno radit, zrelom aviesti,
Da dušmanake, vjeru svoju
Obranimo od obiesti.
I tako će jednom veće
Pod okriljem Vičnjeg Boga,
Svanut Lave danak sreće.
Mir u duši, vjere sloga *
* *
Slavje Lava XIII.
Mili Bože! divni 1'danak sviće
Svemir, reć bi u sjajnoj opravi,
Njeko slavje veličajno slavi;
I na nebu velebno odkriće
Promalja se od bajnog zapada,
Ter prosieva od grada do grada.
Sviet to gleda, ali nezna šta je.
Dok kroz sjene ne nazrie zlamenje:
Ko lav krilat da se k zviezdam penje.
Ili, reć. bi, krstaš or4 da je,
Koji nebom krila razaBtr® je,
Da sokoli orlušiće svoje.
Dočim vila a Velebita kliče:
Uzgor srdea! Kršteni narodi;
To vidjenje nek Vam srdeu godi,
Jer svem svietu na utjehu niče.
Taj zor-pojav, što Vam om pomuti
Sneba slazi da Vaa k nebu puti.
Sto vidiate u nebeskom visu •
Odsjaj lava dionika nije,
Nit tud krataš or« krila* vije,
Da zre ptiće što mu na mah nisu ;
No je krilo Iva Vangjelista
S kim u nebu on dostiže Krista.
To nam perje Isus s neba pusti,
Kad na okup Apostole sgledž,
Primamo iz Makarskog Primorja, 20
tekućega : U našem Dolnjem Primorju,
osobitim oduševljenjem proslavila se je
pedesetogodišnjica biskupovanja N. S.
Lava XIII. Obdržavala se je trodnevnica,
saučešćem mnogobrojna puka. Težaji
ostavio je motiku da se u crkvi Bogu
moli za svoga vrhovnoga duhovnoga pa-
stira. Ganutljivo je bilo gledati, osobito
u Tučepim pod vedrim nebom, kako bo-
goljubni puk, klečeć moli za Petrova
nasljednika. Nemari što ga sjever bije
dok ga ljubav prama Sv. Otcu grije.
Župnici i Olavari na '"me svoga puka
upravili su zanoanu brzojavnu čestitku
Sv. Otcu. Osobitim načinom iztaknula
se je zahvalnost hrvatskog puka za En
cikli ka »Graude Munu&".
« «
Primismo, aa zahvalnošću „Duhovnu
Besjedu" eto ju je držao vlč. Ivan Ja-
kovina vinagoraki župnik prigodom u
atolitbe vlč. g. Mihovila Boseka klini-
čkoga župnika dne 2. liat. pr. £>. U Za-
grebu, kod dioničke tiskaro 1893. Str.
27. Ciena 15 novč.
*
Viši mjernik Bartuo Tamino dobio je
naslov gradjevnoga savjetnika.
ajiJtovije viesti.
Dopisnik „Eclaira" u Biaritzu pri-
povieda da je Čuo iz usta matere
kralja Aleksandra srbskoga, da će
ona sa suprugom aa tri nedjelje od-
putovali u Rusiju a onda poći u Sr-
i iju, prema tomu dakako, kakov bu-
de politički položaj u Srbiji.
*
* #
Gradska zastupstva u Budimpešti
i Szegedinu primila su zaključke,
kojim se odobrava vladin program
giede crkvene politiko. U Seg.edinu
o'je bilo nego 50 glasova proti
(200 da).
* *
Skupština republikanaca državnih
u Parizu viećala je o predloženiku
za predsjednika s'arostije. Od 151 gla-
sova dobio jo Jules Ferry 87.
^Kat« lm.
Platili:
do konca aiečjja god. 1894: vič. Samo-
stan 00. Franjevaca u Pašmanu, čč.gg.
braća Dobrović ;
do konca god. 1893: slavna narodna
Čitaonica u Jelši, preč. pi'ag. M. Ba-
rilli, veleuč, preč. Dr Engelbert Vor
šak, veleuč, g. Dr. David Starčević,
vlč. S imostan 00. Franjevaca u I-
motskom, vlč. Simostan 00. Fra
njevaca u Martinšćici, preč gosp. D.
