Predsjednik: Molim, napišite predlog.
Dr. Klaić. Svakako molim konstatirati
žalostni pojav sto se prije sgodio, da u ovom
važnom pitanju nije se u stanju dobiti po-
trebita razjašnjenja. Po zakonu zemaljsko
učionsko vieće sprema račun i podnaša ga
saboru na odobrenje. Jedino zem. učionsko
vieće ima pravo doznake; svaki trošak sliedi
uslied doznake zem. uč. vieća. Ovo je sve
po našim temeljnim učionskim zakonima. U
svim našim agendam, ovo je jedina da vlada
ne samo ima dati potrebita razjašnjenja,
već i biti odgovorna. Ali kad smo došli do
toga da ovdje nema nikoga da zastupa vladu
u tom obziru, ja u ime cieloga sabora —
jer mislim da mi neće niko prigovoriti —
prosvjedujem proti tomu. To je sramota
{Živo odobravanje—Pavlinović: to je uprav
sramota — omalovaženje sabora).
Predsjednik zatvara razpravu.
Biankini: Molim nezatvarajte, jer imam
još nešto opaziti. Kaže da pri stavki 11 o-
paža da je vlada prištedila fior. 589 za pu-
čke učione. Drago mu je što vlada štedi,
ali mu je žao da je ta štednja pala uprav
na kukavne naše učitelje i da se to škrta-
nje skoro ironično u izvješću opravdava po-
boljšanjem ekonomičkoga 3tanja. (Evo tih
popratnih rieči: ,,In riflesso alla cireostanza
che le condizioni economiche dei maestri
vanno gradatamente migliorando, special-
mente pel conseguimento delle aggiunte
quinquennali fu possibile restringere il dis-
pendio alla rubrica Sussidi". U>\ ,,K. D.").
Kaže da svak znade da su učitelji kukavno
plaćeni i da je uvjeren da bi cio sabor bio
za to da se poboljša njihovo kukavno
stanje kad bi bilo moguće. Žaleć što nema
školskoga savjetnika da dade potrebita raz-
jašnjenja preporučuje da unapred barem
se bude dielilo sto je predračunano. Mno-
gokrat da se podpore odbacuju jer da nema
fonda ili zanajviše se dade 25 fior.; a sto
je to čovjeku na selu i još sa obitelji ? Kaže
se da nema fonda, kad tamo on vidi zao-
statak od 589 fior. Želi da vlada bude širje
ruke i da ne škrtari; ako ju je volja škr-
tariti ima drugih stavaka, n. pr. „diete e
viaggi", gdje se potrošilo fior. 92 nov. 36
više.
Izvjestitelj, Simić, nemože no preporučiti
saboru da primi konačni račun kao i Bian-
kiniev predlog.
Račun je primljen.
Biankini podnaša svoj predlog : „Nek se
vladi preporuči da unapried uloži svu svotu
odredjenu za učionske vrtove, da unapred
nebude zanemarena ova važna grana doma-
ćega gospodarstva". — Primljeno.
10. Izvješće financijalnoga odbora o ko-
načnom računu zadušbine gluho-niemih za
god. 1880.
P0DLISTAK.
MjO scisma greco-ser* iano
In Dalmazia.
(v. br. 52).
L' avversione poi degli Scismatici in Dal-
mazia contro la Chiesa Cattolica tutt' altro
che spenta si è riaccesa vieppiii per circo-
stanze e in un tempo in cui gli stessi avreb-
bero dovuto rappacificarsi coi proprj fratelli
di sangue ed aprire finalmente gli occhi alla
luce délia verità.
11 Papa Leone XIII. colla sua sublime
Encíclica Grande Munus del 30 settembre
1880 estendeva alla Chiesa Unniversale il
culto degli Apostoli Slavi, i Santi Cirillo e
Metodio, e coll' apostolica sua autorità al
pari di alcuni suoi antecessori, eonfermava
1' uso délia lingua slava da loro introdotto
nella celebrazione délia Santa Messa, lettura
degli Evangeli e del divino uffizio, espri-
mendo il suo paterno desiderio che colla
protezione di questi due Santi Apostoli da
lui glorificati torni tra gli Slavi dissidenti
la pace e 1' unione religiosa.
Sullo stesso argomento, in seguito ail'En-
cíclica Papale, Mons. Strossmayer il di 28
gennajo 1881 pubblicava una stupenda pa-
storale.
Gli Slavi cattolici si rallegrarono viva-
mente alla comparsa dell' Encíclica Papale,
e quindi affine di addimostrare al proprio
11. Isto, o konačnom računu zadušbine
obitelji pokretanih vojnika dalmatinskih za
god. 1880.
12. Isto, o konačnom računu mirovinske
zaklade zemaljskih činovnika za god. 1880.
13. Isto, o konačnom računu zemaljske
poljodjelske zaklade za god. 1880.
14. Isto, o konačnom računu zemaljske
zadušbine iznemoglih dalmatinskih vojnika
za god. 1880.
15. Isto, o konačnom računu zaklade za
gradnju pokrajinske Bolnice i dodane joj
Ludnice u Šibeniku za god. 1880.
16. Isto, o konačnom računu zemaljske
oskudične zaklade za g. 1880.
17. Isto, o konačnom računu zadušbine
za gradnju nove Bolnice u Dubrovniku za
god. 1880.
Izvjestiteljem je za sve ove točke Dubo-
ković, a sabor je odobrio svako pojedino
izvješće.
18. Izvješće financijalnoga odbora o ko-
načnom računu zemaljske zaklade za god.
1880.
Izvjestitelj Morpurgo čita izvješće a po tom
Predsjednik ima čast prikazati saboru kao
vladina zastupnika u školskim stvarima sa-
vjet. viteza Bakotića.
Osamnaesta je točka odobrena.
19. Izvješće financijalnoga odbora o ko-
načnom računu zemaljske učionske zaklade
za god. 1881.
Izvjestitelj Simić — odobreno.
20. Izvješće financijalnoga odbora o ko-
načnom računu zadušbine gluho niemih za
god. 1881.
21. Isto, o konačnom računu mirovinske
zaklade zemaljskih činovnika za god. 1881.
22. Isto, o konačnom računu zemaljske
oskudične zaklade za god. 1881.
23. Isto, o konačnom računu zaklade za
gradnju pokrajinske bolnice u Dubrovniku
za god. 1881.
24. Isto, o konačnom računu zaklade za
gradnju pokrajinske Bolnice i dotične joj
Ludnice u Šibeniku za god. 1881.
25. Isto, o konačnom računu zadušbine
iznemoglih vojnika dalmatinskih za god. 1881.
26. Isto, o konačnom računu zemaljske
poljodjelske zaklade za god. 1881.
27. Isto, o konačnom računu Mamuline
zadušbine za god. 1881.
28. Isto, o konačnom računu zadušbine
obitelji pokretanih dalmatinskih vojnika za
god. 1881.
Izvjestiteljem je svih ovih točaka Dubo-
ković — Sabor je svaku odobrio.
29. Isto, o konačnom računu mirovinske
zaklade učitelja pučkih učiona za god. 1881.
Izvjestitelj Simić — sabor odobrava.
30. Isto, o konačnom računu zemaljske
zaklade za god. 1881.
Izvjestitelj Morpurgo — sabor odobrava.
31. Izvješće političko-upravnog odbora o
tražbi glavara i staraca sela Drašnice, Igrana
i Živogošća, u Makarskom primorju, za
odieljenje od Makarske obćine i ustanovljenje
posebne političke obćine.
Izvjestitelj Masovčić. — Političko-upravni
odbor predlaže da se spisi povrate zemalj-
skomu odboru. — Primljeno.
U po sata posl. podne sjednica je zatvorena.
benefattore amore e gratitudine per l'inte-
resse e cura che si prendeva di loro, co-
minciarono a raccogliere offerte per Lui
povero e tuttora prigioniero, e ordinarono
un solenne pelegrinaggio a Roma pel 5
luglio 1881, quando nella Basílica Clemen-
tina, dove riposano le ossa di S. Cirillo, do-
veano aver luogo le solenni teste in onore
dei due Apostoli di recente glorificati del
Papa.
11 pelegrinaggio riuscx imponente, la acco-
glienza fattagli a Roma amorevolissima e
splendida quanto dir si possa: commovente
la solennita religiosa nella prenominata ba-
sílica. Che contegno usasse la Chiesa Sci-
smatica in Russia in circostanza si lieta per
tutti gli Slavi é giá ben noto. I Vescovi
Russi fino alla comparsa dell' ultima Anti-
enciclica, si astennero dal pronunziarsi in
favore o meno di questo movímento catto-
lico, mentre i giornali russi mostraronsi
ostilissimi, framettendo la politica li dove
non v' era che questione puramente religiosa.
