to il duello i combattent! manlconci furono consegna-
ti a due s pedali diversi. (Id).
ZARA.
Una certa sensibile diminuzione de' prezzi nelle farine non
vediamo aacora, mentre dappertutto si segnano ribassi. Si de-
siderano introduzioni maggiori, e con esse concorrenza.
La stagione per la vendemmia non poté bramarsi più
fiívflirevole, quindi le dperazioni campestri procedettero con
tutta F alacrità.
Il rustico è assicurato per molto tempo colle ortaglie,
che riescirono bellissime e copiose.
Sui frumentoni e sui minuti le notizie non potrebbero
esserc migliori. In alcuni luoghi si fecero due raccolti di rai-
glio, e per il terzo si semino il pánico.
La mattina dei 28 si videro le ciine del Yelebich coper-
te di neve, per cui la temperatura dell'aria s'abbassô d'im-
provviso sensibilmente.
(Promozioni.) L' aggiunto protocollista di consiglio pres-
so il Tribunale d'Appello in Zara, sig. Andrea Casanova è
stato da S. M. nominato consigliere del tribunale collégiale
di Spalato. (G. Z. 74.)
(Posti vacanti.) Medico chirurgo delle carceri di Spalato
con annua rimunerazione di fior. 450. Il concorso aperto ai
9 corr. dura per quattro settimane. (G. Z. 72.)
— Aggiunto protocollista di consiglio presso F Appello
generale di qui col soldo di fior. 600. Il concorso è aperto
per quattro settimane che decorrono dal giorno 46 cor. (Id. 73.
— Cattedra d'umanità nei e. r. ginnasio di Spalato col
soldo di annui fior. 600. L' esame di concorso si terrà ai 48
di novembre nei ginnasii dalmati e fuori. «(Id. 74.)
TRIESTE.
Il listino dei prezzi annesso al giornale del Lloyd austría-
co n.° 450 segna i prezzi di alcuni articoli, che ne estrairmo,
nei modo seguente.
Grippola da fni. 45 a 22 il cet. — miele da fni. 9 a 12
— capperi da fni. 44 a 44 — carubbe da fni. 3 a 3 4|2 —
fichi di Dalmazia fni. 5 — frumento tenero da fni. 3 a 6:30
10 stajo — detto duro da fni. 4:30 a 6 — frumentone da fni.
2:30 a 3:40 — segala da fni. 4 a 4:40 — orzo da fni 2 a
2:30 — avena da fni. 2 a 2:45 — fagiuoli da fui. 3:50 a 5
— fava d'Egitto fni. 3:45 — riso Mant. e Ost. da fni. 44:30
a 42:30 il ccntin. — detto Milan, e Piem. da fni. 40:30 a 44
— detto uso Chinese e Cima da fni. 9:30 a 40:30 — detto
Carolina da fni. 40:45 a 44:30 — lane lavate fine e 4(2 âne
da fni. 30 a 47 — dette grosse da fni. 43 a 32 — dette 9U-
cide fine e 4|2 fine da 48 a 30 — dette grosse da fni. 43 a
46 — dette agnelline lavate da fni. 20 a 38 — dette calcínate
da fni. 46 a 32 — olio Dalmizia e Ragusa l'orna da fni. 28:30
a 29:30 — detto fino e 4[2 fino da fni. 29 a 38 — sete Dal-
mazia ed Istria da fni. 6 a 8 il funto — aquavite la barila da
fni. 8:30 a 41 — sommacco il centin. da fni. 2 a 3:30 — a-
sfalto di Dalmazia fni. 3:10 — sevo colato da fni. 22 a 22:30. . ! , 1 '
KNIN 22 Setiembre.
Al nubifragio avvenuto li 7 di questo m. segui fortunatamen-
te il vento di tramontana , che in breve dissipo lo stato nu-
voloso dell' atmosfera, ed in tal maniera svani la tema di nuó-
ve piogge, che se fossero cadute, i danni sarebbero cresciuti
immensamente. La mattina del giorno successivo 8 corrente
la colonna d' aqua al ponte del Kerka discese a 4' 6" e nei
giorni seguenti si abbassó ancor di più.
I guasti cagionati dalla subitaneità delle piene, dagF iu-
gorghi del fiume, dall'insuffieienza degli argini, furono tali,
che giusta una perizia a tal fine intavolata, il complesso del
danno risultó ascendere a 48 mila fiorini, e qaesto consisten-
te in perdite di grano mais (frumentone) e di erbaggi, nel-
1'inarenamento di alcune campagne di prima qualité e di al-
tre ancora.
Aggiungasi la ruina di due ponti nuovi lungo la strada
che conduce a Grab, la cui rifabbrica potrá costare sottoso-
pra 4 mila fiorini, non che le ruine alia strada stessa, la cui
riparatura esigerà qualche centinajo di fiorini.
L' andamento del frumentone, e cosi degli altri minuti è
veramente favorevole, quantunque la vegetazione sia lenta,
e quindi la maturità lontana, parlando dei più, e cio a colpa
delle frequenti piogge, della bassa temperatura, dei venti
frequenti.
Anche F uva stenta a maturare per le dette ragioni, ed
anzi non pochi grappoli rnarcirono e intisichirono. S' incol-
pan di ció le rugiate nei giorni di soverchio caldo. Sorprende
d'altronde l'udire, come nei Promina di Knin abbia avuto
principio la vendemmia, quando in vece alie castella di Traù
e di Spalato non cominció ancora.
La patata va deperendo a colpa della cancrena solanioa,
ma la sua coltivazione non fu nelF anno corr. estesa come al
solito per mancanza di semente.
Dalla Turchia si hannóv bonissime relazioni sui prodstti
campestri, I grani bianchi fruttarono abondantemente, ed i
minuti promettono generoso raccolto. Le frutta, i capucci, of-
frono un insolito opimo prodotto. Anche colà le patate venne-
ro guastate dalla cancrena.
L' igiene negli uomini e nei bestiame, tanto nei distretto
di Knin, che nei vicini e nelle provincie limítrofe, si couserva
felicemente.
SPALATO.
La Carovana del 4.° settembre 4847 , fu di cavalli 84,
scortati da 38 individui, ed importó: Pelli crude agnelline
funti 4500; lana lavata f.ti 4800; cera gialla f.ti 4400; fru-
mento f ti 4970 ; frutta fresche in poma f.ti 244 ; inanifatturc
di seta f.ti 4.
La medesima esportó; sale bianco f.ti 48,300; pelli cru-
de f.ti 44 ; olio d' oliva f.ti 400.
Quella dell'44, fu di cavalli 93, scortati da 38 individui,
ed importó ; frumento f.ti 3228 ; frutta fresche in poma f.ti 451.
La medesima esportó; pelli crude f.ti 44; sale bianco f.ti
24,720.
Quella del 24, fu di cavalli 458, scortati da 58 indivi-
dui, e importó; frumento f.ti 3080; frutta fresche in poma
f.ti 449; erbaggi in capucci f.ti 245; cera gialla f.ti 6; for-
maggio f.ti 2.
La medesima esportó; uva fresca f.ti 459; canape petti-
nata f.ti 5; pelli crude f.ti 53; vino f.ti 457 ; aquavite f.ti
400; sale bianco f.ti 36,620.
Attrovansi depositati : orzo di Puglia staja 2000; detto
di Egitto staja 450.
—xKftgOSdC— —
ËLEICO
della Compagnía che agirá nella p. v. Stagione di Autunno e Carno-
vale in questo Teatro sotto 1' impresa del sig. Lelio Massetti.
Signora LAURA RUGGERI, prima donna assoluta.
„ ADELE RUGGERI, prima donna e l.mo Músico.
„ LUIGIA ALLEIN, seconda donna.
Signor LUIGI GUGLIELMINI, primo tenore assoluto.
„ ACHILLE ARDAVANI, primo basso assoluto.
„ VINCENZO CAVISAGO , primo basso generico.
„ GUIDO ANTONIOLLI, basso comprimario.
„ NICOLA TRAMBAJOLI, seconda parte.
„ ANTONIO TORESELLA , maestro istruttore.
Opere che si daranno in Autunno.
t. LINDA di CHAMOUNIX di DonizxeUi, semiseria.
3. UBERTO di S. BONIFACIO di Verdi, seria.
3. I FALSI MONETARJ di Rossi, buffa.
G. Franceschi Estensore. — Zara, Demarchi e Rougier Proprietari Editori.
Mladi Poljodjelac.
(napisao pop E. M. Vusio).
Poglaije II.
§. 29. Ljekarica. — Ljekarica je najplemeni-
tija krma; ona je najshodnije sredstvo kojim se o-
ranice mogu dobro urediti i marva opretiliti. Kani
li poljodjelac svoju livadu Ijekavicom zasijati, neka
najprije livadu duboko prekrči i dobro pognoji, jer
inače ljekarica nemože da se podpuno razvija, nit
dugo da uztraje. Gdje joj neima zaprieke da svoje
žile (koje su kadikad do 2. metra duge) pruži, mo-
že trajati 12, 15 i više godina. Jeli dakle zemljište
pomenutim načinom priredjeno, preduzme se sjetva.
Da se sjeme što urednije porazdieli, mieša se sa
nješto sitne pržine ili pepelom. Bolje je da se lje-
karica gustije posije, buduć da ona tako svu zemlju
zaokupi pa korovlje uduši. Njezino se sjeme samo
lagahno zadrlja, jer zapadne li više od 3 centime-
tra, mučno ili nikako neće proklijati. U novopri-
redjenoj livadi na svaki hektar zemlje treba posi-
jati 24 kilograma sjemena; a pri slieđećih sjetva
dovoljno je i 12 kilograma. Ova se sočivnica upo-
trebljava kao ozimno sjeme, tojest sije se rujna i
ožujka. Osobito prve godine valja ju čuvati leda,
jer bi ju lasno mogao poharati. .Jednogodišnja lje-
karica nedaje toli obilna ploda, jer se samo jedan-
put pokosi; no ona to nadoknadi slieđećih godina,
pad se košnja 3 4 i više puta obavlja. Računajući
poprieko četiri kositbe, može se s hektara livade do-
biti 53.000. kil. zelene ljekarice, ili 10 12.000 su-
he; jer se obično prvim putom nakosi do 17.000 kil.,
drugim 21.000, trećim 10.000, a četvrtim oko 5.000.
kil. Ljekarica je dobra zelena i suha; ali upotrieb-
ljavajuć zelenu, tad ju ćreba miešati sa sitno izkri-
žanom slamom. Kao svaka, tako i ova sočivnica po-
dvržena je raznim bolestim. od kojih su dvie najo-
bičnije, i to: jedna po žilam, a druga po lišća. U
prvom slučaju žile se napune njekakvim mahom; u
drugom pako vidi se lišće ovijeno tanušnim korov-
Ijem. Ovoj je bolesti liek gotov ako se ljekarica na
vrieme pokosi; ali je prvoj mučno naći uztuka. Da
ljekarica uzdrži svoju plodnost, treba ju svake treće
četvrte godine nješto gnojiti, Njoj je najshodniji dju-
bar u prahu, jli raztppljen u mokrači.
§. 30. Zdraljika. Zdraljiki treba mnogo vap
nenastih čestica, pa zato najbolje i uspieva po kre-
čovitih zemljištih. S toga, sije li se za njom žito,
dobro je da se onom tlu pridoda nješto vapna ili
pepela. Jeli zemljište dobro priredjeno, sije se ko
i ljekarica jeseni i proljećem, ali kod nas bolje je-
seni. Korovlje joj mnogo škodi, dapače može ju
lasno i udušiti. Sjeme se sije čisto ili u košuljici: u
prvom slučaju treba ga 40-50. kil. na hektar pro-
stora, a u drugom potroši se od 5. do 6. hektolitara.
Zdraljika se samo jednom na godina kosi. Hektar
zeralie može dati od 20 do 25.000 kil. zelene krme,
ili 4 do 5000 suhe. U dobro priredjenoj livadi ova
sočivnica traje i do 6 godina. Njeki ju poljodjelci
siju istodobno sa žitom, i u tom slučaju troši se sa-
mo pola sjemena.
§. 31. Djetelina. 1 djetelini ko zdraljiki prija
najbolje vapnenasto tle, ali ova manje usisa vap-
nenih čestica. I pri sijanju isti je postupak, glede
načina i vremena. Nego, najkoristnije je ako se dje-
telina ujedno sa žitom sije. Tad se posao obično o-
bavlja kad se proljećem prekopaju žita. Sije li se
klali ko pasi kroz kost. Duša valja, oba bijahu
vruće krvi i na zor, vileni i naprašite ćudi, no ipak
mladji nije bio od zla, pače u zadnje došao na ćud;
al stariji, zlo ga smelo, bio na vražjoj putini, u njemu
svih sedam smrtnih grieha, ko kad se nadje vrag;
potačnik i mutivoda do zla boga. Sjatačio se s naj-
gorom furdorn, a s kim si onaki si. Sebastijan znao
mu za dušu, te imajuć pri pameti onu: tko se Boga
neboji i ljudi nestidi, bježi od njega; uvjek se škrbao
da mu ruku dodje.
Toma ko obaćetan pas, obijao bunu i bunicu
nebil bratu u trag ušao, ul mu ga ni pod svieću.
Nasumoran i tugaljiv što inu posao nemože za ru-
kom, nastavi put kući. On doma, to u kući ni žive
duše, svak u Crkvi. Izvali se na stolac, ovije smo-
tak, da od sve muke odbije dva dima, nebil ga do-
tuga prošla. Dim se na kola izvija, Tomi se duboki
uzdasi otimlju, nestrpljivo izčika kad će mu žena i
djeca kući. U to, i ukućani panu na prag. Netom
vidi ženu, odmah će ju zasuti: Jesili mi igdje brata
vidjela? Jesam, bio je večeras u Crkvi, odvrati žena,
na spravu. U tu rieč, moj ti ga Toma, ni pet ni
šest, zdupi iz nugla sjekiru, jami nož, turi ga u
džep, pa ti će: ovomu nije čekanja, što ima bit
jesenas nok bude večeras, dakle o poslu; i u to
šmrc preko praga u noć, nebi ga se pas mašio.
(Sliedi).
sama, tad se hoće na hektar zemlje 15 kil. sjeme
na ; a miešana žitom 7 '/2 kil. Kosi se triput na go-
dinu. Popriečno računajuć može se dobiti prvim pu-
tom 0000 kil. zelene ili 2000 suhe; drugim 15.000.
ili 3000 suhe, a trećim 6000, ili 1200, suhe krme.
Golom zelenom djetelinom nije dobro hraniti živo-
tinje, nego ju valja miešati slamom. Djetelina traie
najviše dvie godine. Poljodjelci koji hrane životinju
i koji žele potustiti zemlju, potrebito je da siju dje-
telinu.
Ljulj i ovsik. Premda su ove dvie vrsti krme
manje koristne od prvih, ipak u njekojih mjestih
mnogo hazne.
Ljulj najbolje uspieva u vlažno-ilovastom zem-
ljištu. Sije se ko i ostala krma, ali najbolje je da
se mieša sa zobi i ječmom. Služi obično konjem i
govedom.
Ovsik ljubi zemlju crnicu i krečovitu. On daje
najmanje piće, pa se zato malo i sije po rukotvor-
nih livadah.
§. 32. Sobivnice. Sljedeće vrsti sočivnica služe
ponajviše za čovječju hranu, ali se mogu upotrebiti
i za hranu životinja. >
1. Bob ljubi zemlju ilovastu. Sije se 0 8 cent. du-
boko; svako zrno daleko 15-20. cent. a svaki red
35-45 cent. Sije se ponajviše ožujkom, ali gdje nije
zima ljuta, može se i u studenom mjesecu. Hoće se
hektolitar sjemena za hektar zemlje; ali kad se ne
sije u redu, tad se hoće 3 hektolitra. Kad je zemlja
dobro uredjena može se imati 30 hekt. ploda. Bob,
jer sisa ponajviše hranu iz zraka, mnogo poboljšaje
zemlju, tako da kad se dojduće godine na ono
mjesta sije žito, ovo doisto dobro će uspjeti. Da bob
obilat/ plodi valja ga prvi put okopati kad je vi
sok /-8 cerit; pak drugi put kad dopre do 15-20.
a napokon kad se zameću zrnja, tad valja ga ško-
piti/
; 2. Fažol hoće zemlju lagahnu, vlažnu i dobro
pognojenu pri kojoj se nahodi dosta potaše (pepela).
Fažol se ponajviše sije zajedno s kukuruzom. Kad
se sije sam tada treba svako zrno da bude daleko
jedno od drugoga 30 cent. a svaki red 40 cent.; a
kad se sije s kukuruzom, tada pri svakum trsu idje
po jedno zrno fažola, a red nek bude jedan od dru-
goga za dva metra daljine. Sije se premaljećem, i
na hektar zemlje može se imati od 30 do 50 hek-
tolitara ploda. Da fažol obilatije plodi valja ga oko-
pati dvaput oii barem jednom ; a kad počme pustiti
prute, tad valja staviti grane od šume nek se može
penjati i zavijati.
3. Grašak hoće istu vrstu zemlje kako i bob,
i na isti način se goji, dali ploda ne daje više od 10
hektolitara na hektar zemlje.
4. Leća ljubi ilovastu zemlju. Sije se od oka i
za 5 cent. dubine. Vrieme za sijati ju jest prema-
ljeće, ali pri kojem mjestu sije se i listopadom. Za
hektar zemlje hoće se 16 litara sjemena, a može se
imati od 10 do 20 hektolitara ploda. Da leća dobro
plodi, valja jedan i dvaputa okopati ju; valja tako-
djer kako i fažolu staviti grane da se penje, a kad
je dozriela, tada se poguli, i osušena, mlati se na
guvnu.
5. Cic ljubi istu vrstu zemlje kako leća, i na
isti način se goji. Cič ne ljubi vlažne zemlje dali
suhe - Pri dobroj zemlji može dati 6 hektolitara
ploda na hektar zemlje.
6. Grahov ljubi zemlju ilovastu, koju, prije neg
se sije grahor, treba dvaput prekopati i dobro ju
pognojiti. — Sije se ako je crno sjeme u jeseni, ako
je bielo premaljećem. Za hektar zemlje hoće se 2
hektolitra sjemena; ali ako se sije zajedno za zobom,
što je svedjer koristnije, tada hoće ga se i manje.
Na hektar zemlje može se imati 15 hektolitara ploda,
a 1700 kil. trave. Valja ga dvaput prekopati. Kad
se plod neželi imati, dali samo travu za životinju,
tad ga valja pokositi kad počme cvasti, i iste godi-
ne za njim može se sijati kukuruz ili proso.
