£ Veritatem facientes in charitate, <
\ crescamus in illo per omnia, qui $
\ est caput Christus. ?
\ (S. Paul. Eph. IV. 13.) I
Izhodi u Ponedjelnik i u Četvrtak
Vos ipsos, auxiliante Deo, in dies alacriler opcram Vestram impensuros ¡11 tuenda salutari Ecclesi« doctrina animisque iu
Reiigionis amore et in verse fidei professione roborandis,... (Pio IX. u papinsk. listu, 21 veljače J872 pisaocim Katoličke Dalmacije).
Ego interim olamito:
Si quit Cathedrae Petri jungitur,
meus eat.
(S. Hieronym. Epis. XVI. ad Dam.)
Uvjeti predl»rojl»e. — U Zadru, unapried 7 fior. na godinu. — Po ostaloj carevini 8 fior. — Za inozemstvo 1 flor. i poštarski troškovi. — Predbrojba biva za oieln godinu; tko na svrhu godišta ne odbije list
smatra se predbrojnikom i za nastajuću godinu. — Predbrojbe i novac, najbolje poslarskom doznakom, šalju se na Upravu Katoličke Dalmacije u Zadar, a dopisi nfranoow
novo. redak. Objave na 4 strani uz veoma nizku cienu. Svaki broj napose 10 novčića. Rukopisi se ne vraćaju.
na Uredništvo. — Uvritbe po 10
Br. 55 Zadar, Četvrtak 26 Srpnja 1883. God. XIY.
Dalmatinski Sabor.
IX. Sjednica — 20 srpnja,
{nastavak).
Prelazi se na XVI. točku dnevnoga reda:
Izvješće financijalnoga odbora o proračuna
zemaljske zaklade za god. 1884.
Predsjednik predstavlja vladinog izvjesti-
telja u poljodjelskim poslima g. Cipćića.
Izvjestitelj Bulat čita dotično izvješće.
Trigari nije htio govoriti kad se radilo j
o proračunu god. 1883, jer onaj već teče, j
ali će radje progovoriti ob ovom. Kaže da
je vrieme bilo kratko, jer je proračun kasno
bio razdieljen zastupnicima, te nije ga mogo
ni pročitati. „Nessuno puo dire aver votato
con coscienza i preventivi pel 1881 e 1882".
Držati će se obćih stvari, jer nikomu nije
dopušteno da govori o potankostima, ako
nije barem 8-10 dana proučavao stvar. Uvjek
da se govorilo o ekonomiji, ali da je nema.
,,Io credo che sia il primo fattore ehe deve
avere una buona amministrazione". Govori
0 „potenze economiche", kako je kroz malo
doba proračun zemaljske zaklade poskočio
za 100,000 fior., dočim se je stanje pogor-
šalo. Brodarstvo da pada, pala i ciena ulju
1 vinu, nema nikakve koristi od buhača,
koji je imao biti od velike koristi za neke
prediele. ,,Io devo dicbiarare che non si son !
mesai sul vero campo economico", jer sve ;
što je jedan ili drugi htjeo, sve se uvrstilo j
u proračun, a to drži da nedopuštaju gospo- |
darstvene snage pokrajine. „Con questo, o j
signori, anche nTin U> io dovessi ieggere
partitamente il preventivo, tutto cio non
varebbe nulla" — „tutte le ragioni che io
vorrei addurre sono inutili". Neće da se gradi
političko pitanje, već da se ostane pri eko-
nomičnom. Sto hiljada fiorina troškova;
zem. prirezi da nijesu 20 °/0 već 40 %> jer
valja sdružiti redovite sa izvanrednim.
„Realmente viene essere troppo preventi-
vatow. Kaže da ima blagajničkih zaostataka
i to ogromnih; glasovati će radi svega toga
da se obale troškovi i u posebnoj razpravi
iznieti će dotične predloge.
Seralji da će iznieti svoj predlog kad se
bude radilo o novom nametu na neosladjenu
žestu.
Bjelanović nije imao ni toliko vremena
da pročita izvješće zemaljskoga odbora.
Traži nove troškove; na takovo smo uvjek,
tako u Dalmaciji tako i u Beču. Podižu se
nameti tobože radi ravnovjesja, ali svake
godine podižu se a ravnovjesja nema. Gla-
sovati će u obćoj razpravi proti proračunu,
a u posebnoj će predložiti obaljenja.
Dr. Klait odgovara kao izvjestitelj zemalj-
skoga odbora. Njemu je zadaća preveć lahka,
jer predgovornici nijesu ništa stvarna iztakli
proti proračunu. U svakoj državi, u svakoj
zemlji, u svakoj obćini gdje se život razvija
i napreduje valja da troškovi rastu, s toga
zemlje i narodi nepropadaju gdje troškovi
rastu, već obratno ondje gdje nerastu vidi
se nazadak, jer zemlja nema odkle da jih
pokrije. Trigari je opazio da je vrieme bilo
kratko, da prouči proračun. Što se tiče ovoga
o kojem sad razpravljamo, to je opravdano,
ali je imao od 3-4 nedjelje proračun za god.
1883 koji je jednak ovomu drugomu, izvan
zadnje točke o zajmu, koja je ovdje nova.
Što je g. Trigari govorio o blagajničkim
zaostatcima „odnosi se na razpravu izmed
njega i mene prije četri godine, kad sam
ja branio zaostatke". Onda je bilo protu-
mačeno kako se rukovode ti ostatci i kako
rastu. U dobroj upravi ti su ostatci u velike
potrebni, „ako se ti blagajnički ostatci znatno
povise, tad je naša dužnost nepu3tit jih rasti,
već pokriti dio trošaka, što se učinilo god.
1883 bez da se povise nameti, jer se upo-
trebilo dio blagajničkih ostataka". God. 1881
bilo je 190.000 f. blagajničkih ostataka,
s toga je i osjegurano redovito poslovanje
zemaljske zaklade. Istina da nam je u ovom
i sreća pomogla. Dohodci su bili viši nego
što se je proračunalo. Potrošarina je dala
20.000 f. više, što znači da zemlja napre-
duje, jer gdje se više troši znak je da ima
i više dohodka. God. 1882 ni sabor nije bio
pozvan, te se je prištedilo oko 7000 fior.,
i tim se je imalo oko 30.000 1. više do
hodka, te se je mogo pokriti manjak pro-
računa. Nebi pako bilo pametno tako ići
napred, i pokrivati manjak blagajničkim
ostatcima, jer bi se brzo izcrpili— Najbolja
metoda da se vidi jeli koja uprava dobra,
to je razmjer je po postotku izmed skupnih
troškova i upravnih. Gdje upravni troškovi
malaksaju proti skupnom trošku znak je da
dobro idje uprava. To je jedini kriterij um.
God. 1863, kad je bio glasovan prvi pro-
račun, sveukupni troškovi iznašali su 130.000
fior., upravni 30.000 fiorina, dakle upravni
su troškovi iznašali 26 o,-o sveukupnoga
troška; god. 1868 skupni troškovi 211.000
fior., a upravni 29.000, dakle 14 o/o skupnih
troškova; god. 1881 pako skupni troškovi
347.000 fior., upravni 28.000, dakle ni jedan
po sto, 0. 81 o/o(?)Ovoje najbolji dokaz da
uprava idje dobro. — Koliko služe blagaj-
nički ostatci dobrom redu blagajne, dosta
je ovaj primjer. Bila je sagrađjena pokra-
jinska ludnica i gradska bolnica u Šibeniku.
Ova liepa sgradja, koju ponosom možemo
gledati, stojala je 280 hiljada fiorina sa
plaćom poduzetniku i nabavom pokućtva, a
kad se nadostavi nagrada mjerniku za nacrt,
rukovodjenje gradje, i što se ovih dana po-
trošilo za ekonomičku zgradu, tad imamo
sveukupnoga troška 294 hiljade fiorina. Go-
spodo moja, svi su računi plaćeni, sve je
podmireno izvan zadnje rate, koja valja da
stoji za dvie godine u pričuvi, kao garan-
cija da je sgradja dobro sgradjena. U za-
kladi za ovu zgradju bilo je 140 hiljada
fiorina previšnje darežljivosti. Od stare
sgradje misli se utjerati oko 7000 fiorina,
ali se nije utjeralo. Od zemaljskoga zajma
104 hiljade bile su opredieljene za ludnicu,
zajam je sklopljen, ali poradi neke formal-
nosti još novac nije primljen. Bilo je dakle
razpoloživo samo 140 hiljada fior., sve ostalo
se pokrilo blagajničkim ostatcima. Iz ovog
se vidi koliko su potrebiti ti ostatci, koji
služe i za predujmiti obćinama za uredjenje
puteva. Slušati će pomno predloge o sma-
njenju trošaka i rado će pristati ako budu
razboriti, ali dvoji da može biti takovih.
Podpredsjednik. Obća je razprava zatvo-
rena.
Bulat, izvjestitelj, opaža da nije iznesen
nijedan predlog, kad se koji iznese onda će
odgovarati. Sad će samo na dvie opazke,
prva da nije bilo dovoljno vremena da se
prouči proračun, a druga da je od potrebe
štediti. Istina da je proračun za god. 1884
bio razdieljen ima nekoliko dana, ali kako
je dobro opazio kolega Klaić, onaj je od
g. 1883 u rukama zastupnika odkad smo
došli u Zadar, ima oko 20 dana, tako, da
ja financijalni odbor proučiv dobro onaj za
g. 1883, mogo isti dan odlučivati o jednom
j i drugom. Samo je razlika u 13. točki, ze-
maHski dug. S druge strane čast. Trigari,
kao stari parlamentarac, pozna dobro pro-
račune, te je dosta bilo da baci okom i da
odmah uvidi razlike. Glede povišenja tro-
šaka, da su škočili za 100.000 fior., odgovara,
da ako promotrimo da je proračun za god.
1883 već bio odobren od sabora, tad nernože
se sravnjivati onaj g. 1884 neg jedino onim
1883, te ćemo se uvjeriti da nije poskočio
neg za 12.000 fior. Trigari želi da se štedi;
„mi možemo reći da zemaljski odbor uprav
nam daje primjer". Predgovornik računa da
prirezi od 29 o/o dolaze na 40 o/o, govornik
toga nije shvatio, niti može razumjeti kako
se to dogadja, želi s toga da mu Tri-
gari stvar u posebnoj razpravi protumači.
Serralju odgovara da u izvješću zem. od-
bora kao i financijalnoga odbora stoji 3 toč.,
da je ovlašćen zem. odbor u slučaju kad
nebi bio odobren namet na žestu, da zapita
povišenje izravnih poreza od 29 o/o do 30 o/o.
Prigovara se da se glasuju novi nameti toli
u Zadru koli u Beču, on bi htio da se do-
kaže kako bi se moglo štediti. Na slučajne
predloge pridržava si odgovoriti u posebnoj
razpravi. U ostalom buduć da nema nije-
dnog formalnog predloga, pita da se stavi
na glasovanje predlog financijalnoga odbora,
da sabor uzme kao temelj posebnoj raz-
pravi izvješće fin. odbora.
Podpredsjednik. Pita li ko rieč ? (Bulat:
ne treba). Ona gospoda koja su za predlog
fin. odbora, nek izvole ustati. — Većina.
Prelazi se na posebnu razpravu.
I. Troškovi uprave.
Stavka I. Plaće članovima zemalj. odbora
f. 10.700.
Bjelanović pita: oni Članovi zemalj. od-
bora, koji su članovi carevinskoga vieća pri-
maju li ujedno plaću kao posjednici (gla-
sovi: -primaju); jer bi htio staviti predlog
da dok su u Beču nejmaju potezati plaću
kao prisjednici zem. odbora.
Izvjestitelj, Bulat, neće pristati uz predlog,
jer nije dosta opravdan. Na carev, vieću
ima od članova zemaljskoga odbora pred-
sjednik i jedan prisjednik. Predsjednik može
uzet dopust kad ga volja, a prisjednici i-
maju pravo na dva mjeseca dopusta. Sva-
kako ovaj predlog nije umjestan, o tom se
ima govoriti u pretresanju konačnih računa,
(srbi: oho !)
Bakotić pita rieč. Glasovi: zatvorena je
razprava — Nije znao. Ovdje dolaze plaće
4 prisjednika i predsjednika. Nebi imao ni-
šta proti tomu da bi se povisila prisjedni-
ci ma, ali s tim uvjetom da bi zemlja imala
pravo da zahtjeva da vrše revno svoje duž-
nosti. Priznaje da je plaća prisjednika pre-
malena, htjelo bi se barem 200 fior. na
mjesec.
Vukoti6 neimaju učitelji ni dviesta na
godinu.
Bakotić. Molim što ste rekli.
Vukotić maše rukom : ništa.
Bakotić: Sto nisam čuo nemogu ni odgo-
voriti. — Liečnik kotarski da ima više no
jedan prisjednik; ali kad bi jim se povisila
plaća, tad bi zemlja zahtjevala da nebudu
ujedno zastupnici na carevinskom vieću. On
bi bio toga mnenja da se tolike časti ne-
spajaju u jedno osobu, jer se nemože zah-
tjevati od jedne same osobe tolike revnosti
i truda. On bi bio dakle toga mnenja da se
prisjednici koji su ujedno zastupnici u Beču
odreku jedne ili druge časti. Glede Bulatova
prigovora, da bi se ob ovom imalo razprav-
ljati u konačnom računu, kaže da on nije
toga mnienja, „mi sada moramo udariti pra-
vac, kojim je poći." Moli da č. Klaić neuz-
me ovo k6 štogod lična. Priznaje mu „neo-
bičan um i revnost" ; ali sa svim njegovim
liepim umom i sposobnosti nemože učiniti
ono što bi uradio da se posveti samo ze-
malj. odboru.
Klaić nemože no zahvaliti na laskavim
riečim predgovornika; od kad je ovih dana
upoznao D.r Bakotića, uvjerio se da nečini
lična pitanja. Nego je ovdje po sriedi nje-
gova osoba, bud je on sam ujedno prisje-
dnik zemalj. odbora i zastupnik na care-
vinskom vieću; on će dakle govoriti pro
domo. Mučno mu je uljesti u ovaj predmet
skroz osobne naravi, ali mu je razbistriti
stvar. On je mislio da će g. Bjelanović pred-
ložiti povišenje ove uprav nepristojne plaće.
Ovo je dapače nagrada, a nije plaća sa
pensijom, te se nemože prispodobiti ni onoj
savjetnika pri sudištima prve molbe. „Nismo
plaćeni ni koliko komesarčići kotarskih
vlasti", a nek sabor sudi da li je to pri-
stojno. Htjelo bi jim se uzkratiti što pote-
žu na carevinskom vieću, ali to >e nagrada,
prosta dnevnica, koja se potroši u okolno-
stima u kojim se žive. „Trebalo di doka-
zati da onaj koji je na carevinskom vieću
nevrši svoje dužnosti kao prisjednik". Četri
je godine da fali jedan prisjednik kod ze-
malj. odbora, odkad se Ivellio odreko. Sve
ovo doba zemaljski je odbor poslovao su 3
prisjednika, i može reći da je sav referat
čast. Ivellia bio naprćen na nj. On je kroz
4 godine revno radio i poz ivlje D.r Bako-
tića da dodje na zem. odbor, da se uvjeri
ima li jedan nalog koji on nije izvršio. Dosta
je poinogo i Ivanića pri gradnji Sibeničke
ludnice, u onim poslima u kojim se on nije
razumio. Iza ovakovih fakta htjeti smanjiti
plaću prisjednika, sudite vi gospodo kako
se to može reći. (Odobravanje)
Bakotić: nije htio prikoriti Klaića da ne
vrši svoje dužnosti. Po brojevima se nesude
posli; sam Bismark nebi dobro vršio svoju
dužnost, da ga se stavi na drugo mjesto.
Za stalno bi bilo veće koristi zemlji, da
D.r Klaić uloži su svoju snagu u zem. odboru.
Dr. Klaić će samo neki faktični izpravak
učiniti. Gosp. Bjelanović da zna dobro, da
govornik ne stoji šest mjeseca u Beču, već
po 3-4 nedjelje, nikad preko mjesec dana,
pa tad dotrkne u Zadar, da vrsi svoju
dužnost.
Bjelanović po drugi put spominje da nije
iznio predlog kao lično pitanje.