Vi fu pero chi in Russia accolse con favore
1' Encíclica Papale e nientemeno la Pastorale
del Vescovo Strossmayer. L' anno scorso
usciva alla luce un interessante opuscolo
d' uno scrittore anonimo, in cui si facea
invito al Procuratore del Sínodo Russo di
studiare attentamente la questione della
riunione delle due Chiese. Gli argomenti
che 1' autore fa valere per l' uníone sono
tratti dalla Pastorale del Vescovo Slross
mayer ')
Vili. Sjednica — dne 19 srpnja.
Dnevni Red.
1. Prvo čitanje zakonske osnove o Gra-
djevnom Pravilniku.
2. Izvješće zemaljskoga odbora o ustano-
vljenju nove političke obćine u Solinu.
3. Izvješće zemaljskoga odbora o pridru-
ženju odlomka Žirija Obćini Tiesanskoj.
4. Izvješće zemaljskoga odbora o tužbama
podnešenin po Upraviteljstvu Obćine Sućurca.
5. Izvješće kojim zemaljski odbor popraća
molbenicu Obćine Luštičke da bude pridru-
žena Sudu Ercegnovskomu.
6. Izvješće kojim zemaljski odbor predlaže
uvedenje nekih odredbina u korist odlomka
Hvara.
7. Izvješće saborskog odbora o utoku
Ante Nonisovića.
8. Drugo čitanje zakonske osnove kojom
se preinačuje § 41 i § 103 obćinskog pra-
vilnika.
9. Izvješće saborskog odbora o uvedenju
nekih odredbina u obćini Rabskoj.
10. Izvješće financijalnog odbora o pro-
računu mirovinske učiteljske zaklade za
god. 1883.
11. Izvješće financijalnog odbora o obćin-
skim predračunima za godine 1882 i 1883
podnesenim carskom odobrenju.
12. Izvješće financijalnog odbora o pro
računu zemalj. učionske zaklade za godinu
1883.
13. Izvješće financijalnog odbora o pro-
računu zemaljske zaklade za god. 1883.
14. Izvješće financijalnog odbora a prora-
čunu mirovinske učiteljske zaklade za god.
1884.
15. Izvješće financijalnog odbora o pro-
računu zemaljske učionske zaklade za god.
1884.
' 16. Izvješće financijalnog odbora o pro-
računu zemaljske zaklade za god. 1884.
17. Izvješće financijalnog odbora o pred-
logu da se promakne obrt zemljanih sudova.
18. Izvješće financijalnog odbora o odmje-
renju mirovine bivšem upravitelju zemaljske
bolnice dubrovačke, d.ru Nikolu Lepešu.
19. Drugo čitanje zakonske osnove o o-
dredbama za uredbu uprave obćinskog i-
metka.
20. Riešenje molbenica.
Nella Monarchia Austríaca pero tre Ve-
scovi scismatici voliero parlare : il Vescovo
di Karlovatz e i due di Zara e Cattaro-
Ragusa, e questi due parlarono al proprio
gregge la prima volta.
Parve a costoro che in seguito ail' En-
cíclica Papale, e al movimento cattolico
impegnatosi tra gli Slavi, la pretesa Orto-
dossia della lor chiesa dovesse naufragare,
e che quindi a loro incombesse il dovere di
richiamare i proprj dipendenti alla profes-
sione degli antichi errori, e di ravvivare in
questi l'antica avversione alla Chiesa Cat-
tolica, che il Papa vorrebbe pur finalmente
distrutta, e in pari tempo di rivendicare
allo Scisma i due Apostoli Cirillo e Metodio
glorificati di recente dal cattolicismo. E cre-
dettero di cogliere lo scopo dando fuori
ciascuno di per se una Lettera Pastorale al
dipendente clero e popolo.
La Pastorale del Vescovo di Cattaro
Ragusa portava la data della festività di
Pasqua 1'anno 1881, e quella del Vescovo
di Zara della festa di Pentecoste, anno stesso.
Queste Pastorali tra i Prelati e scrittori
cattolici della Provincia e quelli dello Scisma,
provocarono ben tosto una vivissima pôle-
mica. Sua Eccellenza il Metropolita della
Dalmazia dires se al suo clero e popolo una
Lettera Pastorale tutta moderazione e dot-
trina, nella quale condannava gli errori che
') „La Voce Cattolica", 22 giugno 1882, N. 70.
Predsjednik, knez Vojnović, otvara sjednicu
u 9 sata i 3/4 — prisutno 26 zastupnika —
Vladin povjerenik pl. Pavić, uza nj savje-
tnici Bakotić i Budisavljević.
Jajnik Duboković čita zapisnik poslje-
dnje sjednice na hrvatskom jeziku, za či-
tanja preuzimlje drugi tajnik Vukotić.
Biankini opaža da stoji u zapisniku daje
on pitao vladu N. V. žasto je zabranila
poštanski ulaz listu Pozoru. To ne stoji, jer
on toga nije reko. On je samo pitao misli
li se vlada zauzeti kod ministarstva da bude
dignuta zabrana. G. dvorski savjetnik valjda
neshvativši njegov predlog s nepodpunoga
poznavanja narodnoga jezika odgovorio je
da to spada u područje ministarstva. To on
dobro zna, s toga moli da se popravi zapi-
snik, tim više da če se bolje vidjeti kako
je neumjestan bio odgovor g. Pavića.
Vladin povjerenik promienjuje svoju po-
sljednju izjavu.
Seralji opaža da nema talijanskoga zapi-
snika. Nezna da li stoji u zakonu da zapi-
snik bude sastavljen u oba jezika, ali je
dosad bila takova uporaba. Misli da je mo-
rala biti „ben forte ragione se si e fatta
questa mancanza".
Predsjednik tumači kako se stvar dogo-
dila. Buduć da je u posljednjoj sjednici falio
Messa jer bolestan, a Tomić prestao biti
tajnikom, jer imenovan članom zemaljskoga
odbora, to je on pozvao Vukotiča da ga
zamjeni. Vukotić je izjavio da će jedino
naški sastaviti, a možda nebi bio ni sposo-
ban da ga sastavi na talij. jeziku; dočim
je Duboković izriečno izjavio da neće pi-
sati no jedino hrvatski, kaže da unntrnji
poravilnik neodredjuje ništa u tom obziru,
a ima i drugih precedencija (tako se od g.
1861-1870 uvjek jedino talijanski pisalo, a
poslie g. 1872, 1873, 1874 mnogokrat se
jedino naški pisalo) nemože narediti da se
drugčije stvar opremi (dobro! dobro !)
Seralji vjeruje predsjedniku da nema u
zakonu ništa u tom obziru ali „crede sia
atto di grande delicatezza", tim više što
Duboković pozna talijanski jezik posve
dobro.
Duboković odgovara da pozna, ali kad
neće nego hrvatski (evala ! dobro.')
Seralji: Giaeche la cosa e fatta rasse-
gnamoci con pazienza (smieh).
Biankini. Gosp. povjerenik
Predsjednik. Govorite o zapisniku?
Biankini: O zapisniku odnosno na govor
g. povjerenika...
Predsjednik: Dobro!
Biankini opaža da je Vladin povjerenik
danas promienio i rekao da nespada na sa-
bor; ali on misli da spada na sabor sve što
je od obće koristi a vlada da je dužna dati
odgovor.
contenevano le pastorali dei due mentovati
Vescovi; difendendo la purezza della fede
da questi aggradita, e l'onore della Sede
Apostolica.
Di poi l'esimio Professore Don Antonio
Franchi dave alla luce in lingua croata quel
suo ben noto opuscolo — Dvie Poslanice
dvaju Pravoslavnih Episkopa u Dalmaciji —
in cui pure con somma dottrina e non mi-
nore carità e prudenza confutava gli errori
di quelle due Pastorali, riscuotendo dapper-
tutto ben meritati applausi.
Intanto a capo del partito Scismatico ecco
farsi 1' Archimandrita di Zara Nikodim MilaS,
ii già noto ispiratore e direttore del fami-
gerato organo serbo lo Srpski List, che fin
dal suo primo apparire in Dalmazia non ha
mai cessato di vituperare ed insultava tutto
quanto i cattolici hanno di più caro e ve-
nerato. Nikodim Milas, nato a Sebenico da
madre cattolica, studio privatamente in patria
associandosi a dei giovani cattolici raccoltî
in allora da quel Vescovo in una specie di
Seminario, per far poi come faceva gli esami
prescritti presso i Gesuiti di Ragusa. A Zara
venne in grazia di quella Comunità etero-
dossa che per lui ottenne un posto ail' acca-
demia di Kiev. Tornato dalla Russia a Zara
venne tosto creato Professore di Teología e
direttore nel Seminario Scismatico.