7. Vučak ljubi ilovastu zemlju, koju valja je-
danput krčiti (natrapiti) a dvaput plitko ju preko-
pati. Sije se na brazde od 35 cent., ili ako se sije
kako je običajno s kukuruzom, tada uz svaki trs
valja postaviti njekoliko zrna vučka. Običajno sije
se jeseni — Za hektar zemlje hoće se 2 hektolitra
sjemena. Kad je ljeto porosito cvati triput jedan za
drugim Sjeme služi za krmu volovom i ovčara, ali
prije valja ga kuhati; a trava služi kao gnoj vino-
gradim.
§. 33. Pripravljanje siena. Na bujnih livadah
može se do triputa kositi, i to u svibnju, svršetkom
srpnja i rujna ; drugačije jedanput, i to kad trava
počme cvatiti, jer je tada najjedrija, pa zato i naj-
bolja. Gdje je malo livade, tu se lasno pokosi, ali
tko ima više hektara livade, kasno će kraju doćio-
bičnimi kosami. Tu će mu najbolje pomoći novi stroj,
koji se zove konac. Kosač sastoji iz njekoliko nože-
va, koji su razporedani uz jedno odugo drvo, a to
je drvo pritvrdjeno sa strane kola, koga konj vuče;
pa kamogod konj kosačer.i zategne, tamo je livada
pokošena.
Kad se je trava pokosila, treba ju razastrieti
po livadi da se, ako je moguće, u jedan dan osuši,
a to nebi li ju učuvali noćne vlage; inače mora da
se tri dana suši, Gdje je obilato trave, tu je vazda
golimi rukami posao spor. Nego, hoće li poljodje-
lac da i tomu doskoči, neka pribavi prosipah -siena.
To je stroj komu su po osi od kolesa načinjeni
željezni grebeni. Dok se prosipač miče, željezni
se grebeni okrću, ko i kolesa gori doli, te tako
s jedne strane travu podižu i kupe, a s druge ju
prosiplju i pre vraćaj u.
Ima takodjer stroj kojim se suha trava s liva-
de kupi, a zove se sakupljač siena. — Sastavljen
na sliedeći način: po osi od kolesa stoje sporedano
desetak dugih širokih i krivutnih grebena, i kakoged
se kolo vrti, tako se i trava kupi.
i Osušenu i sakupljenu travu treba spraviti u
kakvo suho mjesto, jer ovlaži li, može se lasno u-
| pljesnaviti. Pljesnava krma ne samo da nije dobra
| za životinju, nego joj mnogo škodna postane zdravlju.
§. 34. Vriednost-siena. — Ko što u teku, tako
su i u hranjivih čestivah trave različite. Koliko je
dakle jedna vrst trave hranjivija, toliko je manje
treba. Ta se vriednost ravna prostim sienom. Uzme
se n. p. 100 kil. običnog siena (t. j. onoga koji sa-
stoji iz smjese svih onih trava koje rastu na sa-
morodnoj livadi) pa naprama tomu dosta je 90 kil.
zdraljike, ili 82 kil. djeteline, ili 82 ljekarice, ili 32
sjemena od graška, ili 152 slame iste vrsti, ili 142
kil. lećene slame. Sve ove količine sadrže toliko
kranjivih čestica koliko 100 kil. običnog siena.
DoplSl.
Oklaj, 6 studenoga.
Kad Sabor u svome zasiedanju dvadeset i če-
tvrtome godine 1875 odobri odciepljenje i ustano-
vljenje nove obćina u Promini, sam Knin, sama ona
većina, koja i dan danas gospoduje u obćini poki-
snutoj, skače se na noge i grlom podvikuje: Pro-
mina propada! Ovo ti opetuju Katići, Petranovići,
ovo sav ortakluk, koji se kašnje povuče za kolo-
vodjom povjestničke kite Kistanjsko-Benkovačke. I
ovi nenadnji i nepredvidivi dobrotvori neuzmiču pri
zahtievu, niti štede truda; i to zato jedino, da Pro-
mina ne strada. Tko jim nebi haran bio! Dali puka
glas pretežitiji, jer narodnjaci svi dobromisleći; isti
autonomaši. U dobri čas Promina, odgovara. Sta će
medjuto nezreli i nedorasli Prominjani? Gleda jedan
na drugoga: svaki se uzda u druga: klonuti ne da
jim se: Napried: divanu se primiču, ter glasom
jednim zaključuju: naša kapa, naša ćud: naša vjera,
naša domovina, po nami zakon; zakone se držimo:
zakonu podložni ostajemo: ako ništa teži, ništa pak
lakši. Zagovornici oni, savjetnici brižljivi, ne daju
si mira; kreću se i šeću uznemireni. Ne prošlo
dugo zemana, eto ti naredbe: da se puk Prominski
sasliša: da mu se predoči breme teško nove ohćine
i da odriešito odgovori: Primali se posla svojevolj-
no! imade li ledja zanj. Uročise se na ovu svrhu
seoski sborovi, kod svih devet odlomaka, malo i
veliko podiže se listom, ter iz stopa svoju volju iz-
razuje: Da odciepljenje hoće. Uhvati groznica naše
zagovornike. Dajmo joj lieka, iztaknuše: možda joj
se i lako otresemo : il ona nas ostaviti, il mi nju:
miešaj, muti, pružaj, daj: stvoriše se hinbeni prilozi.
Tko je rekao, da obćinu novu hoće, sad se ukazuje
da ju neće. Što je to? Spisi iz Zadra u Beč, iz
Beča u Zadar: puštaju se uz to, da popostanu. Na-
pokon skida jim se prašina tekar ove godine mje-
seca srpnja i dodaje se zapovjed, da se sborovi ob-
nove i obnoviše se od 9 do 13 rečenoga mjeseca
pod mješovitim povjerenstvom jednoga političkoga
povjerenika, jednoga obćinskoga ravnatelja i jednoga
obćinskoga pisara. Sborovi su bili zakonito uročeni,
zakonito proglašeni, zakonito održani. Od devet od-
lomaka osam za odciepljenje, a jedan odlomak protiv
odciepljenju: od ukupno prisutnih 101 glasa, 87 gla-
sova za novu obćinu, a 14 glasova za staru: ovo
14 protivnih glasova u odlomku Mataskome stvorila
je poznata parnica protiva Barišićim : mala jim dika.
Ako ova manjina uništiti može onu većinu i na
svoju hoće preko obstojećih zakona, nek upoznadu
naši ljudi, koji nam u Zadru i u Beču zakone kroje.
Nezna se pak uz čiji nalog, na temelju kojega za-
kona mogo je jučer pozvati i sabrati obćinsko Vieće
novo izabrati Načelnik, da se Prominski zahtievi
pomrse, da se održani sborovi utamane? Rek bi, da
on može što hoće i kako hoće. Ovdje su po sriedi
naši zastupnici; oni se zato upozorivaju. Pravično
„Avvenire" predvideći ovo sve godine 1875 udari
onog zemana u svoje gusle. N. Č.
Spljet, dne 15 studenoga.
Cim se pojavi glas Upraviteljstva „Slavjanskog
Napredka"* koji je pozivao gosp. članove da prisu-
stvuju zabavi, koju je priredilo za večer 14 stud.
„Glumačko Družtvo", u Dvoranam istog družtva,
da tako sve većma izkažu svoja čuvstva prema
domovini; jednodušno članovi se odazvaše pozivu,
lišma naše mlade Hrvatice od Mrljana do Pojšana.
A kako da one ovdje u koljevci hrvatstva, u Zvo-
nimirovom gradu zaostanu, kad se braća natječaju
da što sjajnije proslave tu večer? Njima ko i svako-
mu iskrenomu Hrvatu leži na srdcu, što se ovakovimi
zabavami budi narodni duh, pospješuje družtvenost,
gradjanom se i varoškam pruža solidna zabava, i
bit će nam na srcu uvjek, dok se Upraviteljstvo
„Slavjanskog Napredka" bude ko i sada borilo pod
diata il danno non puč dirsi certamente i učiona sa skoro 166 učenika, izmed kojih
lieve; le raceomanderemo alla proverbiale ! polovica je katolika, 30 pravoslavnih i 20
carita dei cittadini, | muhamedanaca; petorazredna gradska ženska
učiona sa 130 učenica, izmed kojih 30 ka-
| tojjkiuj^ 3koro toliko pravoslavnih i oko 60
kano ornih volova, konja, magaradi,
mazgii, i istom svako vrstne marve za
klaonicu naime volova, junadi, teladi
svinjadi, vuujači, kozjači, suhih koža,
Koncem tekuć, mjeseca bit će na veliko i ¿^tica; jednorazredno učiteljište sa 18 u- ; \ ratarskom - - - J - - - - | pju. » čem ka, izmed kojih 2 katolika, 4 ih o mu- ! P«W>mt perdui. ie josiei i
„Colla massima stirna mi Segno di
Lei devofissimo.
(Segue la (Irma)
Trieste ¿?,r> Aprile 1883. —.
Palero a tutti la suddetta e ritengo
che certi animi saranno perfettamente vojničke vješbe talijanske vojske kou ir , . ^ cenze. Med našim višim častnicim koji su j hamedanaca a ostalo pravoslavnih; petoraz- | orudja drvenoga i željeznoga, radjene
izabrani da prisustvuju, jest i ovdješnj'i pu- j redna učiona sestara božje _ ljubavi; četve- | ffv0&djariie Zft težake, okovanih i neo- j tranqnillizzatl — e la tnstissima per-
kovnik, Hranilović, koji će s ponosom za
stupat austrijsku-hrvatsku-sablju, i od njega, ! greba sa 50 učenica, sve katolikinje; dje-
najskoli u Bosni, proslavljenu. Poznato je ! ¿ački pensionat za sirornasne ! vnedne tu-
reaua učiona sesitua uo*,« »juu»v., ueive- i ffvozdiariie za težake, okovanih i neo- i iranqunnzzau — v i« u««««iui* pci-
razredna pucka učiona milosrdnica iz Za- f .. , , . , , , t gona se ne rimarr& esaminaudo la di
«•roh« «a f»o ii^nir».«.. sv« katni i kini« • kovanih kola. iii*. i razne srraUie kako i . ;
Brzojavljaju iz Šibenika, da su se oklo- | , Dojduce nedjelje, blagdan sv. Joakma i
pnjače Lissa i Ferdinand Max usidrile na j Vratno ime sv. Otca Lava XIII, u crkvici
10 tek. u Šibenskoj luci. : Pariške nuncijature, svetkovati će se že-
i nitba grofa Kamila Pecci-a, svojte Nj. Sve-
I j gospodične Silvine Bueno, kćeri
Primamo iz Spljeta, 10 tek.: Na 13 tek, j španjolskoga staroviećnika.
držat će se sjednica (peta) obćinskoga Vieća. \ -—
Bit će na dnevnom redu vrlo važna točka] . M
o gradskom redarstvenom pravilniku. Ćujem i ^dak učitelj, i red neKoliKo mjeseca pi-
da će bit med predložim i to : neka se i sal<> se )e u liftovim da je udova vojvode
kupi nekoliko zemljišta za povećanje i po- | Galliera predala sv. Otcu papi užitak dvaju
ljepsanje pod prijašnjom obćinom toli zapu i »volili dobara. Pripoviedalo se je i povjest
štenoga grobišta sv. Stjepana. I? bogatstvu vojvodinom. Pokojni vojvoda
i imao je imetka do 300 milijuna tranaka, a
: jednoga samo sina, koji već od djetinstva
j o »• * vr i • i'il niie mnogo mario za novac niti za obične iz bpiieta. Mek; mesar napao neuliudno i J , , & , . ,, , . t - , OA vim j i i yi • • gospodske sla3ti. Kad ie ovomu odo 20 go-pro8hh dana na neku sluzkiniu. Ubčina ga r . . J v. . . .. ° " , , .. w. , . , i dina, nastanio se ie u iNizzi, a kasni e za-le dala uapsit. Mi bismo rada, da se tako i v. v. .. , . , , ' , J, rrr , . . ' i t : I traži učiteljsko mjesto u nekom seocu blizu strogo i u Zadru postupa, i svagdje gclie e i M. J • i r i + • i . . . K K • P r • • - \ xSizze. Otac mu ]e svake godine slao tri do i potreba; jer lavm red i moral to je prvi „ .. . .... rJ , , . . r r - -- Ji, cetm milijuna franaka, koje je mladi voj- i
voda slao uviek u Pariz i dao anonimno
podieliti med ju sirotinju. Vojvoda je živio
samo od svoje učiteljske plaće i vršio točno
svoju službu. Nakon tri godine službovanja
poslalo mu je francezko ministarstvo nauke !
naslov „Officier de l'Académie". Mladi voj-
voda odklonio je tu čast vrlo uljudnim pi-
smom. Pisao je, da se još nije slučilo, da bi
koji učitelj nakon trogodišnjega službovanja
bio tako odlikovan, pak za to u tom opaža
, obzir na svoje ime, a jer je odlučio, da si sam
Iz Komiže, 6 kolovoza: Jutros se od nas j sve privriedi, nemože te časti primiti.
dielio, praćen od prijatelja, veleč. g. Don i _ pred malo godina urare mu jt'ac, i sav
Šimun Petrić, ovdješnji zupn. pomoćnik, i j imetak ostavi sinu. 0de u Pariz,'napiSe
odputovao je put Milne, da tamo započme , oporuku, kojojj predaje sav užitak svojoj
svojtu službu kao župnik vicedekan. majci. Po ¿,ra 3e opet vrati u svoje mjesto
i uči i'j'ecu kako i prije abc. — Bogata
vCjVodkinja sagradila je nedavno ogromnu
bolnicu.
uvjet stalnomu napredku.
kovanih kola, pa i razne gradj
gred^, dasaka, duga, rožnikt, vratili, j
U izoblju paka trguje j
Sajmar.sk/ Odbor.
Priobecia« l)
Duboko tronut velikijem izkazima
saučešća prilikom stnrti mog Otca Petra,
izjavljujem svijem prijateljima, koji su
nastojali moju žalost ublažiti, moju naj-
topliju zahvalnost. Na osobiti način
uvjek ću se sjećati saućešća u Pagu,
gdje je moj Otac preminuo i gdje sam,
iznenada došav, toliko dokaza prija-
teljstva imao.
Zahvaljujem prečastnom kapitolu,
obćiui, družtvu Gabinetto di lettura,
sudbenoj vlasti i poreznom uredu, u-
pravi solina i carina, soliuarima i ci-
Lei nera coscienza.
Ringraziando sono
Dtlla S. V. lll.ma
Obblig.o e Devotissiruo Semit ore
Seglin C. Ferdinanda
Oapitano di Mare — Cavaliere del Salvatore.
. • —•— au"«ss^eas^« — — - • -
Zahvala.
Nemila bolest naglo pritisnu po-
četkom tek mjeseca Matu Vlafkorića,
i dne 4 nemila smrt ga ugrabi. Po-
božan kršćanin, pošten čovjek redovito
i mirno življaše u Smilćiću već od
nekoliko godina, baveći se svojim po-
sredništvom i trgovinom. Gorko ucvi-
ljena supruga, kćer i sin izrazuju naj-
srdčeniju zahvalnost Gosp. liečnicim
Ergovcu i Radelu, m. p. sveštenstvu
Novigrada, Pridrage i Zadra, sranovni-
cim SmilČića i Novigrada, Gosp. pri-
ateljirn pokojnika D.n Petru Maup^.su,
Spljetska luka. Iz statističnih podataka
objelodanjenih od pomorske vlade doznaje-
mo da je spljetska luka odmah za tršćan-
skom glede ponosa brodova dolazećih u luku,
i da se broj bačava potrostručio od g. 1872
do 1882.
jelom gradjanstvu u Pagu, koji su se j 1. Grgureviću, D. Devescovi, 1. KakeŠu,
natjecali da mi na ruku budu i sjajni j i Svim ostalim prijateljim koji u ovoj
Veleč. Petrić je okolo 25 godini revno
kod nas za crkvu se brinuo; što mu i pri -
poznaše, te ga na rečenu čast podigoše.
Bog mu dao da živio sretno j čestito u
novoj postojbini.
Mjesto veleč. Petrića dobili smo izvrstnog
šrčććuik* i Urodoljuba veleštov. g. Don
Nikolu Vidoševića, kome želimo dug bora-
vak kod nas, sv. Vjeri na čast, a zlopatnom
nam zavičaju nam korist.
Poziv na predplatu. C. g. D.r Jako Gji-
vanović kot. liečnik u Kotoru pozivlje na
predplatu na knjigu koja će do malo izit s
naslovom O kužnim bolestima. Ciena knjizi f. 1.
Ravnopravnost u Cislitavi. Iz programa
Pazinskoga gimnazija doznajemo da je na
toj gimnaziji kroz školsku godinu 1882-83
bilo 142 djaka, svi katoličke vjere; 37 su
iz Pazina, 80 iz Istre, 2ti iz drugih pokra-
jina. Po jeziku diele se na talijance, kojih da
ima 71 (!?), 46 hrvat*, 19 slovenaca (dakle
65 slovena), i sedam nietuaca. Da je ov-
dje pozobano nekoliko hrvata, kojih će
možda biti i 80 prama pedesetorici taljana-
ca i potaljančenih hrvata, ne treba spomi-
njati; alijevriedno opaziti kako posred hr-
vatske zemlje, u hrvatskom gradu, na gi-
mnaziji gdje nemani dvadeseti dio niemaca
svi se predmeti predavaju na njemačkom
jeziku, a program donosi studiju nekoga D.r
Karla Lechera: „Das grosse Sterben in Deut
schland in den Jahren I348-l3olu. — Na Ko-
parskoj gimnaziji bilo je 160 taljanaca, 16
slovena, 3 grka, 3 niemea i 2 francuza. I
ovdje dakako neće biti točno glede slovena,
ali nam je priznati da su svakako u ma-
njini, jer ko može taj polazi druge gimna-
zije, kao što n. pr. istočni istrani polaze
većinom Riečku i Senjsku gimnaziju, jer n
Istri za skoro 300,000 hrvata nema niti je-
dne srednje učione.
