skoma Odbora one, koji bi se odlučili pridružit
se hodočašća.
Od Biskupskog Naredništva
U Kotoru na dan Usašašća Gospodinom 1881.
* Kažimir Biskup.
Za dan 5 srpnja 1881.
XXXVII. Imenica.
Sakupljeno u iupi Vodičkoj: Biskupija Šibenska.
cc.
gg,: Zurić pop Nikola Nadžupnik Vo-
diški for. 5, Roca Ante Vodiški glavar f. 1,
Fržop Grgo crkovinar for. 1, Kranjac Josip
crkovinar u. 50, Mačukat Pobro Šime crko-
vinar n. 50, Fržop Jure crkovinar n. 50, Ćićin
Šajio Martin- crkovinar n. 50, Srdarev Mate p.
Vicka crkovinar n. 50, ćićin Sajin Grgo i. 1,
Grgurević Božo pomorski čuvnr for. 1, Ćorić
Stipe p. Marćola f. 2, Ćorić Ivan p. Ante f. 2,
Škočić Šime for. 1, Jurićev Barbin Šime f. 1,
Grgurev Mise p. Ive f. 1, Srdarev Kata ud. p.
Tome f. 1
, Roca Tomica ud. p. Paške n. 70,
Ćićin Šajin Enrik n. 60, Poljicak Mate p. Fi-
lipa n. 50, Birin Blaž p. Petra n. 50, Španja
Roko p. Šime n. 50, Jedna bogoijubna žena n,
50, Jarićev Ivićin Stipe p. Ive n. 50, Trcin
Kata n. 42, Jurićev Ivićin Ante p. Ive n. 40,
Kranjac Marko p. Mate n. 40, Alfirev Enrik
p. Mate n. 40, Crljenkov Ivka n. 33, Samohod
Ante p. Mate n. 30, Dunatov Eoko p. Jakova
n. 25, Rodin Nikola p. Jure n. 25, Roca Jušta
p. Josipa n. 22, Trleta Marko p. Josipa n. 20,
Ivas Blaž p. Ante n. 20, Alfirev Stipe p. Ive n. 20,
Šprljan Bene p. Mate n. 20, šprljan Ivan p.
Mate nov. 20, Ćićin Šajin Vica n. 20, Barešin
Mate p. Jakova n. 10. Trcera Andrija p. Mar-
ćoia nov. 10, ćićin Šajin Luka n. 10, Markoč
Marija p. Ante n. 10, Grgurev Iva n. 10, Ju-
rićev Barbin Šunka nov. 10, Jurićev Malija p.
Spire n. 4, Crljenkov Niko p. Vicka nov. 30,
Lag&n Zorobabel Antica ud. p. Mise n. 50. Ukopno f. 28:91.
XXXVIII. Imenica.
Sakupljeno u Starom Gradu.
Veleč. Dominikanski Samostan for. 3, 0.
Albert Gamulin Nadstojnik f. 2, 0. Jerko Via-
hović f. 1, 0. Konstancij Stanojević f. 1, M.
P. gosp« Bartul Iiiić privr. žup. f. 1, M. P. gosp.
Ivan Plančić žup. pomoćnik f. 1, M. P. gosp.
Ivan Duboković žup. pomoćnik for. 1, Antica
Garbati Stalio n. 40, Kate Garbati Budrović n.
50, N. N. for. 1, N. N. for. 2, Obitelj udove
Klare Garbati for. 1, Ivan Vranjican posjednik
for. 1, Dinko Zaninović f. 1, Jerka ud. Marin-
ković n. 60, Ljudevit Vitali trg. n. 40, Josip
Vranković posjed, for. 2, File ud. Fabrio f. 1,
Vinko Selem c. k. porez. prig. n. 60, Bernardo
Dančević c. k. bivši pisar f. 1, Kamila Stalio
posjed, f. 1, N. N. f. 1. Ivan Jelineo trg. n.
50, Ante Dobrovoljić trg. n. 30, Lukrecija ud.
Franetović f. 1, Antica Stalio pok. Petra n. 50,
Juraj Matijević trg. nov. 50, Juraj Ostoić trg.
for. 1, N. N. f. 1, Petar Matković trg. n. 80,
Dinko Rossini pomor. kap. n. 50, Kate ud. Sr-
janović n. 50, Lavra ud. Buić f. 1: 60, Jeli-
sava ud. Iiiić n. 60, Petar Lušić trg. n. 50,
Petar Bervaldi trg. f. 1, Ante Bervaldi trg. n.
30, Ante Kovačević trg. n. 50, Mandaljena ud.
Jelinić f. 1, Kate ud. Daletis f. 1, N. N. f. 2,
Ivan Ljubić ljekarnik nov. 50, Nikola Iiiić trg.
f. 1, Ivan Ljubić pok. Jurja posjed, n. 40, Ante
de Denaro c. kr. pisar for. 1, Juraj Vranković
pom. kap. n. 40, Andrija Ljubić trg. f. 1, Mate
Vranjican gostionik for. 1:50, Braća i Sestre
trećeg reda sv. Dominika i svet. Frane f. 11:83,
N. Matulović c. k. porezni prijamnik f. 1.
Ukupno f. 58:23.
XXXIX. Imenica.
Sakupljeno u Zloselih.
M. P. Petar pop Gabrić župnik for. 3. Od
svojih župljana sakupio for. 2:4:2.
Ukupno f. 5: 42.
XL. Imenica.
Preko preč. i presvietlog Biskupskog Ureda
u Dubrovniku.
Korčula f. 13:36, Lumbarda f. 2, Žrnova
f. 2:03 Blata f. 1:60 Lastovo f. 11.
Ukupno f. 30:05.
Po prijašnjim Imenicamf. 713:87 '/2, 22 %
franka, 1 skud i pd križanice.
Svega f. 836:48 % I '/„ franka, 1 skud
i pd križanice.
' • J
Ođborov rad primiče se svrsi. Hrvatska
adresa je izgradjena, te će se ukusno vezati,
a njezin sadržaj uhvamo da će naći odjeke
od Vatikana do najdaljeg kraja domovine.
Prepisuje se stara hrvatska misa, po našemu
zaslužnomu Kuhaču našasta, te će se nastojati
da bude pjevana i u župnoj crkvi Sv. Marije
u Zagrebu, i u Basilici Sv. Klementa istog
dana 5 srpnja. Svaki dan prijavljuju se novi
hodočastnici. Sva želježnieka i parabrodarska
društva obališe tko više tko manje vozarinu.
Središnji odbor u Rimu piše nam, da on na-
stoji iste polakšice dobiti od tamošnjih zelje-
žničkih družtva, koja se pokazuju takodjer
sklona obaliti ciene vožnje. Ona bi bila spra-
vna, kad bi bio dovoljan broj hodočastnika,
staviti na njihovo razpoloženje posebni vlak
u Jakinu, te je sva prilika da će dalmatinski
hodočastnici uživati tu pogodnost prvo od
naših, koji neće skupa putovati, a malo ih je
koji se uhvaju povjeriti moru, makar bilo
ljetno vrieme. Sprema se deputacija Bošnjaka
i Hercegovaca, a na Čelo im Biskupovi, Dolazi
s njima i jedan bogati Bošnjak muhamedanac,
a odovle krenuti će takodjer koji vjernik grčko-
istočne crkve. Cesi i Poljaci 25 i m. -biti
će u Beču, gdje će se sastati, pak će u Trst,
a odovle u Jakin, da stignu u Rim za Pe-
trovdan. I naši hodočastnici nastojati će za taj
svečani dan biti u „Caput mundi," da apostolskim
poglavicam izruče potvrdu svoje vjere u dan
njihovim mučeničtvom u vječnome gradu po-
svećen. Svakako pakjur je uročen prm sastanak
svih hrvatskih hodočastnika dne dne 1. Srpnja
pod večer u svetojeronimskom zavodu, koji je
velikodušnim načinom došo u susret na razne
načine siromašnijim hodočastnikom, osobito
sveštenikom. Naša zviezda predhodnica, Pre-
uzvišeni Strossmajer, pozvan iz Rima, sutra
će Zagrebom proći, ostati će dva dana i sa
predsjednikom našega odbora preč. RaČkom
odputovati će u Rim. Njegovome Velikome
srcu, koje je čeznulo vazda za sjedinjenjem
braće jedne krvi, Providnost Božija priuzdr-
žaje najljepše i najdostojnije zadovoljstvo u
vječnom gradu, da predvodi Otcu kršćanstva
sva slavenska plemena u izpovjedanju jedne
spasujuće vjere. Sprema se u Vatikanu sjajna
akademija^ o kojoj pjesnici iz svakoga ple-
mena slavenskoga zapjevati će hvale slaven-
skim Apostolom, i uzveličitelju njihove slave
Lavu XIII. Tu će i Hrvat zapjevati svoju
pjesmu, a taj pjesnik pozvan po našemu od-
boru jest Vaš i naš Mihovil Pavlinović. Pohi-
tite, braćo, u Rim, da posije svakojakih borba
pretrpljenih posije toliko poniženja zadanih
slavenskim narodom po mognćnicih, uživamo
pred najsjajnijim i najsvetijim priestoljem
ove zemlje uživamo jedan dan nepomućenog
zadovoljstva, rajskog raskoša, kršćanskog i
narodnog ponosa. U Rim!
Zagreb, 7 lipnja 1881
Izvršujući odbor za slavensko hodočašće u Rim.
-———-»oofg-oo.-.-— —
Javit nam je, u ime Slavnog ovdješnjeg
Odbora za hodočašće u Rim, da mu nije mo-
guće odazivat se privatnim pismima na razne
upite i razjašnjenja, što je u ostalom i suvišno,
buduć se odbor starao da svaku točno priobći
u našem listu. Upozoruju se ujedno gospoda
hodočastnici na nuždu da se drže, u koliko je
ustanovljeno, javljenih naputaka, ako žele da im
odbor takodjer bude raogo sa svoje strane iz-
vršiti zadata obećanja.
Poljaci u Šlezkoj podnieii su grofu Taaffeu
spomenicu, koja se tiče ravnopravnosti u Šlez-
koj, iz koje vadimo: Žiteljstvo poljsko zahva-
ljuje vladi za njeno dosadanje nastojanje i iz-
riče joj svoje povjerenje. Govoreći o ulozi mi-
nistarstva, da uvede ravnopravnost svih narod-
nosti u državi, priznaje, da vlada veći obzir sad
azima na seosko žiteljstvo, na koje je dosele
malo pazila. „Nu pri svem tom — veli spome-
nica — tišti poljsko žiteljstvo u Šlezkoj jedna
nepravednost, koja je u drugim austrijskim zemljani
odstranjena budi posve budi samo donekle. Sve
naše molbe kod suda moraju se podavati jezikom
njemačkim, nam nepoznatim, šio je spojeno
s gubitkom vremena i novca. Ujedno se svi
propisi i proglasi sudova i drugih ćesarsko-
kraljevskih ureda izključivo izdavaju na jeziku
njemačkom, te moramo podpisivati listine kojim
neznamo za zadržaj radi tudjega jezika, u kojem
su napisane. Nedostatak narodne ravnopravnosti,
kakovu ipak temeljni zakoni svim narodim
monarkije zajamčuju jednakom mjerom, tišti nas
na svakom koraku, donosi nam preveliku, ne-
izrecivu štetu moralnu i materijalnuMa koncu
stoji molbo, da ministarstvo uvede narodnu ra-
vnopravnost u Šlezkoj, da ukine prije toga
naredbu ministarstva nutarnjih posala od 25
rujna 1851 broj 4665, dalje naredbu ministar-
stva pravosudja od 3 studenoga 1851 broj
13.470, napokon naredbu istoga ministarstva od
22 srpnja 1861 broj 6099. Spomenicu podpisalo
je do 50 starešina obćina iz kneževstva te-
šinskoga.
Srbska skupština bi zatvorena priestolnim go-
vorom kneza Milana, koji isti dan krenuo na
put u inozemstvo, da najprije posjeti Njegovo
Veličanstvo cara u Budimpešti, a zatim nje-
mačkoga cara u Berlinu. Iz Berlina odputovat će
knez u Petrograd, da pozdravi novoga cara.
Kako se s više strana uvjerava, knez ovom
sgodom kani kod tri carska dvora potaknuti
pitanje o uzdignuću kneževine na kraljevinu.
Depeša, koja je na 1. o. mj. došla preko
Biograda o stanju stvari u Arbanaškoj, svjedoči,
da ustanak arbanaški piše Obzor, nije još
sve dosele ugušen, a istom sad da će u istinu
buknuti. Dosadanje viesti, koje su došle iz Ca-
rigrada o ngušenju arbanaškoga ustanka slične
su valjda onim, koje su dolazile u svoje vrieme
o ustanku u Hercegovini.
f^C
U oči izbora u Hrvatskoj.
Svakomu iskrenomu Hrvatu predleži evo
opeta prilika i dužnost, da svoju ljubav prema
domovini zasvjedoči. Kako je dužnost pojedinaca,
da jedan dragomu dobrim savjetom, dobrim pri-
mjerom, dobrom riečju bude kod te stvari na
uslugu: tako je i dužnost patriotičnih listova,
koji su pozvani da brane vjero i prava domo-
vine, da takodjer takovom prilikom gdje koju
dobru prozbore. I „Kat. Dalm." koja nesudi
ljude samo po osobam, nego više po vrlim dje-
jim, drži si za svetu domoljubnu dužnost, da
lom prigodom svoje misli i čuvstva iztakne. Da
joj je moguće prodrieti i u najzabitniji kafić
mile Hrvatske, svakomu bi Hrvatu na srce sta-
vila : da, ugledav se u primjer vrlih naših otaca,
brani u ovo nevierno doba svoju vjeru, ali da
isto takovom odvažnošću i zanosom, u isto ovo
prama domovini sa mnogih strana nevjerno doba,
brani ona prava mile domovine, što nam jih
1. Un volume di lavori anteriori inediti:
2. Un volume di doeumenti istorici, ed in ap-
pendice a questi due;
3. Un volume di monografie d'interesse patrio,
in qualunque delle lingue tra noi più conosciute,
dettate da contemporanei, purcbè critiche e non nè
politicamente tendenziöse, nè inurbanamenta pole-
raiche.
Quindi col principiare del p. v. mese d'A
gosto, daremo mano alla pubblicazione di tale pe-
riódico sotto il titolo di Biblioteca Storica della Dal-
mazia, la cui direzione verrà assunta dal signor
Giuseppe Gelčić.,,
L'Ispettore Steurale in Zara sig.r Gargasevié
ha avuto il d.to peí trasferimento a Trieste in qua-
lità d' Ispettore d'estimo durante i reclami per
quella provincia.
Noi conosciamo il predetto sig.r Ispettore sol-
tanto per averci commisurate l'imposte, péri) i'opi-
nione pubblica lo chiama e riconosce per un impie-
gato onesto, intelligente, attivo e ci stupisce che
il nostro Governo provinciale non abbia prevenuto
l'Eccelso Ministero instando che questo valente fun-
zionario non sia allontanato dalla nostra provincia.
Ne abbiamo, già, eosi pochi di buoni!
I Dr. Dinko Vitezić ide hodočastnik u Rim,
kao zastupnik Istre.
Domobranski bataljun Bokežki bit će odjeven
čisto domaćom nošnjom, te će se tim razlikovati od
ostalih domobranaca dalmatinskih. Pošto je ta iznim-
ka učinjena za Bokežku nošnju — iznimka, koju
u ostalom mi podpuno odobravamo, obzirom na sla-
vne naše narodne predaje — cienimo da bi valjalo
imati isti obzir i na Dubrovačku nošnju, koja doisto
nezaostaje Bokežkoj. Tako zvani sodati slavne sku-
pnovlađe Dubrovačke, nisu bili nego Župljani i
Konavljani u njihovom narodnom odjelu. Tim odjelom,
baš priličnim i krasnim za onu stasitu momčad,
dičila se je stara republika, a divili su mu se i
mnoge okrunjene glave, pa nedavno i sam naš kralj
i sva njegova pratnja kad mu u Dubrovniku Žup-
ljani i Konavljani činiše počastnu stražu. Cienimo
da bi se sada ta krasna narodna nošnja — taj mili
ostanak slavne prošlosti — dala ljepo sačuvati i u
domobranskom bataljunu Dubrovačkom. Revna obćina
Dubrovačka, stalni smo, neće ništa propustiti sa
svoje strane, a da se ta svrha postigne. N. L.
Došo je u Dalmaciju nadzornik pomorskih u-
čiona, gosp. Osnaghi.