Nel 1875 fu presente al conciliabolo di
Bona che trattava 1' unione delle chiese, ed
e tuttora membro dell' associazione ateniese
che si occupa d'egual unione senza mai far
diata il danno non puč dirsi certamente i učiona sa skoro 166 učenika, izmed kojih
lieve; le raceomanderemo alla proverbiale ! polovica je katolika, 30 pravoslavnih i 20
carita dei cittadini, | muhamedanaca; petorazredna gradska ženska
učiona sa 130 učenica, izmed kojih 30 ka-
| tojjkiuj^ 3koro toliko pravoslavnih i oko 60
kano ornih volova, konja, magaradi,
mazgii, i istom svako vrstne marve za
klaonicu naime volova, junadi, teladi
svinjadi, vuujači, kozjači, suhih koža,
Koncem tekuć, mjeseca bit će na veliko i ¿^tica; jednorazredno učiteljište sa 18 u- ; \ ratarskom - - - J - - - - | pju. » čem ka, izmed kojih 2 katolika, 4 ih o mu- ! P«W>mt perdui. ie josiei i
„Colla massima stirna mi Segno di
Lei devofissimo.
(Segue la (Irma)
Trieste ¿?,r> Aprile 1883. —.
Palero a tutti la suddetta e ritengo
che certi animi saranno perfettamente vojničke vješbe talijanske vojske kou ir , . ^ cenze. Med našim višim častnicim koji su j hamedanaca a ostalo pravoslavnih; petoraz- | orudja drvenoga i željeznoga, radjene
izabrani da prisustvuju, jest i ovdješnj'i pu- j redna učiona sestara božje _ ljubavi; četve- | ffv0&djariie Zft težake, okovanih i neo- j tranqnillizzatl — e la tnstissima per-
kovnik, Hranilović, koji će s ponosom za
stupat austrijsku-hrvatsku-sablju, i od njega, ! greba sa 50 učenica, sve katolikinje; dje-
najskoli u Bosni, proslavljenu. Poznato je ! ¿ački pensionat za sirornasne ! vnedne tu-
reaua učiona sesitua uo*,« »juu»v., ueive- i ffvozdiariie za težake, okovanih i neo- i iranqunnzzau — v i« u««««iui* pci-
razredna pucka učiona milosrdnica iz Za- f .. , , . , , , t gona se ne rimarr& esaminaudo la di
«•roh« «a f»o ii^nir».«.. sv« katni i kini« • kovanih kola. iii*. i razne srraUie kako i . ;
Brzojavljaju iz Šibenika, da su se oklo- | , Dojduce nedjelje, blagdan sv. Joakma i
pnjače Lissa i Ferdinand Max usidrile na j Vratno ime sv. Otca Lava XIII, u crkvici
10 tek. u Šibenskoj luci. : Pariške nuncijature, svetkovati će se že-
i nitba grofa Kamila Pecci-a, svojte Nj. Sve-
I j gospodične Silvine Bueno, kćeri
Primamo iz Spljeta, 10 tek.: Na 13 tek, j španjolskoga staroviećnika.
držat će se sjednica (peta) obćinskoga Vieća. \ -—
Bit će na dnevnom redu vrlo važna točka] . M
o gradskom redarstvenom pravilniku. Ćujem i ^dak učitelj, i red neKoliKo mjeseca pi-
da će bit med predložim i to : neka se i sal<> se )e u liftovim da je udova vojvode
kupi nekoliko zemljišta za povećanje i po- | Galliera predala sv. Otcu papi užitak dvaju
ljepsanje pod prijašnjom obćinom toli zapu i »volili dobara. Pripoviedalo se je i povjest
štenoga grobišta sv. Stjepana. I? bogatstvu vojvodinom. Pokojni vojvoda
i imao je imetka do 300 milijuna tranaka, a
: jednoga samo sina, koji već od djetinstva
j o »• * vr i • i'il niie mnogo mario za novac niti za obične iz bpiieta. Mek; mesar napao neuliudno i J , , & , . ,, , . t - , OA vim j i i yi • • gospodske sla3ti. Kad ie ovomu odo 20 go-pro8hh dana na neku sluzkiniu. Ubčina ga r . . J v. . . .. ° " , , .. w. , . , i dina, nastanio se ie u iNizzi, a kasni e za-le dala uapsit. Mi bismo rada, da se tako i v. v. .. , . , , ' , J, rrr , . . ' i t : I traži učiteljsko mjesto u nekom seocu blizu strogo i u Zadru postupa, i svagdje gclie e i M. J • i r i + • i . . . K K • P r • • - \ xSizze. Otac mu ]e svake godine slao tri do i potreba; jer lavm red i moral to je prvi „ .. . .... rJ , , . . r r - -- Ji, cetm milijuna franaka, koje je mladi voj- i
voda slao uviek u Pariz i dao anonimno
podieliti med ju sirotinju. Vojvoda je živio
samo od svoje učiteljske plaće i vršio točno
svoju službu. Nakon tri godine službovanja
poslalo mu je francezko ministarstvo nauke !
naslov „Officier de l'Académie". Mladi voj-
voda odklonio je tu čast vrlo uljudnim pi-
smom. Pisao je, da se još nije slučilo, da bi
koji učitelj nakon trogodišnjega službovanja
bio tako odlikovan, pak za to u tom opaža
, obzir na svoje ime, a jer je odlučio, da si sam
Iz Komiže, 6 kolovoza: Jutros se od nas j sve privriedi, nemože te časti primiti.
dielio, praćen od prijatelja, veleč. g. Don i _ pred malo godina urare mu jt'ac, i sav
Šimun Petrić, ovdješnji zupn. pomoćnik, i j imetak ostavi sinu. 0de u Pariz,'napiSe
odputovao je put Milne, da tamo započme , oporuku, kojojj predaje sav užitak svojoj
svojtu službu kao župnik vicedekan. majci. Po ¿,ra 3e opet vrati u svoje mjesto
i uči i'j'ecu kako i prije abc. — Bogata
vCjVodkinja sagradila je nedavno ogromnu
bolnicu.
uvjet stalnomu napredku.
kovanih kola, pa i razne gradj
gred^, dasaka, duga, rožnikt, vratili, j
U izoblju paka trguje j
Sajmar.sk/ Odbor.
Priobecia« l)
Duboko tronut velikijem izkazima
saučešća prilikom stnrti mog Otca Petra,
izjavljujem svijem prijateljima, koji su
nastojali moju žalost ublažiti, moju naj-
topliju zahvalnost. Na osobiti način
uvjek ću se sjećati saućešća u Pagu,
gdje je moj Otac preminuo i gdje sam,
iznenada došav, toliko dokaza prija-
teljstva imao.
Zahvaljujem prečastnom kapitolu,
obćiui, družtvu Gabinetto di lettura,
sudbenoj vlasti i poreznom uredu, u-
pravi solina i carina, soliuarima i ci-
Lei nera coscienza.
Ringraziando sono
Dtlla S. V. lll.ma
Obblig.o e Devotissiruo Semit ore
Seglin C. Ferdinanda
Oapitano di Mare — Cavaliere del Salvatore.
. • —•— au"«ss^eas^« — — - • -
Zahvala.
Nemila bolest naglo pritisnu po-
četkom tek mjeseca Matu Vlafkorića,
i dne 4 nemila smrt ga ugrabi. Po-
božan kršćanin, pošten čovjek redovito
i mirno življaše u Smilćiću već od
nekoliko godina, baveći se svojim po-
sredništvom i trgovinom. Gorko ucvi-
ljena supruga, kćer i sin izrazuju naj-
srdčeniju zahvalnost Gosp. liečnicim
Ergovcu i Radelu, m. p. sveštenstvu
Novigrada, Pridrage i Zadra, sranovni-
cim SmilČića i Novigrada, Gosp. pri-
ateljirn pokojnika D.n Petru Maup^.su,
Spljetska luka. Iz statističnih podataka
objelodanjenih od pomorske vlade doznaje-
mo da je spljetska luka odmah za tršćan-
skom glede ponosa brodova dolazećih u luku,
i da se broj bačava potrostručio od g. 1872
do 1882.
jelom gradjanstvu u Pagu, koji su se j 1. Grgureviću, D. Devescovi, 1. KakeŠu,
natjecali da mi na ruku budu i sjajni j i Svim ostalim prijateljim koji u ovoj
Veleč. Petrić je okolo 25 godini revno
kod nas za crkvu se brinuo; što mu i pri -
poznaše, te ga na rečenu čast podigoše.
Bog mu dao da živio sretno j čestito u
novoj postojbini.
Mjesto veleč. Petrića dobili smo izvrstnog
šrčććuik* i Urodoljuba veleštov. g. Don
Nikolu Vidoševića, kome želimo dug bora-
vak kod nas, sv. Vjeri na čast, a zlopatnom
nam zavičaju nam korist.