Novi saobštaji u Sibiriji. U posljednjem
broju donieli smo iz Slobode viest o Sibir-
skim željeznicama, koje bi imale svezati
Evropu sa Azijom, sad čitamo u ,,P. C."
dopis iz Petrograda, koji se bavi o tamo-
šnjim riekama. Od mnogo vremena, jiisu tomu
listu, ruska vlada traži da potakne prouča-
vanja o rieci Ili i jezeru Balhaš, da jih
učini sposobnim za plovitbu. Prošle godine
dva ruska mjernika, Paklevvski Kosel i Va-
Ijačun Juldašen, dadoše sagraditi uEnglezkoj
mali parobrodić za plovitbu na rieci Iris,
Ili i jezeru Balhaš. Dne 2 svibnja parobrod
je odplovio iz Iliški Pasoiok da obadje gornju
i srednju stranu rieke, a 17 dana kašnje
stigo je u Svidonskoje Priston; dne 1 lipnja
parobrod je bio na povratku u Iliški Paso-
iok. Mjeseca kolovoza (t j. tekućega) pre-
plovit će donji Ili i jezero Balhaš, i pre-
crtati će so dotični kartogralični nacrti od
mjestopisaca koji će biti u ekspediciji. Isto-
dobno bit će opažanja na Irtišu izmed Pavlo-
grarla i Semipalatinska do jezera Balhaš.
Šva ova opažanja idju za tim da sdruže što
kraćim putem Rusiju sa Kuldjom, i dosta
se dosad uspjelo. Dočim jo dosad jedini put
bio onaj iz Semipalatinska u Verni (1200
kilom.), na način da od Verni do granice
Kuldje valjalo je još prevaliti 550 kilome-
tara, novi kopneni put izmed Irtiša i jezera
Balhaš bit će dug samo 420 kilometara
Veo se počeo graditi most na lliš-Pasoloku.
U mjestima uzduž rieke stanuju Kozaci,
Tarančani i Djungani. Na zemljištu Kuldje
živu sad 150,000 poljodjelaca i' 50,000 no-
mada, malo zaista pučanstvo za zemlju od
kakovih 75,000 četvor nih kilometara. Glavni
grad Kuldje na visini je od 3400 metara.
Školstvo u Sarajevu. Kroz drugu polovicu
mjeseca srpnja držali su se izpiti u Sara-
jevskim učionama. Sestre družtva „kćeri
božje ljubavi" otvorile su bile u Sarajevu
posebnu učionu za unutrnje i izvanjske u-
čeniee. Njemački tečaj imao je pet razreda;
brvntski jezik je jedino obvezni predmet.
Samo prvi razred bio je sa hrvatskim nau
kovnim jezikom — U Sarajevu obstoje slie-
deće učione: gimnazij, ove godine su četri
razreda i skoro 120 učenika, izmed kojih
43 katolika, 45 — 48 pravoslavnih, 20 žu-
dija, 12-15 muhamedanaca i nekoliko pro-
testanata; četverorazredna gradska mužka
Oglasi.
sprovod priredili. Promišljajući da moj
otac nije iste vjere pažkoga gradjan-
stva, ja ne sarnosa zahvalnošću, nego
sa oduševljenjem sjećat ću se preć.
pažkijeh katoličkij h sveštenika, koji
su kao pravi Hristovi sljedbenici po-
kazali snošljivost i ljubav, što
le ¿ao izgled ima na javnost iznijeti
U isto vrijeme izražujetn inoju blago-
daruost svijem prijateljima u Drnišu i
ovom slavnom Upraviteljstvu Obćin-
skom, koji su lijepim izjavama oblak-
Šali moju tugu.
Drniš, 5 Augusta 1883
Jako Miović
Orioreoole St'gnor Diretf.on; delC ac-
creditatissima „Katolička Dalmacija".
Mi sia tanto córtese a voler pubblica-
re quanto prima nel di Lei accreditatis-
simo periodico la presente:
Un genio maléfico, che per le
sue qualitá e nefandítá, merita non
solo la generale disapprovazione ma
si merita il capestro, va denigran-
do me e con me, ben inteso, la
tilia adorata famiglia. per tutto il paese
che, in qualche maniera ha dipeso da
me che una Sígnorioa, la di cui famiglia
e stata, e sará sempre per me degna
di specialissimo rispetto, non riescli
nel di Lei ilumínente matrimonio.
Seppi ancora, che la triste summen-
zionata persona, capace di tutto, mise
in campo anche delle lettere anonime
che si vuole essere spedite a Trieste
— Conoscendo io, perfettamente, il
padre del preteso fidauzato, gli scrissi
scongiurandolo a respingere, in grazia,
al mio inidirizzo anonime ricevute;
(e mi scusi Signor Francesco G
se, stranamente irritato, sono rieorso
forse in qualche mancanza nello scri-
vere la detta) onde poter esaminare lo
stile e la calligrafia. —
II Signor Francesco G , da Ca-
valiere, dopo alcuni giorni compiacquesi
di rispondermi con la presente:
Signor Ferdinando Cae. Seglin
ZARA
žalostnoj prigodi pritekoše nam na po-
moć i ublažiše nam neprocienjeni gu-
bitak.
SmilČić, 10 kolovoza 1883.
Vl&tkovtv- Tone,
kćer Mar i v<t i sin
c fr-~
Plovalba ausl.-og. brodova.
«EIj JCJdL
Kupovaocim i prodavaocim na znanje.
Ima već njekoliko godina da u Ben-
kovcu na 8 mjeseca Rujna, dan Poro-
djenja B. D. Marije. Pokroviteljice
gorirečene Varoši, drži se sajam na | Tz~ma pod ovim naslovom uredništvo
kom ima javni pazar tegleće marve j neuzimlje nikakve odgovornosti.
Bordeaux: doj. 2 kol. Anna. B. /ty-
res: doj. 3 srp. Alberto. Cardiff: doj. 4
k. Stilicone; Siloe. Carigrad: doj. 30 sr.
Gjurko; — odj. 2 k. Angela. Cette: odj.
4 k. Ida S., k. Segura, Barletta; Aleseandro
T., k. Dobrilovič, Brinrlisi. Fleaslnga: odj.
4 k. Giuseppina, k. Tarabochia, Swansea.
Lisaboa: odj. 6 k. Giano, k. Raimondi,
N. York. Marsilja: odj. 4 k. Podestk
Bazzoni, k. Mailer, Cuba. Montevideo:
4 1. Trojednica. N. York: doj. 20 sr.
Venus 8.; 25 Marietta W. He val: odj. 30
srp. Hiperion, k. Car, Wyborg. Rio gran-
de do Sul: odj. 28 lip. Viola, k. Nikolić,
Antonina. Hosario: doj. 20 lip. Falco.
Shields. doj. 3 kol. Iri. St. Vincent
(Zeleni Rt): odj. 21 sr. Erailie, k. Tianić,
N. York.
Odpisi ,,K. 1>."
00. dopisnici: iz Omiško krajine; h Drni-
ške krajino; „siekliš" ; „a.u iz Trogira; g.
J. K. iz Toljica; M. h. Komiže i osi. — Što prije.
Živjeli!
0. g. Dr. V. r. - Olib -- Šaljemo Vam još
od početka l<;k. mj., te nam je za fcuđo kako ne-
primatc. Molimo razvidite,
00. gg, i). Krš. S. u Glcichenbergu i g. D.
Domić u Ložišeu -- Obrnusmo.
SI. Prominska obćioa — Šaljemo po£am početkom
j tekuć, mjes. Namireno do konca sječnju g. 1884.
! Živjela budno na utjehu to.^ dobrog naroda!
i 0. g. 0. J. R. — Promina — Ostalo dopi-
„Per quailto strano mi sembra il 8nikovo 11 dojdućem broju. Srdačan odpozdrav!
„contenulo della di Lei preg. letiera | »Težak Jadinko" — Komiža — Dra-
,,20 corrente, non voglio fare a meno ! «ovoUno ' «napried.
„di riseontrarla, comunicandole che le | 'froška nikakva za dopise,
„lettere anonime no si custodiscono : x- ~ Komiža — Br. 54 i 55 oda«in!i
„ma 8i distruggono, come lo feci io. 1 jučerašnjom poštoru. Sadacan odpozdrav !
„Distinto Sig/iore
4J• ivo Prodam, vU.itnik, izdavatelj i oJgovo.ru: urednik Titíkam» ivttUM Woditak^.
oga jezika i s toga je njegovo djelovanje, I gajeva, više nego možda igdje u ostaloj j je velika sramota da
prkos dobroj volji, koju pokazuje mladi ! Dalmaciji. Promina bi bogata, ali danas nije. | bom pogoditi imajući
se nemogu medjuso-
^ . w ^ svoj ribarski pravil
Najglavniji uzrok ovome° gospodo jest li- j oik. £rije mi je samo reći da ima svake
navlastito na Bosnu ponosnu. U ovoj se gle- ! tarskom glavaru; ali nikad nijesmo mogli
da što se može više, da težak ostane ne-i bit uslišani (govorka se da kad bi kot. gia-
zavisni vlastnik zemalja koje teži. Kod nas | varu stigle slične tužbe, u kut bi ih bacao
na žalost, šta se dogadja r da težak od neza- i ni ne prividiv ih.) Nu na radost staroga od-«•> C r. ~ . , „4.. X! — f _ • 1 • . _ - I „.„n,!!; „ r.fl/-.^ nOrll (VAO I 1/l 1 n Tnllil^ t
skog i
gospodin, većinom bez uspjeha. „ D t j--- - .
Iz svega ovoga jasno proizlazi da eosooda i hva,renje> koja ponajviše sruši ove j godine kod nas dosta neprilika ribanja radi,
talijanci malo se brinu o položaju poljodje ' ^ P°gle^to -tale države a na- | te da v,^ puta bi poslavm dosta tužba ko-
laća. Oni se boje, da pri poboljšanju istih,
težaci bi mogli postati neodvisni, a tad je
kraju talijansko gospodstvo. „ „ .
Na ovaj način skrbe se taljanci skrbi se' V'SDa stare§ine postaje kmet i drugi put pri , premili a stigo nam gospodin Toncić, te
J > •IU1i or„K;tt,. —„„,1 .— 'mislimo da ćemo barem od ovoga imati
kakve koristi. Evo me na stvar. Njeki Z.
svietio je na srdele nedaleko od mjesta. Na-
šavši silne ribe (kažu da je bilo da se
ulovi oko dviesto barila) zavrgue svojom
tratom. Za njim je bilo nekolicina dru-
gih omanjih ribara tako zvanih apurte
njaca, koji po ribarskom pravilniku moraju
bacat svoje mreže na 30 koraka daleko od
trate, a nikad se približit njoj ili svićarici,
kako kadgod nezakonito običavaju. Ove spur-
tenjace dakle videći da će gorirečeni tralar
po svih sedam zakona napunit si brode,
naume prekršit ribarski pravilnik te pri
bližit se i bacat mreže gdje zakonito ne
mogu. Jadan tratar videći se obkoljen od
toliko spurtenjaca, stane vikati da se pote-
gnu natrag, ali sve bi badava. Tada njeki
Iiogozničanin, drug gorirećenog tratara, po-
tegne biljom borovine u .spur te njače (svake
noći maldane lete slične bije, al ovog puta
zakarambalo je rekli bi naši) i uhvati ne-
sretno pravedna čovjeka, od kakvih pedeset
godina, njekog Antuna Zuanića. Jedva ga
donesoše doma, gdje je za četvrt sata izpu-
stio dušu. RogozniČanin bi odmah uapšen.
Ovako se zbilo; a sad nek mi je dozvoljeno
upitati tko ,je ovomu uzrok? Najprije spur-
tenjaee, koje neće da drže 3ebi prste, koje
neće da obslužuju svoj pravilnik nego za
novetaju vavjek tratarom, bez kojih malo
bi se zaista okoristili s ribanjem barem u
ovoj vali. Mislim da će ih ovaj nadoživljeni
slučaj opametit i osviestit, te da će una-
prieda biti pravedniji i blažiji jedan prama
drugomu. Onda obćina, jere ona znade do-
bro, da po prilici svake noći dosta tratari
imaju pretrpjet od spurtenjaca, nije bila
kadra stat jednom na vrat neredim. Ova
nenadana vrst smrti svakoga Komižanina
grozno je dirnula, u koliko pokojni ostavio
je jadnu siromašnu ženu sa petero nejake
djece, a pak on je bio čovjek pošten, radiša,
na glasu za njegovu uzor-dobrotu. Tuga je
naša tim jača, što će, ne dao Bog, još i dru-
gih bit žrtava, ako starija Vlast strogo ne-
naredi ribarom da se drže ribarskog pra-
vilnika, da neprekorače granico, da može
svak slobodno i mirno ribati u svojem o
krugu. Da imamo pravog načelnika nebi se u
Koiniži dogodjala: ubojstva, lupežtine, svak
„JU I I I • • 1 gubitku svakog posjeda, red mu živjeti uz talijanski zemal ski odbor za dobrobit istar- j naduicu. Nebi|? ovdje znao dati svu krivnju
skih rlrvata. Ali ovim popis grieha istar- j žiteijim ovog mjesta, budući mi dobro po-
skoga zemaljskoga odbora nije izcrpljen, a j znato što u nazadnju godinu Promina pretr-
mi ćemo na žalost često imati prigode, daj P'nepogodna zraka, i kako je otac prinuž-
se povratimo na ovo poglavlje. Nu već'ovo ' den 8Via žrtvovati da Pruži komac hljeba
malo spomenaka zadosta je, da se shvati i 7°}-V ^ ^T l ^ ^ 1 . ' 5"\au | {Ui jj, na nepogodno današnje stanje ništa
želja hrvata da budu imali i u zemaljskom i drugo ne navede, nego njihova lakoumnost.
odboru jednoga zastupnika, koji bi zanaj- i Zato ja ih vami gospodo, Viećnici, Upra-
manje mogo vršiti spasonosnu kontrolu nad j vitelJb preporučujem, da vi vašom postoja-
voljom talijanke većine. Ova jim se želja j *ledate>. podučite, opomenete, ponu-
nije izpunila. Sto jih pri tom najviše žalosti, '
to je okolnost, da uslied izbora kotarskoga
poglavara Elluschegga na sabor na otocima,
indirektno se tomu doprinielo, da gospoda
taljanci misle da mogu po volji i drugih
šest godina gospodariti.
c*
Dopisi,
Siiba, 16 kolovoza
Prošle nedjelje bili su ovdje izpiti mužke
i ženske djece: koliko jedni toliko drugi
zadovoljili su slušatelje. Čast g. A. Nakiću,
koji je kroz cielu godinu toli brižljivo na-
stojao da se djeca što bolje okoriste školum,
a navlastito u predmetih tičućih se morna-
rice. Nemogu dokučiti što je dalo povoda
starijoj školskoj vlasti da pozove g. Nakića
na polaganje izpita iz hrvatskoga jezika,
pokle je kfliko godina ovdje i drugdje pre-
davao na hrvatskom jeziku takovim uspje-
hom da ga je više puta pohvalilo i samo
pokrajinsko školsko vieće. Starija školska
vlast imala bi pače uvrstit našu školu u
drugi red da nam g. Nakić može ostat na
Silbi do svoje starosti, jer ako ga izgubimo
to, da se izmaknu zlokobnih čampra
kamatara, koji neprestance ih uništuju bez
njihova osjećanja, inače neće poći na bolje
ekonomično stanje Promine dali pače
mjesto da uzmakne, primaknuti će se nje-
zino rasuee. Vlada motri 3vagdje, da izvede
zakon, kako nebi tako lako kamatari svo-
jim otrovom puk kužili; al gospodo moja,
nije zakon isti dostatan: poradi česa svaki
pojedini mora sa svom snagom i po svojoj
čvrstoj volji pobrinuti se za svoje blagostanje.
Preporučujem vam pak da uzdržite
vaše putove, koji su za vašu obćinu od ve-
like koristi. Od njih glavni su bili poprav-
ljeni i protriebljeni; Vami ostaje, da ih
uzdržite, onako, kako bi najshodnije mo-
gli. Nezaboravite izmedju ostalih vaše lokve,
vaše bunare. Voda vam je najpotrebitije
sredstvo za vaše zdravlje; a Promina obi-
luje vodama, al valja da imate na nje oko,
jer zub vremena svagdje zagriza i kvari
kako znate; obskrbite bunare okrugom, jer
ćete lako ukloniti svakovrstne nesreće. Od-
lomak Puljanski i Razvojski žele da im se
priteče u pomoć, radi njihovih voda, i u
ovogodišnjem proračunu odredio sam osobitu
svotu za ova dva odlomka. Velika bi moja
preporuka bila — vaši gajevi — oni su
vam utočisće, zaklon u svakoj zimnoj ne-
zgodi ; ondje vam paše, drva i Svakoga
ostaloga sredstva za poljodjelstvo, kori-
stno vam je da ste kozjač ukinuli, i ovo
svojim očima vidite. Držite se ove zabrane,
al po vrh 3vega, nedajte, da se u vašim mučno ćemo moći dobiti učitelja njemu
slična, i gospodična učiteljica Lina Mihovil- prostorijam~ panji vade","žile čupaju; ovdje
Čević zaslužuje da joj lzkažemo našu harnost, j nepr.-i*tajte nikome, pa gledajte, gdje mo-
žete, zagajiti prostorija, s kojim sa zema-
uorn možete se vi.se okoristiti i jače dičiti
neg s današnjim — gajevim,
Prominski žitelji pripadaju većinom Crkvi
jer je sve svoje siie uložila da bi joj uče
nice postaie pravo domaćice: a je naj-
glavniji smjer ženskih učiona. »Sto da re-
čem o g. podučitelju Allegretti nV Oeličan,
vriedan, pravi hrvat stekao je u ovo kratko j upadnoj, imaj ih/koji pripadaju i Crkvi
vrieme što je medju nam; simpatije svih j bočnoj. Razlika obreda, nek nebude me
Silbjana, ali se bojimo da ga dosegne to- j a ju vami zaprjeka veza, koji vas spaja,
puzina našeg bega, jer hrvatstvo je u nje- j Qvaje za obstanka imao sam prigodu pri
govoj morali najveći smrtni grieh -- Jučer J SU8t0vati katoličkoj službi božjoj i tu te sam
u školskoj dvorani bila akademija priredjena m0go se uvjeriti kako župnici nastoje po-
od učenika jednoga i drugoga spola. Oh ; Jiefjivati sveiotajsi va.
Dapače omiška obćina uz prkos „strogom i
zakonitom postupanju odbora" pokazuje ae
u svem neurednu. Odtle sliedi, da ili ju odbor
neuredjuje, ¡1 ga ona nesluša. Posljednje
priličnije. Al i tom je dosta kriv odbor, jer
nebdije, da se njegove naredbe vrše. Mi
nemamo velike potrebe od množine zakona
i naredaba, već da se vrše kako treba. Mi
bismo se usudili zamolit g. Klaića, da nam
kaže: može li se zvati Obćinska Uprava
uredjenom, gdje se zakon zamjenjuje osobnim
strančarenjem, starije naredbe samovoljom,
broj 400, brojem 100, obća korist sebično
šću, a rodoljublje kruholjubljem!