Vukotić. „Ko bolje može neka mu Bog
pomože". Pošto Klaić obnaša obe časti, on
mu se neprotivi, ali be protivi svakomu
povišenju plaće, jer svak valja da se žrtvuje
za narod, kako se oni (zastupnici^) žrtvuju,
jer su 4 fior. nemože se živiti u Zadru.
Razprava je zatvorena.
Bulat, izvjestitelj, kaže da je Bjelanović
učinio predlog, ali da ga valja proučiti. On
bi predložio da se odgodi do večeras sje-
dnica, da bude mogo čuti mnenje svojih
drugova u financnom odboru, pa tad iznieti
konkretni predlog — Primljeno — u 2 sata
i '/« odgadja se sjednica.
X. Sjednica — 21 srpnja.
Podpredsjednik, g. Kapović, otvara sjednicu
u 9 sata i 40 časa — Vladin je povjerenik
pl. Pavić; uza nj je vladin izvjestitelj sa-
vjetnik Budisavljević.
DALMACIJA
\ Veritatem facientes in charitate,
s crescamoB in illo per omnia, qui
¡¡ est caput Christus.
$ (S. Paul. Eph. IV. 15.)
Izhodi u Ponedjelnik i u Četvrtak
Vos ipsos, auxiliante Peo, in dies alacriter operara Vestram impensuros in tuenda salulari Ecelesiae doctrina animisque in
Religionis amore el in verse fidei professione roborandis,... (Pio IX, « papinsk. listu, 21 veljače J872 pisaocim Katoličke Dalmacije).
Ego interim olamito:
Si qui« Cathedrae Petri jungitur,
mens est.
(S. Hieronym. Epii. XVI. ad Dam.)
Uvjeti predbrojtoe. — U Zadru, unapried^ 1 fior. na
smatra se {iredbrojnikom i za nastajuću godinu,
novo redak. Objave na 4 strani uz veoma nizku
godinu. — Po ostaloj carevini S fior. — Za inozemstvo T fior. i poštarski troškovi. — Predbrojba biva sa oielu godina; tko
— Predbrojbe i novac, najbolje postarskom doznakom, šalju se na Upravu Katoličke Dalmacije a Zadar, a dopisi „franco" na
cienu. Svaki broj napose 10 novčića. Rukopisi se ne vraćaju.
na svrha godišta ne odbije list
Uredništvo. — Uvratke po 10
Br. 60 Zadar, Ponedjelnik 13 Kolovoza 1883. God. XIV-
i i
Pošto je u srieđu blagdan a u
četvrtak tiskarnam praznik, doj
dući broj odgodit nam je do pone-
djelnika.
Opomena našim dužnicima.
postupaju pravna njihovom shvaćanju odno-
saja. Dok se glasilo većine ogradjuje prot»
navodom švabskim, da goji težnje veliko-
hrvatske, i da simpatizuje sa strankom prava,
je li čudo da u Beču ne daju one važnosti
kostrušeuju narodnjaka, kako bi to narodno
glasilo hotjelo ? I — Svaka posljedica ima
svoj uzrok. Ovdje je govor o načelih? koja
Kad tolike ni molbe ni j 03taJu> 5 3 koiimi se ne sm5je ni ča8ak
i transigirati. Koja stranka nepomično se njih
prietnje nemogu da iiavedu nase j držij prvo ^ pos]ie mora do pobjede. Nu
dužnike da vrše svetu svoju du- i kad dalmatinska narodna stranka perhore-
-r • , i • • j • j.? I scira (protivi se) od stranke prava, jer je žnost napram Listu, koii rad isti-15 ^ . / ' J i . j Svabam i Magjarom trun u oku, a s druge
ne i pravice toliko trpi, da je;
strane i ona kaže da stoji na tvrdoj na-
postao ko verbum maledictum svih j rodnoj podiogi, „samostalnosti i jedinstva Božjih i hrvatskih protivnika, svih i doPu" J 1 . . ! štite da vam se reče, da ste krivim putem kukavica, izdajica, buntovnika I j zaši; Sjetite se, da svaki vas korak prati
bezznacajnika, te svaki korak na- ! mludji naraštaj, a tomu je narastaju sveto
. t , \ •• iTVITn I geslo stranke prava " Oho! S početka je prjed treba (ta pri e natopi krva- j & . 1 i- j o * i •
1 1 ' v • ! dopisnik imao pravo, uli sada i* — eto ulazi
vim svojim znojeiii ; — odlučili smo j na vrata na kojim Stoji pisano: „odpali na-
netrpjet dalje i od strane nekih I rodnjaci, pritajani taljanaši i Srbi, vladini
ii • „„!,„,>:+i kruhoborci"--barem tako zove dalmatinske neharnih predbrojnika, te zabaut, ^^ ^^ g G (radjanić?)
obzire a prihvatit se neugodnog j Narodnoga Lista. Nećemo ispitivati dali taj
strožijeg postupka. j sie(3i u «redmčtvn ^„N. L." ili se seta po
. , - Ikojem mjestu Dalmacije, radje ćemo vidjeti
Tko dakle najdalje do 10 ; 6to on kaže u broju I{ fltrAna?
tekućega mjeseca ne namiri pod- i 2. stupac,
puno svoje račune sa našom upra-
vom, nek zna da ćemo mu kao
| „Iz njega (naroda hrvatskoga), piše g. G.j
| nikao je odličnjak i značaj ni k. koji ustane
! da se umom, perom i slovom protivi svakom
zadnju poruku obustavit siljanje j gazenju narodnih prava i tako podiže narod
Lista, a za tim Će sliedit mjere uspje-! i narodne branitelje na pravu hrvatsku sa-
v i •! I mosviest. Zanosom drugi se znaeainici oku* Šnosti: lavno oglasivanje, li sud-, j . e .
J w ..... i pili oko njega, ali na žalost nisu okupili
zdra%u stranu narodne stranke nego stvorili
osebinu, to jest stranku prava. — Ta se
vjerovanje glasila dalm. narodne stranke, a
mi ćemo se u dojdućem članku obazrieti na
to vjerovanje, ne da branimo Starčeviće,
Folnegoviće i Barčiće, te lete, noir ljudi
oko N. Lista, već da razjasnimo onu miso,
koju nije izmislio, kako bi neki htjeli, ni
Kvaternik ni Starčević, već je nikla hrvat
skini narodom, utjelovljujuć sve njegove
potrebe, i razvila se dakako više kad je taj
narod bio u jadikovim klancima, te će se i
unapried sve to više razvijati pod sjajem
Habsburgove loze dok narod nepostigne ono
za čim teže svi narodi kojim nije udario
posljedni sat života.
Dnevne viesti.
Viesti koje primaju iz Egjipta o kratelju
nijesu najbolje. Evo po debelu nekoliko po-
dataka. Od 3 do 4 u jutro tek. mjes. umrlo
je 830 (Ka)\r 170, Aleksandrija 2); od 4
do 5 u jutro 790 (Kajir HiO, Aleksandrija
3); od 5 do 6 umrlo je 376; od 6 do 7
umrlo je 600 (Kajir 78, Aleksandrija 9);
od 7 do 8 umrlo je oko hiljade (Kajir 70,
Aleksandrija 17). — U Bejrutu jo već bilo
tri slučaja, s toga je grad bio razdieljen od
kopna zdrastvenim kordunom.
Oko podne dne 7 tek. sv, Otac primio
je u posebnu atidienciju N. P. g francuz*
koga poklisara kod sv. Stolice.
Bhogs is&oastira bilo je naloženo .od
srbskoga ministra bogoŠtovja Novako-
vića, da kođ bogosluženja ima sporni-
«jati ime novoga mitropolite. Nu ruska
Sinoda nije priznala novoga srbskoga,
ili kako ga u Rusiji zovu „ austro-
magjarskoga" mitropolitu (imenovana
od kralja Milana pod uplivom Austro-
ugarske), te je zabranila predstojniku
srb. samostana i kalugjerima spomi-
njati Mraovićevo ime. Tako bijaše do
krunisanja ruskoga cara. Za kruuisanja
naložio je srbski poslanik, pukovnik
Gjuro Horvatović, da se ima po na-
redbi srbske vlade spominjati Mraović
i kalugjeri se za njega moliti. Sam
viši prokurator sinode PobjedonoŠćev
zabranio je u Moskvi molenje za Mrao-
vića. Stvar je dakako izazvala pre-
pirku, koja se tim riešila, da je sa-
mostanski ig ura a n obustavljen od služ-
be, te nemože više moliti Boga za me-
tropolita Mraovića, komu Magjari upi-
suju u zaslugu da zna magjarski i da
je u Ugarskoj učio. Iz svega je vidjeti
kakovo li je to crkveno jedinstvo kod
istočne crkve.
beno proganjanje; a za najokorjelije
i to i to.
Dilc ari post fes d si hi ').
Dok smo mi pisali naš posljednji uvodni
članak, Sloboda je na Sušaku tiskala drugi
članak pod naslovom „slike iz sabora dal-
matinskoga" i ova dva članka sliče jedan
drugomu ko jaje jajetu, samo što je Sloboda
slobodnija u očitovanju svojih nazora, što
nama dakako nebi bilo dopušteno.
Spominjuć najnoviju borbu u dalmat. sa-
boru, mi smo naglasili kako napadanje na
stranka dala na kojekakvo skrajnosti i pre*
ćeranosti. Rušiti nagodbu nije lahko, ali
složnim radom moglo bi se lako doći opet
do nove i prave obnove iste nagodbe. A ta
se nagodba mora svakako popraviti i obno-
viti, jer nije stvorena od samog naroda i za
narod stranki prava kod nas nema ni
načelnog ni praktičnog smisla. Tko se da-
kle amo u tu stranku hoće da ubroji, ili je
zanesen od mladenačke plemenitosti svog
srdca, ili politička je neznalica. Oni paka
koji u sušaokoj Slobodi stali su od nekog
doba pisati proti našim narodnim vodjam i
narodnim ljudim gori su od modnih maj* pojedine osobe ne sačinjava glavni momenat
saborskoga rada i iztičuć protuslovlja u koja muna. Oni su ili odpali narodnjaci, ili po-
se tom prigodom zašlo, zaključili smo članak | tajani taljanaši i Srbi, ili vladini kruhoborci,
riečima: „mi dakle nemožemo povladjivati | a to sve pod lažljivim imenom pristaša
kao veliki uspjeh borbu koja se vodi proti j stranke prava. Takov Ijuj nije za guvno
ljudima na zadarskom namjestničtvu, dok se \ čiste hrvatske pšenice".
god bude, pa i indirektno, branilo današnji ! Kad ni 0VQ nebj biJo (losta da 80 štiocj
sustav, koji je izvor svim našim nevoljama". uvjere 0 mj8H narodno glasilo o stranci
„Bi reći, piše Sloboda, da onaj prah, što prftVa /mi ¡zkiju6ujeni0 osobe kad ae govori
su ga uzvitlali govornici većine ili narodne Q 0 onoj stranci za koju je jef]nom
stranke, nije nikoga ranio, a najmanje gje- i reko paviinovi<S da će u njezinom taboru
nerala-namjestnika Jedino se je pokazalo, | do nekoliko godina biti eiela Hrvatska —
sto su pametniji i prije znali, da pokrajinski j tftd nek ge &pomenu št0 je L u pisa0
sabori nisu ništa i da ne vriede ništa. Naj- na uvodnom mjestu pet dana pokle se sabor
bolji primjer je i nenadani zaključak netom '
otvorenog zasjedanja. Od glave riba smrdi,
iz drugog vrela potiče sve naše zlo. Zato
ne znamo što vriedi udarati na osobe kao
U Beču su radnici počinili nereda pred
redarstvenim uredom. Uapšeno je 38, iz-
medju kojih 11 ranjenih. Ranjena su i če-
tri redara.
Grof Fotocki, namjestnik u Galiciji, ualied
bolesti odreko se časti a bio je imenovan
dosadašnji podpredsjednik Zaleski.
Dne 8 tek. N. V. naš Car pošo je na su-
sret do Ebensee-a njemačkomu Caru Wil-
helmu i pozdravio ga na najsrdačniji način,
fe su za tim zajedno došli u Ischl (Gornja
Austrija) gdje jih pričekala carica Jclisava.
Po tom carica sjela je u kočiju sa carem
Wilhelmom a naš car sa knezom Reussom,
te su se odvezli u gostionu Elisabeth. Su-
tradan su bili posjeti i objedi, a za tim je
njemački car odputovao.
Poznati poljski pjesnik Kraszevski, koji
je bio nedavno od njemačke vlade zatvoren
tobože radi veleizdaje bio je pušten iz ta-
mnice, al ga u njegovoj iu Ili nadziru re-
darstvene straže, Rek' bi ipak da će se odu-
stati od iztrage.
otvorio:.. . „sa svim načelim one (prava)
stranke, ne slaže se narodna stranka, u ko-
liko nazore glede nagodbe dieli sa Pozorom
i nezavisnom narodnom strankom. Još nam
osobe. Sustav je hrdjav, on nas duši, on nas j -]Q prinjjetiti da je narodna stranka u Dal-
tlači, on nas masregluje. Po njem je gje- j maciji gatila i da iali razdieljenje narodne
neral namjestnik radio, i radio je sustavno. \ stranke hrvatske u skroz vladinu i nezavi-
A dok se u Beču čine salameleki Svabam ! gnU) j drži da bi jedinstvena hrvatska stran-
i njihovom sustavu, jeli čudo ako s nami i ka korjstno djelovala na razvitak javne
; stvari u Hrvatskoj" !!
¡j vidi br. 59. i Ovo je jasno ko sunce; ovo je političko
Sa otoka Iskije nema žalostnih viesti,
zemlja miruje. Sliede pokopavati mrtve
i graditi dašćare za preostale. Nadbiskup
Napuljski svud je prvi; kralj Umberto na-
redio Manciniu, da ga zamieni pri obila-
ženju bolnica. Svakako, opaža neko glasilo,
zdrav razum za stavno nije pretežan kod
vladinih talijanskih krugova.
Srbija u Rusiji. U Moskvi ima srb-
ski manastir, podignut ruskim sred-
stvima i uplivom bivšega srbskoga mi-
tropolite Mihajla poklonjen Srbiji; ali
stoji pod nadzorom i pokroviteljstvom
ruske sinode kao najviše duhovne vla
sti, koja od Petra Velikoga zastupa
ruskoga patrijarhu. Predstojniku srb-
Iz Arbanije javljaju da pleme Salja
koje broji 12G0 ljudi sposobnih za o-
ružje; neće da se podvrgne. I plemena
Sosi i Pulati pobunila su se.
Iz Španjolske sliede viesti o ustaškim po-
kretima. Brzojavljaju iz Madrida dne 9 tek. :
Kralj je podpisao odluku, kojom obustavlja
u cieloj Španjolskoj ustavna jamstva, ovla-
ećujuć proglašenje obsadnoga stanja u svim
mjestima gdje ministarstvo bude držalo
shodnim. Prefekt i zapovjednik Badajoza
bili su svrgnuti. Dio konjaničke pukovnije
Numancijc, koja sačinjava Nagersku posadu
(pokrajina Logrono) ustala je po naredbi
podčinjenog častnika i pošla je prama go-
rama Pavecchia e. Nekoliko stubova vojske
pošlo je u potjeru. Kažu da su ustaše pre-
kinuli željeznicu. Jučer je bilo izkaza u ne-
kom Barcelonskom predgradju uz bunto-
vničku viku. — Novije brzojavke, od 11
tek., donose i gorih viesti. U Seo de Ur-
gelu (kod Pireneja, u pokrajini Kataloniji)
dogodio se pronunciamento u vojsci. U San-
tom da su se uzbunili tamničari, ali je buna
odmah bila ugušena. U Barcelonskim pred-
gradjama pobunili su se mnogobrojni ra
dnici i pošli su iz grada; dvie su pukovine
pošlo u potjeru. U pokrajini Kataloniji bilo
je s toga proglašeno obsadno stanje. oPjati
se je da se pobune i katalonjski gradovi
Figueras i Gerona, na željeznici koja vodi
iz Barcelone u Prancuzku; o Leridi, na za-
pad Barceloni, glasa se da je već ustala. I
u Valenciji kažu da je buknuo ustanak; da
je ustalo i vojničko i gradjanstvo.
Bisinarkof o mešetarstvo ')
u.