Uredovno je zavjedočeno, da se je pojavila
govedja kuga u mjestu Jasenik u kotaru Konjicu,
Mostarskom okružju, te je zabranjen iznos u Dalmacju
žive preživajuće marve, njezina skota i opadnina,
kao što siena, slame i gnjoja, i svih drugih predmeta,
koji su spomenuti u § 1 zakona 29/2 1880 br. 37.
Iz neokuženih hercegovačkih kotara može se
unositi životinja i gorispomenute tvari, samo nek je
popraćeno redovitom putovnicom i svjedočbom da
proizlazi iz zdravih mjesta, i prolazi kroz neukužena
mjesta, uz pogled živinara samo u postajam ulaza na
Metkovićim i Brgatu, ostajući od ostaloga do nove
odluke zatvorena granica izmedju političkih kotara
Makarske, Metkovića Dubrovnika i Mostarskog
okružja.
Kraljevi darovi Bosni. N. V. naš Kralj dao je
iz svoje posebne blagajne 300 fiorina rimo-katolič-
koj crkvi u Ravnom.
I prastara dalm. Država „Minorum S. Francisci
Conventualium", imati će, a tako i velezaslužni red
Sv. Dominika, svoje zastupnike na slav. hodočašću
u Rim. Od Dominikanaca, u koliko nam je došle
poznato, ide preč. O. A. Mar. Miškov i O. D. Petrić
iz Šibenika. Spomenuta pak Država Konventualaca
(zvana drugčije „Provincia Slavonica") koja je dala
znatno čislo sinova pred Bogom i našim narodom
vriednih, biti će zastupana od preč. O. Celestina
Marije Fatute Čuvara i 0. Bonav. Krstulovića, ta-
kodjer oba iz Šibenika.
Nomine. Il Cons. Scol. prov. ha nominato i
maestro provvisorio dirigente della scuola popolare
maschile di Castelnuovo presso Trau Antonio Kolu-
drovié a maestro dirigente effettivo della stessa
scuola.
Natječaji. Na gradj. učioni na Korčuli otvara
se natječaj „na dva mjesta praktičnog učitelja za
strukovni jednogodišnji tečaj brodogradjenja i ka-
menotesanja", koji će se ondje otvoriti početkom
dojduće školske godine.
Concorsi: pel rimpiazzo di due posti non si«
stematizzati di ascoltante gratuito nel raggio giuris-
dizionale del Tribunale di Appeilo dalmato, ed al
posto di commesso postale in Zlarin.
Da una lettera privata di mons. Menini stral-
ciamo: „La settimana ventura a Dio piacendo partiré
per la visita pastorale a Sofia. Durante la state la
far óin Rumelia. Ieri ci arrivo dall' Ungheria una
magnifica cortina per la nicchia in soprafino cachemir
bianco lavorato in oro. E regalo di una contessa
ungherese.
La corte imperiale di Vienna m' invió in que-
sti giorni una bella pianeta rossa tessuta con ar-
gento, ricamata in oro, una mitra in tela d'argento
a ricamo ed altri oggetti. Grazie, egregio amico,
per tante sue cordiali prestazioni. Spero di rin
graziarla a voce nel prossimo autunno sebbene di
volo. Dovró probabilmente in due mesi percorrere
FItalia, la Francia, 1'Austria el'Ungheria. — L'an-
no venturo spero di cominciar la fabbrica di un
ospedale cattolico".
Sv. otac papa Lav XIII. podielio je velem
gosp. rektoru hrv. sveučilišta dr. Aleksandru pl. Bresz-
tjenskomu komandeur reda sv. Grgura. — Veieč.
gg. Blaz Svinderman, ravnatelj nadb. Zagrebske
pisarne i Ivan Plivenć, tajnik duh. stola imenovani
su carnerarii secreti supernimerarii Sv. Otca.
Mladi rezbar Josip Mančun, sin Petra rodom
Dubrovčanin, pripravlja chromolitografiju slovenskih
apostola sv. Cirila i Metoda po slici u crkvi sv.
Klementa u Rimu. Slika biti će one veličine, koje
je poznata slika, koju je urezao prije više godina
rečeni Petar Mančun; ali biti će izvedena u slogu
starih slika bizantinskih, kojih imade u podzemlju
rečene basilike. Nadpis na slici biti će u jezicih
slovenskih, ali tako da će svaki jezik imati posebno
izdanje. Slika stajat će 1 fior.
K. L.
Propaganda. Leggiamo nel Giorno di Firenze:
„Ieri 1' altro la Suprema Corte di Cassazione di
Roma con dotta sentenza del suo primo présidente
comm. Miraglia riparando la ingiustizia delle sentenze
di primo e secondo grado dichiarava immuni da
conversioni i beni della S. Congregazione di Pro-
paganda Fide. Tale sentenza è tanto più da apprez-
zare inquanto nella falsa sicurezza del buon esito il
Demanio aveva già proceduto ad alienare gran parte
dei beni S. Congregazione. Otjore alla Magistratura,
ed ai valorosi difensori della Sacra Congregazione
fra i quali particolarmente annoveravansi due membri
del nostro ufficio particolare del Contenzioso cattolico
in Roma\,
Hovimeolo della marina austro-ungarica.
Alessandria: p. 24 mag. Cat. Štuk, Tunjica,
Falmouth. Anversa: p. 9 giug. Dione, Jadrošić,
Santos; 10 giug. Kn. Milena, Vukasović, Buenos
Ayres; Grant, Katarinić, Rio Janeiro. Barcellona:
arr. 6 giug. Catina. Baltimora: p. 26 mag. Jona,
Ivančić, Marsiglia. Cape Town: a. 17 mag. Tare;
— p. 12 mag. Initium, Jerolimić, Pensacola; Olga
T.; Tomašić e 15 Eber, Marassi, N. York, Cardiff:
a. 13 giug. Formosa; 7 giug. Sirena; — p. 7 giug.
Anna, Busanić, Marsiglia. Cette: p. 7 giug. Juno,
Grando, Trieste. Costantinopoli: p. 30 mag. Pia
S., Soldatić, Marsiglia Cronstadt: a. 3 giug. Nada.
Dunkerque: a. 5 giug. Alessandro T. Flessinga:
p. 29 mag. Gerolamo, Zagabria, Santos. Glouce-
ster: arr. 26 mag. Rebus. Limerick: p. 8 giug.
Isaia, Andrianić, G. Karlovac, Soić, Pictou; Temi,
Tomašić, N. York. Liverpool: p. 10 giug. Ciro,
Martinolić, Cape Town. Malta: a. 6 giug. Ergo;
2 giug. Sela, Gurić, Cette. Marsiglia: p. 10 giug.
Conte G. Szapary, Dubrović, Montreal. Malaga:
p. 3 giug. Cavaliere, Martinolić, N. York. Messina":
a. 6 giug. Cainan. N. York: a. 26 mag. Prospero;
27 Virgo. Portishead: p. 8 giug. Vesta, Petrićević,
Cardiff. Salonicco: a. 17 mag. Četvrti Dubrovački.
St Vincent: a. 23 mag. Mater; Ezio; Ukraine.
Cardiff, 7 giugno. Sirena, entrata oggi nel
Dock, venne in collisione fuori Capo Beachy il 25
maggio. Sirena ricevette 1' urto alia prora; i danni
sono al di sopra della linea d'immersione.
Ricollocamento del segnale galleggiante presto
gli scogli Palazzoli. Quarnerolo. Si rende noto che
venne rimesso a posto il segnale galleggiante della
secca esistente al Nord-Ovest dei scogli Palazzoli.
II segnale è un gavitello conico in ferro con
asta sormontata da un cilindro verticale di lamerino.
Cardiff, 8 giugno (Tel.) Poggió qui Sirena,
cap. Kosulic, in seguito ad una collisione.
11 bark Saggio, cap. Budinié, da Liverpool per
Filadelfia fu incontrato it 27 maggio in lat. 50 T.
e long. 7 Pon.
Kingston (Giamaica). (Tel.) II bark a.-un. Flora,
cap. Ragusin, vuoto, da Table Bay per Pensacola,
naufragé totalmente a Morant Keys. L'equipaggio
è salvo.
Messina, 9 giugno. (Tel.) E qui arrivato felice-
mente da Trieste carico lègnami il bark a.-u Cainan,
cap. Florio Lupis.
Queenstown, 4 giugno. II capit. Soppa del bark
a.-un. Margarita, arrivato qui da Boston (S. U.),
riferisce che li 20 maggio p. p., trovendosi presso i
banchi di Terranova, venne in collisione col pir.
ingl. City of Berlin, perdendo il bastón di flocco e
riportando altri piccoli danni.
Priobceno. l)
Dtivito-Bukovica, 2 lipnja.
Moji tajni neprijatelji neće da me se okane,
sa svojim klevetam, sad jednom, sad s drugom.
— Čujte ovu! „Srbski List", komu je od
vlade zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu,
prošastih dana sligo je na Livanjsku poštu, na
me upravljen, i ondole vrnut ua trag. Sada
pitam ja moga neprijatelja javno: „Srpski List",
oli je pošten oli nepošten? Ako je pošten,
zašto ga nije na se činio upraviti onaj koji ga
prima more biti, na ime moje ? Zašto ga se
stidi? Ako je nepošten, zašto je moje ime
metnuo, da me osramoti kod poštenih ljudi; i
da me ozloglasi kod vlade, kao da nemarim za
njezine zakonite zabrane;i možda do me potvori
buntovnikom, agitatore, kao prija ; što nije mogo
nigda, niti će dokazati; ni na sriedu izići, da
se vidimo, kako sam ga pozivo n mojoj obrani.
Ovim pismom prosvjedujem, protiva onakome
postupanju, i očito kažem; da „Srpski List"
niti sam primio, niti ću ga primati, da nije ni
zabranjen.
Fra Petar Kordić župnik r. v.
Javna zahvala
Naj srdačnija hvala svim mojim sugradjanima,
koji u smrti moje mile Urice dokazaše svako-
jakim načinom svoje učestvovanje mojoj neizlie-
čivoj bolesti. Osobita hvala MM. PP. duvnam
Benediktinskim, „Narodnoj Glasbi", a tebi ponaj-
više, moj mili brajne Ante. — Moja će Urica
moliti za vas, koji tako sjajno odpraviste nje
nevino tielo.
Trogir, 13 lipnja 1881.
Leonard Carli
Dopo essere stato colpito dalla più grave
svenlura che toccarmi potesse, per essermi stata
rapita da crudo morbo, ahimè, troppo presto, la
mia dilettissima consotte Anna contessa Ba-dini, adempio ad un sacrosanto dovere, col-
l'esternare i miei piu vivi sentimenti di grati-
tudine agli amici che vollere nccompagnare la
cara salma all'ultima dimora; alle molte amiche
che procurarono Jenire il mio profondo dolore,
confortando gli afflitti orfanelli Damianino e
Carlotta e le sconsolate sorelle della compianla,
Maria e Nazarena Gabrilović; ai signori medici
*) Za članke pod ovom stavkon uredništvo
neuzima na se nikakove odgovornosti.
Ci sarebbero ancora alcune cose cta os-
servare, com'é p. e. qualla clie „le signore
lossignane non si degnano di usare la lingua
croata se non per comandare alie serve fo-
reste," ma siccome per me é troppo abbas-
sarsi l'aver risposto anche tanto, cosi chiu-
deró col consigliare il corrispondente del
„Cittadino," d'informarsi un po' meglio prima
di attaccare persone, e se gli venisse
altra volta il ghiribizzo di occuparsi della
mia persona, lo pregherei d' apporvi la sua
firma, se vuol esser degnato di una riaposta,
poiché le maschere non mi piaciono.
Don Pietro Volarid
cateeliista
Pišu nam iz Zagreba, da je presvietli vrh-
bosanski nadbiskup D.r J. Stadler već ime-
novao dva kanonika za budući kaptol u
•Sarajevu, naime, mn. p. sveć. Jeglića iz
Jubljane i D. Andriju Friscba iz Zagrebačke
nadbiskupije. Govorka se da će i Dr. A
Jagatić urednik „Katoličkog Lista" bit
imenovan kanonikom u Sarajevu.
Sjaiia. Bečkim njemačkim listovima brzojav-
ljaju iz Boke, da se je, i u Spiči provelo
novačenje. Bože daj!
Akad. lit. zab. Družtvo Hrvat u Zlatnom
Pragu izabralo je kako donosi Pozor, za
ovu školsku godinu gg.: I. Stambuka za
predsjednika, I. Baturićazapodpredsjednika,
S. Sladovića za tajnika, J. Nazora za bla-
gajnika, Zlatova i Roknića za pregledaoce.
II Principe Arcivetcovo di Vienna Mons.
Ganglbauer e parttto per Roma. Vi arrivava
il giorno 27 corr. insieme al Prelato Mayer
Parroco del Palazzo di S. M. il nostro Im-
peratore.
vodja fraucuzlcog prevrata. Ovih dana palco,
Express jutrnje glasilo parižko, pozivlje pa-
riziije, da podignu spomen drugome vodji,
Dantonu. izmedju prvih je podpisao ministar
Cazot. Veliki (!?) Viktor Huyo podpisao
neku svotu sa opazkom da zasluge Danto-
nove nadilaze njegove griehe.
Parnell u tamnici. Vodja irskih nezado-
voljnika sjedi od nekoliko dana u tamnici
na Kilmaihanu. Prošlik dana posietio ga
neki dopisnik, komu Parnell izmed ostaloga
reče, da će se zabavljati zanatom stolara,
kog je on za mladih godina izučio, te tako
da će se okriepiti u tamnici, jer neumorni
rad kroz posliedna 2 3 mjeseca, da ga je
veoma oslabio.
Primamo iz Dubrovnika, koncem listopada :
Unutrnja gimnazija u ovdješnjem Sjemeništa
otvara nam se na 3 dojdućega mjesn a., pod
Ravnateljstvom m. p. D. N. Batistiea. S ra-
došću ćete čuti da jo osim ove dobre sile
Sjemenište steklo za profesora i veleuč D.
M. kanonika Vodopića, i D.ra A Gjivoju.
Tarabochia. Valona: p. 15 ott. Napried
Scebel, Trieste. Watterfoi'd : arr. 20 ott.
Euphemia. Veoezia : a. 20 ott. Teodosia T.
Najnovije sa tršćanske burse — Ulju dal-
matinskome ista ciena. Prodalo ga se je do
1000 centa u bačvama po f. 41-43. Napoleoni
zlatni: 9.37. — 9.38 %. Dukati: 5.58. —
5.59. Lire št eri ine: 11.79. — 11.81. Taliri:
1.08 — 2.09. Talijanske lire: 45.91. — 46.05.
Morte del Vescovo di Breslavia. La glo-
riosa sehiera dei Vescovi della Germania ha
perduto il 20 corr. uno dei suoi più illustri
membri colla morte di mons. Enrico Forster.
Era nato nel 1799 in Glogau Maggiore nella
stessa diócesi.
Un telegramma da Berlino dei 2G corr.
annunzia che il Capitolo Cattedrale di Bre-
slavia elesse il Vescovo suffraganeo Gleich
a Vicario Capilolare.
11 hilando delV impero germánico. La „Gaz-
zetta di Francoforte" scrive che nel 1865,
quando 1'impero non si sognava neanche,
tutte le spese degli stati alemanni salivano
ai 930 milioni di marchi; oggidi invece si
spendono in un anno (tra impero e stati fe-
derali) milioni 2100, cioé il 125% di piü.
Carević Rudolf opisao je svoj put u iz-
tok, i izdao ga u državnoj dvorskoj tiskari
u dva svezka, pod naslovom nPut u iztoku.
V Karlsruhe-u umro je tajni savjetnik,
profesor državnog prava u Heidelbergu, I-
van Bluntschli, koji je, kako jednom javi
smo, bio poslao pismo dr. Vrbaniću, osu-
djujuć postupanje Pejacsevicha.
Al Panthéon. Alcuni giornali annunziarono
che al Panthéon, nell' album ove i visitatori
della tomba di re Vittorio Emanuele II.
pongono la loro firma, era stata trovata una
bassa ingiuria contre la memoria del defunto
monarca; e la Capitale (secondo il suo co-
dardo e schifoso sistema) disse subito che
autore di questo turpe sfregio era stato un
pellegrino. Ora questa infame calunnia viene
smentita dallo stesso Diritto, il quale scrive :
„(¿ualche giornale ha parlato con esage
„razioni ed inesattezze di oltraggi trovati
„scritti sul libro dei visitatori della tomba
„di Vittorio Emanuele al Panthéon.