Istina je nepobitna, da omiška obćina nije
Blala „na vrieme svoj proračun" al neznatno,
koliko su opravdani njezini ,,vanredni raz
lozi".
»Sto g. Klaić veli : „Kad trošci ra^tu i u
obćini .... to znači, da ima kretanja, raz
vitka i života'', to je možda istinito za 80
dalmatinskih obćina, al za onu najzadnju,
koja dolazi poslie 80, biva za našu, sasvim
je protivno. U nas kad trošci rastu znači,
da puk siromasi, plače i plaća; a obćinska
uprava, smije ae i prima. U Omiškoj obćini
svakdano trošci rastu, al tog „kretanja raz-
vitka i života" nestaje. Omiški obćinari od
nekoliko godina propadaju tjelesno i duševno.
Ovo je sve nepobitna istina.
Krajišnici.
Sa Oebelog otoka, 10 kolovoza. ')
Radi Božavskih nedjela mene neboli ništa
više no kojega drugoga čovjeka, koji ne-
može da ravnodušno gleda nezgode svojega
iskrnjega; a objelodanio sam ista nedjela
samo zato — ovo je jedincata moja namje-
ra bila — da uvidi starija vlast koliko kad-
god 8 njezinog nemara strada pravednih, te
da se ista jednom odluči zatrti povod koji
imade (makovih posljedica. A pokle g. do-
pisnik aa zad. otoka priznaje, da sam po
istini rekao ono što sam rekao odnosno na
dobrog Vidučića, nadodati ću ovdje, da seje
on preselio u Soline dozvolom svujega, sta-
rešine i usljed uvrieda i prietnja koje je i-
mao u Božavi. Nemogu da neizjavim tako-
djer, da objt-d koji zahtjevaju Božavci od
svojega župnika neobstoji odkada je crkva
Božavska, već odkada je zasjeo u Božavu
kao župnik pok. Kade. 1 zahtjev Božavski
po mojemu smjernomu mnenju nemože se
opravdati po onomu načelu coiisuetudo Ux,
jer ovoj coiisnetudo izriečno 86 opire pisani
zakon; -— vlatima naredba, koja se na ža-
lost nevrši. A kada bi se pomenuto načelo
g. dopisnika usvojilo u moralnomu pogledu
— .starija vlast priznala je već u gorinave-
denoj svojoj naredbi, da su jića i pića što
danje prepirke na sudu, da nam se punini ; župnici daju ¡svojim župljanom povodom ne
kako nam je bilo milo slušati našu dragu
djeca kad uz pratnju g. Nakića uz ostale
druge hrvatske pjesme angjeoskim glasom
zapjevaše i onu, nami toliko milu: Gdje je
stanak moj! u onaj čas bili smo zaboravili
nevolje koje su nas snašle odkad se borimo
za našu hrvatsku narodnost.
Ovih dana vlada ovdje velika uzrujanost
radi duga što će se učiniti po zaključku
zadnje sjednice obćinskog vieća. Zgrada
koju se kani svršiti započeta je privatnimi
novci: obćinsko vieće nema za to na nju
nikakve oblasti: upozorujemo na to slavni
Zemaljski Odbor, Želili bismo da nas odbor
koji upravlja sgradom obaviesti o svom radu.
župni
lomiti
nastoje po-
kruh rieči
spasonosne, i ulievali u pamet svoga puka
pravo ćustvo, prave naputke za život vječni.
pravom Višani čude te rugaju. 8 toga, mili
moji zemljaci, probudimo se iz dugotrajnog
sna ! Nemojmo, barem mi, pogrditi staru
slavu mile naše otačbine, premda su ju naši
vodje ocrnili. Nemojmo da nas naša djeca
budu proklinj.'tla. Dozovimo se pameti; či
nirno upoznati svietu da nijesmo ćuei iii
lutke u rukuh naših glavara, već da vidimo
i mi štogod dalje od nosa. »Složno dakle na
Sliedite i ove vaše župnike, pomnju ima- i noge junačke skočimo, pak izaberiroo na
juc, da puk počita i štuje svoje dušobri-
žnike, da im bude odan i privržen, ko ono-
me, kome imade iaki biti, jer se tako po
stiže dobro tvarno i moralno.
Vi, gospodo moja. kao zastupnici obćin-
ski, kao u otačbini učite puk vašim izgle-
dom, kako i on mora privržen i odan biti
vladi i Kralju. — Nova obćina, koja se
čelnika kakav dolikuje mirnomu i radišnomu
pučanstvu; izaberimo čovjeka koji će bit
vriedan upravljati obćinom, koji će se u
svem skrbiti na nas, koji će tražit naše
rane i nevolje i poda vat im lieka, koji se
neće stiditi našeg materinskog jezika, koji
će u obćinskom uredu slušati naše tužbe i
nevolje a ne na putu pred svojim dućanom,
moralnosti kada bi se dakle usvojilo na-
čelo g. dop., ujedno bi ae opravdalo avako
i najcrnje djelo gdje je ovo postalo običajem.
Nemogu da nerazjasnim ovom prilikom i
stvar Uglešićevu. Istina je, da svjedoci iz
Božave vele. da je IJglešić aam ostavio svoje
vino, ali dobro je znati, da se uvi Božavci
[JO svojim seljancim U. i Z. pravdaju sa
Uglešićera, te s toga oni au judex in causa
propria, A naprotiv svjedoci iz obližnjih
dva ju sela vele, da je ondašnji glavar Bo~
žavski U. silom oteo vino i zatvorio u brat-
sku kuću, i da je ovom prilikom isti na
adresu Dragovaca izustio nenajboljih besjeda.
Nu pošto a uh judice ¿is est, pustimo da on
najzadnju izreče, svjedoče li naime po istini
zaniiuani ili nezanimani svjedoci. Svjedo-
čanstvo ovih posljednjih, pošto mi je pod
rukom, ako zaželi g. dop. objelodanit ću ga
Iz i'romiaej 10 kolovoza
Molim, gosp. uredniče, da biste na po-
punitbu dopisa odaslata Vam o svečanosti
u Promini prigodom izbora Upraviteljstva;
tiskali sliedeći liepi govor, izrečen od gosp.
povjerenika Kirchmajera.
viti
pravitelj
danas podiže uz ovu prominsku visoku i koji će nam ponapravit mjestne putove,
planinu, usried naše Dalmacije nek po- Braćo, osvrnimo se na našu prošlost, kada I sa dotičnimi podpisi. (Cienimo suvišno, d
stane na izgled požrtvovanja i sloge nje- j 9e je svuda ponosom spominjala naša otač-
zinih žitelja. U svakoj stiski, nezgodi ova nova bina cieć bezsmrtnog epika našeg toliko o-
obćina neće znat uzmaknut, dali pače raz- | usiljenog Andrije Vitaljića, koji je iz našeg
vit će barjak na svojoj visokoj planini, gdje i polja izniknuo. Jest Vitaljić je, domorodci,
će vijati neizbrisivo slovo: Sve za Cara i ¡proslavio Komižu svojimi neumrlimi djeli
za dom. a materinskom hrvatskom jeziku, koga sada
| naši glavari tlače i preziru ! Sram ih bilo !
ležak Jad'tnko.
Supetar, 10 kolovoza. !
Jučer u jutro slučajno i preko moga obi- j
našao sam se na trgu kad množtvo
dolazaše iz Nere-
da budi aktivno
Iz Omiške krajine, a Avale,
1 kolovoza 3j.
tri mjeseca. Dali prije svega hoću moliti
gospodu odabrate Upravitelje pa ^i svu o-
stalu gospodu, članove obćinskog Vieća, da
mi budu tumači kod prominskog puka, za-
hvaljujući ovome radi naklonosti, počitanja
i odanosti meni od puka istoga pokazane.
Valja mi reći to za samcatu istinu, da sam
posve riedko bio prinužden latiti se stro-
gosti protiv ikomu, jer nasuprot svak pohi-
ti izvršiti moje naredbe, ma koje one bile.
Mukom premučati nemogu, a da vam ne-
poručim, gospodo novi upravitelji, vami koji
ste eto na kormilu nove uprave, vami kojim
povjerena i na duši stoji nova obćina, ne-
mogu, velju, da vam ne iztaknem neke
stvari, koje cienim od velike važnosti za
tvarni i moralni napredak puka, kojeg va-
šoj postojnoj pomnji naslanjam. Promina,
gledajući okom na nju rek bi, da je bogat
predjel, jer u njoj liepih oranica, prostranih
pašnjaka, rodnih vinograda, hladnih obilatih
Prateći po listovim ovogodišnji rad sabora • ,, u ,, . , . ,
dalmatinskog, čitali smo, da g. Klaić u X. \^ ^Tl
sjednici, dne 21 proš. izreče izmedju osta- | Ur.)
se osobe neizlažu. Dosta bi bilo privatno
kazat, inače, na mjesto da se razplete, mo-
glo bi se zaplesti. Ur.) Uglešićevo vino
tvrdi g. dop. da su ga Božavci sahranili u
bratsku kuću a namjerom da će ga povratiti
onomu čigovo je. Isto bi vino i dandanas
bilo u bratskoj kući ali nema ni vina ni sudja
Uglešićeva. Na posljedku mogu uvjeriti g.
dop. da netvrdim ja ono što nije istina, kako
on veli u svojem dopisu, nit je moja na
mjera ikoga ocrnjivati; a nijeli se on po
onomu što dosada rekoh osvjedočio da i-
stinu govorim, unapried ću ga novimi do
kazi osvjedočili, jer se nadam da je on čo
imade dobrih namjera. (Bez
¡¡no da se oviiu
a^ulov'fća°^protT^vri'ednoniiT^rodo 1 j^ubu^hrvatu j ovo: Obćinska Uprava strogim i za-
Vieku Bo aniću župniku, Franu Šimuniću j ^n,tim P°»t«P»n|em odbora ^emaljskoga) j
nekdašnjem .glavari i mnogim drugim Dra- I ^¿t ^ i
čevićanim. Pop Bojanić jest vatren hrvat
koji štuje i ljubi svoju domovinu i jezik a
uz to pravi svećenik i značajnik, on se nezna
nikomu ulagivat, on nemože da ne zamjeri
i viče kad vidi da se od načelnika pristrano
radi, a to je dosta da on bude Karstuloviću
trn u oku i zato traži da mu svakako na-
škodi i naudi. (Što sliedi izpustismo, da ne
bude zaplienjeno, jer se nesmije direete na
odsude strieljat. Ur.).
Komiža, 30 srpnja.
Grožan slučaj dogodi se kod na9 noćas
na 3 sata. Dopustite mi da ga pripovjedam,
nebi li se jednom naši ribari opametili, jere
sve glasuju redovito i na vrieme svoj pro
račun. Ako koja zakasni kadkad, to je
s vanrednih razloga. Ako su se troškovi
obćinski povećali, to zavisi, kako je već
jučer govornik rekao, od toga, jer se život
razvija. Kad trošci rastu i u obćini, i u po-
krajini, i u državi, to znači, da ima kretanja,
da je razvitka i života".
Na ovo opazit nam je, da ili navedene
rieči nijesu istinite, ili g. Klajić neubraja
medju ono 81. i omišku obćinu; jer nevi-
dimo u čem je odbor „strogim i zakonitim
postupanjem" uredio upravu Omiške obćine.
') Za sadržaj prepuštamo odgovornost g. do-
pisniku. Ur.
XXIII. Imenica.
Č. SamoBtan OO. Franjevaca na
Hunicu u Hercegovini posvećuje Kačić
spomeniku fior. 10. Po prijašnjim Ime-
nicam f. G23 :55 i 20 franaka u zlatu.
Svega fior. 633:55 i 20 franaka u
zlatu.
Posto se su zadnja dva dopisa, bnvećo se ovim
predmetom, stvor s obe slr<me prikladno razjasnili,
želimo, da se prepirka, premda vrlo pristojna i
objektivna, ovim zaključi. Ur.
ma vidjeli imo ove vrle mlade ljude
kako zasukanih rukava, ne pazeć na
ništa, srću oko vatre, da spase ako se
joft išta spasit dade. Jedan je neku
staricu iznio na svojim led i i ma iz po-
gibelji. Nekolicina pomagala ja i vatro-
gascim nemareć sto mrlja ruke i možda
jedinu odjeću, jer znadijahu, da oba-
vljaju djelo plemenito, pa to im je či
nilo da na sve ostalo zaborave.
Okd dva sata našle su se na poža-
rištu vlasti i vojnici sa atrcaljkam. Ali
odkle dovoljno vode s ovakom sušom?
U zoru vatra je ipak bila osamljena.
Čujemo da ni kuća ni pokućtvo nije
bilo osigurano.
# * *
Prigodom Mlade Mise što ju je
danas svečano odpjevao u crkvi 00.
Tretoredaea, vlč. 0. Metod Stipančic,
mladomisnikova vlč. Braća posvetili
su mu sliedeću li epu pjesmu:
Sinu zora toli izcekaua
Po mile ti stare Roditelje
I po braću i po prijatelje!
Sunce granu tog blaženog dana
Kad nara stupaš prvom do otara
Da rieč tvoja Nebesa otvara.
Jest! rieč tvoja otvara nebesa
Ter privlači Božjeg Sinka doli,
Da On lieči naše težke boli,
Da On, čudo mimo sva čudesa!
Puti svojom ćak grjeanike brani,
Da uz nas se, ko medj svojim stani.
Još rieč tvoja nad angjele siže,
I Svevišnjeg sili da oprosti
Ljudske bludnje i ljudske pakosti,
Ter čovjeka na čast prvu diže;
Na čast prvu, kojom se dičio
Dok još nevin u Edenu bio.
Pravom dakle srdca zaigrala
Od radosti tvojim roditeljem,
Braći tvojoj, tvojim prijateljem,
Čim te ova velja čast dopala:
Pravom, pravom svak ti danas kliče :
Živio nam mladi naš Misniče!
Uz taj uzlik svojih miljenika,
S kraja, s mora, s bliza i a daleka,
Naš Metode, odliega se jeka
Mile tvoje Braće Redovnika;
A najradje tebi kliče: Slava!
Države nam poštovana Glava.
*
* *
„Agramer Tagblatt" takodjer pozi-
vlje tako zvanu umjerenu opoziciju, da
promisli, nema li preći sasvim u ta-
bor stranke prava. nAgr. Tagblatt"
pisat će u tom duhu te veli: „Smi-
jemo li našemu narodu priečiti, da u
pozna one ideje i ciljeve, koji jedino
mogu ono oduševljenje i onu požrtvov-
nost probuditi, koju sadanja nevolja iz-
iskuje, koju otačbenička ćustva i briga
za našu narodnu budućnost nalaže V
Želja je, da se naše najsvetije težnje
s temelja podgrizu. Smijemo li se proti
takovim namjeram pokazati, da oklie-
vamo te da smo nesložni? Nije li naša
dužnost složnim silam započeti boj pod
zastavom, koja neće nikada prestati biti
zastavom Hrvatske i njenih pravili si-
novai" Značajne izreke!
*
* *
Utisci KaČićeva slavlja vrlo su duboki.
Još se sveudilj o njemu razpravlja. Svak
smatra — i svakomu je milo — da se
je narodna hrvatska stranka obvezala
prije kroz govor urednika Biankinia, pak
preko napituice vodje Klaića pristašem
stranke prava, da će ostavit stramputice,
te otvoreno i odlučno raditi za ostvara-
nje naših težnja. Tako će bit konac u-
bitačnora razkolu, koji se pomalja, a
dalmatinski će se Hrvati prenut iz dana-
šnjeg mrtvila, i predvodjeni odlučnim
vodjama svojim, znat će opet stvarat
čudesa junačtva u borbi za prava svoja,
kako u prvo daba našega preporoda.
Bože uskori!
* * *
Zemaljski odbor traži, da bi ministar-
stvo unutrnjih posala odredilo, kako da
inokrajne obćine budu riešavale spise
dalnratinakih obćina, pisane jezikom lir
vat3kim, jer one nepriznajuć povlašte-
nih jezika odbijale bi spise tudjim je-
zikom napisane, a odtud neprilika ja-
vnoj upravi.
Moli pak, da se uznastoji eda mini-
starstvo trgovine odredi, neka i lučke
vlasti dopisuju sa obćinam hrvatski, da
barem u tom dielu pitanja o jeziku
bude zadovoljeno pravu naroda i pro-
pisim temeljnih zakona.
Za mladu misu vlč. Fra Metoda
Stipančićii trećoredca izpjevao je i vlč,
D. Stiepo Buzolić sliedeću krasnu
pjesmu prigodnicu :
Ti trudio usred gaja,
Gdje se mladjan sviet odgaja:
Kad te s neba glas zateko,
Nevinoj ti duši reko;
„Ukloni se svietskoj buci,
Ladjom kreni skromnoj luci
Serafinskog Patrijara,
A na službu mog oltara ;
Moj hrvatski puk mileni
Rječju djelom puti k meni,
Da mu bude utočište
Vječno rajsko blaženište".
Ti se Višnjem odazvao,
Svoje boke pripasao;
Danas, prvom, na spas svietu,
Prikazuješ žrtvu svetu,
Kličuć srdca iz dubina:
Slava Bogu na visina".
Mlad Misniče, Bog te čuo !
Blagoslovom obasuo
Tebe, svoga ugodnika
Da svog roda budeš dika ;
Tvoju braću, roditelje,
Dobrečinoe, prijatelja,
Da ili jednom Bog naresi
Slavnom krunom na nebesi ,
Drugoviće tvoga reda,
Da ih mine svaka bieda ;
I sve revne poglavare,
Da postignu vjecue dare;
Sve sinove našeg roda,
Da se riese nepogoda ;
Kitnu zemlju, divno more,
Rodne dole, šumne gore:
Da bi nam se pozlatila
Ta hrvatska zemlja mila'
Uz blagoslov dragog Boga,
Da njom vlada mir, skUd, sloga !
Primisme sa zahvalnošću, knjigu što njestniKa DiazeKOvica, "j i aj gias . ovih dana obiel()danio poznatj vrli
, a redovito «e ponavlja svako | pjft3nik lvan Troski, u stihovima,
s naslovom: Ana LoviČeva, Štampana u
Zagrebu u knjižari dioničke tiskare.
Obuhvaća str. 104, a zapada n. 50.
