lja, da su pače englezke čete otele Mah-
dievim četam četiri krupova topa. Pogi-
nulo je 24 engleza ; 142 bila su ranjena.
Neprijatelja da je poginulo do 900.
DOMAĆE VTESTI.
jstj^Bt dopisi.
Sa Velebita, na Kažimirovu.
Eto i sela ležeča na podnožju Velebita
dobiše poštu! Vele, ako nas ne varaju:
da „poštarskog ureda" neće biti, nego
da će u svakomu selu župnik prodavati
biljege — pred čijom kućom bit će po-
stavljena i skrinjica za listove — a li-
stonoša iz Obrovca ići će dva puta na
sedmicu dizati ih; te će prolaziti kroz:
Jasenice, Seline, Starigrad, Šibuljnu, Tri-
banj do Lisarice!
Neka! To je nami drago; ali bismo
voljeli, da nam je vlada, mjesto pošte,
poslala nekoliko vagana žita, ne bi li se
kako ove zime pf ehranili: da nepomremo
od gladi. Mi ne pitamo iz vrstna žita, k6 :
pšenice, raži, ječma, kukuruza, zadovoljili
bismo se i sa prostim, ma bilo ono i
sirkovo samo, da nam bude pun želudac.
Možda će se mnogi od štovanih čitatelja
ovome i začuditi, a i nasmijati, ali aa
im je biti u našoj koži, pak viditi: kako
se u Velebitu žive, suze bi ih oblile.
Što ćete ?! Vinograda neimamo ; oranice
ne posjedujemo, a livade nit za liek. U
stoki nazadica; u polju nerodica. Ono
malo kupusa, krumpira i repe, što na-
djemo: ili je gusjenica izjela, ilijepako
odrvenilo. Do sad smo se koristili i ne-
kako krpali gorom, a danas, blaženi lu-
gari nedadu. Uz to „porezi" i „prirezi"
našoj nezasitnoj obćini *) Obrovačkoj; pro-
sudite dakle kakvo ima bit naše stanje.
Nu nije nit ovdje sve. Imade još ne-
što: lugarija i kamatničtvo naš je zator
— ono nas je na prosjački štap šćeralo
tako, da su se neki već i seliti počeli.
Smiri obćinu, podmiri lugariju, plati
kamatnike: njima pune torbe, a nami
prazni džepi, deru nas na pasji opanak.
Ne obstoje uzalud one dvio pučke reče-
nice: „Dug ko postav Desničin" i „Da
nije nad Tulom <i) bure i u Obrovcu
Gjide 9) za nas bi dobro bilo". 4)
Ne priskoči li nam u pomoć onaj, koji
mora, mi propadosrno materijalno u pra-
vom smislu, a za materijalnim dolazi i
moralno; jer nas lupaju, štono je rieč:
i po samaru i izpod samara. Ej, jaoh
ti ga se magare tu, preko koga se konji
biju! Pravo je rekao veleučni d.r David
Starčević u sjednici od 22 prosinca p. g,
u Hrvatskom saboru: „ Iskreno vam ka-
žem, kad dodje sudnji dan, kad će Hr-
vati upoznati one, koji su ovo stanje
doveli nastati će škripanje zubi i jecanje
kakovog niti u Jeruzolimu nije bilo."
(vidi govor u „K. D." broj. 4.)
— jeka —
lzpod Svetog Brda, 27 veljače.
Mili Prijatelji, Silba.
Rado dočuh da tamo se radi o ustro-
jenju hrvatskog družtva. Evala vam ! Pri-
mili i družvena pravila. Citajuć ih uvje-
rili se da pravom tom družtvu bi nadje-
veno ime Bog i Domovina. Kad taj slav-
ni naslov pročitah, sietih se pograma
mile nam ,,K. D." Prijatelji neklonite
duhom, ter kako ona se bori za sveta
katolička i hrvatska prava borite se i vi
proti talijanštini koja je bila svladala Sil-
bom. Branite i njegujte hrvatski jezik;
da to družtvo vremenom nepostane koji
talijanski „Casino"; nek uvjek u dvora-
nah istog čuje se jedino milozvučni naš
jezik. Tebi brate, koji jedino radiš za
Boga i Hrvatsku, to na srdce stavljam.
Napried mladi sokole. Hvala Bogu nisi
osamljen. Premda vaš beg gleda širit
mržnju na sve što hrvatsko se zove, ipak
njegova zviezda je već na zapadu a sva
Silba je s tobom. Dosta bi ti bila ona
dva kremen poštenjaka Antona, koji sta-
lan sam da mnogo su prinesli za ustro-
jenje istog družtva. Vrlo mi je žao, da
nemogu sudjelovat svečanom otvoru istog
družtva, ali premda rad službe tielom
bit ću odsutan, duhom barem biti ću
prisutan. Prijatelji, izrazite i moju har-
nost vriednomu kapetanu Bogdaniću koji
badava poklanja njekoliko soba svoje kra-
sne kuće za prostorije istog družtva. Od
Boga mu nagrada, a od svih pravih Sil-
bljana vjekovječna uspomena. Napried da-
kle prijatelji, sa geslom Bog i Domovina.
K.
1) Čuo um govoriti od našega župnika: da
bi mogla biti naša većina u obćini; ali
fali rada.
2) Tulove grede nad Obroveem.
3) Neki vele, da je bio ovaj Gjula krčmar; a
neki, da je bio kamatnik; a n«ki, borme. da
je bio sudac. Tko bio da bio; derao je puk,
pak dosta.
4) Oru rečenicu, vele, da je isustio neki Ja-
seničanac pok. namjestniku Lazi Mamuli, kad ga
je ovaj, pri svomu dolazku u Jasenice, upitao:
„Kako stari ?u Tad da je u istiau živio u O-
brovcu napomenuti Gjule.
1 broj od prošastoga ponedjelnika bio
nam je zapljenjen! Ovaj put zapljenjena
je neka viest odnoseća na nekoliko re-
toitf „Kat. Dalmacije", koju smo mi zato
dotičnicim bili i obustavili, a pak nam
stigle tužbe jer retour ne bi napisan
od naših predbrojnika, nego od Po
tom smo nešto primjetili, što nam danas
nije dopušteno ponovit.
* * *
Dalmatinski zastupnici, koji su bili ne-
koliko dana kod kuće, vraćaju se opet u
Boč, da budu po svoj prilici na broju,
kad se bude razpravljao ovogodišnji pro-
račun.
* * *
Kako smo već bili javili u proračun
tek. god. uvršteno je i 210,000 fior. za
gradnju vojarna u Boki Kotorskoj. Pro-
računski je odbor odobrio ovu svotu i
zaključio da se ova svota ima protrošiti
do ožujka dojduće godine.
* * *
Primamo iz Makarske, da je pučanstvo
najvećim oduševljenjem dopratilo do pa-
robroda g. Kažimira Ljubića, koji se
dielio od rodnog grada, da se nastani u
Zadru. Glasba je udarala, a mužari gr-
mili, dočim je mladež pjevala davoriju
stranke prava: Živila Hrvatska i njezina
prava i t. d.
* * *
„ Sloboda" ukinuta. Jučerašnjom po-
štom nijesmo dobili obični broj Slobode.
Ako je vjerovati brzojavnim viestima
riečkih listova, državno odvjetničtvo u
Zagrebu na temelju zakona o tisku za-
branilo je da na dalje izlazi to glasilo
stranke prava. Žalostno bi bilo, da se
ova viest obistini; ali u današnjim okol-
nostima u Banovini mi se ni tomu ne-
bismo čudili. U ostalom uvjereni smo da
takove mjere neće pomoći mladoj vlada-
vini mladog bana Khuen-Hedervarya;
koji bi imao imati uvjek na pameti ono
staro političko načelo: nestvarajmučenika;
tim više što ova mjera nemože da po-
godi stranku prava, jer će se njezini pri-
vrženici, kako nas izkustvo uči, još većma
pomnožiti a vodje stranke znat će dosko-
čiti i ovim nevoljama svojom požrtvov-
nosti i svojim neumornim radom.
*
* *
Primamo sa ušća Zrmanje: Bit će
blizu godina, da sam javio u nekom
broju lanjske ,,K. D." kako ti nas amo
gule kamatnici; te ako se ne poprave,
da ću ih i imenovati. Čekao sam ih i
čekao, ne će li se pokajati svojih grieha
i poboljšati, ali uzalud: „Staro drvo
slomi, ne izpravi." Zao mi je očitovati
ih, ali ću morati, još za ovaj put uztrpit
ću se. Uz to danas evo imena onih
sela naše okolice, koji imaju sreću sa-
držati u sebi kamatnike, a ta su Obrovac,
Vinjerac i Smilčić-Novigrad.