„La verità è che il giorno 12, e quindi
„anteriormente alla venut.a dei pellegrini, ú
„trovarono scritte in quell' album le parole :
,,/Slia ammazzato vivoV1
Objavljamo imenicu porotniká za bližnjega
redovitoga zasiedanja porotnoga suda u Za-
dru, koje će se otvoriti dnevom 23 stu
denoga.
Redoviti porotnic.i: Bakija Marko posj. iz
Pakoštana, Baranović Duje posj. iz Ben-
kovca, Bogdanović Ivan posj. i trgov. pom.
sat. iz Silbe, Crvarić Ante posj. iz Božave,
Eskinja Marko obrtn. iz s. Pilipa, Fenzi
Frane posj. i trg. iz Šibenika, Gazinić Petar
posj. iz Raba, Grahovae Bene posj. iz Ro
goznice, Grubišić Mate pok. Ante trg. iz
Drniša, Janković Mihajl trg. iz Obrovca,
Kovačević Ivan trg. iz Šibenika, Makale
Niko posjc iz Zlarina, Marušić Joso drvo-
dielja iz Šibenika, Matavulj Soska Joso trg.
iz Šibenika, Mazzoleni Pave posj, iz Šibe-
nika, Medić Anclre trg. iz Šibenika, Mijić
Toma posj. iz Drniša, Miović Jovo posj. iz
Benkovca, Miović Aleksa posj, iz Drniša,
Mrdjen Mihajl posj. iz Drniša, Kani Vicko
obć. povjer. iz Zadra, Novaković Marko
Šimin posj. iz Drniša, Oluić Joso trg. iz
Obrovca, Prebanda Ante zlatar iz Šibenika,
Predolin lv. Krst. posj. iz Raba, Siklić Marko
posj. iz Siverića, Smirčić Pave posj. i pom.
sat. trg. iz Silbe, Stampalja Toma trg. iz
Zadra, pl. Strmić vit. Sime iz Zadra, Ugle-
šić Ante pos. iz Božave, Urukalo Marko trg.
iz Obrovca, Validžić Mate posj. iz Knina,
Vlahov Roman trg. iz Šibenika, Vujnović
Ljubomir prof. iz Zadra, Zilić Pave iz Po-
lače Renkovačke, Zorica Spiro iz Biograda.
Nadomjestili po-vtnici: Bjedov Jure trg.,
Bogdanović Jako obrtn., Copani Karlo trg.,
Massaria Ante drv., Muhar Ivan gostion,
Rennert Lovre puškar, Teja Dume postolar,
Urschitz Edo obć. tajnik, Urschitz Joso
mešetar — svi iz Zadra.
II viaggio in Austria dei re Umberto non
fa buon sangue ai radical!, e l'ha provato
una dimostrazione ai Monti Parioli, a Roma
dove Ricciotti Garibaldi tenne un violentis-
simo discorso e le grida che piú frenetiehe
risuonarono in quell' accolta di un migliaio
od un migliaio e mezzo di frementi patrioti
italiani furono di: Abbasso gli austriacanti!
Abbasso la Santa Alleanzal Evviva Trieste!
e 7rento \ E Trento e Trieste apparvero alia
dimostrazione su un cartello appiccicato ad
una corona, che venne strappata dalle guardie
di questura, le quali col delegato e coi ca-
rabinieri restarono poi impassabiii al di-
scorso del Garibaldi che gridava furiosa-
mente: „Voi, o giovani preparatevi a com-
batiere i nemici d'Italia, ovunque sieno trin
cerati, ai confini, al Vaticano, al Quirinale."
Javna %alivala.
1 giornali franeesi annunziano 1' arrivo in
Parigi di monsignor Roberto Menini, vescovo
coadiutore in Filippopoli, nella Rumelia o-
rientale. Ed il Fígaro del 18 corrente ag-
giugne aver egli ottenuto dal Nunzio ponti-
ficio la facolta di aprire una colletta per la
costruzione in Filippopoli d' un ospedale e
di un seminario, osservando che quella mis-
sione trovasi sotto il protettorato della Francia
Per la nobile impresa di erigere nella sede
della sua Missione un ospedale ed un Semi-
nario, monsignor Menini ebbe altresi gli in-
coraggiamenti e la raccomandazione del Santo
Padre, che, in data del 7 luglio del corrente
anno, gli rilasciava il seguente rescritto:
„Ex aedibus Vaticanis, die 7 iulii 1881.
Consilium tuum, venerabilis Frater, vehe-
menter commendamus, atque ut illud brevi
perficere valeas, optamus. Coelestium autem
munerum auspicem apostolicam benedictio •
nem tibi et ómnibus, qui tibi operam opemve
praestiterint, peramanter in Domino imper-
timus.
Nou possiamo far a meno di porger
i piü sentiti ringraziamenti al signor
Giovauni Minacli capitano del pielego
„Superbo" da Volosca, che da sioura
morte salvó il giorno 16 corrente pa-
recchi individui pericolanti in una barca
e che inútilmente s' affaticavano contro
il bora per venir a térra, menlre il
vento li allontanava sempre piú e spin-
geva verso le roccie di Premuda. Por-
giamo pure i uostri ringraziamenti al
signor Giuseppe Moscovita ricevitore
doganale che molto si presto onde si
salvasse un' altra barca anche essa con
parecchi individui i quali erano nelle
stesse condizioni dei sumentovati.
Queste barclie s' erano recate a bordo
il vapore e ritornando, essendo forte
vento e trovandosi molto lungi di térra,
inútilmente lottavano contro 1' onde.
Questo per certo non sarebbe accaduto,
anzi fácilmente e senza fatica alcuna
sarebbero approdati, se il vapore si
fosse legato alia bova. Preghiamo quindi
1' Inclita Direzione del Lloyd, voglia
ordinare all' agente di Selve che una
sua apposita barca vada a prender la
cima ai vapori alia bova quando v' é
vento; ch& facendo cosí non vi sará
perieolo alcuno, essendo il tragitto
dalla bova alia sponda breve ed anche
in riparo dal borea.
Selve, 23 ottobre 1881.
Alcuni Selvani.
Lisbona, 19 ott. Ii capit. Dabinovié, del
bark Nemirna, qui giunto da N. York rife-
risce: il 23 sett, ho parlarnentato col capit.
Mrgudić, del bark Arfacsad, della Società
di Sabioncello diretto a Trieste, aljjcui bordo
anda va tutto bene. Il giorno 16 ott. parla-
mentai con il capitano T. Tomić, del bark
Iskra, in lat. 38. 00 T. e long. 12. 30 P.
proveniente da Filadelfia per Trieste. A
suo bordo andava tutto in perfetto ordine.
Ltissinpiccolo, 26 ott. S' investi la scorsa
notte sulla punta Curilla, lo scooner Diana,
capitano Cavalieri, carico diverse merci, da
Trieste per Prevesa. — L' equipaggio è
salvo — 28 ott. (telegr.) Nella notte scorsa
venne scagliato ed ora trovasi nel nostro
porto. Il carico, asciutto, fu depositato nei
magazzini doganali.
Quanillos, 20 ott. Arrivö felicemente da
Montevideo in soli 35 giorni di viaggio il
bark Conte Oscar F., cap. Ragusin, e cari-
cherà grano per l' Europa.
Con riferimento ail' Avviso 4 ott. a. c.
(vedi nK. D.u n. 76), si rende noto che il
neo-eretto fanale di Sansego trovasi collocato
sopra una torretta esagona in legno alta
metri 11 rivestita con mattoni intonacati, e
situata alla sommità dei monte Garbe nel
centro dell'isola Sansego. L'apparato illumi-
nante è leriticolare di IV ordine con luce
scintillante bianca, visibile a 20 miglia. Ele-
vazione dei fuoeo sopra il livello dei mare
metri 104. Posizione latitudine 44.° 30* 56"
N. - Longitudine 14.0 18.' Est.
»eo^ooe
Odpisi „K. D."
Predplatili:
do konca 1882: častni g. Iv. Pilić;
do konca kolovoza 1882: m. p. O. G.
Jovanović;
do konca lipnja g. 1882: preč. D. I.
kan. Karminati;
do konca travnja g. 1882: čast. g. P.
Vuletić;
do konca sječnja 1882: m. p. D. T. Pa-
vlinović;
na računa g. 1882: preč. kan. D. S. Fi-
lipović f. 3.50, m. p. D. J. Žarković f. 1,
D. Joz. Matković f. 3;
do konca g. 1881: m. p. D. M. Tomasović,
si. Nar. Čitaonica u Senju, preč. D. A. So-
kolić, si. Hrv. Čitaonica u Makarskoj, m.
p. D, I. Miličić, D. Fr. Četinić, O. M. Čačić,
č. g. K. Bujaš, m. p. D. J. Vukićević, č.
g. VI. Jastremsky, m. p. D. J. Grimani, D.
M. Margetić, veleč. Samostan OO. Domini-
kanaca u Spljetu. „Sbor duh ml." Sjem. u
Senju, m. p. D. J. Alfirević;
^ do konca lipnja 1881: D. E. Vusio, D. S.
Saptmar;
na račun g. 1881: č. g. A. Mikota f. 5.67;
do konca listopada g. 1881: č. u. M.
Marluć; ^ 6
do konca g. 1880: m. p. D. Š. Nigoević:
Popunjenje mostarske biskupske stolice. Nj.
Veličanstvo naš kralj imenovao je previšnjim
riešenjem od 12 t. mj. apostolskoga vikara
presvietloga 0. P. Buconjića mostarskim
biskupom.
iSpomenik Dantonu. Nedavno podigoše u
Parizu spomenik Desmolins-u, jednome od
Štampa cattolica e liberale in Germania.
Il Liborius Bote, giornale di Paderbona, dà,
una statistica della štampa periodica in Ger-
mania, dividendola in cattolica e non catto-
lica. Appartengono alla prima 169 giornali
quotidiani e riviste periodiche, ed alla se-
conda 1260 pubblicazioni fra giornaliere e
settimanali o mensili. I cattolici dispongono
di 55 fogli, che vengono in luce dalle 3 aile
sette volte alla settimana, mentre gli avver-
sari ne hanno 538. I fogli settimanali catto-
lici sono 87, i non cattolici 673. Dove i cat-
tolici hanno il sopravvento è nelle riviste
mensili o bimensili, avendone 27, laddove
sono soltanto 4 le riviste non cattoliehe.
V immoralitá in America. In America si
é costituita una Societá per la repressione
del mal costume, e nell' anno seorso ha di-
strutto 25,664 libri contenenti incisioni turpi,
fatto incarcerare 147 persone, che le pone-
vano in vendita; fatto pagare 55,569 dollari
di multa, e confiscato 1,516,088 canzoni.
11 numero delle case a Parigi. Dal censi-
mento generale risulta che in quella città
vi sono 82.352 case.
Vojvoda Cikoš bio je imenovan ovih dana
podmaršalom.
Movimcnlo della marina aust.-ung.
Buenos Ayres: arr. 19 sett. Solerte.
Cardiff: a. 20 ott. Sloboda; Orion. Cette:
a. 24 ott. Tri Brata. Costantinopoli: a.
10 ott. Mare; 13 Caterina C.; Siloe ; Giusto
dell' Argento; 16 Unitä Parentä; Francesco
Luca; 17Leptir; Niko ; Aquila; 18 Kolo6ep;
Giovanni D.; Obilic; Petka; Prelucano ;
Kalk; Josef; 19 America; Venere; Ida P.;
20 Amalia D.; Laineck; Figlia Penelope;
Noe; Paolina S. Filadelfia: arr. 8 ottobre
Abraham; 9 Lea. Fleetwood: p. 19 ott.
Sem, Jakulic, Cardiff. Lidbona: a. 20 ott.
Minerva V.; Srecna P. Malta: a. 19 ott.
Drina. Marsigiia: arr. 20'ott. Vajale; 23
Nathan; Mila F.; — p. 19 ott. Lada, Mc-
danic, Smirne; 22 Pola, Begna, Berutti;
Aquilone, Snedic, Costantinopoli; Sagittario,
Kiselic, Costantinopoli. Napoli: a, 14 ott.
Crono. Newport: p. 18 ott. Padre Stefano,
Kreliö, Venezia. Nizza: arr. 10 ott. Nilo.
N, York: a. 7 ott. Tri sina; 10 Eolus I.;
— part. 8 ott. Proto, Katarinic, Alicante;
Trappano, Mrcic, Costantinopoli ; 11 Colum-
bus, Jurgevic, Pireo. Orano: part. 5 ott.
Peppina B., Bogdanic, Cardiff. Pireo: arr.
21 ott. Regolo. Port Mahon: p. 26 ott.
Aurora M., Batistic, Costantinopoli. Salo-
nicco: p. 3 ott. Toni C., Cattarinid, Fal-
mouth; 8 Zia Caterina, Basan, Malta; 30
Graovac, Mihajloviö, Cette. Santos: a. 18
sett. Dione. Shields: arr. 19 ott. Triade
C. g. J. K. — Arbanasi — Kail Vi i p'rij. V.,
kaili i mi. Dosta licpo i zanimivo. Nemožemo od-
mah al nadamo se kroz malo dana.
C. g. J. M. — Komiža — Spisi nam Vaši pre-
dragi ; nit nezgrapni nit suhoparni. Napried! —
Knjigu velefi. D.ra Fr. primit ćete ovom istom po-
štom. Srdačan odpozdrav!
C. g. X. — Drniš — Pametna vam je: svako-
mu svoje pa Bog! — Knjiga bi odposlatn, kako
Vam i dopisnicom pisasmo, taman kad i prefc. g.
bisk. V. Niko. Nenadjete li ju nikako, javite i bi-
će Vam odpremljena druga.
Č. g. 0. J. Domić — Spljet — Četiri slike
sv. Cirila i Metoda odposlate po današnjoj pošti.
Srdačan pozdrav!
Oglasi.
incisore in Zara
eseguisce qualsiasi lavoro in timbri
e su g gel li, tanto per Uffici che per
privati, come pure incisioni in bosso,
sopra argentería, avorio ecc.
a prezzi mitissimi.
D. Ivo ProdâB. vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
o tal altro giorno. La leggerezza (chiamiamo
la cosí) del Dalmata di carta di servirsi
anche di queste notizie ad uso e consumo
\ de? suoi cento e due associati, la sara una
^buona speculazione? Ad ogni caso il Dalrn.
avrk il conforto di aver avuto una vita piü
lunga di quella di Matusalem, perché dopo
il dodici p. v. potó diré: vissi fino alia
fine del mondo!
II nostro corrispondente da Lussino fu
scoperto: é il sig.r Haracic proí. al Frepa-
randio di Borgo-Erizzo. Questa notizia la
togliamo da una corrispondenza del Dalmata
da Lussino. — La corrispondenza conta
poco piú di 30 righe, eppure vi trovi con-
céntrate e la „Naná" e il „suo letamajo",
e le sue „putride evacuazioni", e i suoi bei
„birri" e il suo „Checco", e la „nuova in-
famia", e il „calunniatore", e la „buaggine",
e le „bricconate", e le „cannonate", e ,,in
sinuazioni poliziesche"; insomma un sacco
di civilta á la Dalmata. La magnifica tiratela
termina molto bene: si ehiude con un elo
quente Pfuil — Pell'argomenío pertrattato
nella nostra corrispondenza, il corrisp. del
Dalmata non trova nella sua verbositk neppur
una parola di controprova. Offese personali,
ecco tutto. Questi dunque si che sono corri-
spondenti modello; celeri nell' insulto come
le torpedini dalle 26 miglia all' ora.
privremenoga učitelja pučke učione u Mulu
Luku Poljaka pravim učiteljem pri istoj
učioni.
Nell'anno scolastico 1880 81 studiarono
nell'istituto teologico cattolico in Zara 49
studenti, dei quali 44 alunni e 5 esternisti,
nell'istituto teologico gr. orientale 13 alunni
e 8 esternisti, nello studio teologico dome
stico del convento di S. Francesco 3 alunni,
nello btuđio teologico domestico dei PP.
Domenicani in Spalato 4 alunni, nello studio
teologico domestico presso il convento dei
PP. Francescani in Ragusa 4 alunni e nello
studio teologico domestico dei PP. France-
scani del S. Redentore in Sinj 4 alunni.
A. D.
Svaka ptica svome jatu\ — Onaj Modric,
kog protjeraše sa kotorske gimnazije rad
uzor-ponasanja, odputovao put Trsta, da kod
„Cittadina" uz Antonaca nasliedi Matkoviće,
Vuličeviće itd.
U prošli petak bio je ovdje putujuč u
Beč predstojnik odsjeka u ministarstvu za
posle s inozemstvom bar. Kraus. Gosp. Kraus
vraćao se iz Bosne i Hercegovine, gdje je
bio za službenim poslom.