Iz Dalmacije pišu „Našoj Slozi" 22.
t. m.: U nas je opet puknuo glas o od-
stupu namjestnik Blažekovića,') Taj glas
nije nov
malo vremena. Koliko mu je vjerovati,
ne znam, ali Vam mogu iz pouzdana
izvora javiti, daje malo prije Kačićeve
»lave g. Blažeković ozbiljno mislio dati
ostavku, jer je bio obećao našim zastu
pnicima, da će izposlovat uzpostavu ko-
torske gimnazije, a ministar prosvjete
nije htio na to nikako pristati. I već je
bila javna tajna, da će na njegovo mje-
sto bit imenovan poznati neprijatelj Sla
vena pukovnik Thommel, njegda diplo-
matički zastupnik na Cetinju, a sada, u
Beogradu, koga su se Crnogorci na sve
jade jedva riešili. Sada, kad je iz nova
otvorena kotorska gimnazija, ne znam
koliko se može vjerovati u te viesti van
ako je namjestnik zbilja bolestan. O-
•im Thommela kažu, da ih je liepa ša-
čica, koji bi bili voljni sjesti na dalm.
namj. stolicu; a koji bi bio po volji na-
rodu, na to se nitko ne osvrće. Naši se
zastupnici o tome ne pitaju, kao da ih
i nije. Uviek kad se radi o nama, radi
se bez nas. Ali hrvatski narod u Dal-
maciji, imajuć pred očima sjedinjenje i
samostalnost Hrvatske, preživjet će ko-
jekakove sustave i nametnute skrbnike,
kako je i do sada sve jade i nevolje,
koje su ga bile, junački pretrpio.
Amo je govor o velikoj naslagi sme-
djika, pronadjenog kraj Kotora. Naslaga
ta da je duboka do 50 m. Ako se taj
glas potvrdi neće bit baš zlo za Kotor,
i ako nebudu sve u ruci imali švabski
glavničari čifuti. —
») Da je već odstupio, stvar je poznata.
1 1 Op. K. D.
* *
Primismo sa zahvalnošću svezak Šesti
historičkog romana Tri mušketira Alek-
sandra Dumasa, prevadja M. Lovrenče-
vić. Zagreb 1890. Tisak i naklada Scholza
i Kralja.
* * *
Doznačeno je Obćini Orebićkoj fior.
200 pripomoći za popravu puta na
Trpanj. * • *
Pišu nam iz Jelse, dne 16 rujna:
Prigodom odkrića KaČićeva spomenika
liepa je kita Jelšana U puna četiri broda
pohrlila u Makarsku da prisustvuje ta-
mošnjoj svečanosti i da tom pučkom
pjesniku od srdca klikne „slava" ! Isti
dan u Jelsi vijale ^u se zastave na
crkvi, obćini, Zori, Čitaonici i po ku-
ćam, ostalo se je odgodilo pošto ja
mnogo potrebitih elemenata bilo odsutno,
naime u Makarskoj. U nedjelju pak na
14 tek, naša „Jelšanska Glasba", i ov-
dješnje družtvo „Zora^ priredili su kon-
cerat i zabavu u s vu Fra Andrije
Kaćića-Miosica. Popodne svirala je na
plokati naša glazba (u liepom broju od
28), sa biranim programom, točno iz-
vršenim. A na večer družtvo „Zora"
dalo je liepu zabavu u slavu obljublje-
nog Milovana, na koju su bili pozvani
inostranei i ovdješnja družtva, Jelšan-
ska Glazba, i «Narodna Čitaonica. Na
zabavi je naša mjestna mala orkestra
odsvirala 7 liepih komada, suviše de-
klamale su se tri pjesme, što su bile
izpjevane prigodom odkrića KaČićeva
spomenika, uaime Buzolića, Hranilovića
i Kranjćevića; pri svršetku je pak bilo
čitanje „0 životu i radu Fra Andrije
Kačića". Ova liepa zabava svršila je sa
tombolom i plesom. Tako je evo i naše
mjesto, sudjelovanjem „Jelšanske Gla-
zbe" i nastojanjem „Zore" dostojno pro-
slavilo odkriee KaČićeva spomenika, što
je bila dužnost svakog pravog Hrvata !
*
* *
Gosp. Jozo Zaraba slikar iz Dubro-
vnika javlja nam, da imade na prodaju
liepo izradjeu sadren kip Audrije Ka-
čića Miošića, uz cienu od samo 1 f.
*
* *
Primismo sa zahvalnošću : „Brat Mar-
ko i .sestra Jeka, istinit dogadjaj. Pri-
povjedna (¡i pjesmi) Jovana Sundećića.
LJ Zagrebu. Knjižara dioničke tiskare
1890. Ciena n. 30. Knjižica posvećena
je „razlikom viera razbraćenoj braći da
sveto štujući svaki svoju vjeru, budu
vierna braća/1'
* * *
„Bosanski bjegunci". Revna trgovina
g. Nikolića u Zagrebu dala je po ori
ginalu srbskoga slikara Uroša Predića
izraditi sliku „Bosanski bjegunci".
Slika je krasno izradjena, te ćemo o
njoj i potanje progovoriti. Ciena joj je
27 tor. ili ¿0 for. na obroke. Veličina
je slike 9-3 cm., a širina fv5 cm. Okvir
je pozlaćen, liepo izradjen, a 13 cm. širok.
» * *
djeni za obitelj. Mariai je Mac Mahon
prem da mu već ima 83 godine, zdrav
i jak i duševno svjež. On izjaše svaki
dan na šetnju i ide često u lov.
• —rfxWWVWUWW^"1 1
Najnovije viesti.
Oklopnjača Carica Jelisava bi
sretno porinuta. Nadvojvodkinja Ma-
riia Valerija odvrati na govor moro-
voje Sternecka : „Radostnim ponosom
obavljam u zastupstvn matere, Nje-
zina Veličanstva Carice i Kraljice
Jelisave, krštenje ovoga broda. Ime
one, koja moro toliko ljubi, donielo
brodu osobile sreće, i opravdalo naj-
milije nade za slavu Austro-Ugarske.
Polazi medju talase, neprijatelju na
trepet, a domovini na diku i pošte-
nje !u Pri sobetu kod nadvojvode
Prane Spasoja i supruge na brodu
„Miramare," kojemu prisustvovaše
nadvojvoda Leopold Wurtemberg i
svi dostojanstvenici, napi Frane Spa-
soje uz obći uzhit Kralju i Kraljici.
* « «
* *
U Poljicim kod Nina, 24 snjna. Dne
15 tek. bio je kod n*s presv, Alfons pl.
Pavić namjestništveoi podpredsjednik,
da se uvjeri o stanju ove župne Crkve.
Blagoizvolio je vidjeti koliko planita
posjeduje ova Crkva — i crkva u Dra-
Čevcu, koju takodjer osobno pohodio. Nas
je krenuvši put Briševa, u liepoj nadi
ostavio. Ovakve odlične gospode trebuje
naša siromašna Dalmacija, koji ne štede
truda da se upoznaju sa potrebam siro-
mašnog pučanstva i tako uzmognu upra-
vljati bez pogrešaka. M. B.
* * *
Vlada je naredila, da se razoruža
selo Kožino.
*
Na 3 studenoga otvoriti će se u
Spljetu drugo redovito porotničko za-
sjedanje.
* * *
Ministar pravde imenovao jo au le a
u Makarskoj Frana Petnea pokrajinskim
savjetnikom u Kotoru,
* *
Srpsko učeno družtvo u Beogradu po-
vjerilo je prodaju svojih izdanja knji-
žari Dioničke tiskare u Zagrebu. U po-
pratnom pismu veli učeno družtvo, da
time odgovara želji radi književne u-
zajamnosti srbske i hrvatske.
*
* *
Promjene u svećenstvu zagrebačke nad •
biskupije. Dr. Feliks Suk, kanonik za-
grebački i ravnatelj plemićkog konvikta
u Zagrebu, imenovan je ravnateljem u
nadbiskupskom sjemeništu u Zagrebu.
Tomo Liaarić, novomisnik, imenovan je
duhovnim pomoćnikom u Brinju, senj-
skomodruške biskupije.
Različite vleatl.
Englezki javni dug umanjio se od god.
1857 za skoro četiri miljarda franaka
(onda je iznosio 20 miljarda i 928 600.000,
a sada 17.248.600.000 franaka).
Iz Ljubljane javljaju novinama
„Narodni Listy", da su ondje svi
nezadovoljni sadašnjom slovenskom
politikom. Slovenski zastupnici u ca-
revinskom vieću stoje na klimavim
nogama. U saslanku slovenskih za-
stupnika u carevinskom vieeu i sa-
boru, koji će biti 2. listopada, raz-
pravit će se političko stanje. Sloven-
ski će zastupnici Hribar, Einspieler,
Gregorac, Tavčar, Kavčić, Gorup,
Vitezić, Gregorčić, Jenko, Špinčić,
Laginja i Slanger, predložiti, ia
Slovenci ostave Hohemvartov klub i
da se pridruže Mladočesima. I sta-
ročeski Listovi donose viest, da slo-
venski zastupnici kane ostaviti Ho-
henwartov klub, ali misle, da će u-
Činili svoj posebni klub.
* « *
čeh Dr. Mattuš rekao je uredniku
plzenskoga češkoga Lista« da su Sta-
ročesi vezani uz nagodbu, ali da za
lo zahtievaju od vlade, da im izpuni
njeke uvjete, da medju inim dozvoli
češki službeni jezik. Ako vlada ne
popusti, tad se Staro xesi položiti
svoje mandate.
* *
Kako javlja „Novoje Vremja" iz
Solije, pronosi se ondje viest, da se
snuje savez Bugarske s Turskom i
Austrijom. S Turskom se ima po-
noviti ugovor, što gaje sklopio Bat-
temberg. Ugovor s Austrijom ima
vriediti, ako bukne rat medju Rusi-
jom i Austrijom ili ako Austrija za
posjedne Srbiju. Ugovor se ima sklo-
piti pod uvjet, da se Bugarska pro-
glasi nezavisnom.
* * *
U Portugalskoj širi se republikan
ski pokret. Ugovor s Englezkom
dava prigode uspiešnoj agitaciji, te
se već pogovara i o od/reći kralja.
*
« «
Vulkan Monbacho u Nicaragui,
koji je već stoljeća mirovao, počeo
je opet rigati vatru, te prieti sada
okolišnim mjestima, gdje su se po-
rušile mnoge kuće uslied potresa. To
•e dovadja u savez sa kritičnim da-
nom 28. rujna.
* * * Zahvala.
Maršal Mac Mahon, koji sad boravi na
svojem posjedu La Forest, pod konac
svojega života piše svoje memoire. Na
žalost javlja „Figaro" neće ti dragocieni
opisi, koji započinju zaposjednućem Al-
gira, kod kojega je već bio budući po-
bjednik kod Malakova i Magente, izići
u sviet. Ima bo od toga samo šest au-
| togralljakih primjeraka* koji su odre-
Prigodom moje Mlade Mise u ro-
dnom rni Drnišu moji prijatelji i što-
vatelji izkazaše mi čast, kakve ja
nijesam zaslužio, pak s toga ne
dostaje mi ni dovoljno rieči, a da
im izkažem haroost srdca svoga.
Sve mi se natjecalo u svom isko-
nom veselju, a napoa« moji mili
Drnisani, koji ux druge iskaze svoja
naklonosti prema mojoj malenkosti,
dovedoie i glasbu iz Šibenika, a usa
nju tamburaški ibor, koji svojim
krasnim melodijama usveliČali uzvi-
šeni čin mog najsretnijeg dana. Is
raznih opet mjesta primih iskaza
štovanja i čestitanja. — Sakupiš li
sve u jedno: priredili mi čast, koja
bi bila dovoljan razlog, a da ustrajno
koracam po stazi svećeničkoj, na
koju me Božija Providnost uputila.
Bog Svemogući svima naplatio a vi,
mili Drnišani, budite uvjereni, da u
mojoj malenkosti gledate vasda svoje
diete, koje će Vas ljubiti, ter premda
odaljen tielom, vazda duhom vese-
liti se nad Vašim blaženim časovima,
ko što i prolievali suze nad čemer-
nim zgodama. — Bog Vam naplatio!
Drniš, dne 25 rujna 1890
Don Marko Vežić.
>
Odpisi „Kat, Dalm.«
C. g. S. B. — Milna — Bilo nemoguće.
Svejedno srdačna hvala! VaSe molitve
u najsvečanijem času za divnu ali
nesretnu našu Domovinu, i za ovoga
njezina skromnoga sina, najmilije je
blago, kojim može VaSa plemenita
duša, da nju obaspe a da nas u radu
i borbi počasti i obodri. Živjeli Bogu
i Hrvatskoj na diku!
C. g. P. P. 0. - Šibenik — Obrnu
smo. Stekliški odpozdrav!
0. g. dop. x. — Drniš — Uvršćujemo
dragovoljno, ko fito već vidite. Srda-
čno odpozdravljamo!
Ć. g. ...ić — Makarsko Primorje — K5
o dobru nastoji ne valja niti da au-
stane niti da ikad duhom klone. Do
potrebe valja znat i mrieti za osvje-
dočenje, kad je ono po istini i svetom
pravu. Bog Vam blagoslovio rad i
plemenito nastojanje, a ito se nas
tiče, nebojte se, diximus. Živjeli!
Č. g. R. M. — Sarajevo — Ubrajamo
Vas od 1 listopada, ali eto Vam po
vašoj želji i br. tekućega mjeseca.
(izigralo nam je srce od radosti
čitajući redke i ono izmedju redaka
Vašega vrlo prijaznoga pisma. Silni,
neodoljivi pokret koji je nastao, i koji
se na svetom pravu temelji, mora da
pobiedi uz svestrano tvrdo, nepoko-
lebivo uvjerenje i radjenje. Us to alem
kamen hrvatske krune nesmije iz krune
izostat. Živjela Bosna ponosna!
Ć. g. M. Š. — Bućje kod Oriovca —
Ubrojiamo Vas već i poslasmo Vam
u petak br. 57 58. Množili se!
Č. g. lstinović — Vis — Evo dopis.
Gosp. M. to Vam je svećenik ko-
jemu je na jeziku što i na srcu. Po-
našanjem uzoran, rodoljubljem izgle-
dan. Cedo je Pavlinovićevih odgojnih
truda, te je upio i učiteljeve vrline.
Jaka tiela i jaka duha, to ćudi hr-
vatske, lako plane, ali plane samo
za plemenite svrhe. Dade se razlogu,
ko janje pastiru. To vam je u kra-
tko željeni opis.
Ugodno nam je čut, da je i tu led
puko. Nek napreduje ito je božje i
hrvatsko. Sto pozdrava.
(j. g. R. — Makarska — Na rodoljub-
nim Vašim ćustvima od srca Vam če-
stitamo, jer pravo, nesebično otačbe-
ništvo to je prava dika po svakog
čovjeka. Blagodarimo pak iz dna duie
na sućutnim izrazima glede nafieg ne-
voljnog vrada.
0. g. Š. C. — Promina — Primismo
v za uvrstbu. Hvala!
C. g. Ž. — Makarsko primorje — Na-
ručena knjiga za bilježenje svetih Misa
gotova je te ćemo Vam ju odpremit
prvom dojdućem poitom skupa sa 200
ar. i 200 oklounica. Živjeli I
C. hrv. Ćit. — Imotski — Ubiljeiismo
VaB prema couponu od 1 dojd. mj.,
ali počimljemo odmah odašiljanje, ra-
dujuć se što imamo medju predbroj-
nicima Čitaonicu skroz hrvatske i vrlo
rodoljubne varo&i.
C. g. A. T. — Trogir — Obrnusmo.
Č. g. B. C. — Trogir — Takodjer.
Č. g. A. K. - Kaštela — I Vam.
Ć. g. P. — ImoUki — Zaostala pred-
brojba iznosi f. 8. Na ostalo odgovor
u svoje vrieme. Srdačan odpozdrav
C. g. Dr. R. M. — Dubrovnik —Ovo
f. 7 ide već za dojduću godinu, te u
svoje vrieme, dostatno je da pofiljete
još samo f. 1 i bit će mirno sve do
konca godine. Živjeli!
Č. g. D. R. V. - Prezid — Predado-
smo onaj iiorin g. Buratu, da Vam on
izravno odpofialje. Srdačan odpozdrav!
Prigovoru odgovor.
(li). Krst. Novak).
i (Vidi br. 35).
I
Smokva bilica — U mene je biličica. Tko
je rekao g09p. Hrv. Bodulu da ne daje gorki
plod? Ako to nije na Komiži, jest kod nas.
U dus inia loze vugave, ali nije ista koja
na Briiču.
Smokva tirmunica — Termolica kod nas
„igda ui sam čuo. A tko je rekao gosp. Hrv.
Bodula da je stablo takove smokve došlo iz
Terrooli ?
Sumpoline — Ako je dobra Sopolina za-
što nemože i naša? Tko je rekao daje oaša
iskvarena, ili g. Hrv. Bod. zna koja je sta-
rija i čistija?
Sviđalo — Meni je ostalo e a peru, što
može posvjedočiti druga rieč koja sliedi
prvu, t. j. svieča. To se zove cercare il pel
tiell' novo. Zašto se nemože reći i svieća u
mom smislu mjesto orudja?
Trkija — Oema trebovaše ono e? Mi ka
žeino tarkija, dakle ili mora da bude tar-
kija ili trkija, jer u ua9 a blagoglasno za-
mjenjuje vavjek muklo e.
Ugota — Ako Parčić ima „ogota" nema
§ta s našom ugotoin. Čudim se da gosp.
Hrv. Bod. nije čuo imenovati mjesto maga-
rice ugotu, i to veće jer on iznaša jednu
isto rieč, a valjda ne dosiže koji smisao ima.
Vlaka — A zašto se može reći šibnuti i
sinuti?
Uzlediti — Priznajem, ali nehotice mi je
upala. Lašnje jo razsnditi nego sakupiti i
urediti.
VeloŠ — Stara bačva po sebi ne zaudara,
već kada se ja zapusti, uzpljesnavi, radi
čega zaudara drvom (talj. odor di legno,
odor di mufla). Viuo od takove bačve do-
bije onaj neugodni vonj i kod nas se kaže,
daje vino vetošju.
Začeprljati— Ako je poznat samost., nije
glagol.
Zagrćati — U nas se ne kaže zagrtati.
Ako riečuik ovu ima, zašto nemože stati i
naša?
Hlamati, hlepešće, pobaicuti, zaveznuti.
Kaže gosp. Hrv. Bod. da su zlo iztumačene.
A zašto nije i kod ovih očitovao svoje innenje?
Biga — Mtienje gosp. Hrv. Bodula daje
porieklom taljaoske bića. Taljanski bica
znači: žitne snopove metnote stupkom na
okrugu da se prosuše; ovaj smisao nema
mkakove svojbine sa našim.
Fajdili — Ako samust. fajda je poznat
oije naš glagol. U svoj mojoj sbirci na J86
rieči u mnenju gosp. Hrv. Bodula je jedini
turkizam, a koliko ih ima u Parčiću?