Nota, koju je etožernik Jakobini poslao
na prasku vladu, pokle je bio primljen crk-
veno-politički zakon i u kojoj po deseti put
u malo vremena naglaaivao Stanovište sv.
Stolice, koje je uvjek bilo jedno te i8to,jer
se oslanjalo na stalna i nepromienjiva načela,
koja su uvjek služila i služiti će pravilom
sv. Stolici — ta nota nije bila po volji Bi-
smarku, komu tvrdokornost, k6 što on kaže,
vatikanskih diplomata neidje u račun.
') Vidi br. 58. Ovaj je članak izostao u po-
sljednjem broju rad preobilnosti naprešna gradiva,
LHACIJ
s Yeritatem facientes in charitate,
I crescamus in illo per omnia, qui
i est caput Christas. ¡¡
\ (S. i'anl. Eph. IV. 15.) j
Izhodi u Ponedjelnik i u Četvrtak
Vos ipsos, auxi!iaiile Deo, in dies alacriter operam Veslram impensum in tucnda salatari Ecelesiae doctrina animi»qae in
lieligionis amorc et io verse iidei professione roborandis,... (Pio IX. u gapinsk. listu, 21 veljače J872 pisaocim Katoličke Dalmacije).
Ego interim olamito:
Si qaif Cathedrae Petri jangitnr,
meat est.
(S. Hieronym. Epis. XVI. ad Dam.)
Uvjeti pred broj he. — U Zadru, unapried 7 8or. na godina. --- Po ostaloj carevini 8 fior. — Zu inozemstvo 7. flor. i poštarski troškovi. — Predbrojba biva sa ciela godino: tko na svrha godišta ne odbije list
smatra se predbrojnikom i za nastajuou godinu. — Predbrojbe i novac, najbolje postarskom doznakop, šalju se no Uprava Katoličke Dalmacije a Zadar, a dopisi „franco" na Uredništvo. — Uvretbe po 10
nove redak. Objave na 4 strani uz veoma nizku ciena, Svaki broj napose 10 novčića. Rukopisi se 1» vraćaju. P * i
Br. 62 Zadar, Četvrtak 23 Kolovoza 1883. God. XIV.
ARagjarsIii grbovi-
U posljednjem broj« donieli smo dosta,
obširao izvješće o izkaziuaa koji su se prošlih
dana sbili u Zagreba; ipak danas se na novo
povraćamo na te izgrede3 da popunimo iz-
vješće, crpeć viesti sa hrvatskoga izvora.
Sloboda prima od jednoga od svojih pri-
jatelja u Zagrebu sliedeći dopis, pisan dne
16 tek.:
Najnehajniji grad u Hrvatskoj oživio je,
hvala Bogu, ovo nekoliko dana Oživiše ga
magjarski napisi na nagodbenim grbovim.
Još od 13 t. mj. jatila se svjetina u Gun-
dulićevu ulicu, dražila pandure, pjevala hr-
vatske pjesme, psovala Magjare. Nu jučer
(15. t. mj.) oko dva sata posije podne na-
vali silan broj svieta iz raznih ulica u po-
menutu uiicu./Nasta graja, puk se razigrao
i za tren oka stade zveket stakla, koje se
rušilo sa liepe dvokatnice u koju je smje-
šten porezni ured. Donesoše i ljestve, te
snimim onili šest Davidovih ploča. Neopisivo
veselje nastalo je u narodu, kad SU junačke
radničke mišice rnkstile kladivom željezne
grbove. Bio .sanu u blizini jedne starice, koja
je poput djevojčeta bacala kamenje u pro-
zore. „Kanite se, gospo, toga posla, ima jih
jačih i raladjih za to". — „Neka, neka",
odvrati mi ona, „ma lagije umrieti, ako
bacim kamen na naše pijavice— Slavodo-
bitno krenu pučanstvo sa grbovi u gornji
grad kličuć: „Dolje s Davidom\u U gornjem
gradu skinuae grbove sa financ. ravnateljstva
i državne blagajne, te polupaše prozore, koji
nisu s kapcim zaštićeni bili. Poput silne
lave zaljuja se odtud masa na Harmicu, te
pri spomeniku Jelačićevu stade trgati grbove
uz usklike: r Živio StavČević, živila stranku
prava11. Jedan od vodja — radnik jedan —
zahvali se u ime stranke svemu narodu i
upozori ga, da bude spreman na obranu
hrvatskih prava, a ne narodnjačke nagodbe.
Kad su grbove pobacali u Potok, u ma-
gjarsko primorje — kako su govorili — za-
pute se do „crvene lampe", odakle im mo-
rade policija uapšenike pustiti. U to doletiše
vojnici, a narod videć da je svršio, što je
naumio, razišao se popjevajući pjesmu: nJoš
Hrvat&ka ni propala—U večer oko de3et
sata skupilo se opet nekoliko stotina duša
u hrpu i u malo ne razoriše kuću policajnog
kapetana Vidovića i glasovitog magjarona
kanonika Talijana; htjedoše dalje da će po-
razbijati prozore g. Živkoviću i Miškatoviću,
nu to je prepricčila vojska, koja je još oko
četiri sata bila smještena pred kuću baro-
novu i villu otca Joze Miškatovića. Oko
desete ure po noći prolazila je ta hrpa kroz
Ilicu pjevajući pjesme, a najviše onu sa re-
frenom „magjaronom štrik za vrat". Gospodje
sa otvorenih i razsvietljcnih prozora pleskale
su rukama i klicale: živila Hrvatska, živili
Hrvati! Pred stanom g. Folnegovića do 500
pjevača zaorilo pjesmu „Liepa naša domo-
vina" i „Živila Hrvatska", te na koncu zah-
tjevali, da se g. Folnegović pojavi na pro
zor, nu dičnoga senjskoga zastupnika ne
bijaše u Zagrebu,
To je u kratko opis ciele stvari, koja nije
bez krvi prošla. Ranjena su dva stražara,
dva špicela, grad. tajnik Milan, a imadejoš
kojih 40 osoba lahko ranjenih Eto to su
pojavi, koje doživismo uslied samovolje ba
hatog Magjara. Sad neka vide nagodbenjaci
i narodnjaci, što im vriedi nagodba, što li
hrustiti se na magjarsku samovolju, a ova-
mo braniti nagodbu. Njihovo držanje kod
opisane stvari vrlo je karakteristično. Oni
isti huckaju ljudstvo, da pere sramotu na-
nešenu hrvatskomu narodu, koji su kar
lovodje još g, 1872 sve to podpisaii. Jeli dakle
čudo da se ovdje govori, da oni s nekim
očijukaju, jer da bi im se opet htjelo služ-
bica. Opisani čin osvjetljao je lice zagreb-
čanom. Mi bismo želili, da se oni i u buduće
izkažu, kad uztreba braniti čast narodnju.
Stariji stekliši držali su se posve rezervi-
rano, oni nisu uticali u nikakvo „arangira-
nje", al zato su radostnim okom motrili:]
kako ideja Hrvatstva, kako ideja stranke/
prava prodire i u ovaj magjaronstvom f
svabčarenjem okuženi grad. '
Iz Pozor a od 16 tek. vadimo sliedeće pa-
birke: Kad je prekjučer financijalni ravna-
telj gospodin pl. David na primjetbu jed-
noga gospodina: „da bi najbolje bilo da se
nezakoniti cimeri sa financijalnih ureda
tiho i po noći kao što su bili izvješeni opet
skinu, jer bi moglo biti krvavih glava",
odgovorio: „Samo neka dodju, bit će krva-
vih glava!" jamačno nije mislio da će nje-
gova želja biti tako l.zo kao sto se sbiija
dogodilo, izpunjena. I prekjučer na večer
bijahu preduzete u podpunom smislu rieči
redarstvene mjere da se očuvaju protuza-
koniti, noeju izvješeni magjarski napisi
Pripovieda bo se i učinjena je o tom i
prijava redarstvu, da je. na glava gradskih
stražara palo prvo kamenje iz drugoga kata
zgrade poreznoga i carinskoga ureda, borme
ne s namjerom, da se tim osudi postupak
gospodina ravnatelja pl. Davida, već obratno
da se redarstvo pobudi i harangira na što
brže i oštrije postupanje proti obćinstvu, što
je sbiija odmah i sliedilo. — Uz zviždanje
i vikanje „Hura" palo je nekoliko kamena
a to se je podvostručilo, kad je redarstvo
izvuklo sablje. Od redarstva nastradali su
na vrlo težak način stražar Hagnjer i ci-
vilni stražar Stajdaher; odmah bijahu odne-
seni u bolnicu milosrdne braće, gdje se još
nalaze. Oni će preboljeti težke rane na glavi,
nu nije vjerojatno da će kasnje biti za službu
sposobni; tko će ih podupirati? Zar možda
gospodin pl. David? I tajnik gradski go-
spodin Maliin, koji je na najuljudniji način
sviet mirio i nagovarao da se razidje, do-
stao se u onom metežu dviju rana, jedne
udarcem s batinom, druge s kamenom. Ne-
kojim redarstvenikom bijahu tokovi od sa-
balja probiti kamenom, nekoji su po ledjih
i glavah zadobili lake ozlede. Da li je koji
financijalni stražar ranjen, dosada se jošte
nezna. Zatvoreno bijaše u sve one večeri
(14 kolovoza) 7 osoba, a najviše radi toga
jer larmahu ili se na opomenu stražara neh-
tjedoše odstraniti. Tim bude i mir u gradu
povraćen.
Jučer u jutro, oko 10 '/2 sati sakupljala
se je svjetina opet pred financijalnimi uredi
u Gundulićevoj ulici, ali vladala se je posve
mirno, gledaiuć kako su Davidove table
svaka sa nove četiri željezne kakve pričvr-
štene. Sve je prošlo mirno do 2 Bata posije
podne, kadno se je vatrogasno družtvo sa-
kupilo kod depota da podje „kamenitomu
stolu"* Množtvo ljudi pratijaše družtvo i
glasbu, nu najedared nadodje iz samostan-
ske ulice velika hrpa ljudi, koja naskoro
naraste do 1000 glava. Dva stražara, koji
tamo stajahu na straži bijahu naskoro pri-
siljena ukloniti se u dvorište a nadošla druga
četiri stražara moradoše takodjer uzmaknuti.
U tren oka bijahu donesene ljestve te svih
šest grbova skinuto, izim toga financijalna
zgrada sa tintom, farbom i sličnimi stvarmi
l&prljana a prozori svikoliki polupani. —
^iaancijalm stražari pucali su četiri put
kroz prozor ali neozlediše nikoga, jer puške
valjda nebijahu oštro nabite. Svjetina krene
zaiim sa skinuti mi grbovi slavodobitno u
gornji grad gdje bijahu u tili čas takodjer
grbovi s magjarskimi napisi na kr. financi-
jalnom ravnateljstvu i na kr. državnoj bla-
gajni skinuti, odneseni, polupani i u potok
Medvedšćak bačeni. Jedan, najveći grb pako
nošaše ljudi, udarajuć u nj kao u bubanj
te pjevajuć kroz Dugu ulicu, Jelačićev i
Zrinjski trg, te Petrinjsku ulicu. Oko 3
sata budu jedan pravnik i jedan radnik radi
izgreda uapšeni i k „crvenoj lampi" odve-
deni. Namah se opet skupi svjetina, poče
vikati te zahtievati, da se zatvorenici puste
na slobodu. Stražari učiniše tri puta ataku
na obćinstvo na uzalud, prozori na povjere-
ničtvu sigurnosti u Gajevoj ulici (k crvenoj
lampi) budu svi polupani i uapšenici izpu-
šteni. Medjutim nadodje Batnija Leopoldo-
vaca, zatvori Gajevu ulicu i mir se brzo
povrati, samo se čas ovdje čas ondje po
ulicah pokazivale male hrpe pjs^ajuć i ve-
selo kliktajuć. I tako trajaše do osme ure.
Dne 17 kol. zagrebačko obćinsko vieće
držalo je skupštinu. Prije nego se prošlo
na dnevni red, uzeo je rieČ grad. podnačel-
nik g. Crnadak, pa stavi predlog obzirom
na najnovije dogodjaje u glavnom gradu
Hrvatske.
Petnaest je po prilici godina — počima
govornik — odkad je kraljevina Hrvatska
u zajednici s kraljevinom Ugarskom na te-
melju nagodbenoga zakona, koji našoj otač-
bini koliko toliko automnoga prava zajam-
čuje. Ako ta autonomija nije Bog zna kako
savršena, da bi u svakom pogledu bio za-
jamčen materijalni napredak i razvitak nas,
ipak sadržava prava, s kojimi smo se u
ono doba zadovoljili, jer se je mislilo, da
će njimi biti zajamčene one svetinje, koje
su u srdcu svakoga Hrvata duboki korjen
uhvatile. 1 Hrvatska je kraj sve te nesavr-
šenosti nagodbe, istu lojalno štovala i vr-
šila. Nu žalibože nije se to uvjek činilo s
druge strane. Naša prava bijahu višeput
povriedjena: Proti nagodbenom zakonu stalo
se je odpuštati hrvatske sinove u uredih
zajedničke vlade — ma bili još tako spo-
sobni — jer nebijahu viesti magjarskomu
jeziku, i namještati mjesto njih druge, od
kojih se samo zahtievalo, da znadu magjar-
ski; počelo se uvoditi tudji jezik proti na-
ročitomu slovu nagodbenoga zakona i zapo-
stavljati naše najhitnije interese. Nu sve to
nebijaše još dosta. U najuovijo doba stalo
se je nad uredi zajedničke vlade vjesiti table
sa magjarskimi napisi. Taj Čin izazvao je
u obćinstvu ogorčenost i uzrujanost, kakove
od davnih vremena nismo vidili, te je prava
sreća, da ovih dana u onoj uzrujauosti i
ogočenosti čustva, koja se je pokazala i u
susjednih gradovih, nisu nastale još mnogo
tužnije posljedice. Glavnog povoda one uz-
rujauosti posljednjih dana, tečajem kojih
je naše obćinstvo pokazalo taktičnost, koja
mu služi na čast, nestalo je, ali jer nismo
sigurni, da se neugodni prizori radi povrieda
nagodbe neće ponoviti, drži, da je potrebno,
da o ovoj stvari i gradsko zastupstvo svoju
reče. Uslied toga predlaže, neka zastupstvo
zaključi, da se nj. preuzv. banu podnese
obrazložena peticija s molbom, da postojeće
povriede nagodbe ukloni i slične u buduće
zapriečiti izvoli.
Zast. Kalabar, prihvaćajuć ovaj predlog,
primjećuje, da su čini, koji su se sbili po-
sljednjih dana, takovi, da je dužnost izpi-
tati, koji im je bio povod. Istina je, da
gradska policija vrši i državnu službu, a-
koprem obćina za to nedobiva «ilkakove
naknade, ali ipak misli, da ta policija nije
zvana štititi bezzakonja. (JBurni Živio! u
zastupstvu i na galeriji). Bila je dozvana i
vojska, ali od nje nebi nitko oziedjen, dočim
ih je više ranjeno od strane policije, što
nebijaše neobhodno nuždno. Tko nas je —
nastavlja govornik — doveo u to stanje, da
smo dobili vladinog povjerenika, da smo ju-
čer pod bajoneti vojničtva konferenciju dr
žali ? Nespretnost i kukavština nižih organa
poglavarstva, koji su mimo svoga predstoj-
nika slali vladi lažna izvješća, da se na
mjerava navaliti na izraelitički hram, na
državnu blagajnu itd. (Burni dugotrajni Ži-
vio ! na galeriji).
Zast. Huzek slaže se s govorom zast. Ka-
labara i izrazuje sažaljenje, što se nije po-
vratio gradski načelnik, koji bi mogao i bio
dužan zapriečiti žalostne dogodjaje. (Živio !
na galeriji.)
-Po tom bude primit jednoglasno predlog
podnačelnika te je se pošlo na dnevni red.