* *
Izpod Velebita: Živili Sibljanski so-
kolovi! Evala; tako i treba! Dakako
nego: Bog i Hrvatska! Uztrajte u borbi,
pa će se Marinića kula i od sebe sru-
šiti. Vidi se, što može sloga. Ugledali
se u vas i ostali Hrvati po kršnoj nam
Dalmaciji!
Pa znati će crnih vrana jata,
Jošte da žive mili rod Hrvata.
mPodvelebitski stekliši"
*
* *
Urednik akademijskog rieČnika g. P.
Budmani premješten je s Dubrovačkog
na Zagrebački gimnazij (poznato je, da
došle g. Budmani imao samo dopust).
Tako će moć stalno radit okd hrvatsko-
srbskog riečnika.
* * *
Is Bosne. Dne 21 pros. povratio se
sa putovanja nadb. Stadler, te je bio o-
duševljeno pozdravljen na kolodvoru —
Družtvo neoskvrnutog Začeća u Beču
darovalo je župi Pećine 200 f., sestrama
presv. krvi u Nazaretu 300 fior., sestram
milosrdnicama u Travniku 400 fior., a
župi Varcar f. 400.
* * *
Napokon se „narodnjaci" u Zagrebu
složili glede novog lista, koji bi imao
zastupati nagodbenjačko-magjarsku poli-
tiku. Listu će biti naslov Ustavnost, a
izaći će prvim putom na 24 tek.
#
# *
Dobila. U Dubrovniku obitelj Puljezi
dobila je na ženevskoj lutriji 50.000 f.
*
# *
Ministar i ravnatelj ministarstva pravde
imenovao je bivšega bilježnika u Šibeniku
Franu Fenzi-a bilježnikom u Drnišu.
* *
Brzojavljaju sa Rieke dne 3 tek.: Ju-
čer nestalo je na pošti 20,000 fior. Novce
prodalo je riečko zastupstvo parobrodskoga
družtva Adrije. Zatvoren je poštarski či-
novnik imenom Mekinda.
*
* *
Ranjen. Na 21 veljače raniše u Sli-
vnici izpod Velebita nekog Mišu Miho-
vilovića: smirivši ga tane u jagodicu,
prodje kroz viliee i^ustavi mu se u vratu.
Vele, da je bio silovit, a i nokat.
* * *
Izvoz vina i idja. Prošastoga mjeseca
izvelo se iz Dalmacije što vina, što ulja,
skoro 40.000 hektolitara.
* * *
Obdaren. Piroteknik g. Rabiš dobio je
rad .svojih umjestnih vatara od crnogor-
skoga kneza bogato izradjenu uru sa
vrlo pohvalnim pismom.
mogu dobiti željeznice, kojima će uprav-
ljati magjarski ministar komunikacija, a
na kojih će se izvažati još preostatak
bogatstva domovine naše.
Na tih željeznicah, kao i na svih
drugih, biti će od predstojnika postaje
do poslednjeg čuvara sami Magjari; a bude
li gdje koji Hrvat i smješten, za nj će
se toliko znati kao da ga i neima, jer
će se jadan bojati i u družtvo med Hr-
vate stupiti, da mu nebude poći prije
dobe — na imanje.
Kakova će dakle korist nastati po naš
narod gradnjom željeznica, za koje Ma-
gjari projekte u svakom pogledu prave,
nije težko dokučiti. Žalostna prošlost i
izkustvo nam moraju već sad oduzeti
svaku nadu, da će gradnjom takovih že-
ljeznica Hrvatska procvasti; da će se u
njoj trgovina i blagostanje podići.
Pišu nam iz Ražanca: Čitamo u
„ Actum ofjicialitmi" broj 2 t. g. Zadarske
nadbiskupije — na talijanskom jeziku —
natječaj za stalnog župnika u ovom mjestu.
Od 2 listopada 1883 neimamo svojega
pastira, nego nas poslužuje iz Ljubca!
* * *
U Spljetu neće se osnovati gradjevno-
obrtn* učiona, jar je bečko središnje povje-
renstvo za obrtnu poduku odbile tu miso.
* * *
Supetar na Braču, 1 ožujka: Do malo
dana ostaviti će nas pristav ovog Suda,
g. Joso Radoničić, koji na vlastitu mol-
bu bi premješten u Spljet. Žalostnim
srdcem javljamo ovu viest, jer u g. Ra-
doničiću Supetar, pa i cieli Brač gube
poštena činovnika, vatrena rodoljuba. Prem
da nam je dakle težak ovaj gubitak, ipak,
budući tako odlučeno, nam ne ostaje
drugo već svim žarom naših srdaca uz-
kliknuti: s Bogom mili Radoničiću, Go-
spod te na dugo poživio i usrećio; sjeti
se kadkad onih Supetrana, s kojimi si ti,
poštenjače, dielio radosti i žalosti njihove.
* * *
Nova Presse doznaje, da će se do ne-
koliko dana sastati u Gorici, na talijan-
ikoj auatrijanskoj međji, mješovito povje-
renstvo u poslu ćozotskog ribarenja na
hrvatskim obalama jadranskoga mora.
Pressin izvjestitelj uvjerava, da su obe
vlade sklone, da treći odluči u poslu,
kad se nebi mogle sporazumjeti.
* * *
* * *
Riečkoj Bilanciji pišu iz Spljeta, da
se govorka o imenovanju sabor, podpred-
sjednika i predsjednika spljetskog sudišta
g. Kapovića na mjesto dvorskog savjetni-
ka. Na to da su pristali i dalm. zastup-
nici samo da odstrane g. Pavića, sada-
šnjega dvorskog savjetnika.
* * *
0 gradnji poznatih novih željeznici u
Hrvatskoj od strane magjarske vlade a
novcem krajiških šuma, „Sr. Hrvat" o-
paža puno pametno: „Nemzet" je pre-
kodravskoj čitalačkoj publici u napred
naviestio, da se po magjarskom mini-
starstvu za kumunikacije projektirane že-
ljeznice već mogu graditi; jer ima dosta
novaca u Hrvatskoj, odnosno ima bogatih
šuma, iz prihoda kojih dale bi se ne
samo željeznice, već nasipi, drumovi,
prokopi ponapraviti, a i u druge kulturne
svrhe bi se investirati dalo.
Krajiški narod zna sad samo to, da će
mu se željeznice njegovim novcem gra-
diti; zna i dobu kad će se gradnjom
započeti; ali koliko se novaca dobilo od
prodanih šuma i koliko će se ga još do-
biti, — to znadu samo Magjari, jer su
iz puke uslužnosti napram Hrvatom, da
ih tog nesnosnog tereta rieše, manipula-
ciju sa šumami u svoje čestite i vriedne
ruke preuzeli. Krajišnici neka veseli budu,
ako im što skorije bude zemljom jurio
vlak, na kom će iz daleka moći čitati
magjarske „Allame" i „Vušutake", —
i, a to je najvažnije, budu mjesto nje-
mačke komande, čuli milozvučnu ma-
gjarsku rieč u broju „poreza" i poma-
gjarenih štacija. Da; Krajišnici neka ve-
seli i radostni budu, što za svoje novce
* * *
Kvarner — II Quarnerći. Primamo
prri broj političkog lista sa Qvim naslo-
vom, koji će izlaziti, tako juV javismo,
dvaput na mjesec u Bakru, a stojati će
4 fior. na godinu. U Programu kaže,
da uslied premještaja „Slobode" u Za-
greb, lišeno je hrvatsko primorje, iztočni
dio Istre i kvarnerski otoci „srčana i
neustrašiva pobornika*, te s toga eto sad
Kvarnera, „da u ovih primorskih kraje-
vih nadomjestimo težki gubitak i nasta-
vimo apostolat Slobode." Mi želimo naj-
bolji uspjeh novomu poborniku hrvatske
misli. *)
* * *
Primamo:
P. N. Katoličkomu kleru Hrvatske!
Mislim, da sam po mogućnosti ure-
djenim I. tečajem koledara za kat. kler
Hrvatske ugodio braći u Gospodinu, nu
zajednička budi nam težnja, da II. tečaj
istoga bude što savršeniji. Želi li tko
od svećenstva počastiti koledar kojim
svojim člankom, to umoljavam članke
priposlati mi najzad do konca svibnja, a
Članci bili bi lih pastoralno-praktičkoga
sadržaja, i što kraći.
Ladjevac (Slunj), 1. ožujka 1884.
Gruber.
* * *
Kvarner pišuć o plienjenju hrvatskih
opozicijonalnih listova, zaključuje : „Neka
pliene tisak, nek pečate slog, neka gaz®
jasno slovo zakona, sve zaludu. Hrvatsku
miso neće moći zaplieniti i pečatiti, niti
orijaški njezin razvitak obustaviti."