Guardić — Nezoam kako se usudjuje
gosp. Hrv. Bod. reći da izlazi od taljanskog
guardare?
OgnjuS, onjuš - Kako Parčićeva janjus,
zašto nemože i naša.
Priurata (na ot. Korčuli tako zovu „frit-
tola". Ur.) — Nisam od inuenja da izlazi
iz frissora (očito je. Na poluot. Pelješcu zovu
ju: prosnlja. Ur.). Hrvati imadu sura (skra-
ćeno od prsura, što često bude u našem je-
zika od tudjih rieči. Sravni pjagat od im-
piegato. Ur.) a kod nas prsura. Frigati
(talj. friggere) jeli primljena od Hrvata ova
rieč? (Da je primljena dokazom je i samo
to što ono f mienja narod a p sravni: pri
gati, p riki a — na poluot. Pelješcu i po Du-
brovačkomu — baš kako i od fegato, ima
pikat, od finestra, ponistra. Ur.) Parčić ima
peršonata, ali mislim daje naša bolja (tudja
i ta i ta, kako vidjesmo. Ur.)
Špica — Ozbiljan razsuditelj uezuam kako
se je mogao poslužiti riečju mislim, kada
hoće da odrješito kara. Naša rieč nemože
nikako izlazili iz taljanske stizzo, jer sa
dosta daleko n smislu. SpiSnjak iusamo u
vinograda ; špica zove se la canna del clistero
i t. d.
Sada nain je reći štogod o drugoj razsudi
gosp. Hrv. Bodula.
Criepnja — na Komiži criepnja a ne kod
nas. Ova rieč nije poznata jer u Parčićn
znači coccio, tegola, a naša nije ista stvar.
Glogolj — Nije ove rieči u Parčiću u našem
smislu, već „bolla d' acqua boll.enteu koja
nema šta s našom „bollire a caoalloneNi-
sam ja priobćio glogoljiti za talj. brontolare
već kao pučku rieč: glogolji mi trbuh.
Hlamati — U Parčiću nema našeg glagala.
Ova rieč ne upotrebljuje se samo za postole
kako misli gesp. Hrv. Bod. Zaboravio je da
sam slabo iztumačio ovu rieč (vidi gori) i
to možda jer je sada i njoj našao što reći.
Hmucak — Tiskarska pogrieška, a mom
rukopisa bijaše limudak a u tiskanju nagla-
sak na c bijaše premješten na d. Nije pako
rieč poznata, već za diguazzare i dibattersi
nel vaso (dicesi d' un liqaido); smisli koji
uemaju posla s našim kuhinjskim orudjem. A
ćemo pako trebovaše napominjati „hmućak"
(jaje) ? o njem nisam ja ništa govorio.
Hlanhlišćati — U mene je hlahlišćati.
Metnuo sam: pucati od smieha, jer ovako
istu rieč naši izgovaraju, a pravo značenje
rieči je a taljaoskom tumaču, kojeg naš
gosp. Hrv. Bod. nije htio razumjeti.
Horka — U mom rukopisu je Krka (korka),
dakle ili je tiskarska pogrieška ili u prepi-
sivanju prva rieč mi je ostala u peru. Tko
je pako kazao gosp. Hrv. Bodula da ja mi-
slim da izlazi iz rieči nkorau?
Kosa — Nije istina da je iaia u Parčiću
u našem smisla: kako je Parčić na ovu
rieč metnao 4 značenja, da je znao za naše,
bio bi ga metnuo. Kad je rieč nož poznata,
čemu trebuju nožice itd?
Malo smodno — Gosp. Hrv. Bod. mnije
da izlazi od talj. „ammodo" koja bi isto
značila što i naša hrvatska smodno. Ammodo
vriedi in modo; a naša vriedi malo dobro.
Manjige — Poznavao sam i ja Parčićevu
„magi)ijeu ali svakako naša je bolja i zato
sam ju objelodanio jer ju ijećnik nema.
Miza — Ne čiae nnzu samo ribari već i
pomorci koji stoje udaljeni od koće i za
više od mjeseca dana. A što biste imali
opaziti, gosp. Hrv. Bodule, o talj. sale, hr-
vat. sol?
Opijati — Gosp. Hrv. Bod. kaže da izla-
zi od „opijati* po čem da je rieč pozuata.
Opljeti u Parčiću znači, za sjetbe: 1 roncare
(t. j. svettare o recidere piaute) 2 arroncare
(t. j. nettar le biade dali'erbe, tagliare colla
rouca, sarchiare), 3 svettare piante inutili o
nocive; a za zemlja pako: restar dimagrata
(da veuti e dall'acque). Jeli to isto za naša
rieč?
Orćoš — Isto kao za rieč korka gori
navedeno.
Osik — U mom rukopisu bijaše osik. Kako
gosp. Hrv. Bod. usudjuje se propraviti našu
Parčićevom u drugom smislu?
Oštroga — U Parčića „otfruga, oštroga"
vriedi. 1 rovo, 2 sprone, 3 oštrica, sve to
nema šta činiti s našom. Jeli dakle poznata
rieč u našem smislu?
Otruniti — U mene bijaše otruniti popu-
pak i ne znaci što Parčićev otruniti (scao-
tere, far, cadere).
Pekljati — U Parčiću petljati, petljaniti
nemaju šta s našom.
Pjuha — Ako na Komiži se govori pju-
hva i znaci sjeme loze, kod nas znači u-
prav: prazna kožica zrna. Gosp. Hrv. Bod.
kaže da na Komiži zuvu pjuhavim ono gro-
zdje koje je puno sjemeua, iieka bude za
njih, ali to naši izgovaraju košdinavo
grozdje.
Poklep — Gosp. Hrv. Bod htio bi da se
naša popravi sa „poklopu, da sam to ačinio,
nebi bih naša.
(Sliedi konac.)
ĐoplSl.
La Riatorazione
Della Gerarchia Cattolica
Nella Bosnia e nell' Erzegovina
(iz Napuljske Scienza e Fede, od 31 ož. t. g.)
(v. br. 35)
Santtisaimi domini nostri Leonis divina pro-
videntia Papae XIII litterae apostolicae
quibus hierarchia e/iiscopalis in Bosnia et
Herzegovina istituitur
LEO EPISCOPVS
Servus servorum dei
Ad perpetuam rei memoriam
At cum Deo favente laeti fruetus ex hisce
curiš extarent, et fidelium numerus feliciter
augeretur, anno MDCCCLtl Decessor No-
strer felicis recordationis Pius IX ad christia-
num nometi latius propagandum et fovendam
unitatem spiritus in vinculo pacis inter o-
perarios, qui in vinea Domini laborant, pe-
culiarem et proprium religionis rebus in
Herzegovina curandis Vicariatum Apostoli
cum constituit, servata tamen episeopali se-
de Mercanensi et Tribuniensi, cuius admi-
nistrationem conlatis antea cum iinperiali
Austriae Gubernio consiliis, Gregorius XVI
Episcopo Ragusino demandaverat. Quae ra-
tiones, Pradecessorum Nostrorum providentia
initae, in illarum provinciarum bonum ap-
prime redundarunt, in quibus oblata homt-
nibus veritatis excipiendae opportunitas et
^ christianam professionem colenđam au-
Xtlia effecere, ut fides, religio et pietas am-
Pta io iis inerementa susciperet.
At nunc singulares grates Deo Clementis-
simo a Nobis in humilitate cordis agendas
esse intelligimus, cum Eius munere Nobis
datum sit, ut post tot saeculorum lapsum,
post tot luctuosas rerum vices, quod olim
ineliti Nostri Pradecessores sumtnis votis
optabant, quod ad res Ecclesiae in superius
rneinoratis provinciis ad meliorem statum
adducendas pertinet, opportune praestare
et perficere, ecclesiastica scilicet hierarchia
in iis constituenda, possimus. Non enirn du-
bitandum est quin hierarchica ecclesiaticae
rei administratio, in qua, velut in compage
humani corporis, varietas ipsa graduum et
ofticiorum, ob commune fidei et caritatis
vinculum et supremi auctoritatem capitis
omnia moderanlis et agentis, ad oranium
partium inter seconsensum et incolumitatem
mirifice redundat, ubi in illis provinciis
fuerit constituita, dum sensim praesidia
augebit, quae ad religiosum cultuin animo-
rum speetant, ac omnium vires ad commune
bonum impellet, eo valitura sit, ut fideles
in christianae vitae officiis una eademque
disciplinae ratione utantur, ac pacis et ca-
ritatis ncxu omnium animi aretius conso-
cientur.
Nos itaque rogatis, ut negotii gravitas
postulabat, Venerabilium Fratrum Nostrornm
S. E. R. Cardinalium sententiis, ac totius
rei ratione accurate perpensa, levantes ocu-
los in montes unde Omnipotentis Dei venit
auxilium, ac propitiam opem implorantes
Immaculatae Dei Matris, sanetorum Aposto-
lorum Petri et Pauli, sanctorumque Pontifi-
cum Confessorum Cyrilli et Methodii, qui
evangelii lumine inter Slavicas gentes ol.m
invecto, eis nunc coelesti patrocinio suf-
Promina, 1 svibnja.
Ugodni dažd prošlih dana bez štete na-
topio je naša polja, krupa ovoga puta pro-
letila a ničemu ne naudila, slane hvala Bogu
do sada nema, te do sada podpunim uhva-
njem živemo, čekajuć dobru žetvu i obilnu
jematvu.
Ali hoću te do toga doba! osobito gdje
je kako kod nas: već se zgadjaju nečuveno
stvari, koje se neopažaju ni u žalostnoj Si-
beriji 1
Dne 27 pr. m. podjoše tri glavara ove
župe, su nekoliko siromašadi ti svoj glavni
grad Knin, prositi u „patres patriae" koju
god pripomoć, inače umriet od gladi. Za
utjehu nevoljnici primiše odgovor: što je
uami do toga, ako ćete svi pomrieti. Robo-
vasmo pod okrutnim turčinom, upamtismo
vladanje raletčića, upravu Francuzi, ali slična
odgovara nedoživismo!!! Nazad malo dana
imao sam prigodu govoriti s našim vriednim i
zaslužnim žup. O. D. M. koji mi tužnim
srdcem povjedaše: odkad obavlja duhovnu
pastirsku službu (ima 30 god., a kod nas
10 god.) nije do sada imao slučaja pisati
(u knj. umrlih): preminuo s nestašice hrane,
do evo ove godine.
Pripoviedaše mi naš pomoć. O. Z. R. da
od dva, koje je išao izpoviediti, jednoga
našo gdje zaniemio od gladi, a drugi jedva
progovarao : i oba su umrla.
Jadna moja otačbino, Sto si dočekala. Vi-
soka Vlado pomozi, jer ako nas se ti ne-
spomeneš, jaoh nami po brigam naše obćine.
Ravni Katari, početkom svibnja
Klevetnici pusti, ptice zlokobnice,
Podlost im je duša, nepošlenje lice,
Vriedjaju te tako, majko moja zlata 1
A ne znadu jadni, da si tiauć ljeta
llmjeću i znanju apoštolka iveta —
Al Hrvatska ti si — sad im ne poznata I
„Pravai pjetnik".
Ovih dana, poslie misnih doba, izadjoh iz
kuće da se nauživam sunčane svjetlosti, kad
susretoh njekog našeg težaka u najljepšem
cvietu života, koji zaustaviv liepo me zamoli
da mu protumačim komad tiskanog papira
kojeg izvadi iz svog džepa i pruži mi ga
smijuć se maličak izpod brčića: „težko li
su ovo naši gospodari navalili talijanšti-
nom"?! Ni pet, ni šest maših se one hartijo
i pričeh ju čitati, al što je? Njeki c. k.
poziv, i to ni kinezki ni turski, već talijan-
ski!.... Odvratih na upit i nakon malo svak
sebi. Pun gorkosti zavapih u mom raztuže-
nom srdeu: „živila c. k. irredenta", te što
bi rukom o ruku, podjoh svojoj kući, pro-
mišljajuć na kukavno stanje mile nam hr-
vatske domovine, kad no se ovako s nama
postupa! Kad će prestati takove nepravice u
našem narodu, kad li će mu se izvršiti uči-
njena obećanja, izpitivao sam sebe samoga
u onoj buri svakojakih misli! ? Al hoće valjda
kad g. namjestnik dovede k pameti njeke
naše činovnike.
Bože moj, da je čovjek od kamena ne bi
mogo pretrpjeti tolikih pogrda, što no ih
podnosi Hrvat, u hrvatskoj zemlji! Deder,
naš novi oamjestniče, uvidi potrebe puka
tvoga, i izpuni želje njegove triebeć ljulj od
pšenice.
Da predjemo na gori spomenuti dogodjaj.
Castna naša gospoda imadu znat dobro da
t'ragantur, motu proprio, certa scientia ac
matura deliberatione Nostra deque arnpli-
tuđine Apostolicae auctoritatis, ad maiorem
Dei Omnipotenis gloriam et religionis catho-
licae inter easdem gentes exaltionem ac in-
crementum, constituimus ac decernimus, ut in
Bosniae et Herzegovinae districtibus iuxta
canonicarum legum praescripta hierarchia or-
dinarium Episcoporum instituatur et fiat, qui
a sedibus nomen accipient, quas hisce No-
stris litteris erigimus, et in ecclesiasticam
provinciam constituimus.
Ac primum a territorio, iurisdictione, ad-
ministratione, regimine Episcopatus Bosnien-
sis, qui a fel. rec. Clemente XIV Apostolicis
litteris die IX lulii anno MDCCLXXU1
datis, instante Maria Theresia Hungariae
Apostolica ct Bohemiae Regina Illustri, fi-
nitimae Ecclesiae Sirmiensi aeque principaliter
et in perpetuum fuit unitus, oranes regiones
et loca citra Savum existentia, quae politicis
Bosniae finibus comprehenduntur, auctoritate
Apostolica in perpetuum seiungimus, distra-
himus, separamus, itemque Apostolicos Vica-
riatus in Bosniensi et Herzegovinensi districti-
bus constitutos, eadem auctoritate supprimi
mus, extinguimus ac suppressos deelaramus.
Deinde in eodem territorio novam provinciam
ecclesiasticam constituimus, quae quatuor
tantum dioecesibus iuxta modum qui sequi-
tur constabit, donec Nobis datum fuerit, ut
sedes numero plures instituamus.
Cum urbs Seraium, vulgo Sarajevo, in
medio paene Bosniensis regionis posita eius-
que princeps, ratione situs ac opportunitate
loci advenis et negotiaribus admodum per-
via, maiorem prae aliis civitatibus com-
moditatem Catholicis praebeat, ut ad eam
propter usus suos commeare possint, cum-
que etiam catholici Episcopi apud eam ur-
bem in Werhbosnensi oppido hospitam Be-
dem interdum habuerint, quo tempore, ut
fama est, Patarenorum scctae asseelis sae-
vientibus tutum perfugium quaerebant, hine
sedern Seraiensis urbis, Werhobosnensem ei
titulum tribuentes, in arehiepiseopalem et
metropolitanam sedem ct aliarum sedium
caput, quae sunt et erunt in utraque Bo-
sniensi et Herzegovinensi provincia per Nos
aut Successores Nostros Romanos Pontifices
in posterum erigendae, auctoritate Apostolica
tenore praesentium instituimus, facimus ac
deelaramus, eidemque sedes episeopales tres,
nempe duas, quas novas erigimus in civita-
tibus Banialuco et Mandetrio, vulgo Mostar,
et aliam iam ereetam Mercanensem et Tri-
buniensem, quam Episcopus Ilagusinus do-
nec aliter provideatur administratoris titulo
procurabit, tamquam provincialcs adsigna-
mus, addicimus, attribuimus; earum vero
Episcopos pro tempore existentes in Archie-
piseopi Werhbosnensis sufFraganeos, qui iuri
eius arehiepiseopali et metropolitico subsint
accensemus, ac huiusmodi Ecclesiarum cle-
rum populumque universum, quorum causac
ad memoratum Archiepiscopum iuxta sa-
crorum statuta canonum referantur, ipsi
Archiepiscopo quoad arehiepiseopalia ct
metropolitica iura pariter subiicimus. Quod
autem perlinet ad novam dioecesim Man-
detriensem, cuius in finibus civitas Dum-
nensis est, vulgo Duvno, quam veteres Del-
minium dixere, unde Dalmatarum nomen est
ortum, Nos ratione habita eam urberu cum
RAZLIČITE VIESTI.
N. V. kralj potvrdio je zakon kojim po-
rezne obćine Bogetić, Čitluk, Lukar, Ma-
tase, Mratovo, Oklaj, Poljane, Razvadje i
Soknovci odciepljene su od Knina a stapaju
se u novu obćinu imenom Promina.
N. V. carica Marija Ana darovala je 100
f. družtvu sv. Vinka u Zadru.
Siamo interessati dallo spett. C omi tato
generale dei Congressi generali cattolici in
Italia a pregare tutti coloro in Dal mazi a, i
quali si fossero adoperati a raccogliere of-
ferte per il decoramento della Cripta ove
giaciono le venerate ceneri dell' angelico Pio
IX — (Vedi la „Katolička Dalmacija" n.r
47, anno corrente) — a voler quanto prima
rimetterle al co mi tato medesimo in Bologna,
onde possa chiudere i conti e dal complesso
dell' im porto raecolto, stabilire i ristauri da
farsi.
U čem dakle sloboda f! Kad promislimo,
da nam je temeljnim zakonitu Države za-
jamčena sloboda rieči i razsudjivanja, u
granicam pristojnosti i zakona, koje mi ni
rad svog osvjedočenja ni rad programa ni
jesmo kadri prekršit, a kad promislimo u-
jedno da nam je pet puta zasebice list bio
zaplienjen i u dva zadnja puta na deset
mjesta, pitamo se u čudu: u čem dakle
sloboda?! Valjda u mucanju? U izkrivlji-
vanju fakta, u podmuklom il u očitom bu-
njenju? Jer, iztičemo neizmierne po državu
zasluge naroda i svećenstva, da se bolje u-
vidi kako je nepravedno uzkratit im zako-
konito napredovanje i razvijanje: zaplienje-
no nam s kraja na kraj; dokazujemo da u
tiskanicam za prijavu uzapta ima dvadeset
ne Bog zna kakvih nego filologičkih pogre-
šaka : zaplienjeno i to; rabimo izreku u
drugim novinama tiskanu a nama zgodnu o
progonstvu vlasti: zaplienjeno; odgovaramo
dopisniku u Šibenik, da smo i mi od nje-
gove, da je red branit čast i dostojanstvo
svećenstva: zaplienjeno. U drugom broju
neznajuć kako drugčije tumačit to stezanje
najnaravnije slobode (si. Državno odvjetni-
štvo ima drugo mnienje, i mi ga poštujemo,
baš po temeljnim zakonima, al svakomu
svoje, dakle i našu slobodu nama) to ste-
zanje pripisujemo povoljnom pojavu, naime
jakosti kat. hrv. stranke: i to ne valja!
prenašamo nešto iz utoka na ministarstvo,
navadjajuć nepobitna fakta i paragrafe, i t,
d.; i ta nemože nam da primi pasaporat;
kažemo napokon da iz Zadra odašilju se
Jbvješća nama protivna, jedino zato jer ho-
ćemo da ostanemo nezavisni od ulagivanja,
a zavisni jedino od svoje dužnosti; i tu se
nahodi mana, te i to nam zapiienjemo! Mno-
gi se snebivaju videć toliku revnost, neki to
tumače kao neko progonstvo proti mrzkoj
čistoj „hrvatištini i popov:;tini i fratarštini".