Poziv na predplatu. C. g. D.r Jako Gji-
vanović kot. liečnik u Kotoru pozivlje na
predplatu na knjigu koja će do malo izit s
naslovom O kužnim bolestima. Ciena knjizi f. 1.
Ravnopravnost u Cislitavi. Iz programa
Pazinskoga gimnazija doznajemo da je na
toj gimnaziji kroz školsku godinu 1882-83
bilo 142 djaka, svi katoličke vjere; 37 su
iz Pazina, 80 iz Istre, 2ti iz drugih pokra-
jina. Po jeziku diele se na talijance, kojih da
ima 71 (!?), 46 hrvat*, 19 slovenaca (dakle
65 slovena), i sedam nietuaca. Da je ov-
dje pozobano nekoliko hrvata, kojih će
možda biti i 80 prama pedesetorici taljana-
ca i potaljančenih hrvata, ne treba spomi-
njati; alijevriedno opaziti kako posred hr-
vatske zemlje, u hrvatskom gradu, na gi-
mnaziji gdje nemani dvadeseti dio niemaca
svi se predmeti predavaju na njemačkom
jeziku, a program donosi studiju nekoga D.r
Karla Lechera: „Das grosse Sterben in Deut
schland in den Jahren I348-l3olu. — Na Ko-
parskoj gimnaziji bilo je 160 taljanaca, 16
slovena, 3 grka, 3 niemea i 2 francuza. I
ovdje dakako neće biti točno glede slovena,
ali nam je priznati da su svakako u ma-
njini, jer ko može taj polazi druge gimna-
zije, kao što n. pr. istočni istrani polaze
većinom Riečku i Senjsku gimnaziju, jer n
Istri za skoro 300,000 hrvata nema niti je-
dne srednje učione.
Novi saobštaji u Sibiriji. U posljednjem
broju donieli smo iz Slobode viest o Sibir-
skim željeznicama, koje bi imale svezati
Evropu sa Azijom, sad čitamo u ,,P. C."
dopis iz Petrograda, koji se bavi o tamo-
šnjim riekama. Od mnogo vremena, jiisu tomu
listu, ruska vlada traži da potakne prouča-
vanja o rieci Ili i jezeru Balhaš, da jih
učini sposobnim za plovitbu. Prošle godine
dva ruska mjernika, Paklevvski Kosel i Va-
Ijačun Juldašen, dadoše sagraditi uEnglezkoj
mali parobrodić za plovitbu na rieci Iris,
Ili i jezeru Balhaš. Dne 2 svibnja parobrod
je odplovio iz Iliški Pasoiok da obadje gornju
i srednju stranu rieke, a 17 dana kašnje
stigo je u Svidonskoje Priston; dne 1 lipnja
parobrod je bio na povratku u Iliški Paso-
iok. Mjeseca kolovoza (t j. tekućega) pre-
plovit će donji Ili i jezero Balhaš, i pre-
crtati će so dotični kartogralični nacrti od
mjestopisaca koji će biti u ekspediciji. Isto-
dobno bit će opažanja na Irtišu izmed Pavlo-
grarla i Semipalatinska do jezera Balhaš.
Šva ova opažanja idju za tim da sdruže što
kraćim putem Rusiju sa Kuldjom, i dosta
se dosad uspjelo. Dočim jo dosad jedini put
bio onaj iz Semipalatinska u Verni (1200
kilom.), na način da od Verni do granice
Kuldje valjalo je još prevaliti 550 kilome-
tara, novi kopneni put izmed Irtiša i jezera
Balhaš bit će dug samo 420 kilometara
Veo se počeo graditi most na lliš-Pasoloku.
U mjestima uzduž rieke stanuju Kozaci,
Tarančani i Djungani. Na zemljištu Kuldje
živu sad 150,000 poljodjelaca i' 50,000 no-
mada, malo zaista pučanstvo za zemlju od
kakovih 75,000 četvor nih kilometara. Glavni
grad Kuldje na visini je od 3400 metara.
Školstvo u Sarajevu. Kroz drugu polovicu
mjeseca srpnja držali su se izpiti u Sara-
jevskim učionama. Sestre družtva „kćeri
božje ljubavi" otvorile su bile u Sarajevu
posebnu učionu za unutrnje i izvanjske u-
čeniee. Njemački tečaj imao je pet razreda;
brvntski jezik je jedino obvezni predmet.
Samo prvi razred bio je sa hrvatskim nau
kovnim jezikom — U Sarajevu obstoje slie-
deće učione: gimnazij, ove godine su četri
razreda i skoro 120 učenika, izmed kojih
43 katolika, 45 — 48 pravoslavnih, 20 žu-
dija, 12-15 muhamedanaca i nekoliko pro-
testanata; četverorazredna gradska mužka
Oglasi.
sprovod priredili. Promišljajući da moj
otac nije iste vjere pažkoga gradjan-
stva, ja ne sarnosa zahvalnošću, nego
sa oduševljenjem sjećat ću se preć.
pažkijeh katoličkij h sveštenika, koji
su kao pravi Hristovi sljedbenici po-
kazali snošljivost i ljubav, što
le ¿ao izgled ima na javnost iznijeti
U isto vrijeme izražujetn inoju blago-
daruost svijem prijateljima u Drnišu i
ovom slavnom Upraviteljstvu Obćin-
skom, koji su lijepim izjavama oblak-
Šali moju tugu.
Drniš, 5 Augusta 1883
Jako Miović
Orioreoole St'gnor Diretf.on; delC ac-
creditatissima „Katolička Dalmacija".
Mi sia tanto córtese a voler pubblica-
re quanto prima nel di Lei accreditatis-
simo periodico la presente:
Un genio maléfico, che per le
sue qualitá e nefandítá, merita non
solo la generale disapprovazione ma
si merita il capestro, va denigran-
do me e con me, ben inteso, la
tilia adorata famiglia. per tutto il paese
che, in qualche maniera ha dipeso da
me che una Sígnorioa, la di cui famiglia
e stata, e sará sempre per me degna
di specialissimo rispetto, non riescli
nel di Lei ilumínente matrimonio.
Seppi ancora, che la triste summen-
zionata persona, capace di tutto, mise
in campo anche delle lettere anonime
che si vuole essere spedite a Trieste
— Conoscendo io, perfettamente, il
padre del preteso fidauzato, gli scrissi
scongiurandolo a respingere, in grazia,
al mio inidirizzo anonime ricevute;
(e mi scusi Signor Francesco G
se, stranamente irritato, sono rieorso
forse in qualche mancanza nello scri-
vere la detta) onde poter esaminare lo
stile e la calligrafia. —
II Signor Francesco G , da Ca-
valiere, dopo alcuni giorni compiacquesi
di rispondermi con la presente:
Signor Ferdinando Cae. Seglin
ZARA
žalostnoj prigodi pritekoše nam na po-
moć i ublažiše nam neprocienjeni gu-
bitak.
SmilČić, 10 kolovoza 1883.
Vl&tkovtv- Tone,
kćer Mar i v<t i sin
c fr-~
Plovalba ausl.-og. brodova.
«EIj JCJdL
Kupovaocim i prodavaocim na znanje.
Ima već njekoliko godina da u Ben-
kovcu na 8 mjeseca Rujna, dan Poro-
djenja B. D. Marije. Pokroviteljice
gorirečene Varoši, drži se sajam na | Tz~ma pod ovim naslovom uredništvo
kom ima javni pazar tegleće marve j neuzimlje nikakve odgovornosti.
Bordeaux: doj. 2 kol. Anna. B. /ty-
res: doj. 3 srp. Alberto. Cardiff: doj. 4
k. Stilicone; Siloe. Carigrad: doj. 30 sr.
Gjurko; — odj. 2 k. Angela. Cette: odj.
4 k. Ida S., k. Segura, Barletta; Aleseandro
T., k. Dobrilovič, Brinrlisi. Fleaslnga: odj.
4 k. Giuseppina, k. Tarabochia, Swansea.
Lisaboa: odj. 6 k. Giano, k. Raimondi,
N. York. Marsilja: odj. 4 k. Podestk
Bazzoni, k. Mailer, Cuba. Montevideo:
4 1. Trojednica. N. York: doj. 20 sr.
Venus 8.; 25 Marietta W. He val: odj. 30
srp. Hiperion, k. Car, Wyborg. Rio gran-
de do Sul: odj. 28 lip. Viola, k. Nikolić,
Antonina. Hosario: doj. 20 lip. Falco.
Shields. doj. 3 kol. Iri. St. Vincent
(Zeleni Rt): odj. 21 sr. Erailie, k. Tianić,
N. York.
Odpisi ,,K. 1>."