Natječaj: kod jedno razredne Škole u Dolu
Bogomolju na Hvaru.
Dr. Juraj Dobrila biskup tršćanski i ko-
parski, kako na žalost javljaju tršćanske
novine, obolio je pogibeljno dne 2 tekuć.
Bolest mu je vodena i u 'prsima. Liečnici
su izgubili skoro svako uhvanje.
Bečka, ćifutica „N. F, Presse'* povela se
za tršćanskim talijanskim novinama, pa i
ona nas stala psovati sbog dopisa sa Lošinja.
Po njoj je stranka hrvatsko-federalistička
stala nositi nemir i u onim mjestima gdje
Hrvate poznaju pod imenom „gente della
montagnau (ćifutske mudrosti!), al jim neće
uspjeti, kaže, jer izim gdjekojeg popa i
učenika, koji se prihvatili idee federalističke,
nijedan Lošinjanin se ne bavi politikom, a
ako se i bavi to se bavi u smislu slobo-
dnjačkom i ustavovjernom (baka!). Po njoj
je dopis potekao iz krugova dalmatinske
hrvatsko-klerikalne stranke, koja videć se
kod kuće uništena od autonomaško-srpske
koaliza nje traži da prinese borbu u Istru —
jer ju i hrvatska stranka u Banovini odbjegla,
te joj neostaje no stranka Starčevića, koja
joj je još sklona — Po ovomu neka sude
čitaoci, kakvih bedastoća znadu reći neke
svietske novine, a nami je milo da su naši
dopisnici na kvarnerskim otocima svojima
dopisima pritegli pažnju i na taj zapušteni
dio hrvatske nam domovine. Dako i tamošnjim
Hrvatima svane jednom zora boljeg dana.
Dali ima i kod nas nihilista ? — Nihil isti
da razašilju svoje proglase, služe se svako-
jakim doskočicama. Jednom na papiru za
smotke bilo nadpisá, koji bi se vidjeli kad
bi se otopio papir; drugom se nalazilo po
putima oraha, a u njim nihilističkih proglasa.
Sad pako kažu da se takovi proglasi nalaze
i u kutijama serdela od Nantes-a, te nado-
vežuju da su i kod nas činovnici pri cari-
narskim uredima dobili zapovied, da paze
na nihilistiSne kutije.
Quest'oggi (5 nov.) alie ore ore 3 pom.
entrarono in porto due torpediniere dell' i. r.
marina da guerra. Queste navi di ultimo
modello partirono da Ragusa alie ore 8 di
questa mattima facendo in media 26 miglia
all' ora. D.
Nj. V. carica Marija Ana u Pragu poklo-
nila je f. 200 za župnu crkvu u Erdevidu
u Hrvatskoj.
Kako javlja „Sloboda" dne 28 listopada
zaplovio je iz Pešte put Zemuna nov pre
krasan parabrod, Hrvat, vlastničtvo hr. trgo-
vaca iz Siska gg. Sipuša i Morovića. Pa-
robrod ima dvije makine, načinjen je za
vučenje tereta, jakost mu je za 36,000 centi
tovara. Upravlja s njim hrvat Bobinac.
Za mjesec kolovoz dojduće godine pri-
pravlja se u Trstu izložba za austrijanski
obrt i poljodjelstvo. Tiem će se ujedno pro-
slavit petstogodišnjica od kad je Trst pod
prejasnom austrijanskom vladajućom kućom.
U Beču će se počet gradit nova veličan-
stvena polača za kralja. Stojati će kakvih
100 milijuna fiorina!
Ci scrivono dagli Scogli di Zara, 26 ottobre:
Anni fa nei Kotari l'ordine pubblico e
la moralità erano scomparsi, e non solo non
v' esisteva sicurezza campestre ma neanco
personale, poichè furti, incendii, tagli di viti,
bestemmie ereticali di nuovo conio, omicidî
uccisioni ed altri delitti si commettevano
ogni giorno. Ora pero dopo chè tali delitti
cessarono nei Kotari mercè i zelanti e pro-
ficui servizî resi della Colorína mobile, s; in-
trodussero fatalmente pian piano negli scogli
di Zara. Laonde è da sperare, che i depu-
tati, almeno nazionali, nella prossima ses-
sione dietale si ricorderanno degli scogli di
Zara, o penseranno al miglioramento d'Ile
nostre sorti, istituendovi la colonna mobde,
giacchè la gendarmería non vi corrisponde.
Una volta i Capitani Circolari (d' alloma)
ogni anno si portavano a visitare il proprio
distretto, e per questo motivo il Capitano
Circolare de Zanchi, lascib grata ed imperi-
tura memoria fra 1' onesta popolazione della
Campagna. E non si potrebbe, domandiamo,
anche addesso con certe visite togliere certi
disordini ed evitare tanti delitti?
Pero il Capitanato distrettuale di Zara
con Decreto sugli Incettatori, e con quello
vendita di vino cercó, di sanare due grande,
estese ed ormai cancrenose, piaghe del di-
stretto. Ma non s' arresti perché il male
mina le basi alie stesse autorità!
Prigodom dolazka u Djakovo na 20 li
stopada, tiskana je na čast D.ra K. Vojno-
vića pozdravna prigodna pjesma. Ovo je
bio samo jedan dio znakova štovanja koje
su priredili bili Djakovljani ovom vrlom
boriocu za prava i dostojanstvo hrvatskoga
naroda.
Nella seduta 3 novembre, il Consiglio
scolastico provinciale pertrattö anche i se-
guenti argomenti : consulta sull'interpretazione
del § 15 della legge sulla sorveglianza seo-
lastica: proposta di alienazione di beni ap-
partenenti al fondo studi ; proposte per
apertura di scuole a Kameno e Trstenik;
proposta di riunione dei circondarj scolastici
di Topla e di Castelnuovo ; sospensione
della scuola ausiliaria di Blatta; locali
scolastici per Spalato (scuola masehile in
Borgo grande), Zagora-Višnjevo, Risano
(scuola femuiinile), Milnà (scuola masehile),
Tugari, Pago (scuola femminile), Cannosa,
e Gravosa; mobili scolastici per la scuola
femminile di Scardona e per le scuole di
Betir.a e Capocesto ; rapporto ispezionale del-
l'i. r. ispettore scolastico provinciale Bakotić.
MoviMlo ddla marina ausi.-utig.
Bordeaux: arr. 27 ott. Peljesac; — p.
30 ott. Adrastea, Totnasic, Cardiff. Cape
Town: p. 1 ott. Isaac, Matkovi<5. Cardiff:
a. 29 ott. Peppina B. Costantinopoli : a.
25 ott. Henoch; 27 Mosorska Vila; — p. 21
ott. Ida P., Persid, Nikolajev; Irene, To-
masic, Odessa; 24 Lamek, Novak, Nikola-
jev ; 25 Dalmazia, Bolta, Odessa; 26 Cate-
rina D., DruskovitS, Sebastopoli; 27 Nimrod,
Jerolimic, Castellamare. Filadelfia: a. 17
ott. Germana Antonio. Falmouth: arr. 29
ott. Slavjanska B. Genova: a. 31 ott. Betel.:
Gibilterra: arr. 24 ott. Oso)nak. Malta
part. 27 ott. Tre Cugini, Erschen, Orano.
Marsiglia: arr. 28 ott. Giacomina; Sili-
cone ; — part. 29 ott. Carolina G., Korid,
Arzew ; Velimir, Kalugjerovid, Smirne.
Newport Mon: p. 26 ott. Adamo, Bar-
baric, Corfu. N. York: arr. 13 ott. Jona;
Bakran;14 Benefattore; Edvige; Filadelfia;
15 Georgia; 18 Honor. PatraBSO: a. 22
ott. Slavomir. Porto Principe: a. 28 sett.
Ribes. Quebeo: a. 10 ott. Ifigenia. Queen -
stown: part. 29 ott. Mathusalem, Andreis,
Cardiff. Sharpness: arr. 20 ott. Vinka.
Sira: p. 20 ott. Zvonimir, Matkovid, Co-
stantinopoli. Sunderland : a. 26 ott. Triade
Taraboechia. Troon: part. 27 ott Triton,
Skopinid, Trinidad. Vigo : a. 20 ott. Initium.
Javna Zahvala.
Ci scrivono da N. York, 15 ottobre: Ë
la prima volta che metto piede in questa
grandiosa città. Ho veduto anche la città
più popolata del mondo, Londra. A- con-
fronto peró N. York a mio parere benchè
di popolazione inferiore, in progresso non la
cede alla metropoli inglese. E indescrivibile
il movimento letterario e commerciale di
Ïuesta città. Ci si pubblicano 116 giornali. >al gennaio al settembre arrivavano dal-
1' Europa 346.890 emigranti, 92.000 di più
dell'anno scorso. — Il giorno 4 corr. vi fu
caldo sensibile, alla notte fece un forte vento
da N. O. ed in pochi istanti la temperatura
è scesa al gelo : talchè in 24 ore si ebbero
34 gradi di differenza di temperatura. Tutto
qui ha un carattere spiccato e cielo e terra :
e temperatura e uomini.
Preuzv. c. k. Namjestništvo dalmatinsko
udielilo je po 100 fiorina: crkvi u Dicmu
Donjem za nabavu crkovnih odora; sustoi-
noj Crkvi u Makarskoj za nabavu koralnih
antifonara i graduala; župničkoj crkvi u
Krstaticam, za nabavu crkovnih odora.
Bi dozvoljena svota od f. 4983 za novu crkvu
u Srednjem Selu na Šolti, i f. 5447 za novu
župničku kuću u Imotskim Poljicima.
Red na dalmatinskim poštaml Upozoru-
jemo revnost si. Ravnateljstva na nerede u
poštamv Na pr.: br. 78 K. D. koji je imao stić na Šoltu na 20 došo je na 28 (su 11 pečata
na sebi). Što se pak gubi, o tom i negovorimo.
Pokrajinsko učionsko Vieće imenovalo je
Anta Duišina, učitelja kod pučke učione u
Tiesnom, stalnim učiteljem kod pučke muške
učione u Dubrovniku i Pavla Bezića učitelja
kod pučke učione na Cavtatu, stalnim uči-
teljem u Dubrovniku, a podučitelja pri pučkoj
učioni u Dubrovniku Antuna Barića stalnim
podučiteljem kod iste učione; privremenoga
učitelja pučke učione u Hvaru Matu No-
vaka pravim učiteljem pri istoj učioni,
C. g. Vrhgorski načelnik Pervan i g. pri-
sjednik Denovskij, u ime onog slavnog Obć.
upraviteljstva izjavlju odnosno na viest u
br. 75 nK. D.u, da se u slavnoj vrhgorskoj obćini nije nikad rabio drugi jezik osim
hrvatskoga, niti je ikada takav predmet pri-
nešen bio pred vieće. pošto takav predlog
bio bi veće za rugo nego na čast. Predobro.
Dar da bere ai gonzi — L' Avvenxv« nebu-
loso per parere doctus spiffera nel suo ultimo
numero i no ti; i di 4-5 giornali d'Italia, ,,ed
altri jogli italiani che abbiamo sott'occhio11,
per dire che tutta 1'Italia è lieta che
la visita equivale ad una rinunzia di antiche
differenze." Fra i giornali „che ho sott1 occhio"
annovera anche la „Perseveranza". Or bene!
precisamente la „Perseveranza" ha scritto
due articoli contro il viaggio d'Umberto
— piccolezze! 1'„Avvenire" dà da bere ai
suoi lettori.... e tanto basta.
Akademićki senat i projesurski zbor juri-
dičkoga fakulteta podnieli su Nj. preuzv.
banu predstavku za rehabilitiranje prof. d.ra
Vojnovića. P
Pri težkoj nesreći koja nas snadje
smrću premilog nam otca i svekra
Andrije laikšića-Nižctića,
od ne male utjehe bijahu nam svako-
vrstni izkazi ljubavi prama pokojniku.
Nemogavši svima lično zahvaliti, budi
nam dozvoljeno javno izjaviti našu
liarnost i zahvalnost svemu puku Sti-
vanjskomu bez razlike staleža i dobi,
slavnoj obćini, blagorodnomu prvomu
prisjedniku Jerku plemiću od Kapo-
grošži, koji ganjivim slovom u ime
obćinara položi lovor vienac na lies
pokojnika, dozovne glasbu i svaku
priredi za sjajni sprovod; častnomu
učitelju Kiriginu, koji nadgrobnom be-
sjednom spomene dugo đielovanje na-
šeg miljenka za svoj narod; — pošto-
vanom mjestnom crkovinarstvu, koje
nakiti crkvu uresim i duplirim; —
slavnoj carinarnici i zdravstvenom
uredu; — štovanom mjestnom škol-
skom vieću, učiteljima i učenicima,
koji dodjoše na sprovod duplirima;
— častnomu načelniku Supetarskomu,
velečastnom župniku, glavaru, crkovi-
narstvu, i puku Humca, koji uz svoje
duplire prisustvovaše sprovodu 5 —
velečastnom svećenstvu i raznim pred-
stavnikom otoka Brača, presvietlom
biskupu D.ru Iiiću i prepoštu vitezu
Siminiatiu, slavnom vinarskom družtvu,
čitaonici i "Napredku,, u Splitu, Čita-
onici Zadarskoj, Šibenskoj, družtvu
£<Cursalon„ u Hvaru, i "Milnarskom
narodnom Posielu", ko Što i drugim
zadrugara po Dalmaciji koje bijahu
zastupane na sprovodu; slavnoj glasbi
Supetarskoj, vriednom učitelju Bozzetti
i sborovim koji opjevaše uglasbenu
mrtačku misu, i napokon svoj ljubeznoj
našoj rodbini, Častnim prijateljem i
znancem, koji učestvovaše našoj ne-
sreći, a nije nam moguće svih napose
ovdje napomenuti. Svima od srdea
hvala i liarnost naša do vieka!
Sutivan, 28 listopada 1881.
Sinovi, kćeri i snaha.
Lissa, 2 novembre. Approd6 qui col ti-
mone rotlo il bark Grad Senj, carico legnami,
da Trieste per Bona.
Montevideo, 28 ottobre. Il brig Frourk,
trovasi investito in cattiva posizione presso
Uruguay. Si sta scaricando il carico negli
allibi. (Non essendovi nessun naviglio austr.-
ung. di eguale nome, cosi si suppone possa
essere il Franky, capitano VelÔié, il quale
viaggiava per Fray Bentos proveniente da
Cardiff).
N. York, 20 ottobre. 11 capit. Mareglia
del bark Honor arrivato qui da Genova
carico marmi, stracci ecc., riferisce che al
27 agosto p.p., aveva scoperto il fuoeo fra
gli stracci, non riportfr che lievi danni,
avendolo spento quasi subito.
OđpiBi , K D.
C. g. S, V. — Zndflr — Nijeste ni najmn.ije
pomanjkali rieči. A i iinpram gosp. K. u redu, i
uprav bratski. Nelt je gloge gdje je biti može.
Življeli!
Č. g. X — Perast — List Vam se Šalje od
br. 74. Glede ciene podpuno po Vušoj želji i cie-
njenoj prijateljevoj preporuci. Srdafcan potdrov!
C. g. D. J. P. — Bogomolje — Mi vnm nije-
jesmo bili poslali, biti će nehotice gosp. odpravljafc
za odašiljanje naročito zamoljen, u poslu zamienio
jedno s drugim. Razvidjeti ćemo. Vama svakako
1 od naše strane na usrdnosti srdačna hvala i pri-
jateljski odpozdrav! Življelil
Ć. g. X. — Zirona — Cienimo da Vam s naše
ne manjka baš srdačne i prijateljske susretljivosti.
S vaše strane obećanja te sama obećanja, vjerujte
premalo je: čekali smo, al bi vrieme već bilo da
namirite. Ne kasnite, jer ako nam nešto Petar
nešto Pavo dovede oganj do nokata? Žalit ćemo
posljedice, ali
C. g. J. K. — Arbanasi — Dobro I
„Poznat Neznanović s družinom" — Omiš
— Brzojavka nam je toko dostavljena da ju nikako
shvatit nemožemo.
C. g. „Neznanović iz Omiške obćine" Pretiče
nam materijala te nam je s dopisom do dojdućeg
broja. Zaprjeke ovdje nikakve. List obrnusmo po
naredbi. Srdačan odpozdrav !
C. g. O. P. K. B. — pokrajina — Primit ćete
odgovor u posebnu pismu.
Ć. g. O. A. V. — Isto tako.
C. g. X. — Trogir. Primismo Vaše cienjeno
pismo. Dopustite da Vam u kratko odgovorimo.