Mi nekažemo ni jedno ni drugo ni treće al
se i mi čudom čudom. Ima gnjila, i u na-
šoj Danimarki. A odkle riba smrdi?
Pišu nam iz Kotara: Kako javiste u zad-
njem broju, amo močvara iz obila, da se
iz kuće ne možeš maknuti. Livade, oranice
vinogradi, u jednu rieč, polje sve pod vo-
dom. I ove će godine, sve mi se čini, do
Božića: Kraljevicu Marko; od Božića: jaoh
moja majko. — Zivilil
S Mm Vis. Vlada ima posla f Vis. Vlada
zanijekav ustanovljenje prve u Dalmaciji
„Kat. hrv. tiskarne" metla se je u supor ne
sa „Kat. Dalm." nego sa onim narodom i
svećenstvom kojima ona služi glasilom, i
koji nijesu primili nit su mogli primit ra-
vnodušno tu vrst pljuske na njihovo vedro
lice.
Utemeljitelji „kat. hrvatske trak." to su
sve odlične osobe, koje su il izabrane kao
zastupnici naroda il su rad svog položaja
kao naravni narodni zatočnici.
Tomu za dokaz dosta nam je spomenut
broj i stališ onih vrlih sinova naše domo-
vine koji su djelom doprinieli da se ostvari
plemenita, napredna zamiso o „kat. hrv. ti-
skarni".
Učestvovali su osim biskupa (od kojih i
jedan sam, ako učen i pobožan, Austriji o-
dan a do krvi narodu vjeran, vriedi koliko
ciela pokrajina): do petnaest kanonika, pe-
deset prostih svećenika, dva liečnika, četiri
načelnika, pet doktora u zakonitu, osam, tr-
govaca, četiri samostana, dva viša zavoda,
deset profesora, osam, zastupnika, Šestdeset
dušobrižnika.
Kad se uzme u obzir, da su ovo sve o-
sobe po izbor i da ih je iz svih važnijih
stališa, pa se promisli da ih je, na ovako
malenu prostoru i malo brojnu pučanstvu,
ipak na stotine, i kad se uvaži da je sve
dobrovoljno, i kad se uz to uvaži "veliko
domaće siromaštvo i, gdje materijalno uče-
stvuje jedan, tu da se može kod nas reć
da pri ovakim uzvišenim vjeri i narodu ko-
riš tnim i dičnim podhvatim, učestvuje ih
srcem, oduševljenjem deset; očito je da se
može bez ikakva prećerivanja uztvrdit, da
je tu cielo svećenstvo i cio narod učestvovao.
Privr. uč. na Lastovu Ferd. Mascarelli de
Monteverde bio je imenovan pravim učite-
ljem kod iste učione.
maciji od god. 1848-1882, od. M. Pavlino-
vića.
4.) Hrvatski Bogoslužbenik" priredio O.
S. I. —
Gosp. B. Brozović, odvjetnički kandidat u
Senju, 19. kom. knj. „Ljepota povod Stra-
hota" i 10 kom. knj. „Hist. razvitak naro-
dnog gospodarstva".
Slavna „Matica Dalmatiska" u Zadru
„Narodni Koledar za god. 1883".
Primismo takodjer „Viestnik kluba inži-
nira i arkitekta" u Zagrebu, uz risarije.
Od upravljenih molba na mnoga gradska
zastupstva i obćine, sjetiše nas se, slavno
grad. zastupstvo grada Senja sa pod porom
od 25 for; i slavno grad. zastupstvo grada
Požege sa 10 for. — Srdačna hvala.
Osobito nas podupiraše „Matica Hrvatska"
u Zagrebu, od koje primismo velik broj po
njoj izdanih knjiga. —
Uz to nam slahu cielo vrieme od postanka
družtva bezplatno svoj list slavna uredni-
čtva:
„Narodnih Novina", „Pozora", „Šumarskog
lista" i „Napredka" u Zagrebu; „Narodnog
Lista" u Zadru; „Slobode" na Sušaku; „Naše
Sloge" u Trstu,
Svim slav. uredničtvom pomenutlh listova
najtoplija hvala za ovu godinu, te se pre-
poručamo za buduću.
Preporučujuć ovom zgodom „Zvonimira"
rodoljubnoj požrtvovnosti Hrvata, čast je
podpisanim izraziti ovim u ime hrv. akad.
družtva „Zvonimira" u Beču svoj gospodi
darovateljem najtopliju zahvalu.
Beč, 12 prosinca 1882.
Za odbor Zvonimira :
predsjednik:
Ant. Biankini
tajnik:
Vatroslav Brlić.
Od 1. sječnja 1883 biti će stavljene na
prodaju nove biljegovke, osim onih za no-
vine od 1-2 novč. Koncem sječnja 1883 sa-
dašnje biljegovke neće se moć više rabit.
Primamo iz Komiže, 14 prosinca: Skoro
su dva mjeseca, da su se ovdješnje pučke
učione otvorile. Kod ženske učione prazno
je mjesto upravljajuće učiteljice, te je za-
čudno kako je u ovoj varoši, koja broji
preko 4 hiljade duša, ženska učiona za tako
dugo vrieme obskrbljena samo jednom uči-
teljicom. Pučanstvo je uzrujano, jer škola --
kako je očevidno -- trpi u velike.
Zaklinjemo za sada visoku Vladu, da bla
goizvoli čim prije nadopuniti prazno mjesto
kod ženske ovdješnje učione, eda se liepe
koristi pučke prosvjete ne gube ni malo.
Natječaji: za uprav, učiteljicu u Milni, za
učitelja u Prasnicam, za pod učitel ja u No-
vom kod Trogira, za učitelja u Bobovišću.
Tršćanska hursa. Napoleuni: 9.49 — 9.51;
dukati: 5.60 - 562; sterline: 11.89— 11.91;
london: 119.15 — 119.75 ; bankanote talij:
46.65 — 46.95; dohodak u papiru-. 75.25
75.50.
je u njegovoj poslanici Flavijanu pisanoj
izjavljeno. „Odbacivši, on veli, braćo pre-
draga, drzovita prepiranja protiv bogorana-
„dalmutoj vjeri, neka ušuti oholo nevjerstvo
„zašlaca. Ne budi prosto braniti što nije
„prosto vjerovati, dočim mojim pismom Fla-
„vijanu upravljenim, na temelju svetog
„Evangelija i po nauku proroka i apoštola
„najpodpunije i najjasnije bilo je označeno
„što pobožno i iskreno treba izpovjedati ob
„otajstvu Upućenja Gospodina našega Isu-
„krsta" *). Rekao sam da svojom poslanicom
Leo označiva Sinodu pravac, a to 011 isti
kaže u pismu upravljenu Pulkeriji : „ Datis
ad venerabilem Synodum congruentibus scrip-
tis, guibiis fraternitas advocata cognosceret;
quarn jormam servare in hac dijudicatione
?ratres cH rejecta penitus au-
us inspiratam,
t; nec liceat
undurn Evan-
.-•ticas voces,
: Jcidigsime
Flavianum
^u ae sit de
•isti pia et
Primamo iz Beča od si. Hrv. akad. Dru-
žtva „Zvonimir" : Na naš poziv, koji upra-
vismo u ime hrv. akacl. družtva „Zvonimir"
na hrvatske rodoljube, da nas po mogućno-
sti podupru budi novcem budi knjigami, da
si uzmognemo knjižnicu i čitaonicu osnovati,
sjetiše se i priposlaše nam nadalje:
Slavno uredništvo „Narodnog Lista" u
Zadru sliedeće knjige:
1.) Godišnje izvješće velike gimnazije u
Kotoru.
2). Besjeda na seclamstogodišnjicu Sv.
Franje Asižkoga-od. M. Pavlinovića.
3) Misao hrvatska i misao srbska u Dal-
debere,t" (Ep. 75. c. 1). A da je Leo sbilja
svojom poslanicom upravljenom Flavijanu
razumjeo udariti Otcim pravac, od kog se
nebi smjeli odalečiti kao od vjere jur utvr-
djene i 0 kojoj daljneg prepiranja nema, to
se vidi iz toga što je on osvjedočen bio da
je Bog po njemu vjersko pitanje riešio, de-
firmao, kako se sam izraziva u pismu u-
pravijenu Teodoritu; a još bolje iz toga što
prije sabora dvakrat pisao je caru Marcijanu,
moleć ga i zaklinjuć nek nipošto nepripušta
u Sinodu prepiranje o vjeri, 0 kojoj već
nikakva sumnja ncpostoji 1).
Sto se iz toga dade izvesti, mi nećemo
ovdje raz lagati. Nama je dosta za sada kon-
statirati ton vrhovne oblasti, što diše iz po-
stupanja Leonova u tom poslu.
(Sliedi).
Molimo čč. naše predbrojriike,
da nam izvole sto prije namirit
zaostale predplato ako još nijesu
izvršili to dužno djelo, a koji su
u redu s upravom našega lista,
molimo ih nek podupru i unapried
svojom liavremnom i točnom pred-
platom list koji hoće i mora o-
stat svedj nepomično na svojoj sta-
zi, 11a braniku katoličke vjere i
hrvatske domovine. Uz to nek 11 am
je svima bez stida i bez straha
u dno srca i na vr h djela jedino pra-
vo usrećitjuce geslo našeg zavičaja:
Katolička Hrvatska: divna sinte-
za pravog domaćeg rodoljublja i
kršćanske nezavisnosti.
Pošić; 13 Solerte. Marsilja: doj. 12 pros
Tea; To ni na II.; 14 Vinka. Newport
Mon: odj. 10 pros. Prelucano, k. Vladiško-
vić, Rieka. Nizza: doj. 13 pros. Grad Za-
greb. N. York: doj. pros. Sara ; 2 Trap-
pano; 4 Isaac; —• odj. 4 pr. Venere, k.
Sforzai, Carigrad. Philippeville: doj. 6
pros. Don na. Pensacola: doj. 25 st. Osmi
Dubrovački. Scilly: odj. 15 pros. Mari a
T.. k. Mikul ičie, Birkenhed. Sira: doj. 3
pros. Adamo. Smirne: doj. 20 st. Boli var.
Teneriffe: doj. 29 st. Mirto.
Ođpisi ,,K. D."
Platili:
do konca lipnja god. 1884: preč. D. lv.
Vidović;
do konca g. 18831 m. p. O. Bi. M. Ku-
lier, mm. pp. Benediktinke na Hvaru, preč.
Dr. Jur. Pulić, m. p. D. A. Zanela, č. g.
J. Petrić, preč, D. M. Pavlović, veleč. Sa-
mostan Dobri u Spljetu ;
do konca lipnja g. 1883: m. p. O. Jos.
Matić — Stuparić, veleč. Sam. sv. Križa u
Zivogošću, preč. D. N. Krpetić, m. p. D.
P. Gabrić, veleč. Sam. Dominik u Šibeniku
m. p. D. Jos. Baket;
do konca ožujka god. 1883: m. p. D. M.
Nekić;
na račun g. 1883: č. g. P. Lorini f. 3,
m. p. O. J. Lović f. 1 ;
na račun g. 1882: m. p. D. I. BraŠić f,
7, D. Š. Meštrović f. 2 ;
do konca g. 1882: m. p. D. P. Perić, O.
L. Uccellini, D. I. Mirić, D. N. Allegretti,
D. A. Piasevoli, D. N. Zurić, D. Jos. Delfin,
D. P. Bilić, D. A. Benzia;
do konca god. 1881: m. p. D. VI. Kara-
vani ć 5
na račun god. 1881 : m. p. D. S. Vladi -
slavić f. 5.
') „UndP- ^r ipsum l). N. J. Christum . . obtestor
et obsecr?' -.cmentinm vestram ut in praesenti Sy
nodo a! qoam beati Patres nostri ab Apostolis
^aditam praedicarunt, non patiamini quasi
d^kSri retractari" (Ep. 73. c. 2).
Plovilba ausl.-ug. kodova.
Ađelajde: doj. 14 pros. Genitori rl L ara -
bochia. Alicante: doj. 6 pros. Ukraine.
Bajona: doj. 14 pros. Germana Antonio.
Barcellona: doj. 12 pros. Catina. €a-
gliari: odj. 12 pros. Regolo, k. Polić,
Bordeaux; Carmela, k. Polić, Sables d'O-
lonne. Carđilf: odj. 13 pros. Hiperion.
Carigrad: doj. 6 pros. Reu; - odj. 2
pros. Ida Maggiore, k. Medini, Dubrovnik;
4 Obilić, k. Damjanović, Mali Lužini ; Zviez-
da Mimbelli, k. Dobrilović, Marsilja; 5 Jo-
sip Župa, k. Štuk, Marsilja; 6 Milica, k.
Oetković, Gibraltar. Carmeti: odj. 17 list.
Viola, k. Marelja, Marsilja. Cette: doj. 12
pros. Slavomir. Chittagong: odj. 11 st.
Melchiore Vidulić, k. Vidulić, Jamaika. Co
Ion: doj. 16 st. Grant. Đunkerque: odj.
7 pros. Plutus, k. Bolmarčić, Gardiff. Gje-
nova: doj. 12 pros. Guido. Lagos: doj. 7
st. Novi Glas. L!sab0n: doj. 10 pros. Tilde;
C. g. — ć — pokrajina — Zajednički prij,
I). V. Brčić nahodi se od malo dana a Zadra kao
pomoć., kod crkve sv. Š., a D. A. P. u prijašujem
mjestu. Gdjd je C. rieznamo jer se ne ogiasnje a
'ist neprima. Kad će ona druga vrst pisma ovamo ?
Č. g. D. J. M, — Kim — Nnjsrdaćnije zahva-
ljujemo i odpozdravljamo. Adresu promienismo, po
naputku. Doznaku došle heprimkmo. Ili je gdje u:
Italiji zalegla ? Nebi bilo prvi put...... popovsko
im ide od srca.
Ć. g. Zagorac - Hvala na dopisu, Da smo
Vam preporučeni unapried.
C. g. — o — Hvarski kotar — Odposlasnto:
ciena uk. nove. GO. Srdačan pozdrav.
C. g, D. A. B. — Donje Selo — Dragovoljno
ali molimo neznacite nam željeni broj, jer je, u
koliko se siećamo više krat ob onom predmetu
bilo govora u našem listu.
C. g. — r. — Središnja Dalmacija - Evo Vam
ugađjamo, premda je i bez ovoga očito da je pitanje
0 tisk. obće pitanje. Nego u neku dobro ste
svjetovali, jer nek se zna da se inauditum neće
pustit. Zdravo!
C. g. D. M. Gović — lugari — Vi nedugnjete
ništa za tek. godinu, pače li. 3 i bit će namirena
1 sva g. 1883. Da bi Bog dao da Vas svi slie-
dom sliede u točnu pred plaći vinj u: prištedilo bi
nam se polovicu muka. Srdačan odpozdrav!
0. g. A. N. — Metkovići. — Pitali smo za
obaviest i rekoše nam preko ć. g. L. Negov. da
PP. 00. Is. nemaju za nižu cienu. Poskupile su,
nadostaviše, po odredbi Č. g. spisatelja, koji inače
da bi bio štetovao.
Č. g. 0. Stj. Bi — Spfjet, — Liepa hvala !
Življe!i !
C. g. Kuk. — Vrhgorac. — Pošlo neprimismo
glasa na priv, pismo, obznanjujemo Vas ovim da
smo primili, zabilježiti, i 11 svoje vrieme i u listu
javili. Zdravo nam !
Č. g. Aut. VI. — Zla ti u. — Namireno uf su-
pra. Srdačan pozdrav !
Č. g. D. Andr. Ostojić.
po Vašoj želji.
Č. g. 0. J. L. — Vinjane. — Zabilježismo da-
nas. Srdačna hvala. Ostalo, ako Vi hoćete, po šiji te
na naše troškove natrag, jer nam baš nekih sve-
zaka poinanjkalo. Bog Vas pozivio 1
Č. g. 0. D. P. — Šibenik. — Predalo. Do
vidjenja !
C. g. D. A. Ben. - Pag. — Evo danas ogla-
šeno oboje. Srdačna hvala na ćest. Na mnogo ljeta!
Brač. Nek bude
govorni urednik Tiskara u Ivana WofiitzN.
Čestitarka. Pod ovim naslovom g. Jos.
X<jud. Varjačić napisao je knjižicu (od 158
Btrana) „izvornih čestitaka za školsku i od-
raslu mladež". Ciena 40 n. Prodava se u Za-
grebu kod izdavatelja Mučnjak i Senftleben.
Činovnici. Nikola Malešević i Edoard Bu-
lat imenovani su financni savjetnici; Iv.
Metličić imenovan je financnim tajnikom;
a Srećko Adrario i Jos. Messmer imenovani
su višim financnim povjerenicima, svi u po
dručju pokraj, financ. ravnateljstva.
SI. c. k. ravnateljstvo pošta priobćuje
nam:
Kod pisarnice ovoga ravnateljstva nahodi
se na prodaju po 25 novčića iztisak „Pre-
gled poštarskog cjenika za odpreme listo-
vnoga odsjeka za tuzemstvo" sastavljen od
c. k. poštarskoga činovnika Ferde Gollma-
yera iz Trsta.
Osim nekoliko predtečnih opazaka o pre-
poručenim listovim, o naročitim listovima, o
uzvratnim primnicama, o poslovnim pismima,
o tiskanicama i ogledima, i osim težine i
odredbina za oprost od biljegovine i lista-
rine za razne poštarske predmete za opre-
dieljeno mjesto za, ili dolazeći od pojedinih
država pripadajućih poštarskoj zajednici, i
za ili iz onih nepripadajućih poštarskoj za-
jednici; gorirečeni Popis bavi se i o uporabi
poštarskih naložica u zemlji austro ugarske
države i o poštarskim naputicama za tuzem-
stvo i inozemstvo, i s toga ga je preporučiti
u obće dotičnomu obćinstvu a naosob pako
gosp. trgovcima.