Jerotim Moakovita, vlč. Samostan 00.
Pak ga Petru poglavici preda,
Onda kadno vlastno rieč izusti:
„Hajde Petre! pasi ovce moje,
Odsle one nek au stado tvoje !a
Sad to perje kiti onog Lava,
Kog' stolica svetog Petra zapa,
A to to Lav je Trinaesti Papa,
Ter ga i ta zapanula slava,
Da pedeset iza ljeta punih
Biskupska ga biser-kruna kruni.
Što je Biskup, to Apostol bio,
Vjek vojštio u muci i tugi,
Ks i drugi blagovjeatni drugi;
A naj posije pali mu u dio
Vrhovnika Petra čast i ključi,
Da svim vlada, svih bodri i uči.
Pri osvitku ovog slavnog goda
Sviet kršćanski u radosti pliva,
Divnog Lava u zviezde okiva;
Nit je igdje svjestnoga naroda,
Nit ugledna na avietu vladara,
A da njemu ne poklanja dara.
I nas evo ista miač kreće
Čedne sinke Franja Asižkoga,
Iz sredine Zadra bijeloga *
Ter uz pjesme i mirisno evieće,
Svi molimo Višnjeg kralja slave,
Da te dugo Bog poiivi, Lave!
Franjevaca na Dobrom, vlč. gg.: D.
Franjo Danko, O. Celestin Ozretić,
O. Martin Mikulić, D. Todor Pavli-
nović, D. Joso Nekić, D. Bartuo Aa«
tićević, D. Andro Lovrinčević, D.
Andrija Krinfokai, D. Petar Zlatar,
D. Ive Buzdon, O. Jure Samac, O.
Angjeo Cvitanović, O. Frano Jadrić,
0. Nikola Matas i č. gosp. Martin
P leti košić;
do konca lipnja 1893 : vlč. g. O. Mijo
Piešnjak, vlč. g. O. Josip Kitarović, i
, vlč. g. D. Niko Štuk;
do konca ožujka /893: vlč. gosp. D.
$imun Simunić ;
do konca g. 1892. preč. gosp. Dr. Stje-
pan VuČetić, vlč. g. D. Antun Matovac ;
do konca rujna g. 1892. vlč. gosp. D.
Jakov Ladavac.
0. g. M. M. — Stankovac — Naručenih
200 ar. trnžbica odpremismo Vam u
zatv. smotku u proš. subotu.
Č. g. D. B V. - Vrana — Jeste li
primili u redu V
C. g. dop. — Tratenik — U prvom
dojd. broju, bez plate dakako, jer za
dopiae u nas se neplaća nišu, nego
samo za oglase, zahvale i priobćena.
Srdačno otpozdravljamo !
C. g, V, — Hvar — Kako vidite drugi
Vas preteko. Inače bili bismo uvrstili
dragovoljno.
C. g. D S. P. — Bogomolja — Točno,
kako pišete. Uknjižismo i oglasit
ćemo kad nadodje red.
S harnosću pročitaamo one redke
na couponu, jer znamo, da su iskreni
i iz otačbeničke duše. Živjeli!
A. g. 0. B. D. — Odpremljeno sve u
reda.
C. g F. M. — Skabrnje. Takodjer.
C. g. 0. B. D. — Drašnice - I ob-
voje i tiskanice sve jur odpremljeno.
čč gg. O. R. i Ž. — Bar — Drago-
voljno odmah u dojd. broju. Živjeli!
č. g. Dr. J. — Beč — Obrnusmo već
današnjim brojem,
č. g. Dr. K. — Velaluka — (Jbrojismo
Vaa prvim ožujka. Molimo još 1 f.,
da godina bude ciela jer je poatom 8
na god. Živjeli!
č. g. 8. V. — Ježevići — Može ae ina
tri mjeseca. Šaljemo od danas. Zdravo I
0. g. T. — Nin — Mi primamo rado
vieati i dopise i od ne predbrojnika,
samo ako je dobrim naćelim na uhar.