* * *
SI. hrv. ak. zab. lit. Družtvo „Hrvat-
ska" u Gradcu slavit će na 8 tek. sve-
čanom sjednicom petnaestgodišnjicu svoga
obstanka sa sliedećim programom:
1. Proslov.
2. Gj. Eisenhut: Hrvati, pjeva zbor.
3. Osvrt na petuaestgodišnji rad i ži-
vot družtveni, čita g. Ivan Živić.
4. F. Herold: Ouverture iz opere „Zam-
pa" udaraju na glasoviru gg. M. Brever
i D. Bakarčić.
5. Vj. Klaić: Svraćafije, pjeva solo-
quartet.
6. J. Meyerbeer: Potpouris iz opere
„Hugonotti" gudi g. M. Neuberger, uz
pratnju glasovira.
7. Iv. pl. Zajc: „Pojmo pjesmu", pje-
va zbor.
Iz naklonosti prama družtvu sudjeluje
g. M. Neuberger.
* * *
Tiskarski jubilej. Dne 1 tek. slavio je
Tomo Žemlja,, tiskar u|tiskari „Narodnih
Novina" u Zagrebu petdesetogodišnjicu
svoga tipografskoga rada.
Tomo Žemlja rodio se godine 1814.
mjeseca prosinca od otca Josipa, posjed-
nika u Breznici, kotaru Radolcu u Kranj-
skoj. 5. veljače god. 1834. stupio je u
nauk u Novom-mjestu. Nu usljed zavla-
davše tamo pošasti umre njegov gospo-
dar prije nego li je mogo naš Tomo svoj
nauk dovršiti, te je bio prisiljen ili po-
svetiti se drugom zvanju ili otići u drugo
koje mjesto, da nastavi svoj nauk. On
odabere posljednje. Godine 1836 podje u
Ljubljanu u tiskaru Kleinmayerovu te na-
stavi svoj započeti nauk, gdje je i ostao
sve do godine 1844. Iz Ljubljane krene
u Grac, Beč, Opavu, Maribor pa opet u
Ljubljanu, gdje je svigdje više vremena
poslovao. God. 1855 dodje u Zagreb, gdje
je i ostao sve do danas.
prof. 0. Budmani. U odličnom književ-
nom listu njemačkom „Magazin fiir die
Litteratur des In- und Auslandes" napi-
sao je u zadnja dva broja dobro poznati
prevodilac jugo slovenskih narodnih priča,
Friedrich S. Krauss, članak o prvoj knjizi
Akademijskoga ili Daničićt va riečnika, u
kojem rad Daničićev prispodiblja sa rad-
njom svjetskih leksikografa, kao što su
Hinko Estienne, otac znanstvene leksi-
kografije, braća Griinmi, stvorci njema-
čkoga jezika, Littre, nenadkriljivi fran-
ceski leksikograf, te Bftthlingh i Roth,
pisci velikog sanskritskog riečnika. „Svima
tima, veli Krauss, dostojno se pridružuje
i Gj. Daničić. Radovi, kao jih proizva-
djaše ti veliki dusi, imadu istu onu ne-
izmjernu važnost i isti značaj na polju
jezikoslovja, što ga ima primjerice St. Got-
thardski prokop na polju tehnike. Naš viek
nije samo viek odkrića i iznašašća, nego
je u najboljem smislu rieči takodjer viek je-
zikoslovlja." Za tim pripovjeda pisac u
svom članku u kratko život i ostali rad Da-
ničićev, a onda je radilo oko njega, dok
se je došlo do toga, da se da ciela prva
knjiga. Na jednom mjestu veli: „Ono, što
je u Daničićevu riečniku, nije mrtva masa,
mrtav kapital, nego je bistra i jasna struja
svjetla, koja nam dopušta, te možemo
razgledati sve djelove i sve strane pro-
šloga života jugoslavenskoga (t.j. hrvatsko-
ga ili srbskoga), koji je neobično obilan i
bogat svojim nastojanjem i svojim raz-
vitkom „•
* * *
Ovdješnje znanstveno družtvo vojničko
imenovalo je, piše „0. D.u, svojim začast-
nim članom gosp. dvorskoga savjetnika
Alfonsa Pavića plemića Pfauenthalskoga.
* * *
Uredovni list dalmatinske vlade piše:
Obzirom na to, da su mnoga mjesta po
Dalmaciji oskudna pitnom vodom, što
štetno djeluje na zdravlje stanovnik! i o-
tegotuje odgojivanje marve, preuzvišeno
ministarstvo, ima tomu nekoliko godišta,
podjeljuje državne podpore obćinama koje
ih zapitaju, da grade po primierku mini-
starstvom potvrdjenu lokve uz pridružena
čistilišta za vodu i studence po onim
mjestima njihove okolice, koja su loše
oskrbljena pitnom vodom.
Takove su lokve već zgradjene u Ru-
dinam, Novoselim, Slivnom, Šalim, Po-
poviću, Zapujanim i inim mjestima, i sada
se još nekoje grade, na pr. u Božavi,
Drinovcim i Selcima. Od skora je mini-
starstvo udielilo za lokve koje se imaju
još graditi ove podpore: u Dugopolju f.
1000, u Krstaticam f. 800, u Banićim
f. 800, u Ljubavcu f. 800, u Stanim f.
800, u}s. Nedjelji f. 800, u Žednom fior.
350. Zapitane su od preuzvišenoga mi-
nistarstva podpore za gradnju lokava u
Lečevici, Mirilovićim, Miln >j, Silbi, Bio-
gradu i Zaglavi. Još se čine predbježni
izvidi u Barbadn na Rabu, Kalim, Lu-
koranu, Supetru, Kliševu, Lastovu, Dr-
veniku, Mljetu, Velompolju, Vinjevu, itd.
U ostalom scienimo našim dugom dodati,
da Zttmaljski Odbor pomaže obćinama grad-
nju rečenih lokva doznačujući i ono pod-
pore iz zemaljske zaklade.
Po mjestima gdje bi se po zemljoslov-
nom sastavu podanka imala naći vodene
žice u nekoj dubini pod zemljom, poku-
šati će se unapred izdubljivanje stude-
naca, kojih je voda doisto bolja nego ona
iz Čatrnja.
Lunedi 3 corrente, ricorrendo il sesto
compleanno delF ineoronazione di Sua
Santita Leone XIII a Sommo Pontefice,
la locale Societa Cattolica, in quella mat-
tina alle ore 7 i/2, fece celebrare nella
Chiesa della Beata Vergine del Castello
nna santa Messa solenne, a cui i suoi
membri si accostarono alla santa Comu-
nione ; indi segui 1' luno Ambrosiano col-
1' esposizione e benedizione del Santissimo
Sacramento, in rendimento di grazie a
Dio per si segnalato beneficio, e pella
ulteriore lunga conservazione d'un Pon-
tefice quanto sapiente altrettauto strenuo
difensore della Chiesa Cattolica.
Dopo la funzione fu poi spedito al
Santo Padre il seguente telegramma:
* • *
Akademiski rječnik hrvatskoga ili srb-
skoga jemika. Izašo je peti svezak ovog
monumentalnoga djela, koje sad uredjuje
i) U programu „Kvarnera" imaju sliedeće rieči,
koje nemožemo smatrat nego k6 lapsus ca-
lami. Kaže se naime: „stranka prava smatra
Ražu granicom izmedju Italije i Hrvatske"!!!
Po tom stranka bi prava priznavala k& dio
Italije skor* svu Istru! onu Istru koja je naša
koliko god sami kvarnerski otoci! N«. Istra
nit je nit će ikad bit po pravu talijanska. Uredništvo.
Papa Leone XIII.
Roma.
Stamane con Messa e Comunione que-
sta Societa Cattolica ringrazio Dio pel
sesto compleanno del Vost.ro Pontificato,
pregandoLo conservarVi lungamente per
difendere la Sua Chiesa. — Implora be-
nedizione
Buzzolich Presidente.
A cui la sera del 4 corrente pervenne
la seguente risposta telegrafica:
Signor Buzzolich.
Zara.
II Santo Padre, ringraziando cotesta
Societa Cattolica per la testimonianza di
filiale ossequio, ne benedice tutti i com-
ponenti.
L. Cardinale Iacobini.
5J DIE EOTHE STEKN-LINIE"
jedina je plovitbakoja iz _A,n.torfe (Anversa) polazi uprav-
no u New-"3Tork nedotaknuv se nijedne tuđje medjutonje luke.