00. dopisnici: iz Omiško krajine; h Drni-
ške krajino; „siekliš" ; „a.u iz Trogira; g.
J. K. iz Toljica; M. h. Komiže i osi. — Što prije.
Živjeli!
0. g. Dr. V. r. - Olib -- Šaljemo Vam još
od početka l<;k. mj., te nam je za fcuđo kako ne-
primatc. Molimo razvidite,
00. gg, i). Krš. S. u Glcichenbergu i g. D.
Domić u Ložišeu -- Obrnusmo.
SI. Prominska obćioa — Šaljemo po£am početkom
j tekuć, mjes. Namireno do konca sječnju g. 1884.
! Živjela budno na utjehu to.^ dobrog naroda!
i 0. g. 0. J. R. — Promina — Ostalo dopi-
„Per quailto strano mi sembra il 8nikovo 11 dojdućem broju. Srdačan odpozdrav!
„contenulo della di Lei preg. letiera | »Težak Jadinko" — Komiža — Dra-
,,20 corrente, non voglio fare a meno ! «ovoUno ' «napried.
„di riseontrarla, comunicandole che le | 'froška nikakva za dopise,
„lettere anonime no si custodiscono : x- ~ Komiža — Br. 54 i 55 oda«in!i
„ma 8i distruggono, come lo feci io. 1 jučerašnjom poštoru. Sadacan odpozdrav !
„Distinto Sig/iore
4J• ivo Prodam, vU.itnik, izdavatelj i oJgovo.ru: urednik Titíkam» ivttUM Woditak^.
je pobudila veliku sensaciju. Liberalci i
republikanci dakako u velike se vesele
što se je jednom snmora odlukom uni-
štio konservniivni živalj u vojsci. ('tri
prodest? vidjeti ćemo do malo.
0 vanjskoj politici novoga španjolskoga
ministarstva donosi brzojavna poslanica
-Fabra" slh-doće viesti: Politički krugovi
u Madridu sude, davje neposredovanje
najbolja politika za Španjolsku. Pireneji
su naravska i strategička granica koja
dieli dvie zemlje, interesi kojih nijesu u
nikakovoj opr ieci. Španjolska nemože te-
žiti za ničim s one strane Pireneja. Ža-
lostno historičko izkustvo dokazuje do-
voljno, da je Španjolska ponajviše sbog
toga propadala, što se je miešala u ev-
ropejske poslove, koji na nju nijesu spadali.
U Portugalskoj se pojavio prošlih dana
agrarni pokret koji se nije još posve
utaložio, usljed toga došlo je već do
promjene ministarstva, koje medjutim ne-
će odstupiti od dosadanje politike. Iz
Oporta javljaiu dne 20 o.m. da se je sa-
kupilo do dvie hiljade ljudi, koji su zah-
tjevali, da se ukine porez na žito. Trgo-
vačka komora zateže riešenjem toga pi-
tanja a to je prouzročilo veliku uzruja-
nost. Puk je zaključio, da neće plaćati
toga poreza. U Oportu priredjuju napred-
njaci veliku pučku skupštinu, u kojoj na-
mjeravaju odrješito navaliti na vladu. Li-
sabonski prefekt dao je ostavku.
HST-A-SI DOPISI.
Šibenik, 24 listopada.
Tomu je puno godina odkako se na
jučerašnji dan u nadžupnoj Crkvi ovoga
Varoša osobitom svečanošću slavi blag-
dan Isusa Namranina. Prošle godine na
isti dan njegovo presvietlo gospodstvo
naš biskup Ant. Josip Foško pontificirao
je u spomenutoj Crkvi uz veliko zado
voljstvo i saučešće dobrih varosana; ove
pak godine kad presv. biskup za tu ple-
menitu svetkovinu ureče u istoj Crkvi
svoj pastirski pohod, radosti i veselju
konca nije bilo, svima to drago, svima
ugodno bilo; pa starci slične zgode stali
spominjati- i nabrajati prošle pastirske
pohode i sjajne pričeke, te tieni još se
viša želja pobudila u crkovinarstvu i mM-
djem naraštaju za pohodom, jer za cielu
četvrt vieka niko neupamtio toga u Va-
rošu. Odtud ona velika priprava i uresu
Crkvi i van nje; odtud slavje i gruhanje
mužara, pratnja glasbom i narodne ron-
de pucanjem. Svakomu mililo gledati kite
odličnjaka i duge povorke naroda kako
kroz liepo urešen kićem i raznim cvie-
ćem dugi hodnik, na" kom su lepršale
mnogobrojne trobojnice •hrvatske, kako,
velju, prate Presv. Gospodina; to milo
bilo, a u crkvi milo i ganutljivo, nao-
sob kad Presvietli homiliju reče o ljubavi I-
susovoj, jer riee božija iz usta toli-
kog Pastira dvojstrukom moćju dira u
srdce vjernika; tako više mladost neima
rad šta da nenavidi svoje predje, jer je
i sama dočekala. Nakon ovršenib pa-
stirskih dužnosti Presvietli bio je praćen
do svoje palače sa slavljem.
tunu Potkovicu, koji se je onaj isti dan
vjenčao u Mlinim. Gospodi pako gosti-
ma, kako takodjer onim koji su se pi-
smeno obradovali našim svečarom, naša
duboka i najsrdačnija hvala.
Popovi Konavoski.
Izpod Sniežnice, 24 listopada.
Posve mudro naš premili g. Biskup u
malo doba biskupovanja nastojao je da
doskoči jadu prijašnjih vremenit, kad bi
dobra polovica župa stala godina i go-
dina bez redovitog župnika. Mudro ve-
lim, jer osim bogoslovnih razloga, po
sriedi je i toli zapušte 10 ekonomično sta-
nje jadnih popova, kojim je svakako do-
bro došla i ona svota od preko 100 Ho-
rina kad su stalni župnici. Svako sveće-
ničko srdce dakle ne može a da ne bude
lip.rno i preharno tolikoj dobroti pre-
svietloga g. Biskupa, i kad vidi da je
sublizu svaka župa namirena ili da će se
do malo namiriti, kako da ne zavapi da
gospod požive dobroga našeg Otca i Pa-
stiera ?
Eto smo i mi župnici konavoski dio-
nici te blagodati; velikom radošću duše
naše na 21. t. m. prisustvovati smo tol-
žudjenomu vjenčanju dobroga i vrloga
brata našeg, viernog pobratima, veleča-
stnog vice-Dekana i župnika Grudskog
Don Joza Crnice.
Ovrsi obred vjenčanja prepoštovani i
obće ljubjeni Don Mato Raičević ; silni
je narod klicao i radovao se, a izmedju
gostiju svakako nam dobro došli velečas.
gg. Lujo Klaić, Don Marko Topić, Niko
Gjonović.
Svaka prodje mirno i veselo kako kad
mili Bog dobro udjeli, veselili smo se
i napijali svakomu napredku i dobru na-
šemu i milog naroda našeg.
Svečaru još jednom čestitamo svako
dobro, njemu i roditeljima i svojti, koji
su radostno dočekali što su davno i žu-
djeli. Čestitamo i milomu bratu Don An-
Komiža, početkom listopada.
Evo me danas po treći a i zadnji put
da nastavim moje jadikovanje nad našom
(neznani joj naslov dati) obćinom. Više
je razloga s kojih moram ovim, što ću
danas nacrtati, završiti. — Kad nema
za Komižane pravice i kad veća Vlast,
svim da smo ju više puta pozvali i opo-
menuti, ko da ni nemisli na nas, ja
mislim da je uzaludno na vidjelo iznašat
koješta, već se na silu pokorit udesu. A
pak ja bih mogo do smrti nabrajat bez-
djela, nepravice naših upravitelja, a oni
bi vavjek i nadalje sliedili istom stazom
kad im ova donaša koristi. Ma kako i
nećeš da naši upravitelji drže „orecchie
da mercante" kad Zemaljski Odbor, po-
sije neg smo više puta javili kroz listove
da se u Komižkoj obćini nikad nezna
koliko se troši i kamo idju novci, ma i
jednom da je bio kadar zaviriti u našu
obćinu, i zapitati za njezine TaČune. Zato
naši uprav, puštaju slobodno da im se
razglašuje njihov postupak, znajući do-
bro, da im listovi nemogu naškodit i
zaprir'čit njihov rad.