^ Zdravo !
Č. g. B. —- Obrovac — Naručene obv.
^ i posj. primit ćete ovom istom poštom.
Č. g. M. M. — Zagreb — Naši se ra-
čuni podpuuo slažu. Podmireno do kon-
ca ožujka. Živjeli!
č. g. D, I. V. — Vrbnik —Dopire sve
do konca siečnjat. g. Srdačan odpoz-
drav!
č. hrv. Cit. — Trogir — Premetli ste
60 novč. te drugog polugodišta bit
će mirno su sama 3:50.
č. g. I. B. Pt — Belovar — I Vi 1 f.,
te za drugo polugodište dostajat će
sama 3 t.
č. g. D. J. M. — Novalja — Za naru-
Čbu. podmireno u redu.
č g. O. Š. B — Metkovići — Takodjer.
č. g 0. J. V. — Borovci — Takodjer.
g. 0, B. B. S — Konjic — Pred-
plata podmirena do konea lipuja.
Srdačno blagodarimo na popratnim
riečiraa i brataki odpozdravljamo!
... —O
E si junak usred burnog vieka,
U kom tvaraŠ neobična čuda,
Čovječanstvo štiteć od zabludfi,
Dajuć svakom spasiteljna lieka,
Grdjegodj pakost mir i ljubav ruje,
I zloduhatvo ljudsko družtvo truje.
Bratstvom bratiš i dobre i hude,
Učiš da se Boga neodmeću,
I da s pravdom sebi grade sreću,
I na tudje dobro ne požude,
I vladarske zauzpreže* sile,
Da s nepravdom nebi sagriešile.
Na te tvoje nauke i svjete,
Kim narode Tvoj veleum puti
Svemira se dusi klanjaju Ti,
K6 proročtvu Božje knjige svete,
I ko plovci zviezdi danici,
II ko aužnji avietlu u tavnici.
Primi, Otče, sa Jadranskog žala
Ovaj poklon 'ainovljeg nam hara;
Dok kličemo Bogu aa oltar&
Da te čuva povrh sviju jala,
Ter da držiš štit vjere u vlasti
Dokle svietske neukrotiš strasti.
sve hrvatske krajeve. 05i probu-
đenoga naroda uprte su u duševnu
naša prestolnicu. Misao narodnoga
sjedinjenja napreduje i jada se od
dana do dana. Ooa se posvuda is-
tiče kao onaj duševni motor, koji
rukovodi i zadahnjiva našu političku
borba.
1 slaveći naše duševne velikane
mi beisviestno isvršujemo njihov
veliki zavjet, izvršujemo njihovu za-
povjed, da ljubimo svoju otačbinu i
da radimo o njezinoj veličini i slo-
bodi.
ldimo dakle, Hrvati, u starosla-
vni hrvatski Dubrovnik, idlmo na
grob velikoga pjesnika, pod spome-
nik jednoga od najumnijih naših
predja. Tamo ćemo se okriepiti nje-
govim duhom i zavjeriti pod okri-
ljem svedjer živuće neumrle pro-
šlosti, da ćemo vazda ljubiti muče-
ničku otačbinu i svagda nastojati,
da radimo o njezinoj sreći i do-
brobiti.
Dan 26. lipnja neka bude opet
jednim danom naše sloge. Učinimo,
da bude upisan zlatnim slovim u
našu kulturnu poviest, da bnde dal-
nja stepenica u postizavanju najsve-
tijega cilja hrvatskoga naroda: slo-
bode, nezavisnosti i jedinstva hrvat-
skoga.
Prekovelebitski Hrvati
k nama.
f prigodom odkrića Gundulićeva
spomenika imati ćemo sreću vidjet
liepu kitu naše preko-velebitske bra-
će. U Zagrebu se ustrojio naročit
odbor, koji je razaslao sliedeći po-
ziv za putovanje:
Dne 26. lipnja ove godine odkriva
se spomenik najvećega hrvatskoga pje-
snika Ivana Oundulića u starosiavnom
Dubrovniku.