Put iz ANTARFE (Anverse) put NEW-YAEK ili FILA-
DELFIJE kraći je za 245 milja no preko Hamburga, a 235 milja kraći nego
preko BREME s toga se prosiplje i novaca i vremena, ako se putujuć
iz Austrije odabere koja druga luka za mjesto odlazka ; obično i ljudi
koji stanuju u ZEiJ^Il^BTT^G-TT i BZELiEIMU radje podju
željeznicom do ^.isr VIB^SIE. da se neizlože pogibelji putovanja
po sjevernom moru. Pogled na kojimudrago zemljovid Evrope po-
tvrdjuje istinitost mojega navoda.
Svaku daljim obaviest daje g-ra/tis „bureau" za svietski promet
-^.raaold ZEBelf, Wian, (Beč)
Kotovratring. Pestalozzigasse I.
ili iz ljubav
Gosp, Anton Mate Smirčić u Malom Lošinju
Bibita gradevolissima ušata tanto pura, che ali' acqua, eafte, vino, brodo. Combatte con imman-
cabile effetto le t'ebbri inter-
mittenti, i mali di stomaco, il male
di capo, 1' ipocondria, i vomiti, nau-
see, male di mare, diarree, eecita
I1 appetito ed e vermifugo e anti-
colerico.
II Krka e composto di erbe e
radici Dalmate fornite di virtu sa-
lutari che allignano presso la mon-
diale cascata del Fiume Krka vi-
dno a Scardona, ove tu premiato
con Medaglia d1 oro in quella pri-
ma Esposizione Nazionale,
di
Antonio Cosmacend
ZARA
&4 Ci rt
3 s
® V * ' ti a« n -3 Ot
U m
O <3
Stog «
5 VI"
<o a a*-:
R 3 r ca p ! - ođ g I c3 a t«-2 O p «j
• >-0 ?r:
2
I. R. Fornitore
della
SOVRANA CORTE D'AUSTRIA
PRSMIA ro
in diverse esposiziom
Pivo je veoma ugodno mio da
se cielo pije, bilo da se vodni, ili
da se u kavi, u vinu, u juhi labi.
Nedvojbenim, uspjehom ubija groz-
nicu želudčane bolesti, glavobolju,
hipokcndriju, podvijanje, bljuvanje,
lijavicu, potiče kus. Djeluie korist •
no protiva crvim i proti kratelui.
Ovo je pivo sastavljene iz po-
kupljenih Dalmatinskih li !nnosn\
trava i korjena, koja rastu gla-
sovitog vodopada rieke Krke pokraj
Skradina, gdje je bilo obdareuo zlat-
nom kolajnom prigodom prve na-
rodu.- IzIožok. držan- ^odiu-i 1S7o.
Prezzo per 1 tiasca di 1 lit. f. 1 - 2>>
„ . „ ll2 . .
„ 1 , „ 1 l'l ti - —: 4U
I rivenditori avranno il rispettivo
seonto.
atolička Hrvatska
mom mmmhZ^mJSmmbrnim&a irabftei mThm
XX ZJLID'JEtTT
Prima i uz najsolidniju i hitriju radnju
i vrlo umjerenu cienu opravlja tiskanje sva-
ko vrstnih djela il listova na hrvatskom je-
ziku al jedino latinskim slovima.
Do malo vremena bit će sgotovljene sve
potrebitije tiskanice za naše župnike, kao i
tiskanice za naše učitelje; i obćine, a to
sve po svjetu vrstnih osoba, vještih ruko-
vodjenju dotičnih posala, i po najnovijim
propisim i zahtievim.
Uprava Katoličke Hrvatske tiskarne nada
se, da će ju slavno obćinstvo častit mno-
gobrojnim naručbam, sigurno, da će tiem
rodoljubno postupat, jer će tako podupriet
obstanak i razvitak ne kakvog pukog obrta
il spekulacije, nego zavoda kojemu lebdi
pred očima uzvišeniji cilj i kojemu je naj-
prva miso i poglavita želja: koristit kato-
ličkoj vjeri i hrvatskoj domovini, jedinim
zviezdam prehodnicam ovoga Lista i ove
Tiskarne.
Uprava „Katoličke Hrvatske tiskarne".
w
3Trancesco Rossi
Via S. Catterina presso la Piazza
dei Signori in Zar a.
Porta a conoscenza del Reverendissimo
Clero, che confeziona cappelli a tre lumte
per sacerdoti e chierici. Essi sono di sete
di primissima qualita, morati e lucidi, a
d1 una leggerezza sorprendente., Le cube
e le ali di ogni cappello sono tagliate
tutte di un pezzo, senza le solite ag-
giunte. Le guarnizioni in cordelle sopra-
line. Le forme modernissime, ovvero se-
condo il campione, clie desidera ogimno,
e che deve presentare.
E tali cappelli egli da pel tenue prezzo
di fiorini 5 per chierici (con forme piu
piccole), e per cappelii dei sacerdoti (con
forme piu grandi) di fiorini 6.
• Od davna osiećivanoj osku-
dici glagolskih misala glede
novijih svetaca i svetica do-
skočili su svake hvale vrie
dnom požrtvonovsti velezasliiž-
ni 00. Tretoredci, dav tiskati
na svoje troškove Prilog sta-
rinskim našim Misalima. I o-
va se za glagolaše prepotre-
bita knjiga može nabavit (uz
cienu od f, 2) kod uprave
„ Katoličke Dalmacii e a.
:
: • : :
Novajliijam u glagolskom Mi-
salu neobhodno je potrebit gla-
j| golski Canon Missae, tekan
n naročito u Rimu na troškove
H
Jf „Katoličke Dalmacije", uži-
H voj želji i namjeri da oIakoti
J| i podupre širenje glagolskog
bogoslužja, ove dragociene sta-
ji rinske naše povlastice. „Ca-
nonft je tiskan na tvrdoj har-
K tiji ukusnim crnim i crvenim
H slovima. Može se nabaviti kod
J| uprave „Katoličke DalmacyV.
^ Ciena je ustanovljena na 50
n., a za siromašnije župnike
i za klerike na samo 30 n.
Tko odjednom naruči 10 iz-
tisaka dobiva 1 iztisak m dar.
a- 3HCL o
JEDANPUT
nuđja'se ovako dobra sgoda, gdje se može
vrstna ura za POLOVICU ciene nabaviti.
VELIKA
Na čitavim europskom kontinentu nastali politički odnošaji nijesu
ni Švicarsku mimoišli, što je povodom znatnomu izselivanju radnika,
uslied česa je uzdrman obstanak tvornica. Tako je i prva i najznat-
nija tvornica ura, koju mi zastupamo, za sadti zatvorena, te nam je
povjerena prodaja njezinih tvoriva. — One tako zvane Washi ng t o n
žepne ure najbolje su ure ovoga svieta, izvanredno elegantno gra-
virane i vezene, i po amerikanskom sustavu napravljene.
Sve su ure na sekundu repasirane, i mi jamčimo za Svaku
uru 5 go dina. •
Za dokaz sigurna jamstva i stroge solidnosti obvezu-
jemo se ovim javno, da ćemo svaku uru, koja nije
volji, natrag uzeti i'izmieniti:
1000 žepnih remontoir-ura, navijaju se bez ključa, s kristalnim
zaklopcem, izvanredno točno na sekundu regulirane, izim toga novim
načinom elektro-galvanički pozlaćene, s lancem, medaljonom itd., pri-
je for. 25, sada komad samo po for. 10.20.
1000 krasnih ura na kotvii od nikel srebra, na 15 rubina, e--
mailovanim kazalom, s kazalom za sekunde, kristalnim plosnatim
staklom, prije for. 21, sada samo po for. 7:25, sve na sekundu re-
pasirane. . • ."
1000 ura na vreteno (valjak) s izvezenim zaklopcem od; njkeli
srebra, kristalnim plosnatim staklom, 8 rubina najfinije Repasirane,
slancem, medaljonom i kutijicom od baršuna, prije for. 15 , sada ko-
mad samo po for. 5:60.
1000 ura na kotvu (sidro) od čistog 13-lotnog srebra, po c-
kr. puncovnom uredu pregledane, na 15 rubina, osim toga električki
pozlaćene, najfinije regulirane. — Ove su ure prije 27 for. stajale, a
sada stoje samo for. 11: 40.
1000 Washington remontoir ž»pne ure od pravog 13-Jotnog
srebra, po c kr. puncovnom uredu pregledane. Jamči se, da su naj-
točnije na sekundu repasirane, nutrnje sastavine od nikla, te ov e ure
netrebaju nikada popravka. Ovakova ura stajala je prije 35 for., a
sada se dobiva za nevjerojatnu cienu od 16 for. Osim toga dobije sa
uz uru badava lanac, medaljon, kutijica od baršuna.