Pozor od 18 tek. piše: Premda je u čet-
vrtak u gradu Zagrebu sve mirne prošlo,
ipak au i jučer pripravljene bile sve mjere/
da se odstrani svaki izgred, akoprem na to
nitko ni mislio nije. Ravnatelja Davida ču-
valo je čitav dan pet oružnika nabitimi pu-
skami, a u sgradah državne blagajne i po-
reznoga i carinskoga ureda stajale su poja-
čane straže, u večer pako nado.Šla je ciela
satnija vojnika pukovnije Rambergove, te
se je smiestila u dvorištu ravnateljstva fi
nancija. Ravnatelj David mogao je doduše
i bez toga mirno spavati, nu ove oprezne
mjere učiniše bez dvojbe, da mu je vrućica
popustila. Zagrebačko gradjanstvo, i ciela
Hrvatska iskreno mu žele, da skoro ozdravi,
te da se zdrav povrati odkuda je i došao.
Osim toga bilo je i na drugih mjestih u
pripravi vojničtvo, nu hvala Bogu bez po
trebe, najjasniji dokaz tomu, što je sinoć kad
je bio mirozov u proslavu previšnjega ro-
djendana, sgrnulo se sila svieta pa je ipak
prošlo sve bez najmanjega nereda. Pohvaliti
nam je odredbu, neznatno doduše čiju, da
glasba sinoć nije prolazila mimo ravnatelj-
stva financije, kao što je to do sada uviek
bivalo; bez sumnje je ova odredba učinjena
da se neuznemire još više uzrujani živci
Davidovi. Pak da Hrvati nisu obzirni. Ali
su zato cielu noć prolazile gradom vojničke
i oružničke patrole. Sinoć u 6 sati, sazvana
je u saborskih prostorijah sjednica kluba
vladine stranke. Gospodu zastupnike naroda,
koji pripajaju vladinoj stranci, te koji se
nalaze ti Zagrebu, trgnuli su kako se čini
dogodjaji posljednjih dana iz sna, oni se sa-
stadoše, da se dogovore, što im valja uči-
niti u oči povriede, nanešene Davidovotn pro-
vokacijom. Mi doduše neznamo, što su sinoć
zaključili otci domovine, nu čujemo, da je
bilo raznih jpredloga. Jedni htjedoše, da se
umah sazove sabor, drugi zahtievahu, da
vladina stranka odlučno zahtjeva, da se ma-
kne David; treći opet da se u saboru stavi
interpelacija na bana u pogledu Davidovih
cimera, te da sabor zaključkom izjavi, da
je postupak Davidov protuzakonit, a sabor
da će podupirati samo onu vladu, koja se
bude odlučno opirala svakomu daljnjemu
pokušaju nagodbene povrjede.
i O ) B \ v_ / y Z A D fe^
Ventatem facicntes in cliaritate,
erescainus in illo per omnia, qui
est caput Cbristus.
(S. Paul. Eph. IV. 13.)
a-ioxiw^x wu ^-Wii^^naK 1 VL ^eXTrrTSUS f Ego interim clainito:
—' Si quis Cathedrae Pctri jungitur,
W¡t i <¡ mens est.
Vos ipsos, auxiliante Deo, in dies alacriter operam Vestram ífi&pensuros in tuenda salutarí Ecclesia; doctrina animisque in í (S. Hieronym. Epi«. XVI. ad Dam
Religionis amore et in rerae fidei professione roborandis,... (Pio IX. u^apinsl. listii, 21 veljače 1872 pisaocim Katoličke Dalmacije), i ——— —— —
XJ-v-jeii prodbroj'bez — U Zadru, unaprieđ 7 fior. na godinu. — Po ostaloj carevini 8 flor. — Za inozemstvo 7Hor. i poštarski troškovi. — Predbrojba traje za cielu godinu; tko na svrhu godišta ne odbije list smatra
se predbrujnikom i za nastajuću godinu. — Predbrojbe i novac, najbolje puntarskom doznakom, šalju se na Upravu Katoličke Dalmacije a Zadar, a dopisi „franco" na Uredništvo. — Uvrstbe po 10 nove, redak. Objave
. »a 4 strani uz veoma nizku cienu. Svaki broj napose 10 novčića. Rukopisi se ne vraćaju. f
Po privatnim vijestima ,N. N." mini-
star predsjednik Tisza bio bi odgovorio:
S ugarske strane nemisli se tumačiti
nagodbeni zakon. On je, kad su u Hr-
vatskoj vladu smeli na ulicu, bio prisi-
ljen, uvesti iznimno stanje: on želi od-
kloniti to stanje čim prije i za uviek uz
sudjelovanje hrvatskih zastupnika. On
nije rad uticati u odluku hrvatskih za-
stupnika, ali želi hrvatske zastupnike o-
pomenuti, cla nezadju u pasivnu politiku,
koja nj jednoj stranci nemože biti od ko-
risti. Sto se je reklo, da je ustav u Hr-
vatskoj ukinut, on će ako se sa hrvatske
strane hoće sadašnji ugovor da smatra
razkinutim, u novom ugovoru skrbiti, da
Ugarska dobije povoljnije uvjete. Ali on
neželi te mogućnosti, nego želi, da hr-
vatski zastupnici sudjeluju, da pomognu
duhove u Ugarskoj i Hrvatskoj umiriti.
Utisak Tiszina govora bio je u obće
nepovoljan.
Buduć blagdan sv. li-
muna u dojdući ponedjel-
nik, red nam je odgođit
onaj broj za nastajni če-
tvrtak.
vjetničtvo ugleda u primjer ugarskoga
svoga kolege, neka dokaže, da ugarska
vlada nije voljna vladati u Hrvatskoj po
drugim načeliin nego li u Ugarskoj. Tim
će on bolje služiti ugarskoj vladi nego
li pretvarajući uzvišeno zvanje državnoga
odvjetnika u redarstvenu službu najnižje
vrsti.
Dr. Svare tvrdi, da se nemože glavna
jur javno započeta razprava u tajnu pre-
tvoriti, van onda, ako je k tomu kakav
povod nastao. Povoda takvoga neima, te
se pridružuje predlogu ostalih branitelja.
Sud medjutim zaključi, pročitav odno-
snu obrazloženu odluku, da se imade raz-
prava voditi tajno. Zatim se prešlo na i-
menovanje 117 pouzdanika, naime za sva-
koga od 39 obtuženika po tri pouzdani-
ka, od kojih je svaki dobio ulaznicu.
Pošto su pouzdanici bili pušteni u dvo-
ranu i prije nego je počelo saslušanje
obtuženika, ustane dr. Mazzura i opaža,
da se medju pouzdanicima pojavila boja-
zan, da im je zabranjeno bilježiti tok raz-
prave. Na to odgovori predsjedatelj Gvoz-
danović, da nebrani niti može nikomu za-
braniti bilježiti, ali pošto je ovo tajna raz-
prava, da nesmije doći u listove. Na to
je započelo preslušanje obtuženika.
0 preslušanju svjedoka i govorima bra-
nilaca zagrebački nam listovi nenose ni-
kakove viesti; ali N. Fr. Presse ima br-
zojavno iz Zagreba nekoliko viesti, koje
ovdje donašamo.
Dr. Derencin opaža da se postupa proti
malima, dočim se velike moralne aukto-
re pušta da pobjegnu. U posljednje da on
ne samo broji sebe i svoje kolege, koji
su tu, dali i podupiratelje „unije" Kristi-
ća, Srama i sve one, koji rjeČju i pismom
brane prava Hrvatske prama očitim po-
vriedama zakona ugarske vlade.
Dr. Mazzura naglasuje, da narodu pri-
pada pravo nuždne obraue na uzdržanje
svog bića i slobode i pozivlje se na slič-
ne slučajeve iz ugarske i englezke po-
vjestnice.
' Dr. Schivarz kritizira postupanje vla-
dinoga povjerenika.
Dr. Hinković (pravaš) izjavljuje, da je
ugarsko ministarstvo intelektualni auktor
svih nereda u Zagrebu i u zemlji, te bi
se moralo postaviti na obtuženičku klupu.
Temelj pokretu da je u državopravnoj na-
godbi, koja je dovela Hrvatsku na rub
propasti. Ovi samculoites (obtuženici) po-
takli su hrvatsko pitanje, a narod jim mo-
ra biti zahvalan.
Dr. Zahar napominje da je Gessler dao
svoj šešir objesiti, da se Švajcari pred
njim klanjaju. Ali samo jedan šešir. Da
se potišti Hrvatska izvjesuju pet grbova
sa magjarskim uadpisima. Zakon hoće re-
da a uo izgredu, hoće državljana a ne
nemoćnih osoba; radi odstranjenja cimera
svi smo krivi, od Bana do posljednjega
prosjaka.
Dr. Frank spominje antisemitičke iz-
grede u Magjarskoj i naglasuje *višu i-
zobrazbu i razvijenije pravno ćustvo na-
šega naroda."
Nova Presse prima brzojavno iz Bu-
bimpešte dne 1 tek.: Hrvatskim zastup-
nicima "bilo je javljeno, da će ministar-
predsjednik već danas poslie podne od-
govoriti na želje hrv. zastupnika javljene
mu kroz deputaciju. Uslied toga saku-
piše se svi zastupnici iz Hrvatske, koji
se ovdje nahode, u nekoj prostoriji slo-
bodnjačkog kluba, kamo je domalo došo
i ministar-predsjednik Tisza, te je po pri-
lici reko sliedeće: Bitna šta nova da ne može
kazati zastupnicima, jer oni već iz pr-
vašnjih njegovih izjava poznaju položaj
koji je on zauzeo i kojeg se on misli dr-
žati. Ipak će on još jednom na točke
formulirane od Hrvata izraziti svoje mne-
nje. Glede prve točke, koja se bavi o
grbovima, on će tražiti od kralj.;vinskoga
vieća ovlast, da uzpostavi običaj koji je
odprije obstojao, i istom mu sabor po-
dieli tu ovlast, odstraniti će se dvojezični
grbovi. Ali ni ovaj put nije izvjestno
odgovorio Tisza, da li će novi grbovi
imati samo hrvatski nadpis ili nikakav.
Glede druge točke, koja se odnosi na
odstranjenje kralj, povjerenika i na uz-
postavljenje autonomne zemaljske vlade,
kao i na sazov hrv. sabora, izjavi Tisza:
Da niko više od njega ne želi, da redo-
vite vlasti što prije preuzmu složbovanje,
i da nikomu nije bilo teže što njemu
dignuti te vlasti. Ali dokle on nema jam-
stva da je materijalni red trajno uzpo-
stavljen, nemože da bude govora o od-
stranjenju „komesarstva". Negativno po-
našanje većine hrv. zastupnika prama nje-
mu, da za stavno nije nikakovo jamstvo,
ipak on opetuje da će se požuriti da uzpo-
stavi zem. vladu, istom to budu dopustile
okolnosti. Da nijedna vlada nemože ri-
skirati, da se odmah po odstranjenju
„komesarstva" na novo poremeti mir i
da na novo bude primorana posegnuti za
izvanrednim mjerama. Što se tiče treće
točke, koja se bavi o ukinuću upravnih
zloporaba i mogućnom sazovu kraljevin-
skih izaslaništva, ministar-predsjednik od-
govori, da će se odmah po imenovanju
novog bana poskrbiti, da odnosno na to
budu povedeni dogovori izmed ugarske
i autonomne zem. vlade; on3 tužbe koje
se budu pokazale umjerene i opravdane
i na koje se bude moglo imat obzira na
upravni način, bez prepone će se uvažiti;
one pako tegobe, glede kojih nebude se
mogla sporazumjeti vlada sa banom i
kojim se nebude moglo doskočiti uprav-
nim putem, iznieti će se pred kraljev,
odaslanstva. Ako se dotični predlog iz-
nese u hrv. saboru, on će takov predlog
za stavno zagovarati u ugar. saboru. Sto
se pako tiče četvrte točke, biva da za-
stupnici iz Hrvatske neće učestvovati sa-
borskoj razpravi o grbovima, da on od-
nosno na to nema pri ruci nikakovo sred-
stvo, da jili skloni na promjenu njihove
odluke; on će samo moć žaliti njihovo
odsustvo, ali pak neće mu priečiti da
neprovede u saboru Što mu se čini od
potrebe, učestvovali ili neučestvovali hrv.
zastupnici; koji će ipak sutra u večer u
klubu slobodnjačke stranke imati prigode
čuti njegove izjave, koje je on odredio
za sabor. Ako i ovo nebude jih moglo
krenuti od njihovih zaključaka, to će on
samo žaliti, ali neće u tom vidjeti za-
prieke, cla vrši svoju dužnost".
Pressin dopisnik dodaje da su ove
rieči prijaznije bile primljene od hrv.
zastupnika, neg one pri prekjučerašnjem
primanju hrv. deputacije.
grebu dne 15 kolovoza, pa 7, 8 i 9
rujna,
Stjepan Vrbanac i Mijo Fiolić tuženi
su radi zločinstva javnoga nasilja 3 sluč.,
jer se oprli i ozledili javnu stražu dne 8
i 9 rujna; Marko Kranjčec što je bacao
kamenje u prozore kavane Heimbach, i
on radi javnoga nasilja, 5 slučaj; svi o-
stali što su u neredima dne 7, 8 i 9
počinuli prestupak strke (§. 283 k. z.)
Predsjedao je Gvozdanović, prisjednici
su bili Fradl, Miiller i dr. Haramustek,
perovodja Sova. Obtužbu je zastupao za-
mjenik državnoga odvjetnika Spitzer; a
branili su: Dr. Derenčić, Dr. Hinković,
Dr. Zahar, Dr. Mazzura, Dr. Švarc iDr.
Frank.
Cita se zauajprije obtužnica.
Nakon pročitanja obtužnice predlaže
odmah javni tužitelj Spitzer, da se s raz-
loga, što se razprava vodi ob onim istim
okolnostima, koje su dale povod izgre-
dima od 15. kolovoza i sliedećih dana,
javna razprava pretvori u tajnu. Tomu
predlogu protive se branitelji i prvi uzima
rieč Dr. Mazzura, Javnost, kaže, kaznenih
razprava usvojio je izobraženi sviet, kao ga-
ranciju pravednoga sudovanja, proti sre-
dovječnoj justiciji kabineta. Njega je pred-
log osupnuo, jer nemože misliti, da se
slavna obtužba osjeća toli uzdrmanom,
kad vjeruje, da je obtužnica njezina u
tolikom sukobu sa javnom pravnom svie-
sti, da bi mogla izazvati srčbu javnoga
mnenja.
Povredjenoj pravnoj sviesti da treba
dati pravnoga oduška, koji djeluje na nje- 1
zin um; a ovdje da je mjesto za to pri-
kladno ; dobro je da javnost bude oba-
vještena o razlozim pro et contra, jer će
se upravo tim uzrujanost utaložiti.
Dr. Zahar opaža, da se red neće u
sudnici poremetiti jer da za to zakon daje
dovoljno sredstva predsjedatelju razprave;
a da bi se vani red poremetio, da to dr-
žati neima za sada nikakova razloga.
Dr. Hinković: „Predlog si. obtužbe
ima veliku sličnost sa postupkom g. mi-
nistra Szaparya (Predsj. prekida govorni-
ka, jer da nedozvoljava da se ovdje spo-
minju imena ministara.) Kao što je finan-
cijalna oblast kriomce dala izvjesiti ci-
mere sa magjarskimi napisi, tako se ho-
će evo eskamotirati javnost, koja je zva-
na da kontrolira opravdanost obtužbe.
Jer javnost je strožije sudište od svako-
ga drugoga. Ako se si. obtužba boji jav-
nosti, znak je, da se boji za svoju ob-
tužbu. — Kao razlog svomu predlogu
navodi obtužba, da bi se radi političke
tendencije ove parnice mogao u ovoj dvo-
rani poremetiti mir i reci. Nu veleštova-
no predsjedničtvo ima po zakonu veliku
diskrecionarnu i karnostnu vlast, pa mo-
že svakoga, koji bi ma kako htio pore-
metiti red, odstraniti, pa i kazniti. —
Dakle zašto da ova predsjednička vlast
nebude dostatna?
Nu razlog si. obtužbe nije pravi raz-
log, koji ju je na ovaj predlog potaknuo.
Usljed iznimnoga stanja u našoj domovi-
ni stoji clrž. odvjetničtvo posredno pod
kr. komisarom, a ovaj prima svoje na-
putke iz Pešte. Dakle je moje čvrsto o-
svjedočenje, da je ovaj predlog nikao
s druge strane Drave. Ja se protivim
predlogu".