Ako tko misli da se na javu iznašaju
sramotna djela nabili mjestnih glavara iz
same mržnje il osobnosti, u velike se
vara; jere nesamo da pošteni ljudi. Hr-
vati, kude sadašnje upraviteljstvo, dali i
isti njihovi pristaše. Kudgod kreneš po
Komiži ćut ćeš, od dečka do starca, sva-
kih psovaka proti obćini, da bi ti se u-
prav kosa naježila kad nebiš znao da je
jadna čeljad usilovana izjadat se. Da se
uvjeriš navesti ću samo jedan čin. Bilo
baš jutro a njeki gospodin, komu je sve
prokleto što i malo diše hrvatštinom, i
koji je do tunomadne bio jedan od na-
čelnikovih skutonoša, stao na javno01
putu govoriti svašta proti obćinskim gla-
varom te, u koliko mu grlo dopuštalo,
vikati: da će činit napisat nad kućnim
vratima Amm in istr as ione comtmale per
la distrunone.
1 uprav je tako, jere naša obćina u
svem zapuštena i zanemarena, samo radi
0 načinu kako da prkosi jadnom čovjeku
a navlas Hrvatu ako i proti zakonu; jere
ako i obstoji zakon, za našu obćinu nema
ga već ona sama po svojoj volji gradi
paragrafe sve na uštrb ovog biednog mu-
kotrpnog puka.
Ja mislim da jedna od načelnikovih
dužnosti imala bi biti da se čim ljepše
naresi mjesto. Nu žalostio nam je opa-
zit da je načelnik sa dvie tri prirepine
1 11 ovoj stvari sasma suprotivan. Dosta
bi bilo navesti njihovo nesmotreno pona-
šanje pram Hrvatu vrlomu gosp. Marin-
koviću, a da se istodobno osvjedoči da
i strast odlučuje kod nas. Ovaj gospodin
htjeo sagradit na obali veleliepu sgradu,
koja bi doista veoma resila mjesto. Bilo
sve pripravno te htjelo započeti gradit,
kad hoćeš čuda, naša obćina, svim da
joj je bio predan u redu nacrt, zabra-
nila je gradnju; a zašto V Da se osveti
čestitomu Hrvatu, jere kod obćinskih iz-
bora nije žalio ni desnice ni novca, da
oslobodi samo svoje sumješćane od pro-
pasti, od izroda.
Svim -da naši upravitelji neosvrću se
nimalo, kako već rekoh, na dopise, ipak
ona dva uvršćena u miloj „K. D." uz-
nemirila su ih tako, da se može lahko
sudit, da su izgubili i ono malo soli što
im je preostavalo. Njekoji pidjizkc stranke
veru se od nemila do nedraga izpitivajuć
za dopisnika; ali nemogući naći dovolj-
nih dokaza navaljuju na sve poštene 0-
vamošnje Hrvate a navlaš na jadne u-
čenike potvarajuć ih ko zločince. Sam
načelnik luta po mjestu od biesa glasno
vičuć: „tko će meni nahudit; jo ni/mom
potribc od nikogaČudnovato uprav da
naš načelnik razglašuje svoje bogatstvo,
kad već svak malo i veliko, staro i mlado
znade kako je stečeno. Prenesimo se dva-
deset godina natrag, kad načelnik nije
bio sposoban upravljati ni su ono nje-
koliko mreža, kojimi se je po moru kla-
tario; i kad mu još nije bila ponudjena
crkovinarska i načelnićka čast. Oh! za
stalno za ona burna za nj vremena nebi
bio vikao prezirnim tonom: da nema po-
trebe od nikoga.
Tko znade naše stvari, ovim što na-
vedoh me razumi. S toga za sada pre-
mučat ću ostalo; neću govorit 0 dohod-
cih; neću ni pisnuti 0 kradnji soli, jere
sve ovo ostavljam prijatelju, koji kani
objelodanit djelce pod naslovom: „Dva-
deset i pet godina ili Giaconi Brajčinovo
pašovanje i družinice". Dixi ct salvavi
animam meam.
Težak Jadinko
• \
DOMA.CE jvTESTT.
V.
Jučer svršili su ¡učiteljski izpiti uz-
posobljenja. Prikazalo j se 9 učitelja i 5
učiteljica. Uzposobljenji su za pučke u-
čione: Ožegović s I. stepenom; s 11 ; j-
penom Marinković, Kriletić i Marasović;
s 111: Pendelj, Gazizari, Perušina, te
gdčne: Stude, Plaučiif, Bielić i Braca-
uovie — svi s hrvat.; naukov. jezikom,
a Marinković takodjer i s talijanskim.
Jedan učitelj i jodna učitelj ka odstupili
su, a jedan je učitelj i pao.
Jučer preminuo je, pokriepljen sveto-
tajstvim, pokrajinski iiečnik dr. Nei-
mav er.
* * *
Pišu nam iz Makarskog Primorja, 28
pr. mj.: Kako se je očekivalo, zlikovci
nauckani od nekih naših krvopija kroje
inade, štete nameću, prietnje tvore, samo
da ustraše birače II. i I. izborništva, al
će im sva skula u tutanj. Žalimo ono
sliepeža, da se još zavarava. Žalimo i
Memicu, bez kog dozvole u Živogoštu
ueprave se one sramote na ukor onog
mirnog i dobrog sela. Braćo zavedena,
netražite po tišini vjetra, niti budite sva-
koj ruci izmećari. Progledajte i budimo
braća a urcikavce glava neboli.
* * *
Brzojavljaju pražkoj Politici iz Spljeta
da su prošlih dana tamo bili na prolazku
za Arbaaiju mladi bosanski franjevci, koje
šalje tamo gjenero reda. Franjevcima je
bilo naredjeno da uče djecu hrvatskomu
jeziku i mise glagoljski. Ista je naredba
dana iz Rima i ostalim duhovnicima u
Arbaniji.
* * *
Noćas, u 11 ura 12 minuta, pišu „N.
N." od 15 tek. osjetismo u Zagrebu pri-
lično žestok potres, jači od svih, što su
opažani posije velikih potresa g. 1880.
Razabrati mogla su se dva vrtikalna u-
darea, od kojih je drugi bio znatniji. Zem-
lja tresla se je vrteći se, kako se je
činilo, od jugo-zapada k sjevero-istoku
(uprav protivno pravcu potresa g. 1880).
Trešnja trajala je dobre tri sekunde. Tut-
njave, koja potrese obično prati, nije bilo.
Štete nije ovaj potres počinio nikakove.
Za njim sliedio je oko 2 po noći drugi,
stebiji potres.
* * *
grla 257.000 f. (10.000 više), porez od
točenja 48.000 f. (2000 f. manje), ca-
rina 708.000 fr. (6000 više), dohodak
duhana 1,703.400 f. (192.600 manje),
dohodak soli 1,098.400 f. (231.265 f.
više), potrošarina 36.000 f. (7000 ma-
nje), biljege i pravne pristoibe 326.200
f. (26.200 f. više), rudarstvo 7000 f.
(366 manje), zakupnine 5900 fr. (732
više), prevozi i malte 20.000 IV. (3000
manje), z onalj. tiskara 55.700 f. (8300
više), prodaja baruta 9400 fior. (9050
više).
* * *
ište. Na 16 listopada otvorila se je
u Ninu i pošt. služba sa diligencom. Da-
nas se otvara u 'Ikonu na otoku Pašma-
nu novo-ustrojeni pošt. ured.
* * *
Nove knjige. Prof. Dr. A. Lobmayer
napisao je vrlo praktičnu knjigu: Prva
pomoć kada tko nastrada. Knjiga je 0-
bjclodanjena od Družtva sv. Jerolima;
ima 32 slike a 140 strana. Ciena u. 40.
JE^auzlioite viesti.
Dokle dopiru Slavjani. Najzapadnije je
slavjansko mjesto Domažlice, koje se na-
lazi na 300 36.1 iztočne dužine, a naji-
stočnije mjesto Nižnij Kamčatsk na 1800
istočne dužine od otoka Ferra. Jedno je
mjesto od drugoga udaljeno 2391 zem-
ljopisnu milju, biva 18.000 kilometara.
Austrijski brzovlak svakog sata prevali
55 kilometara, kad bi dakle željeznica
u ravnoj crti spajala ta dva mjesta, tre-
balo bi trinajest dana i po neprestane
vožnje u brzovlaku, da stignemo s jednog
11a drugi kraj Slavjanstva.
* * *
Kratelj. Javljaju iz Aleksandrije, da
se je ondje i u selu Hakbeju na novo
pojavio kratelj. Uzrok je tomu, jer je
sviet pio nezdravu vodu iz nekog blatnog
konala i što su zdravstvene mjere prebrzo
ukinute.
Brzojavljaju iz Berlina dne 25 *tek.:
Savezno vieće produžilo je na temelju
zakona proti socijalistim malo obsadno
stanje u Berlinu, Hamburgu i Altoni do
30 rujna 1884.