„Due p6si e due misure" toga kod nas Bogu hvala
ne»a; Vi ste sami kroz ove 3-4 godine imali
prigode da to najsjajnije uvidite, i to većekrat, a
list i za ostale svakdanji svjedok. Što se liče
viesti, i mi smo sialni, da ima u tom sla. kaptolu
ljudi koji glagolicu nebi progonili a drago nam je
što nas uvjeravate, da preč. kaptol vas glagolici
prijazniji nego nam jo to bilo priobćeno. Želimo
da se to odnikle ne pobije nit poreče. Zahvalju-
jemo pak najsrdačnije Vašoj Prečastnosti za obe
viesti o onom drugom dopisu; jer smo baš bili
rada izit na čistac u onom poslu.
Đ. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik
Sotto il rispetto diplomático, Roma non
puô stare quello che è presentemente. Le
due diplomazie trovansi in lotta fra loro. I
negoziati diplomatici diventano difficilissimi
per la Santa Sede, spiati corne sono dal Go-
verno italiano, che considera quale propria
disfatta la buona riuscita della Santa Sede.
Sarebbe peggio nel caso d'una guerra. Se
ad esempio scoppiasse tra la Francia e l'I-
talia, l'ambasciatore di Francia presso il
Vaticano potrebbe restare in Roma ed usci-
re per le sue strade?
Politicamente, gli inconvenienti delle due
capitali sono gravissimi. Si è visto nella
notte sopra il 13 luglio, e durante il pel-
legrinaggio italiano a Roma. E la polizia
italiana che regola le onoranze de' cattolici
al Papa, e decide fin dove debbano giun-
gere! E poi Roma non è per tutto l'anno
la capitale del Regno d'Italia. I senatori ed
i deputati reputano una fortuna di poterne
uscire. 1 ministri durante 1' estáte, vanno in
giro per 1'Italia II Re stesso se ne va a
Monza. Non ha guari, un Consiglio di mi-
nistri si tenne in un albergo di Milano ! Ma
se per sei mesi la Corte, i ministri, il Parla-
mento possono stare senza Roma e vice-
versa, perché Roma non potrà starsene tutto
1' anno senza il Governo italiano ?
Económicamente Roma è la peggiore ca-
pitale che potesse scegliere 1'Italia. Vi au-
menta la popolazione per ragione degli
impiegati, ma vi aumenta pure la miseria.
Non si poterono aprire in Roma nuovi fondi
di richezze, ne crearvi un gran movimento
commerciale od industríale- La ricchezzadi
Roma proviene tutta dal Papa. Se il Papa
partisse, e con lui il Sacro Collegio ed i si-
gnori romani, Roma cadrebbe in una vera
miseria. Ed i Romani considerano con som-
mo spavento questa possibilità. Che cosa
hanno dato a Roma i nuovi arrivati? Ció
che si fece per la bonificazoine dell' Agro
romano si deve ai Trappisti delle Tre Fon-
tane. Un oratore radicale fu costretto testé
a confessare che „Roma, dal 1870 in poi,
non aveva fatto che progressi apparenti."
Moralmente la presente condizione del Papa
non puó durare. Che Cosa diventerà Roma
quando la nuova generazione crescerà educata
nell'eresia? Quando le iré antipapali, pre-
dícate ogni giorno, avranno gettate ne'cuori
le loro funeste radici ? Che cosa farà il Papa
in una Roma trasformata dai nemici della
Chiesa e divenuta un centro di ateísmo e
d'intolleranza rivoluzionaria? Quando il pri-
mo Pastore delle anime non avrà intorno a
a sé che anime indifferenti e frementi contro
il Papato? Quando il Vescovo di Roma non
governerà più un popolo credente, ma si
troverà in partibus infidelium ?
-^^j^D^y^D
DoplSl.
Drniš, 21 studenog.
Neznam kojim riečima početi danas ovo
njekoliko redaka, toliko me čuvstvo tolika
radost obuze sto naša varoš dočeka nenadno,
izvanredno sjajnu svečanost, koju svaki ka-
tolik, zlatnim slovima, duboko u srdcu svome
zabilježiti ima. Nije to svečanost u vici, u
razkošju i razsipu, nego je svečanost velike
pobožnosti, duboke skrušenosti, sinovske o-
danosti katoličke prama Majci Spasitelja na-
šega Isukrsta, blaženoj Djevici Mariji, Gospi
od zdravlja.
Još od nazad vremena poč^o je vrlo za-
služni i po svemu revni, mnogo poštovani
nadžupnik 0. Bone Labor, koji više liepih
i koristnih ustanova za svoga boravka u
ovoj župi uveo, smišljati, kako bi Majci
Božjoj na 21 studenog sa svojim župljanima
što Teću što sjajniju slavu u svom sinov-
skom srdcu, a na duševnu korist svima, pri-
redio. Osnova bi gotova, sve pripravljeno,
u čem ne mala zasluga idje i poštovanog mu
druga O. Vjekoslava Maruna, koji je svje-
tom i tvorom pomagao.
Puku bi naviešteno, da će se obdržavati
devetnica gospina; da će biti na dan Gospe
izpovied, obhod sa slikom Djevice Marije
po gradu, zatim svečana Misa. U ovu sv.
svrhu svi obližnji Župnici pohrliše.
Osam dana prije, i u predvečer toga liepog
i nezaboravnog dana, razliegalo se milozvučno
slavljenje zvona uz kreseće vatromete, koji
su na daleko veličanstven prizor u Petrovu
polju prikazivali.
Preko svake nade skupilo se naroda to-
liko, da sedam misnika od rana jutra ne-
mogahu zadovoljivati želji pokornika. Misa
za Misom. Obhod oh koli sjajan! koli milo
bijaše vidjeti nepregledni narod u obhodu
prateć Majku Božju, koju nošahu nakićene
djevojke — a pratilo šest misnika sa u srdce
dirajućim pjevanjem sv. litanija i pjesmom
„0 Marijo Majko".
Preko svečane mise m. p. Nadžupnik na-
stojao je vatrenim riečima uzbuditi jur go-
ruću ljubav prama Majci Božjoj, tako, da
se je svakom bez razlike dobe i stališa na
licu vidjet mogo izražaj da nikad popustit
neće u odličnom štovanju Majke Božje, u
zazivanju pomoćnice kršćanske.
D&, to se vidi i time što se ostvari ple-
menita zamisao, okviri ti sasvim u srebro
oveliku sliku Majke Božje dobrovoljinim pri-
nescima. Kao svagda tako i u ovoj veliko-
dušnosti odlikova se Drniš, ova katolička
varoš, a osobito otmjene^gospodje neuzkra-
tiše svoje darežljivosti. Čast im i slava.
Nagrada vječna bit će u okrilju gospodje
svih gospodja.
Milinje i utjeha napuni svakoga sa stal-
nim uvjerenjem, da će se ova svečanost od
sada unapried svake godine ovršavati. A
Majka milosrdja pogledat će svojim okom,
na svoju djecu i neće ih zapustiti u potre-
bam njihovim. Xr.
RAZLIČITE VIESTI.
Već smo javiti da je ovdje a prošli petak
bio na prolazku iz Beča presviesti g. P. Bu-
coojić sa svojim tajnikom Vjekusl. Rado
šem. Presvietli biskup bio je u Bćču da
položi prisegu u roke Nj. Veličanstva. Doz-
Dajemo sada da pečat nove mostarske i
duvanjske biskupije dao je presvietli g. bis-
kup Paskal napraviti kod jednoga bečkoga
rezbara. Na lieva u sredini pečata je liep
simbol na ime Franjevac izvor-vodom napa-
ja ovcu, na desnu znak Franjevaca : na križu
dvie — Isasova i sv. Franje — prekrižene
ruke. Povrh simbola je znak biskupski:
klobuk s resam desno i lievo visećim. U
naokolo je nadpis: Biskup mostarsko-duvanj-
ski.
La Bcorsa domenica sono iocominciate le
prediche dell'avvento in questa Balilica Me-
tropolitana. Vengono date dal valente Predi-
catore P. Coama Neri di Ćori delle Romagne.
Ove sedmice izaći će u Šibeniku-Zadru
prvi broj poljodjelsko-ekonomičkog lista pod
naslovom „Gospodarski Poučnik". Za sada
će izlazit dva puta na mjesec, — to se razumi
izkljueivo hrvatskim jezikom — a zapadat
će za svu carevinu 3 fiorina na godinu.
„Gospodarski Poučnik", izključivo će se bavit
o gospodarskim pitaojima, osobitim obzirom
na Dalmaciju. Donašat će i slika o gospo-
darskom orudju. Tiskat će se u Zadru kod
tiskarne „Narodnoga Lista", a urediivat će
ga gospoda Petar Biankini izpitani učitelj
za narodno gospodarstvo na visokoj učioni
poljodjelstva n Beču, učitelj poljodjelstva u
Šibeniku, i Nikola pop Šimić tajnik „Matice
Dalmatinske" u Zadru. Predbrojbe, dopisi i
članci šalju se glavnom uredniku-izdavatelja
u Šibeniku, gdje se nalazi i upraviteljstvo
lista. — Od srdca želimo, da „Gospodarski
Poučnik" postigne plemenitu svrhu koju si
stavlja, da pobudi, naime, našu zemlju oa
novi gospospodarski život, po naprednim
načelim gospodarske znanosti! N. L.
Osiečkoj Drau javljaju, da se za profeso-
ra Vojnovića zauzela sama Nj. Svetost papa
preko apoštolskoga nuncija Vanutelli-a u
Beču.
Izišao je jučer (29) „Narodni Koledar" za
godinu 1882. Izdala ga o svom trošku Matica
Dalmatinska; uredio ga N. Šimić. Brzotiskom
„Narodnoga Lista" u Zadru. Ima preko 200
strani, a sadržaj mu je u poučnom dielu : 0
siru (P. BiankiuiJ; Stanislava Šubica, po-
vjestna crta (0. P. K.. Bačić) Stana, novela
(N. Šimić) ; zadnji Šubićž., povjestna crta
(G. Urlić Ivanović); sv. Ćiril i Metod. Ne-
koliko pjesama izpjevanih u slavu sv. Cirila
i Metoda. Jedna narodna pjesma. Narodne
poslovice. Ciena mu je 50 novčića, a dobiva
se kod npraviteljstva „Matice Dalmatinske"
u Zadrn, kod običnih povjerenika u pokrajini,
i kod sliedećib knjižara: u Splitu — Vida
Morpurga, u Dubrovniku — Dragutina Pret-
nera, u Zagrebu — Lav. Hartmana i Al-
breehta. N. L.
Avvenire, ostavljen od sreće na oseki,
uhva se od novoustrojene „sjedinjene ljevice"
Carevinskoga Vieća svomu spasu i nada se
da će ovo zasjedanje bit zadnje u kojem
od njega toli mrženi „reazionarii", „feudali",
„clericali", „frazione nera", „combricccla"
imaju nadmašujuću rieč. Prazne nade!
Imenovanje. Na V. Car i naš Kralj ime-
novao je dosadašnjega kanonika u Trogiru
Mata Pavlovića kanonikom kaptola u Ma-
kar skoj.
Na 29 pr. mj. preminuo je prvak stavenske
stranke Dr. Bleiveis.
Dal Journal d' Alsace togliamo la segaente
statistica della flotta dell'Impero germánico:
Essa si compone di 7 fregate corazzate,
5 corvette corazzate, 22 corvette coperte
(di cui quattro in eostruzione,) 4 scialuppe
cannoniere (moJello Albatros), 5 scialuppe
caunouiere di prima classe, un Jbastimeuto
coiazzato, 13 scialuppe cannoniere corazzate
(di cui in armamento e 2 in eostruzione)
8 battelli torpedinieri, 3 scialuppe cannoniere
di secouda classe, 8 avvisi, 2 trasporti, 11
bastimenti pel servizio dei porti e 8 battelli
piloti e battelli-fanali.
Svečana godišnja sjednica jugoslavenske
akademije obdržavana je na 26 pr. mj. u
krasnoj novoj dvorani, u akademičkoj palači
na Zrinjskom trgu. U sjednicu došli su u
svečanom odielu presv. gosp. predsjednik
dr. Franjo Rački sa gg. tajnicima dri. Sulekom
i Matkovićem i boravećim u Zagrebu pravima i
dopisujućim članovima akademije. Dvorana
akademička bila je puna učenoga i otmenoga
obćinstva. Sjednicu otvorio je predsjednik
g. dr. Rački, pročitav obširnije slovo, u ko-
jem iztaknu smier akademije u njezinoj
radnji. Zatim je tajnik dr. Matković čitao
izvješće o ovgodišnjem radu akademije, a
onda pravi član Janko Jurković razpravu :
„Naturalizara u kazalištu".
Karlovački crkveni kongres otvorio se je
na 27 pr. mj. Oficiozni listovi hrvatske
vlade „Agr. Ztg." i „Drau" podupiru izbor
Teofana Zivkovića, dočim kabinetska „Pol.
Correspondenz" iztiče Angjelića kao najsho
dnijega kandidata i kaže da su u bludnji
koji misle da bi kruna potvrdila izbor Stoj-
kovića ili Živkovića,
Occhi ed occhiali. Chi é obbligato a por-
tare occhiali e usare canocchiali e vuol sa-
pere esattamente quale numero deve sce-
gliere, sia miope o presbite, ecco il mezzo
che deve usare:
Prima convien conoscere la distanza alia
quale si puó leggere distintamente un libro
o un giornale štampati con caratteri ordi-
narii.
Questa distanza nonosciuta, la si moltiplica
per il numero esprimente la distanza nór-
male della vista (30 centimetri olí pollici)
e si divide il prodotto per la differenza che
corre fra i due numeri che hanno servito a
formarlo. II resultato é il numero che si
deve prendere. Sia un presbite di cui la
vista distinta e di 30 pollici (81 centimetri)
e un miope la cui vista e di 5 pollici (13
centimetri e mezzo): si avrk per il presbite
30 M 11 — n
(30 - 11)
e per il miope
5 X 11 — 9
(11 — 6)
Si noterk che i centimetri debbono essere
sempre trasformati in pollici, la distanza ló-
cale degli apparecchi d' ottica essendo usual-
mente espressa in pollici ed in frazione di
pollici.
OOO^OOO
Nuovo prezzo del! Annua
Apostólicas.
L' editore cav. L. Romano, mentre c¡ fa
tenere il volume IV dell' Annus Apostolicus,
del P. Laselve, testé pubblicato, ci prega d' av-
visare i nostri lettori che, per ingenti spese
impreviste dovute íncontrare nella pubblica-
zione di questa importautissima opera, trovasi
obbligato colla fine del corrente mese, época
in cui vedrá la luce il volume V, di portare
il prezzo d'associazione a lire 24 anticípate,
e, terminata la štampa, 1' opera costerá lire 3
cadun volume, cioé, lire 27. — In veritá il
prezzo di sole lire 20 per un' opera in 9 vo-
lumi in-8, interamente rifusa e corretta e del-
i'utilitá dell'il?inMs Apostolicus, venne giá da
noi etessi riconosciato mitissimo, e coloro
perció che volessero ancora fruiré del pri-
mitivo prezzo mandino tosto un vaglia di
lire 20 alia Librería del cav. L. Romano
in Torino, ebe súbito rieeveranno franco i
quattro primi volumi giá pubblicati e in se-
guito gli altri cinque volumi man mano che
vedranno la luce, cioé uno al mese. Per Te-
stero aggiungere lire 4 per le maggiori spe-
se d'affraucazione. — I nove volumi dique-
st1 opera contengono: il Io Predicbe per I'Av-
vento; il 2o e 3o un completo quaresimale;
il 4o e 5o Sermoni per le domeniche e prin-
cipali feste dell'anno, ed infine dal 6o al 9o
Panegirici per le feste di Nostro Signor
Gesú Cristo, della Madonna, dei Santi, no-
vene pel SS. Sacramento, dei fedeli defunti,
eee., ecc., insomma un vero e completo
Anno Aposiolico. U. C.
Messale Romanum per sole lire
quattro.
A facilitare li studi testé ripresi nei nostri
Seminari della S. Liturgia, ed a comodo di
coloro che volessero accompagnare ií Sacer
dote nell'assistere alia Santa Messa, 1' editore
Cav. L. Romano di Torino, ha pubblicato
una bellissima e completa edizione in-8° del
Messale elegantemente stampato in rosso e
ñero, colla debita approvaziono, e per farlo
conoscere, ne mette alquante copie a dispo-
sizioue dei nostri lettori, al prezzo ridotto
di sole L. 4 caduna copia, L. 45 la doz-
zina in brochure, L. 5 50 la copia, L. 60
la dozzina legato all'inglese con fogli rossi,
avverte peró che al Io dicembre il prezzo
sarà invariabilmente portato a L. 6 per le
copie in brochure, e L. 8 per le copie legate.