Na toj slavi treba da budu zastupani
Bvi hrvatski krajevi, da se što više uz-
veliča pjesnik velikan.
Eto prilike svakomu Hrvatu, da se
nadivi i krasnoj Dalmaciji a sve u što
kraćem vremenu i uz malen trošak.
U tu svrhu sastalo se više rodoljuba
u odbor, koji će najmiti jedan od naj-
većih i najudobnijih parobroda austrij-
skoga Lloyda na sedam dana.
U to vrieme prisustvovat će se slavi
u Dubrovniku, a na povratku razgledat
će se najznamenitiji krajevi i gradovi
Dalmacije, kao BoJca Kotorska, LoJcrum,
Spljet, Solin, Trogir, Šibenik i Zadar.
Na čitavom putu imat će putnici stan
i cielti obskrbu na samom parobrodu.
Cieli put amo i tamo po moru stoji
65 for. za jednu «sobu.
Prijave za put šalju se gosp. Franji
Arnoldu, predsjedniku hrvatskoga pje-
vačkoga saveza u Zagrebu, ili gosp.
Cezaru AkaUču ljekarniku na Rieci.
Tko hoće da putuje u slavni Dubrovnik
neka se prijavi najkasnije do 8. lipnja
o. god., te neka izvoli točno i jasno pod-
piaati svoje ime i poslati svotu od 35
for. jednom spomenute gospode. Ostatak
platit će se prije nego se zaplovi iz
Rieke.
Parobrod kreće iz Rieke dne 24. lip-
nja o. g. u 10. sati prijepodne, a vraća
»e na Rieku 30. lipnja na večer.
Ako ae do 8. lipnja ne prijavi do-
voljno putnika, vratit će se uplaćeni
novac strankam. Isto tako vratit će se
novac onim, koji bi se prijavili, pošto
bi sva mjesta bila na parobrodu za-
premljenft.
Potanji program puta dielii će se na
parobrodu.
Tko želi da sazna potankosti o pu-
tovanju, neka ae izvoli obratiti na koje
god hoće uredničtvo zagrebačkih dnev-
nika, ili na gg. Franju Arnolda, Frana
Folnegovića u Zagrebu ili na g. Cezara
Akačića na Rieci.
U Zagrebu 27. svibnja 1893.
Zagrebački gradjanski odbor za
putovanje u Dalmaciji
Drugi kateketski sastanak.
Primamo i veoma rado obielodanju-
jemo sliedeći poziv:
Mila bračo! Vritdni »udruzi !
Proma IV. rezoluciji prvoga javnoga
kateketskoga sastanka, obdržavana 24.
i 25. kolovoza god. 1892., koja glasi;
»Hrvatsko katoličko svećenstvo, saku-
pljeno na prvom općem kateketskom sa-
stanku u Zagrebu, uvidjajući potrebu i
korist kateketskih sastanaka, odlučilo je,
da se po mogućnosti svake godine drži
ovakov sastanak, i to svaki put u dru-
gom mjestu domovine", — zaključio je
podpiaani, od istoga sastanka izabrani
odbor u svojoj sjednici od 2i. veljače
t. g.: da će se drugi javni redoviti ka-
teketski sastanak držati ove godine dne
5. i 6. srpnja \ ali iznimice za ovu još
godinu opet u prestolnici našoj, u Za-
grebu, kako bi se tako ideja kateketskih
sastanaka odmah u postanku svome u-
pravo u središtu našega kulturnoga ži-
vota što bolje ukriepila i ukorjenila.
Ovdje priloženi program sastanka po-
kazuje taćnije način i vrieme sastanka,
kako i glavue predmete, o kojima će
se na sastanku raspravljati.