100o pravih zlatnih ura za gospodje s 10 rubina, prije 40for.
sada 20 for.
1000 remontoir-ura od pravog zlata za gospodu ili gospodje
prije 100 for. sada 40 for.
650 ura budilica, sa spravom, koja jako udara, najfinije regu-
lirane,, takodjer prikladne za pisaće stolove, prijo 12 for. sada samo
4 for. 80 n. vč.
650 ura s njihalom, u najfinije izradjenom visokom gotičko
ormariću, navijaju se svakih 8 dana, najtočnije na čas regulirane, iz-
vanredno liepe i impozantne. — Pošto ovako va ura još i nakon 20
godina dvostruku vriednost ima, ne bi smjela faliti u nijednoj kući,
osobito Sto je ovakova stvar ures sobe. Ove sil ure'prije stajalo-po
35 for., a sada pako iznimno samo ,15 for. 75 novč.
Kad se naručuju uro sa njihalom, treba kaparu položiti
Adresa:
Kazprodaja ura. '
Tvornica mira. JPh. Fromma,
Beč, II. Obere Donaustrasse 107i
D. Ivo Pradan vlastuik, izdavatelj i odgivirai urednik Brzotiskom katoličke hrvatske tiskamo
T7\ G-otsIkca-
Lutrija na novac.
Samo jedno vučenje.
GLAVNI SGrODITCI
1v£. 50,000
M. 20,000
M. 10,000
6.100 sgoditaka u iznosu od M.
185,040. Ciele originalne srećke komad po
2 fior. dok je zalihe, dobiva sekod„Haupt-
lotterie-Collection" CARL ANDING IN
GOOTHA.
Sgoditci biti će izplaćeni u gotovu bez
odbitka, umah poslie vučenja.
Osim toga dobivaju se u istoga sve
njemačke državne srećke, kao Kgl. pruske,
saske, braunšveigske i hamburške uz pr-
vobitnu cienu, bez svakog doplatka.
Francesco IFtossi
Via S. Catterina presso la Piazza
dei Signori in Žara,.
Porta a conoscenza del Reverendissimo
Clero, ehe confeziona cappelli a tre nunte
per sacerdoti e ehierici. Essi sono di seta
di primissima qualita, morati e lucidi, e
d' una leggerezza sorprendente. Le cube
e le ali di ogni cappello sono tagliate
tutte di un pezzo, senza le solite ag-
giunte. Le guarnizioni in cordelle sopra-
fine. Le forme modernissime, ovvero se-
condo il campione, che desidera ognuno,
e che deve presentare.
E tali cappelli egli da pel tenue prezzo
di fiorini 5 per chierici (con forme pift
piccole), e per cappelli dei sacerdoti (con
forme piu grandi) di tiorini 6.
Pozo rll
Uljena Slika
Zadnji časovi u tamnici okovani
Ban Petar Zrinji i Frankopan po
originalu.
Ogromne veličine sa 5" širokim zlat-
nim ili crnim okvirom može se naručit
kod mene u Belovaru I. B. Pećar il
mojeg zastupnika Viktora pl. Cerić u
Kraljevici (Porto Re). —
Slika stoji u gotovu 12 fior.
av. uz četiri mjesečne obroke 14
fior. av.
Katolička Hrvatska
ul Z-AJDIE^TT
Prima i uz najsolidniju i liitriju radnju
i vrlo umjerenu cienu opravlja tiskanje sva-
kovrstnih djela il listova na hrvatskom je-
ziku al jedino latinskim slovima.
Do malo vremena bit će sgotovljene sve
potrebitije tiskanice za naše župnike, kao i
tiskanice za naše učitelje; i obćine, a to
sve po svjetu vrstnih osoba, vještih ruko-
vodjenju dotičnih posala, i po najnovijim
propisim i zahtievim.
Uprava Katoličke Hrvatske tiskarnenada
se, da će ju slavno obćinstvo častit mno-
gobrojnim naručbam, sigurno, da će tiem
rodoljubno postupat, jer će tako podupriet
obstanak i razvitak ne kakvog pukog obrta
il spekulacije, nego zavoda kojemu lebdi
pred očima uzvišeniji cilj i kojemu je naj-
prva miso i poglavita želja: koristit kato-
ličkoj vjeri i hrvatskoj domovini, jedinim
zviezdam prehodnicam ovoga Lista i ove
Tiskarne.
Uprava „Katoličke Hrvatske tiskarne".
mm-*
Nijedan trgovac nešalje svoju robu kao
ja: bez pouzeća, carinjeno i franko, te
uzimljem svo na rnoj trošak natrag, što
nije za 50—100°10 jeftinije no drugdje.
Da uebi to istinito bilo, morao bih ja
velike štete nositi.
Cey!on i Goidjava kava,
kilo po 1 fr. 45 nvč.. nadalje: čaja, čo-
kolade i južnog voća uz vrlo jeftinu cienu.
Imadem jošte SREBRENIH REMON-
TOIR-SATOVA po 11 fr. 50 nvč. a bu-
dilica po 3 fr. 50 nvč. na zalihi. —
Platež od jedan do uva mjeseca po
primitku.
Adolf Lambert,
Beč, 1 Rotheuthunnstrasse, 19.
S 3GC1* O
JEDANPUT
nudja se ovako dobra sgoda, gdje se može
vrstna ura za POLOVICU ciene nabaviti.
VELIKA
m
Na čitavem europskom kontinentu nastali politički odnošaji nijesu
ni Švicarsku mimoišli, što je povodom znatnomu izselivanju radnika,
uslied česa je uzdrman obstanak tvornica. Tako je i prva i najznat-
nija tvornica ura, koju mi zastupamo, za sada zatvorena, te nam je
povjerena prodaja njezinih tvoriva. — One tako zvane Wash in g t o n
žepne ure najbolje su ure ovoga svieta, izvanredno elegantno gra-
virane i vezene, i po amerikanskom sustavu napravljene.
Sve su ure na sekundu repasirane, i mi jamčimo za svaku
u r u 5 g o d i n a.
Za dokaz sigurna jamstva i stroge solidnosti obvezu-
jemo se ovim javno, da ćemo svaku uru, koja nije po
volji, natrag uzeti i'izmieniti:
1000 žepnih remontoir-ura, navijaju se bez ključa, s kristalnim
zaklopcem, izvanredno točno na sekundu regulirane, izim toga novim
načinom elektro-galvanički pozlaćene, s lancem, medaljonom itd., pri-
je for. 25, sada komad samo po for. 10.20.
1000 krasnih ura na kotvu od nikel srebra, na 15 rubina, e-
mailovanim kazalom, s kazalom za sekunde, kristalnim plosnatim
staklom, prije for. 21, sada samo po for. 7:25, sve na sekundu re-
pasirane.
1000 ura na vreteno (valjak) s izvezenim zaklopcem od nikel
srebra, kristalnim plosnatim staklom, 8 rubina najfinije repasirane,
slancem, medaljonom i kutijicom od baršuna, prije for. 15 , sada ko-
mad samo po for. 5:60.
1000 ura na kotvu (sidro) od čistog 13-lotnog srebra, po c.
kr. puncovnom uredu pregledane, na 15 rubina, osim toga električki
pozlaćene, najfinije regulirane. — Ove su ure prije 27 for. stajale, a
sada stoje samo for. 11: 40.
1000 Washington remontoir žepne ure od pravog 13-lotuog
srebra, po c. kr. puncovnom uredu pregledane. Jamči se, đa su naj-
točnije na sekundu repasirane, nutrnje sastavine od nikla, te ov e ure
netrebaju nikada popravka. Ovakova ura stajala je prije 35 for., a
sada se dobiva za nevjerojatnu cienu od 16 for. Osim toga dobije se
uz uru badava lanac, medaljon, kutijica od baršuna.
100o pravih zlatnih ura za gospodje s 10 rubina, prije 40 or.
sada 20 for.
1000 remontoir-ura od pravog zlata za gospodu ili gospodje
prije 100 for. sada 40 for.
650 ura budilica, sa spravom, koja jako udara, najfinije regu-
lirane, takodjer prikladne za pisaće stolove, prije 12 for. sada samo
4 for. 80 n. vč.
650 ura s njihalom, u najfinije izradjeuom visokom gotičko
ormariću, navijaju se svakih 8 dana, najtočnije na čas regulirane, iz-
vanredno liepe i impozantne. — Pošto ovakova ura još i nakou 20
godina dvostruku vriednost ima, ne bi smjela faliti u nijednoj kući,
osobito što je ovakova stvar ures sobe. Ove su ure prije stajale, po
35 for., a sada pako iznimno samo 15 for. 75 novo.