— Per 1'Estero aggiungere cent. 50 cadana
copia, perla maggior spesa d'affrancazione.
Ricordiamo intanto ai nostri lettori, che lo
stesso editore, ha pure pubblicato due altre
stupende edizioni di Messale ed uo magnifico
comodÍ8SÍmo Breviario tascabile a fascicoli,
e presso il medesimo trovasi un completo
a8sortimento di Graduali, Antifonari, Cartel-
le per la Benedizione, ecc., ecc.
Dirigere Iettere e vaglia alia Librería del
Cav. L. Romano in Torino. U. C.
Novimenlo della marina ausL-ung.
Algeri: a. 19 nov. Ardito. Alioante:
a. 20 nov. Proto. Asoensoione: a. 6 nov.
Jenny. Baitimora : a. 9 nov. Giaseppina.
Barcellona: a. 23 n. Catina. Calanaata:
a. 9 n. Marietta B. Castellamare: p. 21
nov. Nimrod, Jerolimić, Smirne. Catania:
a. 16 n. Sors; 18 Mattea. Cette: a. 24 n.
Cristoforo Romano; 23 Betti; Ida S.; — p.
24 n. Artiere, Campacci, Fiume. Costanti-
nopoli: p. 14 n. Noe, Buntjelić, Marsiglia;
Kobilić, Medini, Ragusa; Elena D., Dabćević,
Melji ne; 15 Ida P., Pršić, Malta; IG Prelu-
cano, Vladišković, Spalato; 18 Virgo, Gla-
dulić, Lnssinpiccolo; Koločep, Kordić, Ra-
gusa. Falmouth: arr. 23 n. Grad Zagrob.
Flessinga: a. 24 nov. Toni C. Genova:
a. 26 n. Marietta C. Lamlash: p. 17 r.ov.
Sela, Alešić, Venezia. Malta: arr. 16 nov.
Mala Marica; Istria; 17 Ararat; 18Armonia;
part. 17 nov. Tartaro, Brnetić, Marsiglia.
Marsiglia: a. 20 a. Catina R.; 25 Olga
B.; Ufanje; Grobnik; Vincenza M.; — p.
19 n. Mila F., Sićić, Siria; 20 Iri, Margetić,
Fiume. Nizza: a. 18 n. Sušak; — p. 19 n.
Due Fratelli, Skurić, Costantinopoli. N. Or-
leans: a. 10 nov. Roma; 3 nov. Formosa.
N. York: a. 8 n. Vincenza; 11 Prvi Du-
brovački; p. 5 n. Kraljevica, Polić, Trieste.
Odessa: a. 15 n. Sagittario. Queestown:
p. 23 n. Tilde, Tominić, Dover. Rosario:
arr. 15 ott. Kneginja Milena. Samarang:
a. 6 ott. Francesca T. Siracusa: p. 17 d.
Genio, Tomašević, Marsiglia. Port-Eads:
a. 9. n. Dora; Hiperion; 10 Roma. Pa-
trasso: a. 8 n. Provvido Rio Janeiro:
a. 29 ott. Soepir. Troon: a. 19. n. Draga D.
Alicante, 20 n. Il capitano Katarinié del
bark Proto arrivé qui da N. York con a
bordo tutto 1' equipaggio del bark inglese
Maggie Miller, che fu abbaudonato presso
le Azorre
La nave Aurora /., cap. Premuda, da
Suds-vall per Adelaide, fo incontrata il 15
ott. p. p. in lat. 1. N. e long. 26 0. ; ed il
bark Sara, cap. Koboevic, do N. York per
Trieste fu incontrato il 6 corr. in lat. 39 N.
e long 68 W.
Queenstown, 22 n, II brik Giuseppe Mas-
soue venne in collisione la scorsa notte du-
rante un violento fortunale con il bark Mi-
mi P. senza alcun danno.
Oglasi.
Essendo 1' incisore sottoscritto prov-
veduto di un copioso assortimento di
timbri suggelli machinette ecc. si rac-
comanda per ogni lavoro d' incisore
promettendo esattezza e prezzi miti.
(Siggilli a doe Iettere, a soldi 40 all' uno)
Cario Russo inc. — Zara.
D. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke,
r Vfe
Veritatem facientes in charitate,
crescamus in illo per omnia, qui
est caput Christus.
(S. Paul. Epli. IV. 15.)
Izhodi u Ponedjelnik i u Četvrtak
Vos ipsos, auxiliante Deo, in dies alacriler opcram Veslram impensuros in tuenda salutari Ecclesi« doclrina animisque in
Religionis amore el in vera; fidei professione roborandis,... (Pio IX. u papinsk. listu, 21 veljače J872 pisaocim Kaloličke Dalmacije).
Ego interim clamito:
Si quis Cathedrae Petri jungitur,
meus est.
(S. Hieronym. Epis. XVI. ad Dam.)
Uvjeti pređltrojbe. — V Zadru, unapried 7 fior. na godinu. — Po ostaloj carevini 8 flor. — Za inozemstvo 7 flor. i pošlarski troškovi. — l'redbrojba biva za cielu godinu; tko na svrhu godišta ne odbije list
smatra se preilbrojnikom i za nastajuću godinu. — Prcdbrojbe i novac, najbolje postarskom doznakom, šalju se na Upravu Katoličke Dalmacije u Zadar, a dopisi „franco" na Uredništvo. — Uvretbe po 10
novo. redak. Objave na 4 strani uz veoma nizku cienu. Svaki broj napose 10 novčića Rukopisi se ne vraćaju.
Br. 3 Zadar, Ponedjelnik 9 Sječnja 1882. God. XIII.
Prorokovo kiiliouiclaiijc
istiimačeno.
III.
Kolika je Čednost i poniznost Vuli-
ćevića, kakove li ga srpske krjeposti
rese, ustrpljivost, zatajanje sama sebe,
to posvjedočuje on riječju i gjelom.
čujte, pa sudite. Evo na koji način se
on dostoji pristupiti pred Biskupa Stros-
majera: On ne dopušta ni za jedan
trenutak misliti, da piše, eda bi pismom
ime stoje sa njegovim sjedinio, svoju
malenkost (zabilježite samo ovu) uveli-
čio i proslavio veličestvom i slavom Stros-
majerovom. On pripoznaje i ispovijeda,
da je Strosmajer za cijelo viši od njega-,
on mu besjedi velikim i dubokim poči-
tovanjem; al ne može zanijekati ono
što žestoko u tikvici svojoj ćuti, ouo
o čem je tvrdo uvjeren, da je Stros-
majer od njega viši samo što je od njega
sretniji (Srpski List, god 1881, br. 39
na početku). Ovo se kaže rijet lijepo
istinu, bez napetosti, sa svom smjerno-
šću, ne osvrćuć se ni na pliticu, ni na
kakove niske svrhe — Eh! za sve da
zna dobri Vulićević još od teologije, da
mu se život tanji, da mu se dnevi u-
kračuju, njega i tako ništa ne može
obmanuti ni Srpstvo ni Kršćanstvo, ni
Bog ni svijet; on okolo sebe ne vidi
nego razvaline razvalinama obkružene
(39); za kožu mu se već od crne po-
trjebe prilijepiše kosti, dakako u pre-
nesenu smislu; pa dočijem fratri, koji
su i njega pustu sirotu othranili, šire
svoje trbuhe, da im se duša raširi (br.
38), njemu Vatikan porazi i dušu (39).
Eto i u njem vidimo, da est ex
omni parte beatum (Hor). — Što nije
žalostan podnio radi istine, koja u
svemiru najdubljim mrakom bijaše o-
bastrta, i koja se tekar kroz prozna-
čnu mračnost njegovu objavi ? (39.)
* *
Onda bilo sad se spominjalo. Vuli-
ćević još ne bijaše dopro do sadašnje
usavršenosti; još na njem bijaše nje-
što biljega nezasluženijeh drapavijeh
ogjeća; al je već tinjala u rasušenom
srcu ništavetna iskra; kad mu kucne
sveto nadahnuće. Podbrusi pete, i sta-
rosnijem štapom u ruci dotepe se do
Djakova, gje se je nadao utjehe jur
prebrgjenijem obmanama; i već je bio
blizu uzdisane kuće, i šćaše dušu svoju
(čemernu) izliti i uliti u gosparovu; ali
mu dvornici rekoše, da ne prima (39).
— Ovo bje zajsto najveća pogrješka u
životu Strosmajera. Ko zna danas pro-
suditi omašnost ondašnjijeh prorokovi-
jeh misli? To stoji svakako, da što
onda šćaše reći, sad ne može, jer su
se mnoge stvari na gore okrenule. Ovo
se zadnje proteže na samoga Strosma-
jera, jer Vulićević igje uvjek nabolje,
ascendit semper. Ali i poslije ovog dr-
skoga čina, bez dvojbe od Rima na-
dahnutoga, i koji, da tako rečem, ubi
proroka (39), u ovome nije takove i
tolike smjelosti, da Biskupa prosugjuje
i dirne u svetost njegovu i u krasnost
krasne duše njegove. Kaže mu samo da
je ražegao nekadašnje vjerske strasti,
štetne narodu srpskomu, i da je bolje
Srbe i Slavjane ostaviti u onoj vjeri u
kojoj su se rodili-, možda je još bolje
bilo, da su ostali pogani; nagovara
ga na bezboštvo ili Srboštovje, i kune
ga strahovitom (dakako) srpskom klet-
vom (39 pri svrsi). A ovo prorok divno
sklada s onijem što je u istome članku
sprpošio o Strosmajeru, da su mu to
jest sve moći i sva djela dobru uprav-
ljena.
* * *
svetijem Pismom ne dade se ništa do-
kazati, ni da je Isukrst Božanstveni
Otkupitelj, ni da je ustanovio svoju
Crkvu, ni da je Petar bio Poglavicom
Apoštolskijem, Vulićević niječe sve, što
se u svetome Pismu sadržava; pa spo-
minje li što ob Isukrstu, o Kršćanskoj
Crkvi, to on vadi iz povjesnice, koju
je učio u romanopisca Rčsuana Straus-
seva prepisatelja.
I drugi su, nije sdm Strosmajer,
skrivili i preko razloga protiva proroku,
ne promišljajuć, kakova bi ih nečest
mogla snaći, te bi Vulićević zbiljimice
ostao uvrijegjen; ne shvaćajuć, da je
on srpski čelovogja, da je u njem
božanstveni duh srpski, i da sav narod
srpski na mig proroka zdroždio bi ju-
nački sve đušmane njegove. Ali pro-
rokovo ustrpljenje ne poznaje mjere;
stresao bi se i razjario i najkrjepčiji
Jukićev drviš, a da se prorokovo čelo
i ne namršti — Još i tada Vulićević
ne bijaše prešao mit Sack im Pack pod
svete Dušanove šatore, još mu Gari-
baldijeva koračnica usne razblaživala
di quel cantar che nell' anima si sente,
kad u Poli, u Istriji, godine sedamde-
sete i druge, ljudi zločesti; preopaki,
bez dvojbe klerikalci htjedoše njega, mirna
i nevina u grob (avaj i pomagaj!) s
mrtvacem baciti (39); pa opet u samoj
slobodnoj Italiji, blizu varošice Sačile,
bili bi ga, po svoj prilici isti istahni
klerikalci, u rijeku utopili da mu upo-
moć ne dogjoše omamureni suortaci ta-
lijanski carabinijeri (39). Ovi smioni al
i smjehuravi pokušaji ostaviše proroka
kakova ga nagjoše nepreplašna, ustr-
pljiva, brižna ne radi sebe, nego radi
onijeh, koji za klapanje njegovo mare
ko za lanjski snijeg; ter, ko pravi ro-
doljub i iskreni vjeroljub, bojao se je
vrlo i boji se samo, da kojigod monsi-
njor ne bi romanuljskim bodežem ubio
miloga Biskupa Strosmajera (39).
* * *
Vulićević ne bi zatajao ijedne istine,
a i one, koje mu nijesu vele na diku,
ne zna premučatij on ih spominje; da
se ponizi. Dočijem dakle povijeđa sla-
vne dogogjaje, što je prekužio u Poli
i u Italiji, ne izostavlja prostodušno
kazati, ne kako mnogi čine licumjer-
ski, da je bogoslovac. Sramota velika
zajsto, ali nije sam tako nisko pao; i
Strosmajer se je istom smolom oprljao;
pa se prorok lako opravda, govoreć
mu: Ti si bogoslovac a i ja sam, i u
tom dakle nijesam gorji od tebe; mi
oba (jednako ? dopušta radi čednosti)
znamo, da se ozbiljni ljudi ko što sam
ja svijetom poznati Jelin sin, ne mogu
podsloniti na bogoslovske razloge (39).
Niti Bogoslovje, niti bogoslovac sadrža-
vaju u sebi znanja, jer ništa ragja ni-
štavca, kako ja već dokazali da se ne
može bolje u drugim svojim spisima (39);
jer sam reko, da je Bog nepoznat ljući-
ma., i jer Bog nije ni predmet ni sadr-
žaj Ijuckoga znanja (br. 26). Ako je
dakle nemoguće poznati Boga, sve ono
što govore o njem bogoslovci, i s&m
prorok Vulićević, jesu tlapnje; nema
objavljenja; kršćanstvo je izmišljotina,
tako zvano sveto Pismo je igraljka; sa
Vulićevića mračnost, kako se s&m
istinito nazivlje, ne vjeruje u papinu
nepogrješivost, i to je posve naravno;
ali on ništa ne manje radi te smjelosti,
pita ponizno od Strosmajera oproštenje.
Za sve da Petar nije nikad iz Pale-
stine krenuo, itako vjerni prorok dopu-
šta, da su i prije Kostantina Kršćani
pripoznavali rimskome Biskupu neko pr-
venstvo,.... ali mu se nisu nikad svi e-
piskopi kršćanski podložili, i nije mu
nikad Istok potpuno prvenstva pripoznao
(39). Ovo sve on crpi iz svoje povje-
snice; ali prava povjesnica nješto ina-
Čije glasi. Istina je, barem svijem kr-
šćanima, poznata, da je Petar krenuo
na više mjesta iz Palestine. Poredati
ovgje mnoštvo svjedočanstva od spisa-
telja svijeh vjekova, koji kažu i do-
kazivaju, da je Petar bio vanka Pa-
lestine i u Rimu, izgledalo bi, k6 da
se nadam zapanjiti Vulićevića, kako je
ostao njekoč zapanjen Balaam pred
mnoštvom sinova Izraelskijeh. Rijeću
samo, kako i pravoslavni vjeruju, da
je Apoštolski poglavica Petar prije do-
šašća u Rim utemeljio Antiokensku
Crkvu; pak se i od prve Petrove po-
slanice može razabrati, da je prošao
proz Pontum, Galaciju, Kapadociju,
Aziju i Bitiniju. Vulićeviću su možda
sve ove pokrajine i skm Rim u njego-
voj Palestini. Njemn svjedočanstva
svega svijeta ništa ne vrijede; on pi-
šuć povjesnicu ne vjeruje nego sebi;
a pokle je povjesnica izmet njegove
mašte nije čuda, što joj je slijepo i oko,
to jest zemljopis, koji je nazvan okom
povjesnice.
* *
A da mu je na žalost povjesnica
slijepa ne jednijem nego objema očima
Vulićević posve lako dokaziva. Hoćete
li znati ko je kriv, te je prorok ne-
znabožac ? Kriv je Bini, koji mu je dušu
porazio. Ko je kriv, te je Srbija pro
pala na Kosovu? Bez dvojbe Vatikan,
koji nije nikad pripoznao prava svjet-
skih naroda (39), prava to jest da
sužnjom drže Crkvu Krstovu, koja bje
uprav najpotištenijom sužnjom u Srbiji
navlastito pod Stjepanom Dušanom do
propadnuća Carstva. Ko je, pita još
bistrije prorok, ko je u Poljacima uni-
štio Slavjansltu sovijest, ter se nikako
s gledišta narodnoga ne dadu uvjeriti,
da su im ugnjetači Rusi ljubezniva
braća, i dostojni gospodari ? Ilim za
cijelo; i ako dobro uvidiš uzroke Poljske
propasti, ne ćeš rijet, ni da je plem-
stvo zavagjeno i gjelimice lutorsko
tomu krivo, ni da je tu prste uvukla
pravoslavna Ruska svakojakijem splet-
kama, ni da jadna Poljska obješena o
kukavnom plemićskom veto, bje razdi-
jeljena od jačijeh susjeda, nego ispo-
vijedićeš, da joj je Rim, prvi i najveći
uzrok (39). Napokon, da spomenem još
jednu krupnuj kv je w«roft,' darsn ~sc
Srbi bogumila u Bosni poturtili? Nijesu
uzrok usilnici turci, ni sami bogumilci,
koji su već prije dobrijem dijelom ni-
šta manje od Turaka raskvareni bili
izopačeni, i koji su prigrlili ćitap,
da sačuvaju i umnože imanje i go-
spodstvo nad potlačenijem kršćanima,
nego je uzrok okrutnost Vatikanska i
Ugarskih kraljeva (39) — Zajsto kaže
dobro i istinito Ljudevit Vulićević, da
ko je prodao dušu, može prodali i ruke
(br. 38).