Ako je prvi sastanak bio potreban i
koristan, možemo za cieio reći, da ovo-
godišnji nije manje nuždan, niti će biti
manje plodonosan. — Ako je lanjski
sastanak razpravljao o pitanjima preva-
žnima po katoličko školstvo naše, po
kršćanski uzgoj mladeži naše: pretreai-
vat će ovogodišnji ne manje važne pred-
mete u pogledu kršćanskoga uzgoja i
kršćanske naobrazbe mladeži, kako Be
to vidi iz priložena programa. — Je li
lani valjalo da ne zaostajemo za kato-
licima inih zemalja u odlučnoj borbi za
konfesijonalnu katolička školu: treba
da nas ovogodišnji sastanak nadje još
složnije i oduševljenije na braniku za
svetu stvar, kadno se katolici druguda,
a poimenice u drugoj poli naše monar-
kije, još odrjesitije i življe bore i u
katoličkim sastancima i izvan njih, da
obezbiede katoličke svetinje u društve-
nome životu, napose na polju kršćanske
naobrazbe mladeži.
lmadu ii naši kateketski sastanci da
premoste jaz rnedjti svećenstvom i uči-
teljstvom našim, e bi se na njima i je-
dni i drugi u bratsko kolo uhvatili na
obranu kršćanske naobrazbe mladeži; a
ono valja da ovogodišnji i sve sljedeće
sastanke posietimo ne samo ne manji
na broju i manje oduševljeni, nego li
smo, Bogu hvala, posietili bili lanjski
sastanak, — već još i mnogobrojniji i
revniji iz svih krajeva i šire i najšire
domovine naše. — Uz to ne dvojimo,
da ćete nas i Vi, mila braćo Slovenci,
svojim posjetom još i veći na broju po-
častitij, nego li učiniste lane na našu
najveću radost i utjehu; a dao Bog, ter
i Bosna ponosna sa sestricom si Herce-
govkom na sastanku vjerno o bok stala
kršnoj seki Dalmaciji i ruke pružila
drevnoj Istri posestrimi: jer iata je na-
ma katolicima svrha, slični nas jadi ti-
šte; u svetoj slozi naša je jakost, ure
vnosti za slavu Božju i spas malenih
naša je pobjeda. Kad se braća bratski
slože, i olovo plivat može!! Je li Go-
spod Spas naš svojim učenicima obećao^
da će On biti usried njih, ako se ma-
kar i dvojica od njih slože u Njegovo
ime, a ono možemo to uporaviti i na
naš sastanak, gdje nas je toliko na o-
kupu, u Njegovo da što ime, t j. da
radimo za vječnu i vremenitu sreću Nje-
govih miljenika, omladine naše.
Pa s toga se Časti podpisani odbor
pozvati na ovogodišnji drugi redoviti opći
kateketski sastanak na 5. i 6. srpnja o.
g. dakle baš na Ćvrilovo u Zagreb svu
milu braću svećenike naše, ponajprije da-
kako mile sudrugove katekete, a onda
i svu ostalu braću, na pose braću u
duhovnoj pastvi iz svih krajeva naših.
Sveta brata Ciril i Metodije izprosili
od Boga obilan blagosov našemu djelu!
U to ime Bog s Vama do vidjenja!
U Zagrebu na dan presv, Trojice 1893.
Odbor za kateketski sastanak:
Predsjednik:
Cvjetko Rubeti6,
• prof, i kateketa kr. realke.
Odbornici:
Dr. Vjekoslav Homotarić, prof. i kate-
keta kr. realne gimnazije u Belovaru.
Stjepan Korenić, kateketa kr. žen. liceja.
Stjepan Vidmar, kateketa u ubožištu
na Josipovcu. Karlo Matica, prof. i
kateketa kr. muške učiteljske škole.
Stjepan Hartmann, kat. žen. učitelj, škole
u samostanu milosrd. sestara. Dr. Ivan
G'juranec, kateketa grad. niže djevo-
jačke škole.
Program
za drugi kateketski sastanak, koji će se
držati 5. i 6. srpnja 1893. u Zagrebu.
I. Dne 5. srpnja t. g. točno u 4 sata
poslie podne bit će privatni predhodni
dogovor, u kom će se razpravljati o
samom sastanku i izboru častništva.