U sjednici pokrajinskog u^ionskog Vieća
držanoj dne 9 studenog tekuće godine, me-
dju ostalim, pretresivali su se i sliedeći
predmeti:
Dozvoljujff_. se otvor pomoćne učione u
Kamenu. v
Uoblašćuje se mjajmljenje pomješća za
učionu u Kalih, za žSnsku učionu u Silbi i
učione u Blatu i u Vrgorcu.
Uoblašćuje se nabavljenje pokućtva za u-
čione u Vrlici, Sinju, Docu, Ugljanim i Kraj
Prisoje. . ,
Zaključio se razpust mjestnog učionskog
Vieća u Pagu, na temelju zakona 18 pro-
sinca 1874.
Dozvoljavaju se nagrade za školsku go-
dinu 1881, 1882 pomoćnim učiteljima Za-
darskoga kotara.
Podastiru se Visokomu ministarstvu ocjene
njekojih školskih knjiga.
Pripoznaje se vjeroučitelju pri Dubrova-
čkoj gimnaziji don Vicku Palunku stalnost
u učiteljevanju i naslov profesura.
Bi odredjeno da namjestni učitelj Josip
Katić prodje službovati pri gimnaziji u Du-
brovniku.
Dinko Schiattino bi primljen kao nado-
mjestni učitelj pri Hvarskoj gradjanskoj
učioni.
A u sjednici držanoj 23 studenoga tekuće
godine pretresivali su se medju ostalim i
sliedeći predmeti:
Uoblašćuje se nabava pokućtva za učione
u Nerežišću, Tugarim, u Supetru;
Odobrava se ustanova grčko istočne fon
dacionalne škole u Kotoru;
Odbacuje se nekoliko utoka proti školskim
globam, udarenim od kotarskog školskog
Vieća u Korčuli.
Hrvatska Vila. Izašo je prvi i drugi sve-
zak II. godine ovog najboljega ilustrovanoga
hrvatskoga lista. Sadržaj prvomu svezku:
slike : Fran Kurelac, Jesen, Grad Ba-
kar, Kozak na Dnjepru, Car Aleksander
III., Na svjevernom ledenom moru ; proza:
Urotnici, roman popa Jose Gržetića, Adal-
gisa, F. Afrića, Dvie tri o piću Vlade Ko-
larovića, Bartek Pobjeditelj Franja Kučinića,
'i^ vj^ko kazalište P. Marinkova i Listak;
J.appaflt Ima Časa od A. K. i Jesen odTu-
gomila. Sadržaj drugoga svezka: slika: Ni-
kola Tomaseo, Na Soči, Rumunji, Dvie a-
legorije; pjesme: Tužnopoljke od I. K. 0;
Na Trsatu od A. Harambašića; Proza: U-
rotnici (nastavak), Bartelj pobjeditelj, Adal-
gisa, Prvaci današnjeg Pariza od Ilije Mi-
larova, Bakar od D. Hirca. Listak. Izlazi
dvaput na mjesec, ciena 10 for. Novci se
šalju Upravi „H. V." na Sušaku (kod Rieke).
legrino brik Paolina P., k. Peselj, krcat
liesa, sa Rieke put Cette. — Iz Gruža (Du-
brovnik) javljaju da b. Zia Caterina, k.
Basan, krcat ugljovlja, đolazeć iz Svvansea,
dojedrio je tamo dne 5 tek. u 2.30 s. posl.
pod., ali potisnut od struje nasuko se je na
rtu Lapad. Pomoglo mu se na vrieme, te
je bio potisnut bez ikakve štete. — Iz Mar-
silje javljaju da se je dne 11 tek. počelo
izkrcavati iz barka Mary, koji se tamo na-
sukao,\kako javismo u posljednjem broju.
Tršćanska bursa. Napol: 9.50 — 9.48 >/„
dukati: 5.62 - 5.60; london: 119.65 — 119.30;
bankanote talij: 46.95 , 46.80; dohodak
u austrij. papiru: 75.70 — 75.90.
Ulje na moru. Donieli smo nedavno viest,
da se pokušalo umiriti uljem uzburkano
more; čitamo sad u viestima iz engleskih
novina da prošle nedjelje, kod Tjnemoutha
u Englezkoj kušalo se sa uljem za velike
oluje. Puhao je istočnjak, le uslied velika
mora mučno se moglo ujedriti u rieku Tyne.
Kad je oluja najjače biesnila parobrod East
Anglion, dolazeć iz Yarmoutha, tražio da
uplovi u rieku; nu buduć je bilo pogibelji,
kapetan odluči pokušati s uljem i postavi dva
mornara, svakoga sa vrčem od 7 litara u-
Ija, na dva kraja broda. Ulje su malo po
malo izlieli na valove, ovi se dobrahno u-
mirili, te parobrod je bez pogibelji mogo
ući u lučište. Ulje je bilo obične vrsti, a
izlielo ga se je ok6 30 litara.
Došo je na 24 tek. u Rim ugarski pri-
mas, stožermk Simor, i kažu da će se u-
stavit mnogo vremena u Rimu.
Na 24 tek. preminuo je u Bordeauxu nad-
biskup onoga grada, kardino Donnet.
Framasunstvo i francuzka skupnovlada.
Pod ovim naslovom donosi parižka Putrie
članak, iz kojega vadimo sliedeće: List za-
najprije napominje framasunski sastanak
držan g. 1867 u Wormsu, na kojem se iz-
radila osnova sveobćega saveza, te razvija
politiku, koju je od to doba držalo to dru-
štvo. Najznamenitiji je dio oduglje radnje
lista Patrie, popis svih framasuna, koji su
u Francuzkoj obnašali koju državnu službu
ili su bili na visokom položaju u političkom
svietu. U tom popisu čita se: „predsjednik
starovieća Royer, predsjednik komore Bris
son, Gambetta, Jules Ferry, Tirard, Heris
son, de Mahy: svi su framasuni. Izmed par-
lamentarnih osoba čitaju se izmed ostalih
imena: David, questor komore; Bethmont;
Pelletan; Allain-Targe, bivši ministar; An-
drieux, bivši redarstveni nadstojnik i poslanik
u Španjolskoj; Arago, francuzki poklisar u
Švajcarskoj; Barodet; Paul Bert, bivši mi-
nistar nauke; Louis Blanc (umro je); Carnot;
Challemel Lacour, bivši poslanik u Londonu;
Floquet, bivši Seinski prefekt; Victor Hugo;
Humbert, bivši ministar pravde; Laisant;
Lepere, bivši ministar; Jules Simon i t. d.
Ravnatelj obćinskoga redarstva, Caubet, i
skoro svi članovi parižkoga obćinskoga vieća,
Iramasuni su. Nadovezati je i urednike glav-
nijih republikanskih listova i periodičnih
novina. Po ovom popisu lahko je razumjeti
koliko upliva na francuzku politiku taj fra-
masunski savez ; te lahko padaju na pamet
rieči koje je jednom neki član vlade od g. 1844,
Crčmineux, izreko: „Framasunstvo je repu-
blika". Ovaj mogućni savez upliva dandanas
u ministarstvu, u komori, u pariškom ob-
ćinskom vieću, u redarstvenoj prefekturi, te
napokon i u Eliseeu (gdje je vlada); Du-
hamel, framasun lože „La fraternite des peu-
ples", za dugo vremena obnašao je službu
ministarskog šefa kod predsjednika republike.
Što se pak dogadja u vladinim krugovima,
pod tajnim je uplivom framasunskih loža,
koje su razprostranjene po svoj zemlji. Ve-
liki broj prefekta i sličnih službovnika imaju
bit harni za svoja mjesta ili promaknuta
jedino svojim drugovima u framasunstvu.
Stvar je javna, da su članovi tajnoga družtva
manje ili više uplivali na sve prevrate i
promjene posliednih 30 40 godina. Što se
pak Francuzke tiče, to je i nedavno ministar
Constans u javnoj besjedi izjavio, da je on
u svim svojim djelima ko ministar uprav
provadjao u život politiku sdruženih loža.
Molimo čč. naše predbrojnike,
da nam izvole što prije namirit
zaostale predplate ako jos nijesu
izvršili to dužno djelo, a koji su
u redu s upravom našega lista,
molimo ili nek podupru i unapried
svojom navremnom i točnom pred-
platom list koji hoće i mora o-
stat svedj nepomieno na svojoj sta-
zi, na braniku katoličke vjere i
hrvatske domovine. Uz to nek nam
je svima bez stida i bez straha
u dno srca i na vrh djela jedino pra-
vo usrećujuće geslo našeg zavičaja:
Katolička Hrvatska: divna sinte-
za pravog domaćeg rodoljublja i
kršćanske nezavisnosti.
mm
Plovillta iiust.-ug. brodova.
Slavjani u Beču. Dne 9 tek. Slovanska
Beseda ušla je u nove postorije u Wallner-
strasse b. 2. Otvor je bio svečan. Predsje-
dnik, družtva grof. Ivana Harrah držao je
otvorni govor i zaglasio važnost tog društva
za bečke slavjane. Za tim se izpjevalo raznih
slavjanskih pjesama, izmed kojih slovenski
„Domovina".
S mora. S Hvara pišu dne 11 tej^ đa
us]ied velike nevere nasukao se na rtu pei_
Umjetni zubovi. Po viesti lista Techniker
tvoritba umjetnih zubova u Sjedinjenim a-
merikanskim državama postala je znatna obr-
tnička struka. U zemlji da ima do dvanaest
tvornica, koje pripravljaju umjetne zubove
i na godinu podaju do deset milijuna tako
vih zubova, te na svaku petu osobu pada
po umjetni zub. Na godinu se proda za mi-
lijun dolara umjetnih zubova; a grade ih se
od porcelane i vedraca. Boje se do-
bivaju sa platinom, titanom i zlatom. Zlata
za napunit zubove potroši se na godinu do
500.000 dolaca.
Algesiraa: doj. 27 studen. Olga. Ali
cante: doj. 12 pros. Stefania. Bordeaux:
odj. 15 pros. Caterina Stuk, kap. Tunjica,
Cardiff; Artiere Giovani, k. Fiamin, New-
port. Briđgewater: doj. 29 stud. Figlio.
Buenos Ayres: doj. 15 st. Elpi; 17 Giusto
dali'Argento; — odj. 16 pros. Blandina P.,
kap. Soić, N. York; Rosa, k. Grsalja, Fal-
mouth. Cagliari: odj. 16 pros. Ester, k.
Car, Orano. Carđiff: doj. 16 pros. Rachele;
18 Ruben; Ginia; John; 19 Tri Brata. Ca-
rigrad: doj. 11 pros. Enos; 12 Leptir; —
odj.* 10 pros. Attivo, k. Pattay, Gibraltar;
Reu, k. Jekulić, Marsilja. Cette: doj. 16
pros. M. Premuda; 18 Elce; Columbus;
Ruma. Ciulucioi: odj. 10 pros. Božana,
k. Tomanović, Englezka. Đelaware: odj.
6 pros. Balkan, kap. Fiamin, Queenstown;
Mirni P., k. Randić, Cork. Đemerara: doj.
21 st. Grad Karlovac. Falmouth: doj. 17
pros. Jafet II. Guađalupa: doj. 16 stud.
Mirra. Krf: odj. 9 pros. Lamek, k. Vekarić,
Carigrad. Havre: odj. 17 pros. Beautiful
Star., k. Prčić, Svvansea. Kingston: doj.
9 st. Euphemia; — odj. 21 st. Margarita,
k. Ragusin, Annotto Bay. LagOs: odj. 8
st. Novi Klas, k. Krtica, Kotonow. Lime
rick: doj. 16 pros. Forza. Lisbona: doj.
12 pros. Solerte. Liverpool: doj. 19 pros.
Mari a T. Malta: doj. 10 pros. Sloga 0.,
odj. 14 pros. Cristoloro Romano, kap.
Tičjac, Marsilja. Marsilja: doj. 16 pros.
Koločep; Maria S.; 18 Urin; Sulin; Varšak;
19 Josef. Newpost Mon: doj. 17 pros.
Vesna. Newport: doj. 17 pros. Beatrice.
Newcastle: odj. 21 list. Metta, k. Stanger,
Adelajde. N. Orleans: doj. 2 pros. Osmi
Dubrovački. M. York: doj. 5 pros. Ban
Mažuranić; Mercurius. Pernambuco: doj.
23 stud. Slavjanska B. Port Eađs: odj. 7
pros. Šesti Dubrovački, k. Nahor, Malaga.
Rio Granđe : odj. 17 st. Ave, k. Rado-
slović, Montevideo. St. Vincent (Zeleni
Rt): doj. 29 st. Šator. Solun : doj. 16 st.
Juno; 25 Angela; 30 Zora; 7 pros. Etra.
Triniđad : doj. 19 st. Mila F.
četak buhačeva razvitka spada zasluzi mnogovri-
jednoga gosp. lijekara pok. vit. Drnpca (imeni-
leljni padež : Drobac — što utičemo, da ne bi
Iko pokojniku prišio ime Dropac — Op. JUr.
,,K. D.'-1)"; a malo dalje isti g. K. Kurajica spo-
minje kako „ii selu Čihači kod Dubrovačke Župe
bijahu nnjprvi njeka braća zvana Strangledi, koji
započeše gojiti buhač, a to okolo godine 185V'
i t. d. Nezamjerite da Vani suprotstavljamo „Slo-
vinčevc" tvrdjnje, to činimo da opravdamo spome-
nuti odrezak i izbjegnemo ukoru da smo pristrani,
U ostalom bilo da se počelo prije u Dubrovniku
il prije na Hvaru malo odlučuje; jer i Dubrovnik
i Hvar dio su iste hrvatske domovine.
Č. g. D. Fr. M. — Bogozuica — Što ćemo od
lanjskih? — Da Vam je preporučeno ono o čem
nam napomirjete u cienj. pismu, jer „Se Messene
piange, Sparta non ride".
Č. g. G. U. I. — Fredadosmo. Čelnu neuvažit
onomadnju našu rieč ? I
C. g. X. — Bosna — Zašto se neobratit izravno
na nas? Na tiskanje objektivnih opazaka, pristojno
pisanih, pa proti ma komu bilo, mi, kako vrlo
dobro znate i vidite, nemamo zaprjeka ; a kad je
u prilog dobroj stvari i zaslužnim ljudima, onda
no samo nema zapjeka nego ima i prevelike su-
sretljivosti. Nu der dakle: preudesite^i pošljite.
C. g. X. — Šibenik — I ovdje je bilo proslavljeno.
Pedesetgodišnjica pada istom na 23 prosinca 1887.
Ovo je dakle proslava 45. godišnjice. Ali ništa
zato, Boga molit i preporučit mu Namjestnika, pa
makar i svake godine, svedj je bene factum.
Č. g. ,,Jlladi hrvat" — pokrajina — Ima poleta
i vrlo dobra ćustva, ali je predmet, premda ple-
menit, nezanimiv jer stegnut na dvojicu. Ipak, bud
je prvi pokus, udovoljili bismo Vam, uz šire
polje. Ali eto vidite kako nam je sada prostor
dragocien, Nu zato uezapustito sebe i ne zabo-
ravite ono glasilo, koje Irpi rad onih istih načela
kojim Vaša Vila propjevala. Zdravo!
C. g. p. A. V. — Brač — Zadnji dio izpustismo,
jer doznajemo da sejo uešto onukova već privatno
potaklo u dvie biskupije, pa nebismo sada da nov
predlog omete započeti poso. Srdačan odpozilrav I
č. g. B. K.— Brač — Čekamo obećano. Zdravo!
Č. g. X. — Velaluka — Da se nitko nenašo
priobćit prije dva redka I I u hvarskoj biskupiji
bilo je ovili ulješljivih sv. dogodjaja za koje nam
nitko uojavio, i to možda najviše zato jer se Petar
obzire na Pa\la a Pavo na Petra, pa ni Petar ni
Pavol Vama uz to srdačna hvala i ukupni odpo-
zdrav !
„Krka i Ljuljevac" — pokrajina — Vam i prij.
srdačna hvala i odmjena!
Č. g. S. D.; V. V.; D. Hl.; D. L. M. - Sr-
dačna hvala! Življeli!
Č. g. M. V. — Imotski — Primismo 1800
biljeg. Bog Vam trud platio I
C. g. „Ozrnje Poznanović" — Basno — Šaljemo
od br. 100, pa unapried. Srdačan pozdrav!
C. g. X. — Knin — U dojdućem broju po
svaki način.
C. g. D. L. B. — Imotska krajina — Nemoguće
u današnjem broju. Vam i svoj braći sveć. najsr-
dačniji pozdrav i odmjena !
Č. g. I. — pokrajina — Prijateljska hvala f
srdačan odpozdrav!
C. g. D. J. S. Novigrad i" Hvala i' srdačan
odvratak.
C. g. Fr. D. — Hercegovina — Primismo. Bit
će što prije. Prij. M. R. odpnlovao do tri kralja
u rodni grad Varašdin. Srdačan pozdrav !
Odpisi ,,K. D."
0. g. 0. I. M. — Nebuduć tiskarna rad blag-
dana doprla pretiskat II. arak pa razmetnut dolična
slova red nam je bilo za ovaj broj prekinut
cienj. Vaš Podl. Življeli!
C. g. X. — Šibenik — Izostavljamo danas
oglašenje predplata jer nam prostor ni uz arak i
po ne obiluje. U dojdućem broju sa ostalim. Ži-
vljeii!
Ć. g. X. — Promina — Svedj spravni tiskat
cienj. Vaša pisma a Bog dao te bila i drugda
vesela. Življeli !
Č. g. auktor članaka „La Dalmazia ali' esposi
zione i t. d." — Nezamjerite što iz vrlo zanimi-
vih, zgodnih i temeljitih Vaših opazaka izpustimo
točku gdje govorite da su buhač počeli sijat naj-
prije na Hvaru : izpustimo jer u „Slovincu" tek.
god. (str. 509-511) g. K. K„rajica tvrdi da „po-
II sottoscritto si fa dovere di
render noto a tutti gl' I. R. Capi
ufficio, alle spett. Amministrazioni
comunali, Parrocchie, ecc. che č
sempre ben fornito di un copioso
assort.imento di Timbri di ottone
d' ogni genere, come Suggelli
Macčliinette per timbrare a secco
e a tinta, scattole di latta con
cuscinetto ecc., a fior. 1.501'una
accetta pure riparature che ese-
guisce prontamente, e tutto a
prezzi miti.
Suggelli a due lettere a soldi
45 1' uno.
Carlo RUBBO
Zara.
Tiskarna Ivana Woditzke.