Primamo : Hrvat akad. lit. zab. druž-
tvo „Hrvatska* u Gradcu, držalo je 20
listopada, prvo svoje redovito sielo. Kod
izbora novoga odbora, izabrana su slie-
deća gospoda:
Predsjednik: Marinković Nikola, me-
dicinar — Podpred^ Sulentić Fran, me-
dicinar — Tajnik: Živić Ivo, philosof —
Blagajnik: Cetinić Ante, medicinar —
Knjižničar: Zavrašćan Ljudevit, medici-
nar — Revisori: Arneri Blaž, medicinar
i Feri Franjo medicinar.
Uz vrlo čednu knjižnicu u dosta lošem
materijanom stanju, preporučuje se „Hrvat-
ska" rodoljubom hrvatskim, da ju budi
knjigam, budi novcem podpomoći blago-
izvole.
Gradac, 23 listopada 1833.
Za Odbor
Marinković predsj.
* * *
0 tršćanskom biskupskom konviktu, 0
kom je bilo govora u našem listu, do-
nosi list tršć. kurije sliedeće podatke:
Od 15 rujna do 15 listopada sakupilo se
milodara f. 600:81, osim nekoliko mi-
lodara u proizvodima. Konvikt je bio
otvoren dne 15 rujna. Poslalo je molbe
da jih se primi 90 mladića, od kojih je
ove godine bio primljen 31. Osim toga
uzdrži se drugih 9 pitomaca u Kopru,
stranom na svoje troškove a stranom
podpomoženi od nekoga dobročinitelja;
po taj način ima 40 mladića koji su se
u tršćansko-koparskoj biskupiji posvetili
svećeničkomu stališu. Račun imovine kon-
vikta iznosio je dne 15 rujna prihod od
f. 150,226:05 1/2.
* * *
Odkle dohodci Bosne i Hercegovine?
Po proračunu Bosne i Hercegovine za
g. 1884., pokriće, kako smo javili u po-
sljednjem broju, iznosi 7,412.615 f.,* od
ovih 255.615 fior. dohodaka odpada na
unutrnju upravu (75.215 f. više neg g. 1883)
a 7,157.000 na financijalnn (119.581 više).
U prihodu nutrnje uprave izkazuju naj-
veću svotu prihodi šuma, koji iznose
200.000 fior. Prihodi financijalne upravo
sliedeći su: desetina -2.279.000 (29.000
f. više), dohodarina i ¡/kućarina 603.000
f. (3000 f. više), porez na marvu tankog
do konca rujna g. 1883: m. p. D.
Drag. Ferkić;
na račun g. 1883: m. p. D. M. Mir-
ković f. 5;
do korica g. 1K82: m. |<. D. lv. Nfikić ;
na račun g. 1x82: tu. 1». D. B. čtv-
lov f. 5.
O dpi si „Kat. IDalro..'
Č. g. 0. M. Š. — Dragovoljno u dojdnćem
broju pn-mdu i dana* već imamo odotuđ dupis
oli istom predmetu. I dvokrutiio isticanje ia-
mošnjc odlične katoličko i hrvatsko s\i<;sti »je
rieumjostno. Pa je i na diku, to obojcg ,sr<ićeu-
stv<»; to naroda. Napricd pod zastavom Katoliik*;
Hrvatske i njezinih sv. prava.
Č. g. ,,Gujau — Silba. — Nijesrno Vas za-
boravili, ali nemogosnio. Zdravo!
0. g. X. — Stivan. — Nezamjeritc. Nije nam
jedna preko glave. Obećasmo, a kad obećasmo
i održat (/orno zadatu rieč. Hrdačan pozdrav!
g JDo ZXX3LTljaL !
A
^ Upozorujemo štovatelje veli-
^ kih naših Apostola iprosvje-
Q tlitelja sv. Ćirila i Metoda,
da se kod naše uprave nalazi
raspoloživo nekoliko iztisaka
^ krasnih slika sv. Ćirila i Me-
^ toda urezanih od glasovitogrez-
bara 11 Rimu Petra Man-
Q čuna. Ciena je svakomu bo-
^ jadisanomu iztisku f. 1:20 a
nebojadisanomu, kojim se već
0 toliko rodoljubnih kuća kiti
Q f 1. Tko nabavi 10 iztisaka
O šaiJe 11111 jedanaesti na dar.
Mi sentó in dovere di esternare
pubblicamente i miei piü vivi ringra-
ziamenti all7 esimio Medico Sig-nor De-
metrio Dimitri per le lung'he, assidue
e valentissime cure, prodigatemi a
Blatta. isola di (hirzola, con attenzio-
ne pa,terna nella mia gravissiina ma-
lattia di un vespajo con siutomi as-
sai allannanti, del quale sono da al-
cuni mesi coll' ajuto delF Altissimo,
e la mercé delle sue prestazioni per-
fettamente guarito. — Devo qui poi
notare una cosa non comune, quella
cioé, che mediante gli efficaci rime-
di suggeritigli dalla sua grande pra-
tica e valentía medieo-chirurgiea, ot-
tenne la mia guarigione senza ricor-
rere all' espediente de' tagli, che si
usano sistemáticamente 111 congeneri
malattie.
Assicuro intanto 1' egregio Medico
Signor Dimitri, che serberó ognora di
lui viva, grata ed imperitura memoria.
Zara, li 14 ottobre 1883.
Marco Cav. Svilovic.
XXXXXXXXXXXX '
* * • >
Novajlijaiu u glagolskom Mi- <
salu neobhodno je potrebit gla- <
golski Canon Missae, tiskan
naročito u Rimu 11a troškove
•„Katoličke Dalmacije", u ži-
voj želji i namjeri da olakoti
i podupre širenje glagolskog
bogoslužja, ove dragocjene sta-
rinske naše povlastice. „Ca-
non" je tiskan na tvrdoj har-
tiji ukusnim crnim i crvenim
slovima. Možft se nabaviti kod
uprave ..Katoličke Dalmacije".
Ciena jo ustanovljena na 50
n., a za siromašnije župnike
i za klerike 11a samo 30 n.
Tko odjednom naruči 10 iz-
tisaka dobiva 1 iztisak na dar.
Platili:
do^ konca lipnja g. 1885: m. p. D.
Fr. Cetinić, preč. D. M. Benković;
do konca g. 1884: č. g. lv. Tilić;
na račun g. 1884: m. p. D. Jos.
Sasso f. 1 ;
do konca g. 1883: preč. D. Stj. Bu-
ljeta, m. p. I). A. Dezulović, preč. 1).
A. Sučić, m. p, 1). Stj. Sapunar, D. Stj.
Hartmann, D. M. Gršković, D. Mato
Vrdoljak, č. Crkovinarstvo sv. Ante u
Kninu, si. „Sbor duhovne mladeži" u
Zagrebu, m. p. D. A. Liepopili, D. N.
Zlovečera;
do konca lipnja g. 1883: m. p. 0.
Ant. Demarchi;
ZPjeszne I Besjede
HRVATSKJ RAZGOVORI
dičnog hrvatskog rodoljuba M.
Pavlinovića mogu se nabavit i
kod Uredništva „Katoličke Dal-
macije'- uz cienu od f. 1 i od-
nosno n. GO.
Od davna osiećivanoj osku-
dici glagolskih misala glede
novijih svetaca i svetica do-
skočili su svake hvale vrie
dnom požrtvovnosti velezasluž-
ni 00. Tretoredci, dav tiskati
11a svoje troškove Prilog sta-
rinskim našim Misalima. I 0-
va se za glagolaše prepotre-
bita knjiga može nabavit (uz
cienu od f. 2) kod Uprave
„ Katoličke Dal maci j e".
D. IVO- Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Brzotiskom katolička hrvatslce tiskamc •
„DIE EOTHE STERN-LINEE."
jedina je plovitba koja iz Antorfe (Aiiversa) polazi uprav-
no u N e w - 1ZT o rk nedotaknuv se nijedne tu(lje medjutoiije luke.
Put iz ANTORFE (Anverse) put XEW-TOEKA ili FILA-
DELFIJE kraci je za 245miljano preko Hamburga, a milja kraći nego
preko BREME stoga se prosiplje i novaca i vremena, ako se putujuć
iz Austrije odabere koja druga luka za mjesto odlazka ; obično i ljudi
koji st anuju u i BBEMI radje pod ju
željeznicom do .A.lsr^TEBSB. da se neizlože pogibelji putovanja
po sjevernom moru. Pogled mi kojimudrago zemljovid Evrope po-
tvrđuje istinitost mojega navoda. -
Svaku daljnu obaviest daje g-rsitis „bureaii* za svietski promet
A.rnold IRelf, "W"ien, (Beč)
I., Koiovratring. Pestalozzigasse i.
ili iz ljubavi Oosp. Anton Mate Smirčić
Katolička Hrvatska
ul Z-AJDIR/U".