II. Dne 6. srpnja t. g. počima javni
sastanak točno u 8 sati u jutro sa sve-
tom misom i zazivom „Duha svetoga".
IH. Poslie svete mise; a) Pozdrav
predsjednika odbora, b) izbor predsjed-
nika, podpredsjadnika i dvaju tajnika,
c) Izbor odbora, koji će do dojdućega
sastanka biti centrala, na koju će se
avi obraćati u školskim pitanjima.
IV. Razprava prve teme : Jesu ti po-
trebni i kaka treba pa budu uređeni
internati, da se u njima postigne valjan
uzgoj ?" Izvjestitelj; Dr. Ladislav Jam-
brekomć, kateketa kr. gimnazije za-
grebačke.
V. Razprava druge teine; „Kako da
namaknemo što zdravije, i što bolje štivo
hrvatsko j mladeži, napose odrasljjoj fa
izvjestitelj; Dr. Alojzije Homotarić\
profesor i kateketa kralj reaine-gimoa-
zije u Belovaru.
VI. Razprava treće teme : „ Važnost
prve izpoviedi i pričesti u pučkim škola-
maIzvjestitelj: Ivan Vučetić, kateketa
gradjanske škole u Ogulinu.
VII. Posebni predloži imaju se gotovi
donieti u predhodni dogovorni sastanak.
U Zagrebu na dan sv. Trojice 1893.
Odbor za kateketski sastanak,
Resolucije razposlai će se štampane
prije sastanka svim kateketama5 da ih
porazdiele medju ostalu braću svećeni-
ke. Na sastanak se poziv Iju svi katekete
srednjih, viših i nižih pučkih škola, pak
i sva ostala braća svećenici ciele naše
domovine. Sva gg. svećenici, koja žele
doći na ovaj drugi sastanak, biti poslie
kod zajedničkoga objeda i dobiti bez
platan stan, nujuljudnije se umoljavaju
da se izvole najkasnije do 25. lipnja t. g.
pismeno prijaviti profesoru i kateketi
Karlu Matici u Zagrebu.
T a ni o n j i ni a.
Vi% 26 svibnja.
„Virtu da istrice,
Che stuzzicato,
Si raggomitola
Di punte armato."
Dr. Narančin e comp. bella vragute
da su u „Viškoj cliquea da valja razu-
mjeli, oliš šio je, parerave, jedan po
šćetini u njoj svoj „figuria" upoznao,
dajući po ostale rdjavu manifestaciju sa
izrekom: pOgnun pensi per se... lTzeli
mrkvu za rodakvu, pa pored sušice ti
medici-neliečnici, Btali brižni da lieče
bolest žderulju. Tu izmislili večere, tu
pikate, te ih da gente che si rispetta
trivialnošću iz divljih tikvica začinili.
Rekosmo im: „Dužni s?e nam tisuću
fiorina i pletu" a oni: „Nije istina, da
smo vam mi pleuj dužni!"
„Ala čuda kršuijeh diploma.
Uz diplome jadnih patenata\ u brk
bi im Tantac ga Radeckim zapjevao.
„O la, a che giuoco bi giuoca?a nA
cotecio\* Sćetina bi sa filologičnom svo-
jom mudrošću. I budi mu, jer uza svu
mizeriju znanja, politične i jezične na-
obrazbe, uljudbe i taktike, što im se u
komunikatima 20 tekućega mjeseca Br.
40 „II Dalmata" zrcale, drugčijega u
spjeha u javnosti neće ni imati, pa da
bi i Matuzalemova godišta uhvatili. A
to je ono česa se membri del comitato,
unatoč svemu satiričnomu bodrenju na-
šega suborca gosp. Nike Bučića, i plašo.
Ako bilježka u hrvatskomu dobivena
od šćetine na „maturi stoji u odnosno-
mu razmjeru (barem će ovaj izražaj
razumjeti) sa ostalima, u njegovoj svje-
dočbi nanizanima, allora Addio V Acca,-
I dmm della Grusca*
Sada tomu ,,virtuosutt po stotinu puta
prosto, da družinici muzikalnim varija-
cijama zaskviče: „Diževo mi: Lezer,ca-
pir e poi šcriver. Quešta la že matema-
lica („col ritornello")... e nnca logica\u
„Non quis sed quid
Crkvene viesti.