Dr. Frank kaže, da zajamčena javnošću
postupka kontrola služi takodjer i ugle-
du suda proti svakomu sumnjičenju. S toga
leži upravo i u interesu suda, da se ne-
izključi javnost. Bojazan, da bi se mo-
gao poremetiti javni poredaj, neosnovana
je, tim više, što se nekako nalaze u ob-
sadnom stanju, te što je javni poredak
zaštićen bajonetama.
Dr. Derencin žali, što je državni od-
vjetnik učinio predlog, koji pokazuje, da
on neshvaća ovako zvanje javnoga tuži-
telja, već mu dosudjuje zadaće redarstve-
ne naravi. Nedieli mnenja kolege Hinko-
vića, da je ugarska vlada, kojoj je u i-
stinu danas držav. odvjetničtvo posredno
podredjeno, naložila da se učini 'predlog
Dne 27 proš. rujna, kako smo jur ja- o izkljucenju javnosti. Vlada, koja je do-
vili, započela je glavna razprava pred' pustila javnost razprave u Nyiregyhazi,
sudbenim stolom u Zagrebu proti 39 ob- neželi pouzdano lišiti hrvatsko pravosudje
tuženika saizkaza dogodivših se u Za- garancije javnosti. Neka se državno od-
„Pol. Bud. Corr." od 29 proš. donosi:
Hrvatski zastupnici viećali su danas u
sjednici, koja je trajala 3 sata i po, o"
tom, kako da se . vladaju prama razpra-
vama ugarskoga sabora. Razprava bila
je žestoka i obšira. Nekoji zagovarahu,
da se svaka daljnja razprava s Ugarskom
prekine, dade pismena izjava i nepodje u
zajednički sabor.
Prama takovim iztakoše opet drugi'za-
stupnici, cla će se takovim načinom naj-
teže i najnesigurnije povratiti ustavni od-
nošaji u Hrvatskoj. 0 tom neima dvojbe,
da ugarska vlada neželi ad iniinitum vla-
dati sa kraljevskim povjerenikom, da se
imenovanje kraljevskoga povjerenika ima
smatrati samo činom nužde, da se mnogo
spominjanim nevoljam i zloporabam može
doskočiti sumo ustavnim putem i da hr-
vatski zastupnici nesmiju učiniti to ne-
mogućim. Drugi opet naglasiše, da ob-
zirom na mišljenje naroda i na saborske
izbore, koji će se do godine obaviti, mo-
raju bezuvjetno. ostati na pravom stano-
vištu, te kaci bi hrvatski zastupnici i stu-
pili u zajednički sabor, nebi ipak nikako
mogli sudjelovati kod razprave o pitanju
grbova, tim bo stvorio bi se precedens
vrlo opasan za. Hrvatsku, te bi tumače-
nje nagodbenoga zakona bilo na vieke
izručeno zajedničkomu saboru, gdje su
Hrvati uvjek u manjini.
Pošto su još nekoji zastupnici spome-
nuli, da bi moglo imati neugodnih po-
sljedica, ako Hrvati nesudjeluju kod kon-
stituirajućih radnja zajedničkoga sabora,
jer tad nebi u razne odbore bili izabrani
oni zastupnici, koje Hrvati sami žele, ili
nebi u odbore i predsjedničvo bili Hr-
vati izabrani, i pošto je nadalje naglaše-
no, da ministru-predsjedniku nije nipošto
težko. cla u najkraće vrieme budi ime-
nuje bana, budi odjelnomu predstojniku
Živkoviću povjeri privremenu upravu ze-
maljske vlade, izaslan je odbor, sastojeći
od zastupnika Bartolovića, Mirka Josi-
povića, Svetozara Kuševića, Miškatovića
i baruna Ljudevita Ožegovića k ministru-
predsjedniku Tiszu, da mu podastre iz-
javu, sastojeću iz ovih četiriu točaka: 1.
da se uzpostave grbovi sa prijašnjim za-
konitim nadpisom, 2. cla se čim skorije
povrati ustavna vlada i po tom sazove
sabor, 3. neka bi zajednički ministri sve
one zloporabe i tegobe, koje i sami pri-
znaju, upravnim putem odstranili, hrvat-
ski pak zastupnici spremni su, ako se
želi, te tegobe potanko označiti. One pak
neizpravnosti, koje se ovim putem nemogu
izcieliti, imaju se odstraniti viećanjem
regnikolarnili deputacija, 4. hrvatski za-
stupnici očituju, da u predstojećim raz-
pravama o grbovima u zajedničkom sa-
boru nemogu učestvovati."
Deputaciju hrvatskih zastupnika, koju
je pred ministra-predsjednika poveo ba-
run Ferdo Inkey, primio je ministar-
predsjednik isti dan, u subotu u večer.
Ministar Tisza primi podastrtu mu izjavu
hrvatskih zastupnika i reče deputaciji, da
će joj odgovoriti skorih dana s toga, što
su u izjavi iztaknute i takove želje o
kojim mora viećati sa pojedinim ugar-
skim ministrima.
Nakon dovršene razprave proglasio je
predsjedatelj postupajućeg suda proti op-
tuženicima povodom dogadjaja od 15
kolov. i 8 rujna, dne 29 rujna, sliedeću
osudu: Krivi su prestupka strke dotično
zločina proti javnomu miru i redu : Stje-
pan Vrbanac, Mio Fiolić, Marko Kranj-
čec, Ivan Radovan, Mato Mihaliček, Jo-
sip Stinčić, Šandor Bedijanac, Franjo To-
mašin, Mato Farkaš, Nikola Lobor, Ivan
Halužan, Franjo Gajšek, Mato Križap,
Mato Brus.. Ivan Orešković, Martin. Go-
lubić, Josip Maj er, Šimun Čech, Engel-
bert Tomerlin, Julijo Starija, Milan Zo-
rić, Nikola Milašinčić, Ignjat Lončarić,
Stjepan Krstnik, Gjuro Zagozda, Flori-
jan Ban, Valent Lukšič, Jakob Buhin i
Slavoljub Bartol, te se osudjuju Marko
Kranjčec na 6 mjeseca, Stjepan Verba-
nac i Äüjo Fiolić svaki na 4 mjeseca
težke tamnice, nadalje Radovan na 7
dana, Mihaliček i Stinčić na 3 tjedna,
nadalje Bedijanac, Tomašin, Farkaš, Lo-
bor, Halužan, Gajšek, Križan, Brus, 0-
rešković. Golubić, Msyer,Čech, Tomerlin,
U prošlu nedjelju na dugo se Tisza
razgovorao sa kraljem, koji mu je izja-
vio da kruna pristaje uz postupanje mi-
nistarstva, što da je dalo nešto pouzda-
nja vladajućim krugovima.
Plovitba aust.-ug. brodova.
ALGrlR : dop. 10. list. Velizid. ALLO A :
dop. 17 list. Leptir. BAHIA: odp. 15
ruj. Slavjanska B., k. Soie, PernambUco.
BORDEAUX: dop. 11 list. Gloria: —
odp. 15 list. Anna, k. Bušanić, Cardiff.
CARDIFF i dop. list. Mirto N. ; Figlio.
CARIGRAD : dop. 4 list. Giuseppe Župa :
10 Jared: Zviezda Mimbelli; — odp. 7
list. Superbo, k. Matković, Odesa: 10
Teodosia T., k. Trojanović, Tairanrog.
CETTE: dop. 15 list. Rose: — odp. 13
list. Szeged, k. Stupam', Algir. CITY
ISLAND: odp. 3 list. Osojnak A., k.
Jelenić,Lisabon. CIVITAVECCHIA: dop.
10 list. Cain. HAVRE : d. 18 list. Esther.
MARS1LJA : dop. 12 list. Olga; 13 Va-
jale; 15 Ida S.; Marietta C.; 16 Hra-
bren: Empireo; Ophir: 17 Minerva V.:
Hiperion; Urin: 19 Ribes: — odp. 16
list. Agostino C., k. Premuda, K York.
NEWPORT: dop. 14 list. Ruma. N.
ORLEANS: dop. 3 list. Sedmi Dubro-
vački. N. YORK: dop. 5 list. Kralje-
vica ; — odp. 3 list. Olga R., k. Miku-
ličić, Bareellona: Agar. k. Gladni i ć, Li-
sabon. PORTO EMPEDOCLE: odp. 11
list. Miran, k. Pa ¡kuri.Mletci. PORT
EADS: dop. 2 list. Šesti Dubrovački.
ST. NA ZAIRE: odp. 12 list. Dorina,
k. Mohović, Newcastle. ST. ELENA: odp.
17. ruj. Aurora. 1. S1RACUSA: dop. 10
list. Sors. WEST HARTLEPOOL: dop.
17 list. Deveti Dubrovački. VOLO: dop.
22 ruj. Maratona. ZANTE: dop. 8 list.
Mile\a. k. Petrovu', Patrasso.
Oapisi „:Kat_ Dalm."
Č. g. „Krešimir". — Zadar. — Promda smo
kasno primili Vaš dopis, bijasmo ga ipak dali
u tiskaru u za današnji broj. ali nam je red bilo
izostavit, da se nezakasni. Mila nam je premila
ona izjava proti nadri-srbima. Hrvatska mladež
časti pravo srbstvo (u Srbiji), al zazire od nadri
srbstvn, te se neće dat na meku. Evala!
e. g. „Jađinko" — Komiža. — Dobro reko
Vaš i naš prijo: bojili) se hoćete li moć u četvr-
tak proturiti, jer je oduglje. Pogodio je ! U po-
nedjelnik svakako. Onoga troška samo je f. 6.
n. i dakle na Vaša raspoloživost. Napried!
i-.g.l). I. N. — Obrovac. — Netreba, prijatelju,
da prividimo, slažemo se podpuno. I nri rekosmo
da ste platili za g. 1881, a ovim je eto pod-
mirena Bogu hvala, i predbroiba lanjska, te ne
preostaje nego ovogodišnja. Da Vam je prepo-
ručeno! Molimo!
č. g. „Hrvatović". — „Probudila se je hrvat-
ska sviesta, reko nam ovih dana neki odlični
neodvisnjak, (nu uprav takav, jer je i dokazao)
te nema dvojbe, da će se nešto napried. Me da
vidimo prije što će se izleć. Živjeli!
č. g. P. — Zadar. — Kad su Vaši na meg-
dan istom hodili. naši su se već i vraćali, odgo-
vorili bi Vam pametni dubrovčani.
ć. g. X. — iz Veleluke. — Žalimo, jer nije
prvi slučaj, a neznamo koji može bit uzrok.
Pohvalan uzrok ne svakako. Uztrajnost u dobru,
pa nemari. — Živjeli!
č. g.M. M. — Cres. — Licpa hvala na prij. no-
ćima da „mi svi hrvati domoljubi znamo kamo
nam se sada obratit za svaku tiskanicu". Mi
ćemo se smatrat sretnim ako uz sve nepogodno-
sti vremena i okolovština budemo taku bratsku
uzajeninost i prijaznost zasluživali.
Vaš nam je cienj. list stigo u utorak o podne,
nu ipak zadovoljni smo bili da je u večer Sonet
već na pošti bio. Srdačan odpozdrav!
č. g. D. J. B. — Zadar. — Mi nijesmo naučni
zabavljat obćinstvo sa „battaglie finte". Da ste
junaci, bili biste nam o boku. Spekulirat na
zaplj. to nije naš zanat: u nas je zakon: kad
treba udri, al kad ne treba šuti. U Vas V „agli
antipodi." Nu i to ima svoj quia. Prosit!
o C3~~ nr i is uz
U CD Z;ZXSLXX]£3. I
Upozorujemo štovatelje veli-
kih naših Apostola i pvosvjo-
tlitelja sv. GiriSa i Metoda.
da se kod naso uprave nalazi
raspoloživo nekoliko iztisaka
krasnih slika sv. Civila i Mo-
to da urezanih od glasovitog-rez-
bara n Rimu Petra Mati-
čnim. Ciena je svakomu bo-
jadisanoniu iztisku f. 1:20 a
nebojadisanomu. kojim se već
toliko rodoljubnih kuću kiti
f. 1. Tko nabavi 10 iztisaka
šalje mu se jedanaesti na, dar.
M
p Ú
C5 «
Q A \i e « V
Y
Novajlijani u ¿glagolskom Mi- ^
saluneobliodno je potrebit g'la- ^
^ golski Canon iissae, tiskan ||
|| naročito u Biuift na troškove
H,Katoličke Dalmacije'-, n ži- M
^ voj želji i namjeri da olakoti M
% i podupre širenje glagolskog
M bogoslužja, ove dragodene sta-
^ rinske naše povlastice. ,,0a-
11011" je tiskan na tvrdoj har- I?
3$ tiji ukusnim crnim i crvenim $$
H slovima. Može se nabaviti kod ^
uprave ..Katoličke Dalmacije. SC i ona ¡i1 ustanovljena na 50 )$ M
y n.. a za siromašnije župnike g
J| i za kleriko na samo 30 n. ||
X Tk«» odjednom naruči 10 iz- H
fi tisaka dobiva 1 iztisak na dar. fx H
ij Pjesme I lOesjecle Q
ñ i ft
I HRVATSKJ RAZGOVORI
dičnog' hrvatskog rodoljuba M.
Pavl inovira mogu se nabavit i
kod Uredništva „Katolički! Dal-
macije uz cienn od f. 1 i od-
nosno n. GO.
Od davna osiećivanoj osku-
dici glagolskih misala ¡¡lede
'novijih svetaca i svetim, do-
skočili su svako hvale vrie
dnom požrtvovnosti velezasluž-
ni 00. Tretoredci, (lav tiskati
na svoje troškove Prilog sta-
rinskim naši i ii Misalima. 1 o-
va se za glagolase prepotre-
Mta knjiga mole nabavit (uz
den u od f. 2) kod Uprave
Katoličke Dalmaci jo -.
55'
jedina je plovitba koja iz Antorfe (Anversa) polazi uprav-
no u išTo-^-^orlc, iiedotakiiuv se nijedne tudje mecijutonje luke.
Put iz ANTORFE (Anverse)> put NE W-YORlvA ili' FILA-
DELFIJE kraći je za 245 milja 110 preko Hamburga, a 2P>o milja kraci v ego
preko BREME Stoga se prosiplje i novaca i vremena, ako se putiijuć iz Austri-
je odabere koja druga luka za mjesto odlazka; obično l ljudi koji sta-
nuju u HL^-IvlBTJ^a-TJ i BREMI radje podju željez-
nicom do AlšTVERBE. da se neizlože- pogibelji putovanja
po sjevernom moru. Pogled na kojimudrago zemljovid Evrope
potvrdjuje istinitost mojega navoda.
Svaku daljnu obaviest daje g*ra.t±s
„burearr 7,u svietski promot
Ainold ZE3eif„ TX7"Ien., (Beč)
I., Koiovratring. Pestalozzigasse I.
ili 'a ljubavi
(rosp. Anton Mate. Smirčić
u Malom Lošinju
Â
w
Katolička Hrvatska
"cl ZJ^JDT^TJ
Prima i uz najsolidniju i hitriju radnju
i vrlo umjerenu eienu opravlja tiskanje sva-
ko vrsti lili djela il listova na hrvatskom je-
ziku al jedino latinskim slovima.
Do malo vremena bit će sgotovljene naj-
potrebitije tiskanice za naše župnike, kao i
tiskanice za naše učitelje i obćine, a to
sve po svjetu vrstnih osoba, vještih ruko-
vodjenju dotičnih posala, i po najnovijim |]
propisim i zalitievim.
Uprava Katoličke Hrvatske tiskarne nada
se. da će ju slavno obćinstvo častit mno-
gobrojnim naručbam, sigurno, da će tiem
rodoljubno postupat, jer će tako podupriet
obstanak i razvitak ne kakvog pukog obrta
il spekulacije, nego zavoda kojemu lebdi
pred očima uzvišeniji cilj i kojemu je naj-
prva miso i pogiavita želja: koristit kato-
ličkoj vjeri i hrvatskoj domovini, jedinim
zviezdam predhodnicam ovoga Lista i ove
Tiskarne.
Uprava „Katoličke Hrvatske tiskarne".
'èSEEEESEEE^EEEEEEEElÎ
1 J - n -
10 Hrvatska "bitliotečica
Ovaj niz knjižica raznovrstnih i zaniniivili. u katoličkom i hrvat-
skom duhu napisanih, dopro je već do X. svog mzčića. Čist dohodak
trija sveščića namjenjeu, je u plemenite svrhe. HliVATSKA BIBLIOTE-
CI CA može >se nabavit kod Uredništva Katoličke Dalmacije u Zadru.