Kimsko pitanje.
Danas smo na čudu, jer neznamo kako
da počmemo naš novinarski pregled. Pred
nama leži cio snop novina, svaka bi htjela
da se protjera u list prva, ali.... Fra Pocomio
čvrstiji je na nogama, dakle, napried Fra
Pacomio! Nek nas samo naši čitaoci negle-
daju krivim okom, Fra Pacomio nit je fratar,
niti li je, što no naša rieč, fratra vidio....
on, sasviem da vam je ovejani liberalac,
nadjeo si tudje ime, da u slobodnjačkome
glasilu Corriere de.Ua Sera piše, uz dobru
plaću dakako! svoje Note Vaticane, koje
mu, da istinu rečemo, stekoše dosta glasa,
pa ga slobodnjaci češće navadjaju kao —
auktoriteta. Evo dakle božičnjeg kolača Fra
Pacomio a: „Vrieme je da se uvjerimo, da
je dandanas položaj Vatikana prama drugim
državama toliko bolji, koliko je onaj Italije
gori. Dočim sv. Stolica uzlazi, Italija silazi-.
jedna stiče glasa, druga ga gubi. I u tom
prevrnuše uloge, jer dočim Vatikan, čvrst
na nogama, traži da bude umjeren.... vlada
talijanska potisnuta k propasti, množi po-
grješke, i pušta da se vriedjaju i da se prieti
na Pizanskoj postaji hodočastnicima, vraća-
jućim se iz Rima. Prava ti je rieč: motus
in fine velociorl Al je mučno pogoditi narav
ovoj svrsi: dali će, koje na višjem mjestu,
zaustaviti kola, koja udariše nizbrdice, il će
se on isti sa novom Italijom odkoturati!!
Evala! fra Pacomio! pogodio, motus in fine
velocior! — Lakpolako! prihvaćanadri-fratar,
da svršim. Cujmo ga dakle! „Rimsko pi-
tanje iz nova se podiglo, u interesu je i ka-
toličkih i nekatoličkih država pripomoći da se
jednom rieši. Ima dosta neriešenih pitanja, ko-
jim bi se htjelo riešenja. Od potrebe je njekim
državama moralna pomoć Crkve i Rimskog
Pape; drugi na to računaju; a svakomu na-
laže razbor da bude dobrohotan i popustljiv
sa Kuriom. Nemoš da dokažeš neodvisnost
Pape poslie noći 13 srpnja, poslie neslane
Mancinieve okružnice, poslie protukatoličkih
krugova i pokreta, poslie uvrjedi hodoča-
stnicima i nepristojnog...." Dosta! dosta !
JUra Pacomio, i suviše si izpoviedio, istina
Boga hvali, al da čujemo što kaže bratac
Bersagliere, koji je jednom po smrti Pia IX
poviknuo : „komu je do obraza, nemože no
da pljune čepajuć trupinu Papstva". Ali sad
je druge glave, tempora mutantur et Bersa-
gliere cum illis! Obećaje da će se svakog
uboga dana baviti o pitanju rimsko-njema-
čko-svjetskome, koje kaže da je „najkrupniji
i najzamrsitiji 'problem, sto zapao Italiju od-
kad je Italija". Na staru godinu komentira
članak Provincial Correspondenz-e (v. ,,K.
D." br. 2 Katolici u Njem.), te mrči: ,,P.
Corr." službeno je glasilo i jedno od pouz-
danijih carske njemačke kancelarije. Pozdrav-
lja mlado ljeto i naviešta, ko što ona misli,
dobar glas, biva promjenu političko-socijalnih
ideja, po želji carske krune. Posliedak je
toj promjeni častni mir sa Crkvom; prorjek
toj promjeni Gdanski sastanak; pripomoć toj
promjeni sve to bolje prijateljstvo izmed
Njemačke i Austrije; ideja nadahnujuća po-
litiku triju carstv& jest mirna budućnost....
Izmedj triju carstva (A. R. N.) osnovalo se
kao i svugdje, o Krivošijaueim silno stalo
se govorit. Nietnee vrlo zaDima ako jim
štogod o njima stanem poviedat. — Vremena
imamo što oo se reče carska, sniega ni za
liek, a sunce k6 u proljeće.
Jelsa, 10 sječuja.
Jelsa, mala varoš na otoku Hvaru, koja
broji hiljadu i četiri sto žitelja, bila je nazad
dvadeset godina jedno izcnedju najgorih mjesta
na dalmatinskom primorju. Močvarna i bla
toa, te je smrad koji se od tud razvijao
stanovDicim ' velike štete zdravlju dona-
šao, te je oveći broj svieta preko godine
groznicu hvatao, od koje bi mnogi i zagla-
vili. Ali u malo godina Jelsa se preporodi i
postade trgovačka luka, i svaki dan ide k
boljem blagostanju i napredku. Tomu je naj-
više zahvaiiti častnom načelniku, vit. Nikoli
Dubokoviću, koji odavna obćinsku zaslužnu
čast svojim dubrotvorniem rukama upravlja,
i koji u svakoj prigodi znade (u najam)
do potrebe iz svoje kese na korist obćiae
uložiti. S toga Jelsa je danas u svem
promienjena, a nezdrave močvare i droge
naravne nedostatice biehu na brzu ruku pre
tvorene u tolike krasne gajeve pune topola i
drugih stabala. Žalom i gatom koji luku
od valova štiti i drugimi popravkami i
uresi, Jelsa se doista punim pravom može
nazvati liepim varošem, a uz to zdravo.
Sasvim tim da velezaslužui spomenuti g.
načelnik ima sijaset svojih trgovačkih po-
sala i posjeda, ipak nadje vremena koje da
upotrebi na korist svojih obćinara. Po njemu
bje ovih dana otvorena obćinska mesarua, e
da tako svatko može previdjeti tečna mesa
uz dobru cieuu, i da stane na put mjestnirn
mesarim, koji su tolikom skupoćom svieta
oči vadili. U ovoj prigodi ciolo jelsansko
stanovništvo neraože a da ne nepočme još
življe ćutjeti haruost napram svom glavaru.
Dooašamo na vidjelo ova plemenita djela,
željom da se i ostali glavari naše pokrajine
ugledaju; oni dakako, kojima je glavarstvo
ugodno radi pohlepe, osvete i nemara, jer i
takovih, uz častuu izuimke, na žalost ima.
RAZLIČITE VIESTI.
Talijanska ratna mornarica, ako je vje-
rovat talijanskim listovima, sastoji od : 19
oklopnjača, 2 fregade, 7 Korveta, 7 aviza
i 36 drugih parobroda.
Akcije parižke burse Union general na
jedanput su spale sa 2400 frauka na 1300
fr. a nakon dan na 1150 franka. Uz Union
general zlo prolazi i Lčiriderbank.
Messager d'Athenes donosi da je učenjak
Kokos našo na Svetoj gori u rukopisu
Oaiirovu Ilijadu od 308 god. prije lsukrsta.
Naši su domobranci mobilizirani. Ovdje
će doć njih bataljun na posadu, na mjesto
redovite vojske, koja ide k jugu.
Imenovanja: Župnik u Miini A. Marin-
ković kanonikom stolne crkve u Hvaru.
Vikar kapitala. Dne 19. ovoga mjeseca
izbrao je prečastni vkapitul stolne crkve u
Trstu D.ra Ivana Susta za vikara kapitula
te tako će on upravljati biskupijom dok
nedobije ona svojega biskupa. Ekonomom
izabran je bivši biskupski kapelan Petar Flego.
Ob6ina Kastav dne 20. ovoga mjeseca
izabrala je jednoglasno svojim počastnim
gradjaninom vrloga zastupnika D.ra Dinka
ViteZića.
Školski nadzornici u Istri. Ministar bogo-
štovja i nauke imenovao je za kotarske
školske nadzornike u Istri: Profesora na c.
k. učiteljskom zavodu u Kopru Vjelcoslava
Spinčića za koparski kotar; učitelja vjež-
baonice Pavla Skopinića za lošinjski kotar:
profesora na učiteljskom zavodu u Kopru
Stjepana Križnica za pazinski i puljski
kotar i nadučitelja u Rovinju Nikolu Prodorno
za gradski školski kotar Rovinja.
Uuo; ~ odj. 18 sieč. Uno, k. Martiuolić,
Marsilja. Cette: odj. 16 sieč. Donna, lc.
Mohović, Rieka. Carigrad : odj. 31fpros.
Irene, k. Tomašić, Marsilja; 4 sieč. Obilić,
k. Medin, Kork ; 11 s. Henoh, k. Boutjelić,
Savona; Ara, k. Harabalja, Marsilja. Fal-
mouth: doj. 19 sieč. Zia Caterina. Fowey:
odjedrio 16 sieč. Eorica, k. Fiamin, Rieka.
Havre: doj. 13 sieč. Euplea. Helvoet:
doj. 14 sieč. Gerolamo. Leith : doj. 14 "sieč.
Mirra. Malta: odj. 14 sieč. Reu. Marsilja:
dojed. 15 sieč. Bolivar; Erica; 16 Figlia
Penelope; 18 Petka; 19 Pinus; - odj. 14
sieč. America, k. Valentin, Hyeres; 18 sieč.
Marija Andrina, kap. Vlašić, Boulama; 19
Bakrau, Pavletić, Torrevieja. Newport:
doj. 14 sieč. Amor. N. York : doj. 1 sieč.
Marie. Pass 1' Outre: odj. 7 sieč. Elios,
k. Car, Havre. Philippeville: doj. 5 sieč.
Ida S.; — odj. 11 sieč. Gloria, k. Premuda,
Cette. Plymouth: doj: 14 sieč. Tagarog.
Port -&u Prince: doj. 4 prosinca Emerico.
Porto Empedocle: odj. 12 sieč. Emulo,
k. Savoldelli, Cette.
Kako ti je objedovati? Neke obiteljske no-
vine svjetuju: „Nek ti je jelo prosto i ra
znovrstno; izmjenjuj meso sa zeleni; malo
al dobra vina. Objeduj redovito, u družtvu vese-
ljaka, razgovarajuć se i smijuć se. Ne cjepi-
dlači mnogo, "niti se ljuti. Dapače ljutit ne
sjedaj za sopru, da ti jelo ne postane otro-
vom. Usopljeu i umoran prije opočiui. Jedi
polako i žvakaj dobro (a kad nema zuba?),
pij polako i ne brzaj. Ne jedi što ti nije po
volji (a kad glad mori ?!J„Dakako! ovo je
za veliku gospodu, ta radniku i teža' u ovih
naputaka i netreba, oni imaju samo jedan a
taj je — glad.
Glas je da će za biskupa u Banjaluci bit
imenovan hrvat Matija Stepinec, svećenik
Zagrebačke nadbiskupije. Ovo je vrlo učen
i pobožan svećenik. Dakle Bože daj da se
viest obistini.
Najnovije sa tršćanske burse •— Ulja se
dalm. i ist. prodalo 550 centa po 41 for.
Napoleoni: 9.58; dukati: 5.60 —5.62; šter-
line: 11.98 — 12.02 ; taliri: 2.11 — 2.14 ;
london : 120.35 — 121; dohodak aust. u pa
piru : 703/4.
Viesti s mora. Parobrod Llcydov S. Marco
dolazeć iz Spljeta, krcat volova put Trsta,
nasukao se na otoku Olib. Odposlat je
Lloydov parobrod u pomoć. — Iz Lisbone
brzojavljaju dne 19 tek. da je potonuo b.
Ufanje, kap. Thiam, iz Marsilje put Haiti.
Momčad se spasila.
Crkvena imenovanja u Bosni. Nj. Veličan-
stvo blagoizvolilo je kako javlja „Kat. list",
previšnjiin riešenjem od 25. prosinca 1881
imenovati kanonicim prvostolnoga kaptola
nadbiskupije Vrhbosanske Andriju Friša,
kanonika pri sv. Jerolimu u Rimu i dra.
Andriju Jagatića, urednika „Kat. Lista" i
namj. profesura na bogoslovnom fakultetu
u Zagrebu.
Biskup u Brnu. Dne 13, dakle one iste
večeri kad je preminuo biskup Dobrila,
prestavio se je iz ovoga svieta i biskup u
Brnu (Briinu) u Moravskoj. Prezirne mu
bijaše Nottig.
Koparska tamnica. Kod puka u Dalmaciji
crnim slovima zabilježena je Istra. „Osudjeu
je u Istru" znači težku osudu. Evo sto pišu
o koparskoj tamnici. Koparska tamnica izvila
se na četri sprata, izuzev podrum. Zgradjena
je na malome brežuljka, s pročeljem prama
moru. Kad udješ u malu koparsku luku, pada
ti zanajprije u oči tamnica, sa prozorima sa
rešetkom, sa ozbiljnim stražama, što se šeću
uzduž nizduž stražu stražeć da se kogod
uepribliži. Ipak koparska je tamnica dosta
ugodna, u koliko može biti ugodna tamnica.
Nej maj u slobode, ali možeš reći da jim
drugoga ništa ne fali. Osnovaše ju g. 1821.
Gdje je danas tamnica tamo jednom bijahu
tri manastira Dne 3 studenoga g. 1822
uliegoše prvi uznici. U njem nema no kato
lika i rišćana, ostalim je sudjeno u Gradi-
škoj. — Na svakom podu ima pet soba des-
no, pet lievo za uznike. U svakoj sobi mo-
že ih se smjestiti dviesta i osam. Kad si
prošao dvoja gvozdena vrata, baneš u dvo-
rište, razdieljeno u dvoje sa željeznim mot-
kama. U prvom dielu šetalište je uznika.
Polovica ih šeta u jutro, a polovica u večer.
Uznici se uče raznim zanatima, a svi moraju
raditi. Ima ih svake ruke: bačvara, posto-
lara, urara, slikara, klesara itd. Imaju i
crkvu, u kojoj je svaki dan misa u 7 sat.
u jutro. U nedjelju govore se dvie mise, a
preko tjedna pripovieda se hrvatskim i tali-
janskim jezikom. Dne 11 tekuć, bilo je 812
uznika, od kojih 64 bolestna.
Priobće«!®. ')
Proti bivšemu srbskom metropolitu Mihajlu
Srbska je vlada dala provesti iztragu, radi
uvrjeda knezu i vladi.
Iz Omiša, na 13 siečnja.
Ala, jeste se divno izložili (u br. 99
K. D.), samo da vam ima tko vjerovati?
Našli ste vriedna zastupnika, al zaman.
Mane Thecel Pkares vam je danas su-
tra, a još se hoćete koprcati? Pero, vje-
ru ti dajem da si još zelen. Jel da ra-
dimo na prevaru, da smo ortaci? Zava-
tZ J P, d0^»Jat»° i 'i«, k. Sabhć, Bathum; 17 s. Pelješac, k.
Svinisce? Polvaramo 1, poštene glavare, Buntjehć, Krf (Corfft). Cartagjena: do . 14
da su lupež,, , bez uzroka svržujemo li sieč. Mirto. Casteilamare : doj 15 sieč.
jih s vlasti? Bunimo li sviet prot župnikom? "
prietimo li župnikom Neretvom? Gonja-
moli koze u jednom selu protivniciin a
ne pristašam? Nabacujemo li se blatom
na poštene svećenike? Varamo li u izborih
neznalice? itd. itd? Tim ćete osramo-
titi našu stranku, što je jedan privatni
čovjek na svom brodu vijao dalmatinsku
zastavu uz dvie na dva kraja trobojnice.
Koj je to znamen? a gdje je ono dva-
est trobojnica, što su se vijale u vaših
protivnika ?
Da smo htjeli radit po vašu, bili bi
kupili i vas i vnše pristaše, bez Baja-
monta i Paparela koji su vam ideal i
svetinje; a da vam i ova dva niesu što
god prišapnula uz Nutricievu pripomoć?