Na 29 svibnja dosadašnji pro-
nancij u Beču stožernik Galimberti
bio je kod kralja u posebnoj udjenci,
a zatim su u njegovu čast kralj i
kraljica držali primanje u Dvoru.
* * *
Wiener Zeitung priobćuje naredbu,
koja nalaže, da se u bečkim pučkim
učionicam na početku škole ima svaki
dan upravit molitvu iz katekizma
Duhu Svetomu, a na početku svakog
novog sata iz molit Otčenaš i zdravu
Mariju i da se djeca imaju krstit
na glas (a ne kao što su Židovi
htjeli: muceč).
isti uredovni List donosi i drugih
pohvalnih vierskih odredaba.
* »
Zlatna ruža namienjena je ove
godine belgijskoj kraljici. Predat ee
joj taj odlični Papinski dar nuncij
u Bruselju naslovni nadbiskup ile-
rakleje mr. Francica ^ava.
Ruža nosi nadpis : Mariae Hen-
ricae Belgarum Reginae Rosam Au-
ream Leo XIII. P. M. U. D. D.
Anno M1)CCCXCIH.
Kako je poznato, belgijska je
kraljica majka kraljevne udove Ste-
fanije.
# * *
Na 29 proš. mj. bilo je kod Sv.
0. Pape 150 rusinskih hodočasnika.
Predvodio ih je Nadbiskup Sembra-
lovni
Govor što ž»a je Sv. 0, Pape dr-
žao rusinskim hodočastnicim, glasi:
Dilecti filii.
Undicjue ad Nos &f.fluente gratulatione
ob quinquenniuo» episcupatus decimum
divino munere exactum, et istam perli-
benter amplectimur quam detert hodier-
na die natio Ruthena Galiciensis caria-
sima. Vestrae officia pietatis, djlecti filii,
animum Nustrum euavius in eo tangunt
quod, Metropolita praeloquentc, effusa
cum gratia edsxi8tis, gerere Nos de re-
bus veatris paternam tutelam et singu-
lar em.
Mon pauca enimvero a Nobis, ipaa
delectat recordatio, in vestrum commo-
ne bonum sunt iampridem, Deo iuvah-
te, suscepta. lllud fuit praecipuum, ut
apud vos inclitum Oidinem Basilianum,
de maioribus vestris praeclare in omni
genere meritum, paene iaeentem erige-
reoaus, id cjuod sžudiose fecimus, explo~
ratissima spe. Nam, si quidem superiore
memoria, eo florente Ordine, tara felici-
ter ecclesia floruit vestra, huius profecto
virtutem eodem maxime praesidio refiei
atque ali oporčebat. Nunc autem laetari
licet de fructuum ubertate, quam inde
pulcherrimam, episcoporum ope, novimus
matureecere; ita ut ipsi3 epiacopis et
clero optimi ad varia munera iam prae-
sto sint adiutoren, plures aint deinceps
futuri.
Nos item posthaec, quo aptius animo-
rum salute pro amplitudine regionig es-
set consultum, novam Stanislaopoii epi-
scopalem sedem constituimus Novis-
Bime vero, ut teligionis catholicae bene-
ficia suis opportuniora temporibus gens
vestra omnis perciperet, Sjnodum pro-
vincialem, duubus ferme saecuiis inter-
rmasain, Leopoli habendam curavimus,
spectataeque prudentisie virum ad eam
Ipsi legavimus moderandam oblatas de-
nique ex utilitate vestra occasionea, nui-
las omnino dimisimus.