Posebno, zapada:
I.
II.
III.
IV
Okružnica „G-rande Mimus" n. 10
Vrtite o slov. liturgiji, (strana 160) »60
Uspomene o slavenskom hodočašću u Rim dne 5 srp-
nja 1881 (str. 160) c> 0
Hrvatska Vila dne 5 srpnja 1881 na slavu sv. Ci-
vila i Metoda (str. 35) 2r>
Cist dohodak namienjen Kačić-spomeniku.
V. Kratki životopis sv. O. Pape Lava XIII (str. 8)
(pristaje kao liep dar učećoj se dječici)
Čist dohodak za Petrov Novčić.
VI. Bazilika sv. Klementa u Rimu (str. 08)
VII. Mladi Poljodjelae il. i U. dio) (str. 80)
VIIL I)i:ie Sluge (str. 57) .....
Čist dohodak 2a KaČić-spomenik.
IX. Slavenski Apostoli Kiril i Mrtodie (ocjena veleilfv. d ra
A. Franki) (str. 53) . .
X. Leo Veliki i Grgur Veliki o prvenstvu Svoje Stolice (napisao
veleuč. 0. 1. Marko vio j str. 241)
Tko naruči cielu Hrvatsku hibliolečmi prima ja nz
cieuu od f. 3 franko, te dobiva, svezak X. za samo n
25
35
30
20
70
ukupnu
50.
i*" m • - • - -----
0. Ivo Prodan, vlastnik. izdavatelj i odgovorni urednik Brzotiskom katoličke hrvatske tiskarne%
IX. ZF^Xüioa- LISTU
KATOLIČKA DALMACIJA
$ Veritatein facientes in eliaritate,
) crescamus in illo per omnia, qui
^ est caput Christus.
I (S. Paul. Eph. IV. 13.)
Izlxodl -O. Ponec^;eln-ilr I -q. OetTrrtalr
Vos ipsos, auxiliante Deo, in dies alacriter operam festram impensuros in tuenda salutari Ecclesise doctrina animisque in Religioms amore et in verae fidei professione roborandis,... (Pé IX. u papinsk. listu, 21 veljače 1872 pisaocim Katoličke Dalmacije).
Ego interim clamito:
Si quis Cathedrae Petri jungitur,
mens est.
(S. Hleronym. Epis. XVI. ad Dam.
Uvjeti predbrojbe: - U Zadru, unapried 7 fior. na godinu. - Po ostaloj carevini 8 fior. - Za ¡plemstvo 7 fior. i poštarski troškovi. - Predbrojba traje za nelu godinu; tko na svrhu godišta ne odbije list smatra
Vrofmmkrni i za nastaju godinui. 7 Predbrojbe i novac, najbolje postankom doznakom, sa% se na Upravu Katoličke Dalmacije u Zadar, a dopisi ' franco" na^redn štvo. - Uvrstb! po 10 nove redak ObfavS na 4 strani uz veoma mzkn nemi. Svaki broj napose 10 novčića. Rukopisi se ne vraćaju. % 1
Sr. TG Z-Z^ID^-E, ^oixeAjeXnik: 5 1883.
Radi slagarim običajnog praznika
na Mrtvi dan obielodanjujemo da-
nas samo po arka. Nadoknadit
ćemo dojdućim brojevima.
Sastanci ul IPesti.
Već smo javili kako se dne 80
proš. mjes. imali sastati neki zastup-
nici iz* Hrvatske sa ugar. ministrom-
predsjednikom Tiszom u Pesti, da
Tiećaju o položaju u Hrvatskoj. Sa-
stanak je sbilja bio, te o njem pri-
ma brzojavno bečka Neuc Freue Presse:
„U polaei ministra predsjednika
bila je danas (30 list.) od 4 do 6 sata
poslie podne konferencija sa hrvat-
skom gospodom. Osim Kolomana Tisze
i bivšeg- ministra za Hrvatsku, Bo-
dekovića, bili su prisutni: Mirko Jo-
sipović, Svetozar Kušević, Mikšić, Mi-
škatović, grof Sermage, Dr. Sram i
Vukotinović. Predsjednik sabora Kre-
stić; koji radi privatnih posala bio jo
zapriečen dapodje u Peštu, sastao se
bio već u Beču sa ministrom-pred-
sjednikom. Tisza je bio sazvao kon-
ferenciju, da sa hrvatskom gospodom
razpravlja o položaju i prije svega
da se obaviesti o pitanju, dali su
odnošaji u Hrvatskoj već takovi i dali
je javno mnenje tamo već toliko u-
mireno, da se može promišljati na
uzpostavu ustavnih odnošaja. U pocl-
punom sporazumku sa mnenjem izre-
čenim od Tisze svi prisutni bez iz-
nimke izjaviše, da oni smatraju da je
kucnuo čas, u koji se može odstra-
niti kralj, komisarijat i imenovati ba-
na, i da pri napredovanju uzajamnih
dobrohotnih ćustva nije so bojati da
se novi neredi pojave. S toga može
se nekom sigurnošću računati, da će
do malo (do osam ili petnaest dana)
kralj, komisarijat biti odstranjen. Isto-
bodno će so imenovati ban i novi mi-
nistar za Hrvatsku a odmah za tim
sazvati hrvatski sabor. Ako se u sa-
boru iznese pretilog da se izašalju
kraljevinski odbori, to će ministar-
predsjednik, k6 što je on u današnjoj
konferenciji opetovao, isti predlog iz-
nieti pred ugarsko kraljev, vieće. Raz-
prava se najviše ' bavila o uzpostavi
ustavnih odnošaja, ali se je naglasilo
da bi materijalni interesi Hrvatske
morali se krepčije njegovati i sa obe
strane držati lojalno nagodbenih od-
redaba. Konferencija jo bila strogo
prijateljskoga i informativnoga zna-
čaja, radi česa nepriobćuje se pobli-
žih potankosti. Na predlog ministra-
predsjednika. redigirao so u istoj kon-
ferenciji službeni communiquć za no-
vinstvo.
rieČima, buduć je odnošaje izmed Austro-
ugarske i Rusije označio posve normal-
nim, dakle prijateljskim; da ti odnošaji
nijesu prijateljski, nebi se mogli nazvati
normalnim. I u Rusiji da žele mir, i to
ne samo vlada već i zemlja.
USTAŠI DOPISI
Sinj, listopada.
Zlo u Boki gore u Kotarim, kaže nar.
posl. Volečastni gospodine urednice u-
pravljam Vam ovo pisamce nadom da će
ugledati svietlo u branitelju Katoličan-
stva i Hrvatstva.
Nekidan odoli u Crkvu naših Frano-
vaea da se Bogu pomolim i ujedno da
zapovjed sv. Crkve ovršim, t. j. da slu-
šam sv. Misu.
Znatiželjnost mi vodi oči na puk, koji
uzbudi n meni sensaciju neutrnjive vjere,
videć ga tako bogoljubna gdje napetim
silam svoje duše pomlji na djelovanje
misnika, te na podizanje pres\. Ostije
prostrie se ni čičo po zemlji slaveći sve-
mogog stvorea neba i zemlje. Slučajno
bacili pogled 11a mjesto gdje je stala ne-
ka S'¿ura M. i F., koje stajahu ko voj-
nik na straži kad je bilo podizanje presv.
Ostije, cieneći, da su tko zna što, dočim
su šaka praha i vreća crva ko svi umrli.
Potla dva tri dana prispje nam i i-
mendan N. V. Frane Jozipa koji bi pro-
slavljen u Crkvi sv. Misom i sa Hvm-
nom Tebe Boga hvalimo. Na svečanost
crkovnu pristupiše svi činovnici sa po-
glavarom ovog varoša, koji je dao liep i
dobar izgled. Prisustvovali su C. K. čast-
nici od kojih njeki ne samo da su na
nogara stali, dali i sjedili!!
Dicmo Donje, 23 listopada.
Nesretan slučaj sbio se ovih dana u
ovom selu. Jedne noći začuje Stana Mu-
ratova, žena od 58 god., buku u staji.
Domisli se, da su se voli pobili i po-
biti tamo, da ili razstavi. Bilo je tamno.
Jedan vf>, opaziv čeljade u bielu, zaleti
se na nju strašnom hitrinom i zaćera joj
nekoliko puta rog u trbuh, Jadnica se
sruši bez sviesti, i više od ure stala je
pod nogami pomamljenih goveda. Napo-
kon se malko osviesti, te se jedva do-
vuče do lopušine, gdje stade jecati. Sin,
koji je u pojati spavao, začuje joj jauk,
poleti sa sviećom u staju i tu vidje ne-
sretnu majku prohušenim trbuhom i s
crievim na dvoru!
Nesretnica, poslie dva dana, umre, o-
staviv 2 sina i tri neudate kćerke.
J.
DOMAĆE VIESTI.
Dne 29 proš. miuistar izvanjskih po-
sala Kalnokj opetovao je skoro u od-
boru austr. odaslanstva izjave dane u u-
garskom odboru: samo je nešto popra-
vio izjavu glede Rusije. Najprije naglasi
kako samo može opetovati činjenicu, da
je povoljan položaj carevine prama vani
i njezin odnošaj sa svima vlastima. On
to iztiče s posebnoga uzroka glede svih
država, jer su njegove najnovije izjave
u odboru ugar. odaslanstva umjetnim
načinom tumačene tako, kao da su nje-
gove izjave bile naperene proti kojoj po-
jedinoj državi, navlastito proti Rusiji,
čega da nipošto nije bilo u njegovim
* *
U Zadarskom bogoslovnom Zavodu po-
množio se je dobralmo broj bogoslovaca.
Ljetos ih ima 62. Liepa kita.
Primamo: Njeki na zadarskoj pošti kad
nemaju šta raditi, milo im je zadirkivati
u hrvatski narod od koga primaju i hra-
nu i odjelo. Ove sedmice primio sam
pismo, koje je prošlo samo kroz zadar-
sku poštu. S gornje lieve strane omota
bio je grb trojedne kraljevine s tiskanim
nadpišom: „Bog i Hrvati*. Njeka mn~
Pri zaključku Lista primismo iz Ma-
karske sljedeću ugodnu brzojavnu viest
o ondješnjim obćinsldm izborim:
Danas u drugom izbornom tielu slav-
no pobiedismo. Od 260 glasova za nas
ili glasova 219, za protivnike 74. Sutra
neizbježiva pobjeda. Živila Hrvatska!
dra glava imala je djetinsku nasladu, da
prekriže crnilom ^vn riee. t. g. „Bog"
mjesto ove, da napiše „Vrag"! Odmah
sam pomislio, da će možda taj fini go-
spodin pripadati gjenovežkoj sekti, koja
je podigla sotonski barjak. Ja koji pri-
padam Bogu, puštam plemenitomu go-
spodinu, koji pripada, vr. . . . / da se i
nadalje uzdrži pod njegovim okriljem.
* *
Mlada Misa. Na 28 pr. mj. odpjevao
je u Velikom Varošu u Spljetu mladu
misu redovnik 0. Frano Smolje, uz neo-
bičnu svečanost. Obširnijc u dojdućem
broju.
* *
Pišu nam iz kotara Benkovačkoga, dne
28 listopada: Protekao je već mjesec da-
na, odkad učitelji ovog kotara imadoše
primiti polugodišnju odsječnicu za ure-
dovne troškove, ali im se ista još nedaje;
uzaludno je svako piskaranje na kotar-
sku školsku Vlast, odsječnica ko da
je zamrkla.
Zar hoće nadležni krugovi još i ono
nevoljnih pripadaka odkinuti nevoljnim
učiteljem, te zahtjevati da se, iztrošeni,
manom nebeskom hrane? Nepromišljeno
je reći, narodna prosvjeta mora da vam
očim* lebdi, narodna prosvjeta mo-
ra tla. vam miljem srde a opaja, dok nam
se s druge strane odkida jošter od ubo-
ge plaće, kakvu si najgori odrlije zaslu-
žuju.
Ako ovako školske vlasti budu postu-
pati u Dalmaciji s učiteljstvom, lako da
i ovo malo škola ostane prazno, dočim
će učitelji morati ili drugoj se zemlji u-
tećr, ili drugi stališ prigrliti. Učitelj.
Primamo s Paga: Dne 9 tek. ustano-
vilo se je novo mjestno školsko vieće pod
predsjednikom preč. g. Vidolinom. ćuo
sam, tla je prvi spis novoga vieća bio
napisan hrvatski i da će se preč. kano-
nik držati službenoga hrvatskoga jezika.
To je hvalevriedno, pošto je prošasto
vieće rabilo samo talijanštinu i. i. i... i...
muči! Uhvamo se, da će se novo vieće
postarati za dobro pohadjanje, rječju za
boljak ovih zapuštenih učiona i da će
biti nepristrano, što se nebi moglo reći
staromu vieću da je bilo. Mi poznamo
dobro preč. Vidolina, pa možemo se i
od njega nadati.
Zagrebački listovi donose da je dne
31 proš. pjevana u onom kazalištu ope-
ra „Lucrezia Borgia" sa gostom barito-
nom g. Dušićem, iz Zadra. Gr. Dušić da
je uspjeo vanjskim načinom i da je bio
opetovano izazvan; ali kritičar ,N. N."
drži da je g. Dušić u svakom pogledu
početnik; tla imade gradiva u grln, ali
tla je još posve neobradjeno.
* * *
Petdcsetgodišnjica. U prošlu sriedu vrli
pedagog g. V. Klaić u Zagrebu navršio
je petdesetgodišnjicu. Učitelji koji su se
ovdje onaj dan desili na izpitim uzpo-
sobljenja odaslali su mu brzojavnu če-
stitku.
* * *
* * *
_______ O-od. ZHZIT7".
Iz Dubrovnika pišu Novoj Prcssi, dne
29 listopada: Jučer oko 10 sata i 17
časa u večer opazila se u luci Sovra na
Mljetskom otoku, na sjevernoj strani ne-
ba, svjetleća se meteora. Vidljiva njezi-
na putanja, sravnjena sa zemaljskim pred-
metima, bila je metar i po duga, i pro-
tezala se od zviezde Alfa do zviezde
CUnima velikih kola (orsa maggiore).
Imala je žuto-zlaćeni krivudasti rep, a
nestalo je uz praskavi smaragdni bliesak.
Moglo se ju vidjeti za sekundu i po.
*
Pišu nam iz pokrajine, 2 tek. mj.: Do
kolike je mjere nadutost njemačkih kul-
turtragera doprla, nek Vam svjedoči
sliedeće : Radi vlastitih posala onomadne
obratili se hrvatskim pismom na Pokra-
jinsko Oružuičko Zapovjedničtvo, te na-
kon dugog očekivanja dobili odgovor, ali
kojim jezikom? . . razklopiv dopis zablie-
štiše mi oči od dienstsichtbarkeiten !! Ko-
mu da se u takovoj neprilici obratim e
da mi raztumači sadržaj tog jezika V . . .
nije druge nego riečnik u ruke te listaj
i listaj prvi put za života, nek se znade
da tudji jezik tvojom zemljom vlada, isti
i kini se e da ti se nesmisao des sehreibena
odkrije — Ra da nijesam, gosp. Ure-
dniče, dobričak naučio fini i ukusni je-
zik naših gospodara, a to sve zaslugom
Uosp. Grossela. zapovjednika Dalmatin-
skog oružništva? oh! doista rečeni muž
nije samo po imenu gross, dali i po dje-
lih: ta y idite, da je već medokusnim je-
zikom opojio i mene stekliša, a to nije
mala stvar!
Dandanašnjim zahtjevom, ovakovi ljudi
posvema odgovaraju, da nas odvraćaju
od učenja barbarskog hrvatskog jezika,
blažeć nas začinom njemačkog ćustvenog
jezika; blago narni, kad nas stalo grijati
sunce sa sjevera, doskora ćemo vidjeti
sretnim, čestitim, prosvjetljenim naš narod!
Sieldiš.
U prošlu sriedu matematično-prirodo-
slovni razred jugoslavenski Akademije u
Zagrebu imao je svoju razrednu sjedni-
cu. Dr. Janeček čitao je razpravu o luč-
benomu iztraživanju jamničkoga vrela, a
sveuč. prof. Dr. B. JiruŠ čitao je svoje
izvješće o zadnjem putovanju kroz Dalma-
ciju.