— š&mž- - -
Prima i uz najsolidniju i hitriju radnju
i vrlo umjerenu eienu opravlja tiskanje sva-
kovrstnili djela il listova na hrvatskom je-
ziku al jedino latinskim slovium
Do malo vremena bit <-e sgotovljene naj-
potrebitije tiskanice za naso župnike1, kao i
tiskanice za naše učitelje: i obćine. a to
sve po svjetu vrstnih osoba. vještih niko-
joj vodjíMiju dotičnih pósala, i po najnovijim
propisim i zahtievim.
Uprava Katoličke Hrvatsko tiskamo nada
se. da će ju slavno obćinstvo castit mno-
gobrojnim narućbani. sigurno, da će liem
rodoljubno postupa!, jer će tako podupriet
obstanak i razvitak ne kakvog pukog obrta
il spekulacije, nego zavoda kojemu lebdi
pred očima uzviseniji cilj i kojemu je naj-
prva miso i poglavita želja: koristit kato-
ličkoj vjeri i hrvatskoj domovini, jedinim
zviezdam prehodnieam ovoga Lista i ove
Tiskarne.
Uprava „Katoličke Hrvatske tiskarne".
1ÜJ
p
E! li
1 ni
ñ lu
111
m
•i
i
i]
il
to
il
ii
m iíi
m i a i
il
m I
7i Malom IjOsívju
libita gradevolissima usa ta tanto
mura. che ail' acqua, eatî'e, vino,
brodo. Combatte cou imman-
cabile effetto le febbri inter-
raittenti, i mali cli stomaco, il maie
cl i capo, l1 ipocondria, i vomiti, nau-
see, maie di mare, diarree, eccita
1' appetito ecl è vermífugo e anti-
colérico.
Il Krka è composto di orbe e
radici Dalmate fornite di virtù sa-
lutari che allignano presse» la mon-
diale cascata del Fiume Krka vi-
drio a Scardona, ove fu premiato
con Medaglia d' oro in quella pri-
ma Esposizione Nazi o na le.
Antonio Cosmacenü
ZARA
%
•-Pm
6'f
Ç;. )
P ¿i
è -K
i^Xi lé r
! o ÜgiH1!
mw:
\rnmt
• ~ = I
! PO-'Î = ^ -
I Gjogjjj
i 3 3"\~1
I. R. Fornitore
délia
SOVRAXA CORTE D AUSTRIA
PREMIATO
in divers« esposizioni
I'ivo je veoma ugodno, bilo da
se ciclo pije, bilo da se vodni, ili
da se u kavi, u vinu, u juhi rabi.
Nedvojbenim uspjehom ubija groz-
nicu želudćaue bolesti, bol od glave,
hipokondriju, pođvijanje, bljuvanje,
lijavieu, potiče kus. Djeluje korist-
ilo protiva crvi.ni i proti kratelju.
Ovo je pivo sastavljeno iz pre-
kupljenih Dalmatinskih liekonosnih
trava i korjeua, koja rastu kod gla-
sovitog vodopada rieke Krke pokraj
Skradina, gdje je bilo obdareno zlat-
nom kolajnom prigodom prve na-
rodne izložbe, držane godine 1875.
Prezzo per 1 fiasea di 1 lit. f. 1 : 20 „ 1 „ , 1[2 , „ — :00
„1 „ „ ltl„ „ —:40
1 rivenditori avranuo il rispettivo
seo nto.
S s. L o
JEDANPUT
nudja se ovako dobra sgoda. gdje se može
vrstna ura za POLOVICU eiene nabaviti.
VELIKA
Na čitavom europskom kontinentu nastali politički odnošaji nijesu
ni Švicarsku mimoišli, sto je povodom znatnomu izselivanju radnika,
ii,sli od česa je uzdrman obstanak t vornica. Tako je i prva i najznat-
nija tvornica ura, koju mi zastupamo, za sada zatvorena, te nam je
povjerena prodaja njezinih tvoriva. — One tako zvane Washington
žepno ure najbolje su ure ovoga svieta, izvanredno elegantno gra-
virane i vezene, i po amerikanskom sustavu napravljene.
Sve su ure na sekundu repasirane, i mi jamčimo za svaku
u ru 5 go il ina.
Za dokaz sigurna jamstva i stroge sotidnosti obvezu-
jemo se ovim javno, da ćemo svaku uru, koja nije po
volji, natrag uzeti i'izmieniti:
1000 župnih remontoir-ura, navijaju se bez ključa, s kristalnim
zaklope em, izvanredno točno na sekundu regulirane, izim toga novim
načinom elektro-galvanički pozlaćene, s lancem, medaljonom itd., pri-
je for. 25, sada komad samo po for. 10.20.
1 ooi;) krasnih ura na kotvu od nikel srebra, na 15 rubina, e-
mailovanim kazalom, s kazalom za sekunde, kristalnim plosnatim
staklom, prije for. 21, sada samo po for. 7:25, sve na sekundu re-
pasirane.
J 000 ura na. vreteno (valjak) s izvezenim zaklopcem od nikel
srebra, kristalnim plosnatim staklom, 8 rubina najfinije repasirane,
s lancem, medaljonom i kutijicom od baršuna, prije for. 15, sada ko-
mad samo po for. 5:00.
1000 ura na kotvu (sidro) od čistog 13-lotnog srebra, po c.
kr. puncovnom uredu pregledane, na 15 rubina, osim toga električki
pozlaćene, najfinije regulirane. — Ove su ure prije 27 for. stajale, a
sada stoje samo for. 11 : 40.
1000 Washington rem onto i r žepno ure od p-avog 13-lotnog
srebra, po c. kr. puncovnom uredu pregledane. Jamči se, da su naj-
točnije na sekundu repasirane, nutrnje sastavino od nikla, te ove ure
netrebaju nikada popravka. Ovakova ura stajala je prije 35 for., a
sada s« dobiva za nevjerojatnu eienu od 10 for. Osim toga dobije se
uz uru badava lanac, medaljon, kutijica od baršuna.
1000 pravili zlatnih ura za gosnodje s 10 rubina, prije 40 for.
sada 20 for.
1000 remontoir-ura od pravog zlata za gotpodu ili gospođje
prije 100 for. sada 40 for.
050 nry, budilica, sa spravom, koja jako udara, najfinije regu_
lirane, takodjer prikladne za pisaće stolove, prije 12 for. sada sam
4 for. SO n. vč. o
050 ura s njihalom, u najfinije izradjenom visokom gotičkom
ormariću, navijaju se svakih 8 dana, najtočnije na čas regulirane, iz-
vanredno liepe i impozantne. • — Pošto ovakova ura još i nakon 20
godina dvostruku vrieduost ima. ne bi smjela faliti u nijednoj kući,
osobito sto je ovakova stvar ures sobe. Ove su ure prije stajale po
35 for., a sada pako iznimno samo 1.5 for. 75 now'.
Kad se naručuju ure sa njihalom, treba kaparu položiti
Adresa :
ZESa^procleLja, ura.
Tvornica ura JPIol. Fromma,
Beč, Rothenthurmstrasse broj 9.,
parterre.
/pooocoooooooc^
Q IDo znanja! @
Q i
^ Upozorujemo štovatelj« veli- ^ g" kili naših Apostola i ]>rosvjo- ^
tlit(dj'a hv. Ćirila i Metoda, p
0 da se kod naše uprave nalazi ^
^ razpoloživo nekoliko iztisaka p
0 krasnih slika sv. Ćirila i Me- ^
P toda urezanih od glasovitog-rez- ^
^ bara u Rimu g. Petra Maii- ^
euiui. Ciena je svakomu bo- p §jadisano]iiu iztisku f. 1:20 a nebojadisanoum, kojim se već
Q toliko rodoljubnih kuća kiti
Q f. 1. Tko nabavi 10 iztisaka
0 šalje nm se jedanaesti na dar.
Qxxxxxx .noooooc9
ix*x**Hnuu*i
Novajlijam u glagolskom Mi-
salu lieobhodno je potrebit gla-
golski Canon Missae, tiskan
naročito u Rimu na troškove
»..Katoličke Dalmacije", u ži-
voj želji i namjeri da olakoti
i podupre širenje glagolskog'
bogoslužja, ove dragociene sta-
rinske naše povlastice. „Ca-
non" je tiskan na tvrdoj har-
tiji ukusnim crnini i crvenim
slovima. Može se nabaviti kod
uprave ,Katoličke Dalmacije".
Ciena je ustanovljena na 50
n., a za siromašnije župnike
i za klerike na samo 30 n.
Tko odjednom naruči 10 iz-
tisaka dobiva 1 iztisak na dar.
D-. Ivo Pr»)dan, Ylaütuik, izdavatelj i dogovoru urednik.
jOtXXXXXXXXttX
Brzotiskom katoličke hrvatske tiskarne