Consiliis vero curisque Nostris ne-
quaquam Ruthenos defuisse, fatendum
cum laude est; eosque maiore in diea
velle et animo et industria respondere
haec ipsa luculenter testatur peregri-
natio, ad sepulcrum Beatiasimi Fetri,
tamauam ad sacrarium fidei et chri-
stiani roboris firmamentum, vii tanta
suscepta. Vosmet, dilecti filii, ita modo
professi estis: quin immo quaedam ex
ore vestro obtemperandi alacritas emi-
cat, nihil ut ardentius expectare a No-
bis quam monita et praescripta videa-
mjni. — Est primum ad episcopos co-
hortatio Nostra, in re gravissima, quae
pastoralom sollertiam suopte iure de-
poscit; hoc est ut alumni Ecclesiae in
sacris seminariis perquam optime edu-
cantur. De sancta animornm cultura, de
ratione studiorum, singulariter de mo-
rum disciplina cogitare et providere ne
cessent; neque alios ad eam curam
praeficiant nisi qui cum sanae doctri-
nae iaude constantiam propositi vivi-
dumque sacerdotii spiritum in primia
couiungant. - Clero autem maiorem in
modum hoc voiumus commendatum, ut
obedientiam ad saeros Autistites, con-
cordiam inter fratres summopere obser-
vent. Obedientia et concordia si vige-
ant. facile et auctoritas cleri vigebit
eaiutaris in populo, et ea quae in ipsa
^nodo providenter decreta sunt vale-
bunt, atque etiam, quod optabile est,
dissirailitudines in caeremoniis non le-
gitimae, ac plus quam credi possit no-
siae, esoident et delebuntur, Diligentia
pari utiiem ad omnia pietatem sacer-
Ootalis ordo in populo accuret, neve du<
bitet a!iquos etiam exercendae pietatis
modos adhibere, usitatos latinis: ita enim
nec quidquam integritati graeci ip^orum
ritus demitur, at coniunctioni vero cum
ecclesia latina et romana plurimum sane
firmitatis accedet. Quam quidem benevo-
larn mentem et consensionem esse maxi-
mam cupimus inter utrumque clerum,
giaecum et iatinum; ut nempe, vocati
in sortern eiusdem Dominif eique uno
eodemque institato administrantes, mutuis
inter se coiant et adjuvent exemplia
sanctimoniae et caritatis. — Universug
autem popuius catholicam fidem sic re-
tineat, sic actione vitae honestet. ut bo-
num decet longe omnium praestantis-
simum; quae nos in eam rem subinde
tradimus documenta, ab episcopis reli-
giose accipiunt, sedulo exequantur: po-
ricula erroris omneaquecorruptelas caute
devitent: in quo ut prudentia pastorum
impigra evigiiet commonemus, ne ullis
hommum non catholicorum, insidiis li-
br^rum praesertim fraude, simplicium
creduiitas decipiatur. — Iam pauio lon-
giua, dilecti fiiii, sermo Noster excurrit :
in hoc ipso tameu aguoscito apostolicam
qua urgemar aoliicitudinem, non vestra
»olum eauaa sed aliorum complurium
quorum summa saius cura vestra ipsa
singulari moao videtur connexa. Nos
enim pariter atque Urbaous decesaur
Noster cuius insigne dictum coaimeuio-
rastiss omnino tore contidimus ut ex ar-
dore fidei integriaque moribus nationis
ruthenae vis mira eraanet, eas gentes
ahquando excitatura, quas ex proximo
onente iamdiu ad complexum suum Ec-
clesia romaua vocat, iuvitat. Hancspem
gratiaaimam Deo foveudam credentes,
raagnam Dei Genitricem cum Michaele
Archangelo et losaphato martyre com-
precamur, quorum patrocinio caelestis
gratia quotidie in vobis frugifera accre-
scat: sitque felix votorum auspicium ex
Apostolica benedictione, quum singulis vo-
bis, episcopis, clero, cuncta« nationi ve-
strae maxima caritate largimur.
Na 12 tek. sastaju se u Vercelliu
svih 19 Nadbiskupa i Biskupa Pje-
monta na konferencu, koja će trajat
četiri dana,
# » •
Sudac u Cikagu zabranio je izlo-
žbu u dneve svetačnel
* * *
(iSliedi dodatak),