„Narodni Koledar11 za g. 1884 već
je gotov i razdieljeu članovim. Uredio
ga je tajnik Matice D. N. Simić.
Iz Zagreba javljaju, da je ugar. mini-
star financija naredio, da se ukinu ure-
dovne tiskanice sa magjarsko-hrvatskim
tekstom, a uvedu čisto hrvarske.
* x
Službeni peštanski Ncmzet javlja, da
se u odaslaničkim krugovima radi o pri-
redjenju izleta u Bosnu, koji bi se imao
izvesti pod vodstvom zajedničkoga mini-
stra financa Kallay-a i uz učestvovanje
eislitavskih i ugarskih odaslauika.
* * *
U Osieku i Vukovaru napokon bili su
snimljeni dvojezični grbovlć a postavljeni
grbovi bez napisa.
Javljaju iz Sarajeva, dne 30 listopada:
Danas i u petak završiti će se novače-
nje u ključkom, jajačkom, prnjavorskom,
zvorničkom i bojničkom kotaru. Nova-
čenje provedeno je bez zaprieke. Javilo
se mnogo dobrovoljaca.
* * *
Na mjesto riečkoga guvernera, grofa Geze
Szapary-a,bioje imenovan grof August Zi-
chy, brat Josipa Zichy-a.Dosta mladi guver-
ner sin je bivšeg poklisara Franje Zichy-a,
Pravne nauke svršio je u Beču i Pešti a
za tim je sa bratom Josipom pošo oko svie-
ta i svoje putovanje opisao u monografija-
ma i u čitanjima, koja je držao u peš-
tanskom zemljopisnom družtvu. Od god.
1878 zastupa Wartbergsko izborništvo
na ugarskom saboru, gdje je bio ko stalni
izvjestitelj u školskim poslima. Kroz tek.
mjesec imao bi zauzeti novu .službu na
Rieci.
* * *
Tršćanski listovi javljaju da je dosta
dobra bila berba na kvarnerskim otoci-
ma, naosob na Sansigu.
* * *
Danas počimlju obć. izbori u Zagrebu,
i to n 1. Izbornom kotaru. Izbori traju
šest dana. jer biraju dva kotara a u sva-
kom kotaru po tri izborništva.
*
* *
Nove knjige. „Oblici staroslovjenskoga
jezika za školu" po Franju Miklošiću,
Kniga zauzimlje 00 strana, Ciena 25 u.
Ovu je gramatiku sastavio g. M. Divko-
vić, ravn. zagrebačke gimnazije.
* * *
Nove knjige. G. Dujam Srećko Kara-
man (,,narodniu zastupnik) dao je pre-
tiskat iz tršćanskoga Lista „Mente e Cuo-
re" svoju talijansku razpravu o Marku
Kraljeviću. Brošura ima četrdesetak stra-
na. Može se nabavit kod knjižara V.
Morpurga u Spljetu za 40 n. Knjiga je
u oboe u sebi zanimiva, i ozbiljno sa-
stavljena, osim ondje gdje se u tri red-
ka riešava vjerska razmirica izmed Rima
i Istoka, dočim se kaže: »La religione
stessa non fu 1'ultima a congiurare con-
tro la concordia nazionale degli Slavi,
di cui Costantinopoli e lioma soltanto
trovano projitto a danno delF Europa in-
tera" (sic). Da bi g. pisac poznao po-
vjestnicu vjere i njezine istine barem ko-
liko pozna Kraljevića Marka, ne},i za
stavno ovako lakoumno sudio.
* * *
Iiadi rujanskih izkaza u Banovini. —
Dne 18 proš. mj. obdržala se pred sudb.
stolom u Petrinji glavna razprava radi
izgreda sbivših so u Gorama dne 8 rujna.
Obtnženo je bilo 13 seljana, a kažnjeno
je 7. Miško Krečić na godinu tamnice,
Mirko Galjan na 10 mjeseca, Jandro 1-
vanović, Adam Cvijić i Adarn Turkalj na
0 mjeseca - - sa i na težku tamnicu; Fi-
lip Galjan na zatvor od 14 dana a.I oso
Bašac na 8 dana —. Dne 29 proš. mj.
bila je pako razprava pred sudb. stolom
u Zagrebu proti izgrednicima, koji su
dne 9 rujna napali žandare u Stenjevcu.
Okrivljenike je branio Dr. Hinković. Bili
su osudjeni: Josip Vukovie na tri mje-
seca zatvora, Janko Car na dva mjeseca,
Franjo Gorenec na 0 nedjelja, a ostali
na l mjesec do 14 dana i da plato tro-
škove.
* * *
Dobročinstvo. Nadvojvoda Albrecht da-
rovao je Benediktinkam na Rieci f. 100.
Bič. Juče nam je stigo 1 broj „Biča",
Lista za šalu i satiru. List je na jed-
nom arku sa ilustracijani. Do konca god.
zapada 1 f. (30 u. svaki broj). Izlazi u
Zagrebu. Vlastnik nakladnik i odgovorni
urednik Gavro Grunhut.
Madjari troše sila „zajedničkoga" novca
na Rieci; ali da ga barem dobro potro-
še. Da se promakne trgovina sa kame-
nouljem, vlada dala sagraditi posebnu
luku za izkrcavanje kamenogulja, koja je
stojala preko milijun i po fiorina. Ovih
dana imalo je sve biti gotovo... kad ta-
mo istom se sada saznalo, da nova luka
neodgovara svojoj svrhi. Nikakav oveći
brod nemože se prislonuti obali, jer ne-
ma potrebite dubine. Luka jo poprieku
KATOLIČKA
m
.jti'i»
Ego interim clamito:
Si quis Cathedrae Petri jungitur,
metis eat.
(S. Hieronyia. Epis. XVI. «d Dam,
Teritatem facientes in tharitate, \ J-ZXXOCLl. "O. 1 TJ. CetTTXtSUK
erescamus in illo per omnia, qui . ,- _
est caput Christus. ^í
(S. Paul. Eph. IV. 13.) \ Tos ipsos, auxiliante Deo, in dies alacriter operam Yestraí| impensurog in tuenda salutari Ecclesiae doctrina animisqiie^ in
i:- — f Religionis amore et in verae fidei profegsione roborandis,... (Pio IX. m papinsk. listu, 21 veljače 1872 pisaocim Katoličke Dalmacije).
TJVjetl predbrojbe: — U Zadru, unapried 7 fior. na godinu. — Po ostaloj carevini 8 fior. — Za inozemstva 7 fior. i poštarski troškovi. — Predbrojba traje za cielu ¡
se predbrojnikom i za li^stajuću godinu. - Predbrojbe i novac, najbolje postarskom doznakom, šalju se na JJpravu Katoličke Dalmacije u Zadar, a dopisi „franco" na
na 4 strani uz veoma nizku cienu. Svaki broj napose 10 novčića. Rukopisi se ne vraćaju. ¿
¡dinu; tko na svrhu godišta ne odbije list smatra
Uredništvo. — Urrstb« po 10 n»vć. redak. Objar*
koje zastupaše ti ljudi zavladaše cielom
Dalmacijom i ljudi iz njihova kola za-
sjedoše na sjedala iste vlade.
Te ljude dandanas ponovno proglasiti
„prevratnicima" bilo bi smiešno i za one
koji vjeruju u službena črčkanja ko u
sv. pismo; danas traže „prevratnike" 11
drugim redovim, kod ljudi koji goje miso
hrvatskoga prava, koji vjeruju daje pro-
vidnost i hrvatskomu narodu namienila
budućnost, koju, kako reče neki hrvatski
prvak, nebude odkaživati niko drugi nego
„Bog i Hrvati".
Putovanje g. Franja Folnegovića, je-
dnog od kolovodja stranke prava kroz
Dalmaciju tako je bilo uznemirilo „neke
ter neke" da su se 11a zadarskom presi
dijumu, kako se pronosilo obćinstvom,
bila povratila vremena od g. 1.864 i
Franjo Folnegović imao je čast da kao
hrvatski patriota, u hrvatskoj zemlji bude
sustopice praćen ljudima, koji ga svakako
nijesu pratili iz prijateljstva. To se isto
ponovilo pri putovanju g. T. Smičiklasa
i drugova. U nekim mjestima kažu da su
bili pozvani na neke urede ljudi koji su
s tim „prevratnicima" obćili i tu imali po-
potanko izkazati gdje su bili, što su ra-
dili, što li govorili i t. d.
Sad je došo red na pretrage i plie-
njenja; pa ko zna gdje se misli svršiti?
Ljudi koji vladaju ovom pokrajinom
možda misle da je to njihova dužnost,
da će tim odkloniti pogibelj koja tobože
prieti državnoj ideji.
Oni vrše dužnost c. k. plaćenika i do-
bro ju vrše; ali mi kojima namirnica
Bogu hvala neupliva na razboi i pamet,
kojima knjiga prošlosti nije zapečaćena
su sedam pečata, žalimo, i od srdca ža-
limo te mjere; sunčana svjetlost ne da
se sakrit dlanom.
Ko što prevratničtvo od g. 1864 izvr-
nulo se u bruku za tadašnje tobožnje
državnike, tako bi i skori dogadjaji mo-
gli dokazati koliko su shodne neke sa-
dašnje mjere.
Ako iko a to je stranka hrvatskoga
prava konservativna, jer je njezina težnja
da se uzdrži staro hrvatsko pravo. Oni
prevratnici koji rade 0 izkorenuću toga
prava naći će u njoj neumoljiva neprija-
telja, a da će pobjeda ostati aa njezinoj
strani zato nam jamči stara i novija po-
vjest, koja je i dandanas magistra vitac. Dvie tri o „Nagodbi
„Et victi victoribus leges dederunt".
„1 pobjedjeni zagospodavaše nad pobjeditelji1
DALMACIJA
V«ritatem facientes in charitate,
S crescamus in illo per omnia, qui
> est caput Christns.
i (S. Paul. Eph. IV. 13.)
Xizh.odi -u. I^oneđ|lnik i "u. OetTrrtsuls:
Vos ipsos, auxiliante Deo, in dies alacriter operam impensuros in tuenda salutari Ecclesise doctrina animisque in
Religionis amore et in verae fidei professione roborandis,... 11 papwisk- listu, 21 veljače 1872 pisaocim Katoličke Dalmacije).
Ego interim clamito:
Si quis Cathedrae Petri jungitur,
mens est.
(S. Hieronym. Epls. XVI. ad Dam.
TT-Vjeti pred*bxojbe; — U Zadru, unapried 7 iior. na godinu. — Po ostaloj carevini 8 fior. — Za inoz|P<voJ[ fior- X«P*troši:oyi- — Predbrojba traje za cielu godinu; tke na svrhu godišta ne odbije list smatra
se predbrojnikom i za nastajuću godinu. - Predbrojbe i novac, najbolje postarskom doznakom, Balju|||na uPravu Katoličke Dalmacije u Zadar, a dopisi „franco" na Uredništvo. — Uvrstbe po 10 novo. redak. Objave
na 4 strani uz yeoma nizku cienu. Svaki broj napose 10 novčića. Rukopisi se ne vraćaju.
Br. 38 SS-ć^-ID-A-^, OetTr: 27 Prosinca 1883. God.
JJpVc\V> Vam ...uUli' » ui.l, Vitv UUt lllć
r.
Zagreb; 21 prosinca.
dolaze vre-
mena ; ma d* će tolike bure biti tako
brzo, toga nisam mislio.
Prije svega navadjam Vam evo
izjavu zastupnika Karla pl. Mihalo-
vića, pošto ini se važna čini. Gospodin
Mihalović bijaše veoma važan čimbenik
u narodnoj, vladinoj stranci, pa je
ovih dana na sastanku stranke izjavio,
da iztupa iz ove stranke. ISTe toliko
odstup, koliko razlog- je vele važan,
što ga g*. Mihalović navadja. On je
kaže, trinaest godina nar. zastupni-
kom. U tih trinaest god. vlada se
više put promienila; ali nijedna naša
vlada nije odstupila s parlamentarnih
uzruka, već jedino i svagda usljed
neporazumljenja ili sukoba s ugarskom
vladom, koja parlamentarnih načela
napram Hrvatskoj nepriznaje. Navadja
nadalje okolnosti, uslied kojih je imao
odstupiti Pejačević, pak prietnju
ugarskoga ministra predsjednika, da
će u Hrvatskoj opet obustaviti ustav
i opet namjestiti kralj, povjerenika,
ako se hrvatska vlada i većina hrv.
sabora nebudu ponašale po volji ti-
(jarshe vlade. On će, kaže podupirati
bana, ali neće podupirati zajedničke
vlade.
Govori se i čita. da narodna stranka
u velike žali ovaj odstup svoga toli
važnoga člana. Pa čujte, nar. stranka
niti se je smatrala prije, a još manje
sada vladinom strankom. Ona je stranka
koja samo podupire vladu!
Sjednicu na 19 otvori podpredsjednik
M. Hrvat. Najprije bi pročitana izjava
krajiških zustupnika pripadajućih stran-
ci prava, kojom izjavljaju da smatraju
ništetnimi sve one zakone, što su
učinjeni ,,de nobis sine nobis."
A Starčević stavlja interpelaciju o
poznatom Vam pitanju o Žumberku,
pošto nikomu nije poznato, što je
vlada učinila, da nebude Žumberak
odciepljen.
Zorić i dr. Marković interpeliraju
o niemih doduše, al ipak mnogo go-
vorećih grbovih bez nadpisa, za koje
jedni kažu, da su najveća poruga hrv.
narodu, drugi da su poruga zdravomu
razumu, a Dav. Starčević, da su
poruga samomu saboru.
Upit kneza Vojnovića jest o tom,
komu da ima biti ban odgovoran,
saboru, ili ug. ministru predsjedniku l
0 sadanjem banu sigurno je, da je
med inim upućen, neka zakon ob
odgovornosti bana hrv. saboru ukine.
Tim je izazvano proti banu nepovje-
renje naroda. Ban nije na to nigdje
jasno odgovorio, kako bi mu to bila
svakako dužnost. Vojnović kaže, kako
je danas važnost štampe velika: u Eu-
ropi vlada se danas više listovi, nego
bajuneti. A upravo magjarska štampa
bavila se je najviše o tom, da je
hrvatski ban samo izvršitelj naloga
zajedničke vlade; ban še ima samo
tim nalogom pokoravati, on je pouz-
dan ile uf/arske vlade.
Pita: koji je po nagodbenom za-
konu pravi položaj hrv. bana? U
odgovornosti banovoj lih hrv. saboru
sadržan je ostatak prava naroda hr-
vatskoga. Hrv. ban nesmije primati
zapovjedi od nikoga drugoga, do li
samo od kralja, naroda i sabora hr-
vatskoga. Hrv. ban nije nikakav na-
mjestnik, kao u Cislajtaniji. Na žalost,
hrvatskoga bana predlaže kruni na
imenovanje ugarski sabor, a u toj-
je izvu y *vih sukf>t. iirv. ban je
čuvar zakona i ustava; njemu je
gledati, da se nepovriedi nikakav
zakon; te hrv. ban bio je onog dana,
kad su dvojezični grbovi izvješeni,
ovlašćen te dvojezične grbove oruža-
nom rukom dati skinuti.
G-. Vojnoviću jako su povladjivali,
a ovdje mu je i sam Dav. Starčević
rekao: Kada tako govorite, zašto on-
do pristajete uz nagodbu.
Na koncu sjednice upita dr. Pile-
pić predsjednika, zašto nije iznio nje-
gov predlog, kojim zahtieva, neka se
priobći saboru prisega banova i ručno
kraljevsko pismo, kojim je grofKhuen
imenovan ?
Predsjednik izjavlja, da po sabor-
skom poslovniku nemože iznašati pred
sabor predlog kojeg člana, čiji izbor
još nije ovjerovljen.
Na tu će Dav. Starčević, da će
govoriti on koji je ovjerovljen; ali
mu većina izjavlja, da ga neće slu-
šati. Nastade velika buka u sabornici,
i na galerijah, naročito kad je pred-
sjednik dao izpražnjivati galerije, a
neki nehtjedoše izaći.