Kad se naručuju ure sa njihalom, treba kaparu položiti
Adresa:
Razprodaja nra.
Tvornica ULra. Fromma,
Beč, II. Obere Donaustrasse 107.
Bibita gradevolissima ušata tanto pura, che ali1 acqua, calfe, vino, brodo. Combatte con iminau-
cabile effetto le febbri inter-
mittenti, i mali di stomaco, il male
di capo. 1' ipocondria, i vomiti, nau-
see, male di mare, diarree, eccita
I' appetito ed e vermifugo e anti-
colerico.
II Krka e composto di erbe e
radici Dalmate fornite di virtii sa-
lutari che allignano presso la mon-
diale cascata del Fiume Krka vi-
tino a Scardona, ove fu premiato
con Medaglia d' oro in quella pri-
ma Esposizione Nazionale.
di
ftntonic Cosmacendi
ZARA
it»S
M
11
m
m
m
Fornitore
della
SOVRAHA CORTE D' AUSTRIA
PREMIATO
in diverse esposiziom
Pivo je veoma ugodno, bilo da
se cielo pije, bilo da se vodni, ili
da se u kavi, u vinu, u juhi rabi.
Nedvojbenim uspjehom ubija groz-
nicu želudčane bolesti, glavobolju,
hipokendriju, podvijanje, bljuvanje,
lijavicu, potiče kus. Djeluje korist •
no protiva crvim i proti kratelju.
Ovo je pivo sastavljeno iz pre-
kupljenih Dalmatinskih liekonosnih
trava i korjena, koja rastu kod gla-
sovitog vodopada rieke Krke pokraj
Skradina, gdje je bilo obdareno zlat-
nom kolajnom prigodom prve na-
rodne Izložbe, držane godine 1875.
Prezzo per 1 fiasca di 1 lit. f. 1:20
,1 „ „ li2„ „ —:60
„ 1 „ „ ll4„ „ —:40
I rivenditori avranno il rispettivo
seonto.
,,DIE EOTHE STEEN-LINIE."
jedina je plovitbakoja iz _A.:rx-tor£e (Anversa) polazi uprav-
no u Ne w - "5T o r k nedotaknuv se nijedne tud je medjutonje luke.
Put iz ANTARFE (Anverse) put NEW-YARIv ili FILA-
DELFI JE kraći j e za 24 5 milj a no preko Hamburga, a 2 3 5 milj a kraći nego
preko BREME s toga se prosiplje i novaca i vremena, ako se putujuć
iz Austrije odabere koja druga luka za mjesto odlazka ; obično i ljudi
koji stanuju u HZ^nVCETJ^O-TJ i IBIE^IEIM:! radje podju
željeznicom do ^ll^T'VIEIR.SIE, da se neizlože pogibelji putovanja
po sjevernom moru. Pogled na kojimudrago zemljovid Evrope po-
tvrđjuje istinitost mojega navoda.
Svaku daljnu obaviest daje g-rettis „bureau" za svietski promet
-^rrLolđ. lESeif, TT^ien, (Beč)
Kolovratring. Pestalozzigasse I.
ili iz ljubavi
Gosp. Anton Mate Smirčić
u Malom Lošinju
D. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Brzotiskoni katoličke hrvatske tiskarne.
* * •
Prigodom proslave na uspomenu gla-
sovitoga dubroveanina Rugje Boškovića,
obćinsko opraviteljstvo u Dubrovniku,
dalo je na sugrađjane sliedeći proglas :
Gradjani!
Dne 13 februara o. g. vrši se sto go-
dina od kada je umro glasoviti sin na-
šega Dubrovnika
RUGJE BOŠKOVIĆ
dika i ponos ne samo svojega rodnoga
grada, nego i eielog našega naroda, onaj
Bošković, koji je svojiem neumrliem dje-
lima mnogo doprinio slavi Dubrovnika.
Tom prigodom proslaviće se njegova
uspomena na ovaj način:
I. U subotu 12 februara u večer otvo-
riće se svečanost razsvietljenjem grada i
muzikom.
IL U nedjelju 13 februara oko 10 ura
iz jutra proći će sve škole, braće i Du-
brovačko Radničko Družtvo kroz grad
nakićen zastavama, noseći lovor-vience
u Gospu, da ih polože pred Boškovićev
spomenik. Tu će biti prigodna besjeda,
zatim će se pjevati misa, "koju će služiti
Presvietli Biskup.
III. U ponedjelnik 14 februara ostat će
grad nakićen preko eielog dana, a u ve-
čer na 6 ura držaće se svečana akade-
mija u crkvi Jezuvita.
Gradjani! Poznajući dobro vaša ro-
doljubna ćustva, Obćina ne cieni da vam
treba preporučiti da se zauzmete s vaše
strane da ova svečanost bude što sjaj-
nija. Svi ljubite naše svete uspomene i
s toga ćete se rado odazvati želji Obći-
ne i nastojati da svi doprinesete obćemu
veselju.
U Dubrovniku, dne 9 februara 1887.
Načelnik
De Omili.
vatskom jeziku. Ufajmo u nove izbore,
pri kojima nemamo osvrćati se na ne
liepe osobne zadjevice, već gledajmo
osvjetlati svoje lice, da se izkažemo pravi
potomci naših velikana Hektorovića, Lu-
čića, Božićevića, Gazzara itd.
Hvaranin.
* * *
Na slavi Boškovićevoj u Zagrebu bili
su prisutni glasoviti arkeolog Huufalvv,
g. Celori u ime grada Milana i prof.
Valjavec u ime „Slovenske Matice."
* * *
Disertaciju u slavu Rugje Boškovića,
preko svečane, akademije u Zmajevićevu
Zavodu u Zadru, čitao je veleuč. Isuso-
vac 0. Iv. Krst. Dionisi. Željeti bi bilo,
da ova krasna disertacija ugleda svjetlost
na našem jeziku. U govoru 0. Dionisi
potaknuo je predmet o podiguuču spo-
menika Boškoviću. Nadamo se, da će
ova zamiso bit oživotvorena, jer ne bi
bilo dično po našu zemlju, kad ne bi
podigla spomenik učenjaku, kojemu tudji
narodi već slavu spomenikom ovjenčavaju.
* * *
Na 15 tek. bi izabrano obćinsko opra-
viteljstvo u Sućurju na Hvaru. Načelni-
kom je g. Ivan Franičević, a prisjedni-
cim gosp.: Bogoslav Perić, Stjepan Dra-
gičević, Mate Bulat i Mate Jeličić.
* * *
Književne viesti i ocjene.
„Učenje Katoiicanske Pravoslavne Crkve".
Primamo iz Hvara:
Doživieli smo vidjeti, hvala Bogu, ob-
ćinske zavitke s hrvatskom nadpisom ali
pečatom s još talijanskim uadpisom. To
je o zavitku; a kakovim duhom .^e piše ?
Netreba govoriti, već se zna po običaju
„della magnifica comunitá". Svak zna
da Hvarska obćina je u narodnom kolu,
ali žalibože tudjom odjećom. Glavni je
uzrok što nema tajnika sposobna u hr-
*) Očekujemo i program akademije, koji
ćemo takodjer donieti u našem Listu.
Ur.
VI.
njet — to je naslov drugom pogla-
vlju. Trima stranicama se opremio raz-
glabanjem pitanja o postanku svieta vi-
dljivog i nevidljivog, ob odnošajim izme-
dju jednoga i drugoga, nu i tu tiajvolio
bavit se prepornim pitanjima, da uzporedi
razvijenu i harmoničnu nauku njegove
istočne crkve naspram materijalnog uče-
nja „današnje rimske crkve1".
Vidljivi sviet je „sve ono, što može
potpasti pod naša čula"; nevidljivi sviet
„nije ograničen kao vidljivi,... nalazi se
ipak u nekom stanju, koje ga odlikuje
od svega onoga, što njemu ne pripada"
(34. si.) Isto bi se moglo reći: pisac
Geto je nešto, što ga odlikuje od svega
onoga, što njemu ne pripada" ; pa da
nije to razvijeno i uzvišeno, tu doisto
nema zablude: to ti je ignotum per i-
gnotum.
Nu ipak nam kaže po svoju nešto ob
ovom nekom stanju. Tu se nalaze veli:
„dobri angeli i duše pravednika: i to je
nebo; zli angeli nalaze se u stanju o-
sude, koje se nazivlje pakao, duše odba-
čenih ljudi biće u istom stanju, poslije
konačne osude" (35). Malo kašnje veli
opet: „Očekujući konačnu pretudu, koja
će se izreći krajem zemaljskog svijeta,
čovječije duše ostaju u nekom privreme-
nom stanju, gdje ih mi možemo ne samo
prizivati (to će biti valjda duše prave-
dnika) nego im i u pomoć pritjecati kroz
naše molitve, kroz naša dobra djela i
kroz svršavanje evharistične žrtve". Što
sc tiče ovog zadnjega isto uči i kaloli-
čanska crkva, razlika je samo u tom da
iztočnjaci zovu ovo stanje — neko stanje
— a katolici ga zovu obično čistilište.