Kad su stražari g. Griinhuta vukli
iz galerije, Dav. Starčević reče; tulio
ste baš po magjarskih husar ih vukli
naše seljake, —- Predsjedniku izja-
više : Dole s nedostojnim, a sveu-
čilištni ga slušatelji vani pozdrave sa :
„Štrik za vrat,"
Derenčin bio je uz Pilepića i branio,
da se po poslovniku može i imade
iznieti predlog, jer ako neovjerovijeni
član može glasovati, može iznieti i
predlog.
Na večer držala je narodna i
neodv. nar. stranka privatnu sjednicu
radi te buke. te kako da^se Lona u
buduće zaprieči, i bi odlučeno, da d.r
Pilepić i Dav. Starčević imadu dat
zadovoljštinu, tj. u današnjoj saborskoj
sjednici koja se je pretvorila u tajni
rečene izraze opozvati. Dok ovo pišem,
nije mi poznat rezultat te sjednice,
samo znadem, da Starčević i Pilepić
svu krivnju stavljaju na predsjednika,
što nije htio iznieti rečeni Pilepi-
ćev predloga Nedadu li ti zado-
voljštinu, odlučena je druga kazan,
da jim se dade ukor pa da se od
osam saborskih sjednica izključe. To
je u današnoj sjednici i predložio
D.r Marko Lončarić. Nu, da sve to
neće umirit uzrujane duhove, o tom
je svatko uvjeren.
Zagreb, 2-1- prosinca.
Dok evo pišem, Vi ćete već s drugih
strana saznati, da su D.r Dav, Star-
čević i D.r Pilepić izključeni iz osam
sjednica a to neki misle da bi moglo
biti ciela crta ovog saborovanja.
Da Vam pravo kažem, ja se ne-
slažem sa prevelikom bukom i vikom
u saboru, ali nebih mogao pristat ni
na ovakovu kazan. Iz ovoga, pa iz
govora, što su dosad u sjednicah
rečeni, vidimo, da će se stranke, sa
nekom malom iznimkom tako razdie-
liti. kako bijahu za Pejačevića, 'samo
da je vladinoj stranci milo zvati se
strankom „neutralnom, koja brani
vladu,"
Kad sam čuf Repica i
Starčevića, onda fe zM1Ja nemogoh
složiti sa kaznom izključeaja; pošto
Jr b^ifeco^itiT kaznam Iako tia
stalo, kad bi predsjedničtvo malo više
obzira uzimalo i na opoziciju.
Evo Yam u kratko, što reče D.r
Pilepić:
Dr. Franje Pilepić: Precllogom preč.
g. dra. Lončarića stavljen sam ja na ob-
tuženičku klupu. Ja ću upotrebiti svoje
pravo obrano. Ipak moj položaj puno je
teži od položaja obtužena zločinca. Zlo-
činac postavi se pred redoviti sud, ima
uza se branitelja, uz to priliku, proti o-
sudi prizvati se na viši sud. Svega toga ja
neimam. Vi ste, gospodo, moji, i tuži-
telji i sudci, proti Vašoj osudi ja nei-
mam l.riziva. Preč. dr. Lončarić nije n
pokazao pravim svećenikom Isusove nau-
ke, kad je podpisao i stavio obtužbu
proti meni. Iais je rekao: Tko je bez
grieha, neka prvi baci kamen na njega.
Ja kao riečki Hrvat, na Rieci bezpravan,
mislio sam, da ću, kad dodjem ovamo u
Zagreb, na sabor hrvatski, stupiti u bla-
žen raj, a ovamo odmah na prvom ko-
r.-ku biše naša rodoljubna ćustva po-
vriedjena. Dr. Starčević i drugovi za-
htievaliu već u prvoj sjednici, neka se u
izvoru predloži prev. ručni list, kojim je
grof Khuen imenovan hrvatskim banom,
no predsjednik odbi taj zahtiev naprečac.
Naravno je, da smo se s toga ja i moji
drugovi morali uzrujati.
Meni je danas samu sebi biti branite-
ljem. Ja držim, da su se tužitelji moji
i moga druga dra. Starčevića prenaglili.
Ako ja po Vaser> shvaćanju, nebudući
još ovjerovljen zastupnik, neimam prava
podnieti saboru kakav predlog, neimate
ni Vi prava, meni suditi. Ja sam samo
na polak Vas sudrug u ovoj kući. Ja se
ipak ponosim tim, da će me osuditi tako
visoko i plemenito sudište.
Da opravda svoju uzbudjenost, Pilepić
razlaže odnošaje na Rieci. Spominje, Što
je već dan prije naveo u tajnoj sjednici, kako
se Hrvati na Rieci moraju smatrati tudjimi.
Hrvati gradjani na Rieci, prinoseći kao
i drugi gradjani riečki za gradske po-
trebe, nemiaju ni rieči u tim poslovim,
otac hrvatske obitelji na Rieci, neće li,
da mu se djeca otudje majčinu jeziku,
mora ili sam u tom jeziku podučavati;
jer na Rieci neima do li talijanske ima-
gjarske škole.
Uvažite to, gospodo, onda ćete razu-
mjeti, da mi moramo biti ogorčeni. Ja i
prijatelj dr. Derenčin bavismo se u svoje
vrieme proti magjarskomu presizanju na
Rieci. Obojica bijasmo na Rieci javni
bilježnici. Obojica kao takvi bismo stav-
ljeni pod iztragu i osudjeni. Obojica
uložismo priziv; osuda proti Derenčinu
bi potvrdjena, proti meni zabačena, za-
bačena stoga, što ja tada slučajno kao
i danas nebijah „vereiiciran", to jest, ne-
bijab „definitivnim javnim bilježnikom".
Kano što onda nebijahu vlastni mene
kazniti, tako niste ni Vi danas, gospodo.
Vraća se opet na odnošaje na Rieci, pak
naglašuje da su ti odnošaji stvoreni silom
i prevarom. Ako je svaki Hrvat na te
odnošaje ogorčen, ja kao Riečanin mo-
ram biti još jače. Ja sam došao u ovu
sabornicu kao zastupnik Krajine. Mislim,
da su krajiški zastupnici pogledom na
prošlost Krajine bili zaslužili da u ovoj
sabornici budu bolje dočekani nego što
jesu. Došavši ovamo, ja sam morao dvojiti,
jesam li u Zagrebu ili na Rieci. Spomi-
nje zatim, kako je l^an Jelačić g. 1848.
prisegao hrvatskomu narodu. Pokažite
nam zakletvu, kojom je prisegao sada-
šnji hrvatski ban. Nj. preuzvišenost, sa-
dašnji ban, kojemu su izručili naše šume,
naše zaklade, našu upravu, nije ka« ban
„verificiran," pošto se nam neće prev.
ručni list, kojim je imenovan, ni da po-
kaže. A ipak bismo se mi kao lojalni
graničari bili radovali, da vidimo podpis
Nj. Veličanstva. Mi smo tražili, da nam
se taj. prev. ručni list pokaže, ali meni
i mojim drugovim bi rečeno, da mi kao
„neverificirani" neimamo pravo to za-
htievati ili predlagati. Predsjednik je pače
rekao, da on našega predloga nebiuvažb
ni onda, kad bi to sam sabor zaključio.
Tim, što se je predsjednik postavio nad
sabor, on je u meni pobudio najveće o-
goreenip, ja&gj visoku kuću, da li . V i« pilKilU 1
Ona zbilja misli, da predsjednik st<6jl iiau
njom ili da li je predsjednik tim sam
uvriedio dostojanstvo sabora. Postupak
predsjednikov mene je ogorčio, morao me
je ogorčiti. Ja od Vas, gospodo, nemo-
lim milosti, ali očekujem, da ćete pra-
vedno uvažiti pravednu moju i mojih dru-
govah ogorčenost.
Poslie njega govorio je D.r David
Starčević On kaže, da neima na umu,
branit se; on govori onako, kako je
naučio od svojih graničarskih roditelja i
kako je upućen od naroda. Njemu se,
veli, može sve predbaciti, ali mu svatko
priznaje što nepriznaje većini, daje pošten.
(A to je istina. Dop.) Njega je poslao narod
ovamo, da istinu govori, da k?že nevolje
naroda, da jim nastoji pribaviti lieka.
Narodu je došlo vsć do glave. Svoj nje-
govoj nevolji krivi ste Vi, gospodo ve-
ćine. Ja nezamieram Magjarom, što Hr-
vate gnjetu, ali zamjeram onim hrvatskim
sinovom, koji služe Magjarom kao orudje.
Svojom nagodbom i upravom većina u-
propašćuje narod, dovodi ga do ogorčenja,
sdvojnosti. Da je uprava politička i po-
rezna posljednje dogodjaje u Hrvatskoj
skrivila, za dokaz navodi govornik neke
članke „Nar. Nov." i „Agr. Ztga.", u
kojih se kaže, da je hrvatsko činovničtvo
n nekom dielu demoralizirano, da občinski
organi narod gule. Govornik navadja
zatim iz neke brošure, koja je iaišla u
tiskari g. VonČine u Sisku, kako se i-
metak krajiškoga aaroda u nepokretnostih
i šumah broji na stotine milijuna, pak
pita, gdje je sada taj imetak ? Vi, go-
spodo većine, izručili ste ga Magjarom.
Dok ste Yi, većina, nastavlja govornik,
sluge, robovi Magjara, ovi pravo imaju,
da rade s Hrvatskom, što ih volja, da
najviša mjesta u Hrvatskoj popunjuju sa
Magjari. Spominje bivšega ravnatelja fi-
nancija Davida, stožernika-nadbiskupa i
srbskoga patrijarhu: navodi dalje pri-
mjera, kako se narod poreznom upravom
globi, na prosjački štap dovodi, pak kaže,
da su svi zakoni, što u Hrvatskoj po-
stoje, počamši od nagodbe narodu na
štetu i propast, te kako je narod naj-
sretniji, kad neima posla sa zakoni; koje
je stvorila il uvela većina. Ova većina
sabora navalila je toliko zlo na zemlju,
da je ona u njegovim očima veći gre-
Šnik, nego što su svi najveći sločinci le-
poglavski ukopno. Za to, zaključuje, da
nezna imena, kojim bi tu većinu pravo
okrstio.
„Stelcliš."
Primamo ipriobćujemo sliedeće pismo,
uvjereni da tim služimo istini i pravici:
Gosp. Urednice!
Prekjučer, kako znate, tiskom kat. hrv.
jtiskarne izišo je prvi broj pučkog lista
Stekliš. Broj je bio zapljenjen uslied na-
redbe si. držav. odvjetničtva. Ovaj po-
sljednji sgodjaj, uz neke glasine, koje se
pronosile u posljednje doba po Zadru,
dao je povoda nekim zlobnim jezicima,
da prosiplju u obćinstvu svakojakih viesti
0 tom novom Listu.
Kao jedan od pokretača Lista i glav-
ni mu suradnik, dopustite da rečem dvie.
Istom se začulo za taj novi List, pro-
tivnici svakog poduzeća, koje idje za tim
da hrvatsku miso u ovoj hrvatskoj zem-
lji širi, stadoše izmišljati svakojake laži
1 potvore, nebi li biljku u klioi ukorie-
. nuli; te se latiše običnog oružja: novi-
narskog špijunstva. Prva bečka Deutsche
Zeitung dobi dopis iz Zadra, u kom se
novi List stavljao u najtješnji odnošaj sa
putovanjem zast. Frana Folnegovića, Smi-
čiklasa, Gostiše i drugih po Dalmaciji,
koji bi tobože na sastanku u Selcima
bili zaključili objelodanjivanje Stekliša
sa zadaćom da udara na novog bana.
Koliko ja istine u takvim podlim potvo-
rama, izmišljenim od novinara, komu je
glavna da svojim lažima iztuče koricu
, hljeba., svjedoči fakat, da j« Folnegović
s!
putovao po Dalmaciji nekoliko mjeseca
prije no su došli u Dalmaciju Smičiklas
i drug. ; kao i fakat da se Smičiklas nijo
nalazio' u srednjoj Dalmaciji za vrieme
sastanka V Selcima. U 'ostalom vladin
povjerenik na sastanku, g. Grioni, koji je
prisustvovao donapokon i večeri u kući
rodoljuba Didolića, mogo bi najbolje'
svjedočiti korektnoft sastanka. Da pako
objelodanjivanje lista nije se moglo za-
ključiti u svrhu da udara na bana, svje-
doči (osim toga što je naivno tvrditi da
dvomjesečni pučki List izlazeći u Zadru
može postati zatočnikom stranke, koja će
do malo dana imati svoj dnevnik) fakat,
da tad je još bio na vladi Pejačević. Ja
se nebih bavio ovim budalaštinama Deut-
sche Zeitun<je i njezinih dopisnika, da mi
nije konstatirati činjenicu, da je dopi-
snik tim htio postići dvostruki uspjeh : ocr-
niti pred dal mat. vladom Stekliša kao re-
vulcionarca, a pred banom kao njegova
protivnika, nebi li došlo do toga da ga
dalm. vlada kao prevratnika proganja a
ban mu digne post debit i tim List u za-
metku propan«. Ali glavni je cilj bio do-
pisniku, da tim viestima a sćusation dade
važnosti svojim lažima i dobije bolji ho-
norar od uprave lista.
Eto uzroka svim drugim glasinama,
koje se po Zadru prosule.
Dalmata je prinio dopis Deutschc
Zeitung-e i to velikim slovima. Da Dal-
mata priobćuje u svom Listu, što je
proti njegovim političkim protivnicima,
to se može razumjeti, ali ja žalim Dal-
matu, kad priobćuje viesti, o kojim je
on isti uvjeren da su lažne potvore.
Srpski List je u ovom poslu uprav iz-
nio ua pazar sav svoj bizantinizam. Nje-
ga da su pitali što zuači Stekliš, a on
je odgovorio kako je čuo: znači d pro-
letario; i na tom svom puklom neznan-
stvu Srpski List gradi cielu sgradju po-
tvora i laži, govoreć o internacionali i
Rochefortu Proti takovim podlim po-
tvarama, ja kao pisac većine Stekliševih
članaka, nemogu a da najsvečanije ne-
prosvjeduj«m i da neožigošem žigom no-
vinarske podlosti to pisanje. Stekliš znači
^pristašu stranke prava, ta stranka obstoji
i s ovu i s onu stranu Velebita, ona
javno djeluje, a ko hoće da iz njezina
programa izvadja socijalističke ili prevra-
tničke tendencije taj je puka neznalica ili
hulja. Program Starčevića i Folnegovića u
bitnosti se nerazlikuje od programa Pavli-
novićeva, „Hrvati hoće cjelokupnost Hrvat-
ske. Ne niečuć pokrajinskog imena Dalma-
ciji, Slavoniji, Bosni, Istri, Hercegovini; ne-
ma do jedne kraljevine; taje Hrvatska..."
— ovo je program Don Mije Pavlinovi-
ća, koji je u hiljade iztisaka u njegovim
Razgovorima bio raznesen po narodu i
dosad nije zapeo o nijedan § kaz. zak.
— ova je program i stranke prava u
Hrvatskoj: samo je u tom razlika da
Starčevićanci ovaj program uporavljajU
na nagodu, dočim Hrvati u Dalmaciji
na današnje njihovo stanje, koje jim na-
laže da radeć za sjedinjenje sa Hrvat-
skom doprinesu k oživotvorenju progra-
ma hrvatskoga prava.
U ostalom mije izjaviti da su gg. Fol-
negović, Smičiklas i drugi istom iz listova
doznali, da će izlaziti list „SteVvViš", kao
što će to bit doznao i g. ravlinović, a
i oni koji su bili na «ustanku u Selcima»
Pokretači „StekAiša" nijesu bili na ni-f
kakvom sast&iiku, nit su se s ikim do-
dogovarali, već su jedino svojom inici-
jativom pokrenuli list; pa su i uvjereni
da zAobniei neće uspjeti u ozloglasivanju
ljudi, kojim se barem dobre namjere ne-
mogu zaniekati.
U Zadru, na badnji dan.
Antun Dejan.
Što ima nova po svietu.
Slika glasovitoga poljačkoga slikara
Matejka koja predstavlja kralja Sobiesko-
ga pod Bečom, poklonjeua kako javismo
u svoje doba Sv. Otcu papi, metnuta je
u jednu od soba novijih slika u Vatika-
nu i uprav u sobu Začeća. Na 17 tek. slika
je bila srečano predata Sv. Otcu, od naročita
poljačkoga odaslanstva. Krasni okvir »HjS
¿ '< "rj č VI