Na str. 37 si. razabire učenje prote-
stansko i anglikanske, i ako se tu nalazi
koja pogreška, to „može biti (liepo ti je
to — može bili — u ustima takvog clo-
gmatiste) da ona tijem hoće da prosvje-
duje protivu ideje idolopoklonskog kulta,
za koji su neki ukorili rimsku crkvu*.
(38) „Rimska crkva" je dakle svemu
kriva, Isto pripovieda Tertulijau, da su
Pogani prvih viekova za svako zlo osva-
djivali kršćane, „si nov. pluit, si Tiberis
ascendit" ote.
Prelazi pak na formalne zablude, koje
su samo kod nas. „Današnja rimska
crkva ispovijeda formalne zablude odno-
sno stanja duša posiije smrti. Ona po-
stavlja neke od njih u osobito mjesto,
koje ona zove čistilište, i u kome te duše
iskupljuju svoje manje grijehove kroz
ognjene muke; zadovoljavaju kaznama,
koje su zaslužile usljed svojih griehova,
i dobivaju sebi oproštaj*. Druga zabluda
bi bila, da „ovaj im oproštaj može da-
rivati papa". Gote bivši svećenik i kato-
lik imao bi znati, da, glede ovog za-
dnjega, nije to tako. Sv. Otac Papa nema
oblasti odriešiti mrtve, njegova vlast
proteže se samo na vidljivu crkvu, nu
dieleć sv. proštenja, ova mogu biti na-
mieujena za duše mrtvih, kao i druge
molitve, al samo per modum sutfragii
ne per modum judicii, a to uči i isto-
čna crkva, učeć da molitvom .i svakim
dobrim djelom možemo pomoći dušam
mrtvih (v. str. 35).
Povratimo se s auktorom na prvu za-
bludu: „Istočna crkva ne priznaje, da
duša poslije smrti može sama zadobiti
kakve zasluge ili izgubiti ih, da može
iskupiti sama sebe". Ovdje auktor pomeo
je pojam — zadovoljiti (satisfacere) sa
pojmom — zadobiti — drugo je zado-
voljiti a drugo je zadobiti novih zasluga.
Pisci „Istine" će imati kog prijatelja kod
suda, neka ga pitaju što zadobiva osu-
djenik u tamnici, i naučit će ih da ne
zadobiva ništa, jer nigda se nije čulo da
je ko tamnicom zaslužio koje visoko
mjesto, već ako ju je pravedan podnio;
u tamnici zadovoljava se najprije pravdi
za zločin, prem da ljudska pravda može
imati i drugih ciljeva pred očima. —
Isto tako „duše grješnika trpe muke više
ili manje teške, prema stanju njihove
grješnosti* (101) i tom mukom zadovo-
ljavaju za svoje griehe? Po Geteu (101)
Bog ih čini da trpe bez ikakva cilja,
samo da trpe; pristoji li se to mudrosti i
Pravdi Božijoj ? Ovo je piscim zad. „1-
stine" učenje dostojanstveno, harmonično,
uzvišeno. božanstveno.
Pošto je tako mudro dokazao učenje
svoje crkve, slavodobitno na podanku
stranice (39) uzkliknu: „Samo ušljed
čudnovatog i očiglednog protuslovlja rim-
ski bogoslovi priznaju, da duše poslije
smrti ne mogu sad,obiti zasluga, a u isto
vrijeme dopuštaju kazan, koja zadovo-
ljava, to jest, koja zadobiva zasluge".
Gete je doisto puno malo držao do svojih
čitatelja, kad se tako logikom prebaca;
govori: „kasan koja zadovoljava" pak
to zadovoljava pustom njegovom logikom
mienja u — zadobiva zasluge, što je
sasma drugo. Iz ovoga nebi znali za-
je li „Istina" naučila logiku od
Getea, il ovaj od nje -— Nu ima i Sr-
ba za koje je ova knjiga prevedena,
kojim jf» još zdrav mozak u glavi i u-
vidjet će bedastoće učenog prav. bogo-
slova, prenesena poput orakula na srbsko
zemljište od profesora zad. prav. bogo-
slovije.
Al svrnimo se na učenje katolićansko,
t. j. da duše trpeći zadovoljavaju pravdi
božijoj. Isto ući i istočna crkva, premda
je bio koji pojedini bogoslov, koji je to
zaniekao. Evo što govori Fotije. Pišuć
svojim episkopima veli: „Što se toliko
brineš doznati, hoće li (naši neprijatelji)
poduieti kazan (doosin dikeen) ovdje,
neće li; ako pretrpe ovdje bolje će im
biti očistivši se (ekkathairomenoi) kazni
od grieha; ako ne zadovolje, bit će za
njihovo gore, jer će im na drugom svietu
sud biti teži. S toga, ako se ima iza-
brat izmedju ovih dvaju, on vidi se da
izabire manje zlo i da bolje sebi provi-
dja, ne koji bježi trpit pokoru ovdje, ne-
go on, koji trpeć na ovom svietu, blažije
će trpjeti na drugom* (1. c. col. 753).
Fotije govori, koji ne zadovoljava kazan
za griehe na ovom svietu ostaje mu za-
eimlje, kako on bielu knjigu piše Liča-
ninu, od starine prijatelju svomu Vuku
Gaiću, neka vilu pita, da mu nabroji
junake. U toj pjesmi pjeva i uzvisuje hr-
vatske junake, tu pjeva vatrena Kačićeva
duša. A gdje o Srbima pjeva lako?
Dalje imamo na str. 311 : „Slidi pi-
sma od vitezova hrvatskih, koji vitežki
vojevaše rata kandijskoga i bečkoga". Tu
se čita:
Još deliju kažem od megdana,
Po imenu Makar kapetana:
Ono biše zmaje od dvie glave
A starinom od Makarske grada".
Ili o Bariši Deškoviću:
Starinom je od Hercegovine
Gospodičić pobrd od starine.
Nu njeko će: govori li vi što vam
drago, ja znam da je Dalmacija čisto
srbska zemlja, pa tako je i Kačić mislio 1
Ne buncaj! Vidi! Na 331 str. pod na-
slovom „Slidi pisma od vitezovali šibe-
ničkih" čita se:
-Jedan biše Draganiću Frane,
Drugi vitez divni Daniele,
Dva plemića, dva Hervatjanina ...
Tako mi — ne znam česa, tu su ši-
benski vitezovi Hrvati, — ako samo ko-
god ne dokaže, da je starac Milovan to
ironično izpjevao.
A Kaštelanci? Dakako Srbi — ta u
Dalmaciji su — pa tako će biti i Kačić
mislio. Na 358 str. „Slidi pisma od ka-
štelanskih vitezova" te o Kumbatn Ka-
čić pje\a:
Dužde daje njemu generalstvo
Od hrvatsko vojske za junačtvo ...
Okle ta hrvatska vojska? Jesu li to
Dalmatinci? — Al o Kaštelancu Ra-
tundiću :
Svjedoče nam kolajne od zlata,
Da je bio dika od Hrvata...
Kako Hrvat, kad je Kaštelanac ? ...
Carta canta!
Hajdmo do Omiša. Tu će barem u
dovoljiti na drugom. Rieči Fotijev^ mogu
se bolje razjasniti sa riečima sv. Grego-
rija Niskog: „očistiv se (grešnik) na o-
vom svietu molitvom i trieznosti, ili po-
dlije preseljenja odavle kroz peć čisteće-
ga ognja (katharsiou piros). Migne. P. G.
46 col. 521.
Da isto dokažemo, mogli bismo nave-
sti još svjedočanstva zapadnih bogoslova
prije devetog vieka, tada je bo po Getću
jedna bila vjera na istoku i na zapadu ;
ali V abbe-pamphletaire bi nam reko, da
je sve okrnjeno i patvoreno. Ako je „Isti-
ni" do istine, evo joj liepe prilike da
nam reče istinu, i da nam obrazloži ovo
učenje.
„Čudnovato i očigledno protuslovlje"
nalazi se uprav kod učenja Getea, koji
hoće cla nadje esencijalnih razlika, gdje
nema neg aci lentalnih. — Već rekoh da
pravo učenje iztočne crkve o stanju duša
poslie smrti je nerazvijeno, nu in ger-
mine sadrži učenje katoiicanske crkve, to
učenje ostalo u fosilnom stanju, kako bi
reko Gete. Ovo se može dokazati iz sa-
mih rieči njegovih, koji ono neko stanje
dieli na troje, evo rieči: (str. 101) „Dok
se ljudska tjelesa rastavljaju, duše koje
su š njima bile sjedinjene, nalaze se u
nekom stanju života, uslovi koga su ra-
zličiti, prema dobru ili zlu, što su one
Činile dok su bile sjedinjene sa tijelom.
Pravedue se nasladjuju blaženstvom".
Gori (35) reče da „otkriva Bog osobi-
tim načinom svoju slavu za dobre an-
gele i za duše pravednika, i da je to
nebo* što kat. crkva zove raj. U čem
zastoji ono nesavršeno blaženstvo, dobrih
prije vječnjega suda, kad već im se Bog
otkriva i kad su već s angeli na nebu?
1 u ovom pitanju hoće da se luče, samo
da ne bude kako kod latina. „Duše grje-
šnika trpe muke, više ili manje teške,
prema stupnju njihove grješnosti živi
mogu svojim molitvama i svojim dobrim
djelima, da izdjeluju za duše, koje trpe
oblakšanje u njihovim mukama". Ovo je
neko drugo stanje različno od neba, gdje
stoje pravednici; u ovome stanju duše
trpe više ili manje, trpe doisto za koju
svrhu; da dobiju zasluga, ne, jer iza
smrti dobiti ih nemogu, nu da zadovolje
pravdi Božijoj za svoje griehe, da očiste
od sebe i najmanju manu, jer samo či-
stim se Bog otkriva na nebu. Ovo stanje
kat. crkva obično zove — čistilište —; a
moglo bi se zvati i drugim imenom, kako
i nazivlje sc u sv. Misi za mrtve - a poe-
nis inferni et a profando tacu etc. Pi-
tanje je ovdje ne uprav o mjestu gdje
stoje i o imenu, kojim se to mjesto zove,
nu stvar esencijalna je o stanju. Gdje je
to mjesto ili stanje, o tom crkva nije
ništa zaključila; isto nije zaključila, trpe
li muke ognjene ili druge muke. Gete
sliedi: „Medju njima (koje trpe te muke
vremenite) ima i tako grješnih duša, da
su one sa svijena osudjeue. One stradaju
sada i stradaće vječno zajedno sa svojim
tijelima, poslije voskresenija mrtvih".
Ovo je neko treće stanje, stanje vječnog
osudjenja, koje stanje, ili mjesto ovog
stanja zovu istočnjaci obično Ad, istim
imenom, kojim nazivlju i drugo stanje.
Razlika bi bila u tom, što iztočnjaci
neće da prime drugog imena, za one duše
koje trpe muke vremenite, nek istim ime-
nom, obično Ad, nazivaju jedno i drugo; no
Kačića bit Srbi! Da vidimo, kako se
piše na 3G9 str. pod „Slidi pisma od
vitezova omiških". Tu Kačić u Omiša-
ninu Viceucu Biličiću:
To je slava harvatskih vojvoda,
Još i svega slavnoga naroda.
0 Juri Kulišiću tu kaže
Bi genera od vojske harvatske
dočim na strani 373: „Veliki vitez Jure
Kulišić, vladalac od sve vojske dalma-
tinske'1. Dakle i u Dalmaciji ima Hrva-
ta! Niko nam drugačije da je mislio Ka-
čić ne dokaza! Nu Hrvati nijesu samo
od Omiša na sjever, nego su i u Boci,
ono je hrvatska zemlja, ono je dika Hr-
vata! Na str. 411 „Slidi pisma od vi-
tezova kotorskih" te kaže o Kotoru, o
sokolovu gniozdu:
Svijeno je na jeli zelenoj
Ter pokriva Buka od Kotora,
Koj .no je dika od Hrvata
I vitežko srce od junaka!
esencijalno u ovompitanjaje t«t4.atek«du-
še mogu se od tog stanja osloboditi, a dru-
ge nemogu, i ovt< dušo su doisto kako-
god razdieljene medju sobom. Što se tiče
potpunosti muka od onih, koji s« sa svi-
jem osudjeni, ta potpunost iza zadnjeg
suda bit će u tom što će morali stra-
dati i dušom i tielom, a sad samo du-
šom. Isto je o blaženima na nebu. Da-
kle nauka je ista u jednoj crkvi i dru-
goj, samo što je na zapadu više razvi-
jena. Što su pak protivna uveli današnji
bogoslovi a la Gete, to nije učenja pra-
ve istočne crkve. Uzdat se je, da mladež
meliora edocta, bistriti će pojmove a ne
mutiti ih, i da neće gojiti, kako sam
Gete govori: „duboku mržnju" po kojoj
„dosta je bilo, da se jedan običaj nazo-
ve zapadnim, pa da taj čas bude mrzak
Grcima" (23).
Za.lx-va.la..
A tutti quei gentil i che col I' invio
di torcia, viglietti di condoglianza
ed in qualsiasi altra maniera vollero
concorrere ad onorare il funebre ac-
compagnamento della diletta nostra
geni trice
Marietta ved. Leita
e procurare cosi a noi un conforto
all' intenso dolore che per tanta ir-
reparabile perdita e nella desolazione
in cui siaino rimaste ci opprime, ab-
biansi dall* intimo del nostro cuore i
più sentiti ringraziamenti e 1' atte-
stazione della perenne nostra grati-
tudine.
Zara, 1G febbrajo 1887.
Giuseppina ed Edvige
figlie.
1STajzxovijQ viesti.
Priegovori u Carigradu o bugarskom
pitanju gube se u bezkrajne potankosti
te došle u nijednoj točki nije posti-
gnut kakav uspieh. Poslanici, koji
su dobili naputak, da podupru posre-
dovanje Porte, nijesu absolutno uašli
točke, na kojoj bi mogli svoju zadaću
vršiti. Oni se niti jedan put nisu
sastali u konferenciju, pa kako stvari
stoje, težko da bi u skoro vriem-
moglo doći do zajedničke konferencije.
* * *
Kako rimska „Opinione* javlja, vie-
ćao je talijanski kralj s Robilantom.
Uvjerava se, da je kralj usljed te
konferencije zaključio povjeriti Depre-
tisu sastav novoga gabineta. Depre-
tis drži nuždnim, da grof Robilant i
nadalje zadrži listnicu vanjskih posala.
* * *
„National Zeitung" javlja iz Pe-
trograda, da je ruski car pisao vrlo
prijateljsko pismu caru Viliinu.
a malo dalje :
Ej Kotore, gnjizdo sokolovo,
Dalmacije diko i pohvalo..
Dakle i Kotor spada u Dalmaciju, a
Kačić, kako smo vidjeli, Dalmatinsku
vojsku svuda istovjetuje sa hrvatskom i
Hrvatima (još i str. 130). Ne znamo,
kako se je moglo doći do zaključka, da
je Kačić Srbin. Ko je jednom samo moz-
gajuć pročitao pjesme njegove, morao je
doći do osvjedočenja : da je Kačić lju-
bitelj srodnih, bratskih naroda i pleme-
na, a u sebi da ćuti živo i pravo Hr-
vatstvo svoje, riečju — da se ćuti Hr-
vatom. Hrvat je njemu najbolji junak,
najsrčaniji od Slavjaua, pa do u drugoj
pjesmi uzhitom i spominje :
A kraljuje sva hrabrenost
U narodu Slovinskomu;
Snaga, jakost i srčeuost
U vojniku Hrvatskomu!
To je ona pjesma, koja se može i „u
kolu pivati". A ko će je pjevati, ako ne
oni, za koje on piše. A ti, naravno, uz-
visuju svoje ime. Gdje što slična o Sr-
bima govori ?
*
* *
Tako bismo svršili s ovo njekoliko u-
tisaka i opazaka, što smo primjetili či-
taj u 6 našu Pjesmaricu. Premda te pje-
sme nijesu velike pjesničke vriednosti,
ipak su velike narodne vriednosti. Te su
pjesme i pjesmo budućnosti, i sretna li
uam onda naroda, kad ih bude stavio u
arki\ za dostojnu uspomenu: tad ćo biti
na vrhuncu svoje izobrazbe, biti će sam
gospodar svoj, samosviostau o svom bi-
tisanju — a k tom cilju sredstvo jedno
te su pjesme. Poticanja, bodreuja, pri-
mjera — tog još treba narodu našemu.
I danas trpimo još, al dižemo glavu.
Neprijatelji roda našega još se javljaju,
a najviše im pomažu izrodi pakla: viuo
i nesloga! Nu uapried i uvjek uupvied!
a. u.