Imate nekoje vaše glavare, neću vam
reć zašto. Pitajte Dućkoga i Blackoga,
Rogoznicu i Novasela to su pod Mimi-
čića upravom. Dobro velite, Katunski je
vaš, ta i on je gdjekod na obćini oma-
stio brk. Nijeli tako? Ostali su krajiški
glavari bili vaši, dok ste jim prodavali
rog za svieću, a više ni časa. Kažite
mi tko je zaveo Slime? To je maslo
vaše rodbine. Sto mi mećete Poljičane ?
Niesteli čuli kako svetčano prisegoše i
potvrdiše pred dvie i više hiljade duša
na 2 Srpnja na Gradcu ? Tugarski gla-
var od vas nema potrebe, da pače bi
vas mogao A Dubravski nevriedi
vam. Sto Jurišići ? Sta Karaman ? Ja
vam o njima neću ništa, to će vam i
oni isti odčitati. Pred Lovrića ste, bie-
dnoga starca, klicali i plakali, pak ga
napol odnieli do viećnice, govoreći, da
će četri obitelji skapati, ako nebude
vaš. Zaniečite i to? A nepominjete li se
da bez onih što ste jih uvrstili u vaše,
ima protivnika vaših 22 svećenika, gla-
vare neću ni brojiti, pak da je stranka
autonomaška? Kud sle se to kukavni
zaveli?!
Stavno je da imade obćina potrebu i
vriedna i valjana tajnika, jer ste tako
zapleli i zamrsili račune, da vam se i
on ieU issjavjuje da nije moći stali na
kraj nedjelim i nevaljaštinam što ste
jih pokrojili, i on prem doktor nezna
kako iole izpraviti. A što ste stčkli?
zar Fosal? zar zid kod prevoza? zar
livade? Zar uredbu grada? zar pla-
tili najam za kuću brzojava? zar Iiekara ?
zar babu? Zar razčislili rieku? zar na-
činili puteve? Jesu li vam te svjedočbe
neporočne vladavine? (?!). Što računi?
ni sam Moćnik sa svom svojom matema-
tikom. Da prebirao jih vješt čovo, ali je
ostao tako smeten da vam jih je nazvao
paklenom zagonetkom. Kako nije objelo-
danjeno, kad se uviek vapije da Vlada
pošalje svoga povjerenika na pregledanje
čim je inčije stvar nemoguća. A ove
godine što učiniste?! Podvojstručiste i
prvo nesnosljive namete. Nije moguće,
nć, da V. Vlada nepogleda više na ne-
rede. Eh Vlado, Vlado, svrni oči na
ovu do zla Boga unesrećenu obćinu! Vi
pako poglavice obćinske, još se naba-
cujte svojim blatom na poštene narod-
njake, i sviellajte (?!) si lice
TSenadko
Palermo, 19 sieč. Dojedrio iz Trsta n 10
dana bark Dio Fili, k. D. Brnetić.
Malta, 14 sieč. Bark Vesta, k. Radimiri
dojedrio iz Teosije, krcat lana, valja da iz-
krca teret, jer mu je ponapravit prislone
(parapetti)
Ođpisi ,,K. D.
ć. g. „Nenadko" — Omiš — „Priobćeno" zadnji
čas, pri slaganja grafiva, ispušteno. S toga ono
„današnji" u Odpisim pr. br.
C. g. X. — Dubrovnik — Isto se dogodilo i
s Vašim cienjcnim člankom. Tko je ovdje taj zna
kako to može bit. Življeli!
Č. g. D. A. Ostojić — Dol na Braču — Pre-
gledasmo ali, kako ćele uvidjeti iz poslata Vam,
pisma, nemamo šta da promienimo. Srdačan od-
pozdrav !
C. g. 0. Vlad. Staničić — Ugljane kod Sinj«
— Još 1 f. i Vaša će cienj. predptata bit nami-
rena sve do konca godine.
SI. „Sbor duhovne mladeži" Zagreb — Od-
premismo i br. 1 — 7. Življeli!
(X g. X. — Drniš — U dojdućem bruju. Ša-
ljemo Vam poseban list. Bog Vas poživio !
C. g. X. — Zadarski kolari — Ono otvoreno
pismo mi ćemo kao dopis u listu; to je, cienimo,
uspiešnije. Nek se svagdje zna do šta vjerni Ro-
dićevi Srbi dopiru i kamo ciljaju. Zdravo!
Č. g. P. Krstić — Knin — Naredismo da Vam.
šalju: nered ukinut. Odaslati i zaostali brojevi
1 — 7. Da ste nam zdravo !
ČČ. gg. „Zbor Zagoraca" — Lopovski slučaj
proti Vašem biednom Ercegu nije mogo došle bit
iznešen na vidjelo, ali ce bez dvojbe u dojdućem
broju. Javljajte se i unapried, i vidimo li da ne-
mari tko ima, znali ćemo i mi što da proti do-
tičnicim poduzmemo. Tužni zagorski narode!
C. g. Risto Kovačić — Kotor — Bit ćete služeni.
C. g. D. J. Sasso — Omiš — Nadjosmo, dobro !
Č. g. 0. D. — Šibenik — Drugi iztisab, »ko
dopuštate ko i lani, za ni. p. D. J. Nimčevića
Predplatu ćemo oglasit u dojdućem broju. Ono
f. 5 . 80 predalo. Življeli!
Plovilk aust.ug. brodova.
') Za pisma pod ovim naslovom Uredni-
štvo neozimlje na se nikakve odgovornosti.
Uredništvo.
Algir: doj, 15 sieč. Marija. Anversa:
odjed. 15 sieč. Amor Fraterno, kap. Krelić,
put Sbieids; 16 sieč. Argos, k. Cvitanović,
Vera Crne; 17 s. Toni C., k. Katarinić, Vera
Cruc. Berutti: dojedrio 29 prosinca J. J.
Strossmayer. Suenos Ayres: doj. 16 pros.
Treći Dubrovački. Carđiff: doj. 17 sieč.
Margarita; — odj. 14 sieč. Uroš, k. Andri-
janić, Pulj; 16 s. Lino, k. Ivancić, Table
Bay; Jared, k. Balović, Table Bay; Mercu-
Pogreške.
U br. 7 u odpisim pri dnu na mjesto:
„m. p. D. A. Čović" ide: ,,m. p. D. A. Čović
f. 7:50".
U II. „razl. viesti« ,,g. 1881", a ide „g.
1882".
11 sottoscritto fa conoscere che nella
sua Libreria a Spalato la lira italiana
per qualsiasi edizione viene ora calco-
tata a soli 40 soldi in valuta anrJriaca
e raccomanđa il suo copioso assorti-
mento libri in ogni ramo e special-
mente ecclesiaatico e divozione.
Vilo Morpurgo.
D. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
Važuosti za spas neumrlih vaših duša, na-
stojati ćemo da vam dokažemo sa njekoliko
primiera, izerpljenih iz poviesti: kako kato-
lićanska Crkva u razvijanju nauke, povje-
rene joj od Isu-Krsta, nije nikad kakvu bitnu
promjenu u dogmatima učinila.
Mimoišavši tri prva stoljeća, u kojim je
Crkva takodjer vršila svoje nebesno po-
slanje, braneći zalog objavljenih nauka od
krivovjeraca onih vremena, uzećemo u raz-
matranje veliko krivovjerje IV. stoljeća, koje
Arijom niekajući božao9tvenost Isu-Krsta,
udaraše ua podlogu na koju je naslonjeno
cielo Kršćanstvo. Crkva, da odbije toli že-
stoki udarac, godine 325 sabere se u Nikej-
ski Sabor, gdje izda ouu znamenitu izpo-
vjed vjere, koja postade predmetom najžeš-
ćih navala od strane Arijanaca. Nikejski
Otci, da označe odnošaje prolazeće medj
Otcem i Sinom, nadjoše zgodno _ upotrebiti
medj ostalim izrazima i onaj „istobitan Otcu",
da bi dokazali, da nije Siu puki stvor, neg
jednaka bistva kao i Otac. Buduć da ova
rieč uništavaše u svom korenu Arijansko
krivovjerje, sva se dalja borba vrtila oko
te jedne rieči, da se tako reče medjn sljed-
benicima prave nauke i njezinim protivnicim.
Niti tko smije rad toga prigovorit Crkvi,
kao zbog kakve novosti, što, da označi
svoju vjeru, upotrebila je ovu rieč; jer i
ako se ona ne nalazi u sv. Pismu, da o-
znači odnošaje medj Otcem i Sinom, nalazi
se ipak nauka, koja ju izrazuje. Da se svak
uvjeri, dosta je štiti ona mjesta evangjelja
Sv. Ivana, gdje Isu-Krst tvrdi svoje bistveno
jedinstvo s Otccm, takodjer da je u Otcu,
onako, kao i Otac u Njemu '). U ovome
i crkva grčko istočna odieljena od katoli-
čanske Crkve podpuno se slaže. Gdje po-
činje velika razlikost koja bi izlikom u IX.
stoljeću žalostnom razdieljenju, jest u do-
datku umetnutom Symbolu drugog obćeni-
tog Sabora, držanog u Carigradu god. 381.
Onda Macedonij Carigradski biskup, bludnju
Arija spojivši, i sljubivši nauci o Duhu
Svetome, zanieka mu božanstvo. Sabor, što
se sakupio da brani sveti razlog, potvrdi
satno ono, što su Macedonijanci niekali,
to jest » znači da Dub Sveti nije stvor, nego
da proizlazi od Otca, i da je dosliedno 8
njim istobitan. Buduć da niesu oni niekali
njegovo proizhodjenje od Siua, usteguu se
Sabor označiti njegovo proizhodjenje i od Sina.
Docnije paka, to jest kada se Arijanci u
Španjolskoj povratiše na katoličanskn vjeru,
trebalo je obširnije ih podučiti u vjerskim
stvarima, i zbog toga pridodala se jo Cari-
gradskomu symbolu čestica ,,Filioque", koja
sve dalje šireći se, bje napokon od Crkve
piOunvm... Mri/Jo'laiaji. iu_S_ymbolu, ona nije
promotriti dodatke, Stoje Carigradski Sabor
dodao Nikejskom Symbolu, da 8e uvjerite
da je Crkvi dopušteno razširivati svoje sym-
bole, u čem je takodjer od Doba Svetoga
podpomožena. A neka nam se ne prigovara,
da je obćeniti Efeški sabor zabranio izda
vati symbol različan od onoga, što ga je
Niki jaki Sabor proglasio. Svojom zabranom
Sabor je na to satno smjerao, da zaprieči
izdavanje izpoviedi vjere, koje bi protivne
Symbolu Carigradskomu bile, a ne, da se
nesmie obširnije razvijati vjera jednom o-
predieljena; inače moralo bi se osuditi
Kalcedoninski Sabor, i toliko drugih vase-
lcnskih Sabora, koji po okolnostima izdali
su izpoviedi vjere.
Da pak Crkva, tiem što je dodala česticu
,,Filioque" nije izkvarila staru vjera sv.
Otaca, nego ju samo razvila, to se vidi iz
mnogih mjesta sv. Pisma, koja dokazuju
proizhodjenje Duha Svetoga ne samo od
Otca, nego takodjer i od Siua. '). U tomu
sveti Otci, toli grčki koli latinski, slažu se.
' Za čudo je, da nauka toli duboko uko-
neujena u sv. Pismu i u Predaji, mogla je
poslie naći tolikih protivnika inedju Grcima.
Ali se to zbilo, Predragi, jer se htjela iz-
naći dogmatična izlika razdieljenju, koje se
je bilo nakanilo izvesti. Nego Crkva istočoa
sliedeć nauk prvih stoljeća, bila je vec
svečano priznala vrhovno vlast Rimskog
Pape u vaselenskom Saboru držanom u
Carigradu god. 869, podpisujući glasovitu
izjavu Pape Ormizde <l), i priznajeći u 2
Kanonu, Papu Nikolu orudjem Duha Sve-
toga naredjuje da se sve mora obslužiti, što
on i njegov nasljednik Adrijan bijahu pro-
glasili na obranu vjere, i glede stanja Cari-
gradske Crkve; kao što takodjer u 21 Ka-
nonu, Rimska Stolica nazivlje se Petrovom
Stolicom, a njezin Nadsvećenik nazivlje se
Papom Apoštolske Stolice 3). Ipak zbog
razloga, što smo vam naveli u našemu
Pastirskom lista lanjske korizme, zlokobno
je razdieljenje sliedilo.
Dali katoličaoska Crkva vazda brižljiva,
da povrati na jedinstvo sve one, koji su se
ociepili, nastojala je kroz dva znamenita
Sabora, u Srednjem Vieka obnoviti zajednicu.
Prvi držan je u Lionu god. 1274, i u njemu
Grci, pošto priznaše u II kauonu proizho
Petra, i naprotiv razumiju kamrn vjere od |
Petia izpovidjene, tako je izkrivljeno, da su
isti noviji protestanti ga odbacili. Istina je,
da je Isu-Krst glava Crkve. To svaki ka-
tolit vjeruje. Ali je on nevidljiva glava, što
ne izključuje, da Crkva, koja je vidljiva
zadUga, bude imala takodjer jednu vidljivu
gla^, koja je baš Rimski Papa uaslieduik
Sv. Petra; kao što takodjer, jer je Isu-Krst
nevilljjpj veliki Svećenik Crkve, ne smeta
da >ude i vidljivog svećenstva, koje njega
zastpa na ovoj zemlji i 8 njim sudjeluje
na losvećenje duša. Ovom navodu imamo
dodti onaj drugi ne manje važnosti, po
kom Gospodin poslie svoga uskrsnuća po
dieli Sv. Petru vlast da upravlja Crkvom
kao vrhovna Glava, budući mu rekao:
agnos meos. Pasce oves meas. Pasi
jagace moje. Pasi moje ovce ').
ŠJ se tiče prvenstva, koje od sv. Petra
preo je na njegove nasliednike, Rimske
Paj, isti Focio, premda djelom odmetnik
od apinske vlasti, ipak theoretično izražuje
doiekle smisao predaje Crkovne; jer uz
svi svoju peutarkiju, pušta obično njeko
ppmućtvo rimskomu patriarki, u svom
saodu od god. 879 priznaje ga, premda se
tdi koliko se trudi da izjednači, koliko je
noguće više, stari s novim Rimom. Poput
sarih grčkih Otaca daje on Sv. Petru naj-
djenje Duha Svetoga od Otca i od Sina, u čstnije naslove: nazivlje ga prvim i vrho-
izpoviedanju vjere priznaju prvenstvo rimske vim, najodlični jim medju učenicima, glavi
Crkvo nad svom Crkvom, koje ona primila
je od samog Spasitelja u osobi Sv. Petra,
poglavice Apostola 4). Ali znamenitije bilo
je sdružeuje što se zbilo u Saboru držanom
u Florenci god. 1439; gdje je bio nazočan
isti Car Ivau Paleolog, a medju ostalim
istočnim Prelatima Josip Carigradski Patri-
jark, veleučeni Besarion, nadbiskup Nikejski
i Isidor Metropolit Kiovije u Ruskoj. Tu u
podpunom suglasju sa starom naukom Crkve,
bje svečano opredieljeno: da duh Sveti pro-
izhodi od Otca i Sina, i da sveta apostolska
Stolica i Rimski Papa imaju prvenstvo u
svem svietu, i da je isti Rimski Papa na-
sliednik blaženoga Petra poglavice Apostola,
i pravi namjestnik Krista, kao i takodjer
da je on Gl'iva sve Crkve i Otac i nauci-
telj svieh kršćana, i da je bilo njemu u bla-
ženome Petru povjerena od Gospodina našega
Isu-Krsta podpuna vlast pasti i vladati
i upravljati vaselenskom Crkvom 5)
Ovo okončanje vjere bje podpisano od
Grka, i u svemu je po staroj nauci Crkve,
kako sam vara malo prije dokazao. I u
istinu i sv. Pismo i Predaja u suglasju su
u učenju, da osobi Sv. Petra bje od Krista
obećano prvenstvo, ne samo časti, nego i
vlasti nad svom Crkvom sa ouim riečma: jin/ram aedifi-
klovodje Apostola, onom komu je povjeren
kuč vrata kraljestva nebeskoga, onom na
ga su naslonjeni temelji vjere. A što ta-
kljer Focio kaže, da je Crkva osnovana
n Petrovoj vjeri, tiem on ne nieče da je
lar Glava Crkve, nego hoće navlaš da
iikne kako je baš izpovjedanje Petrovo
stlo mu prvenstvo, i da je Crkva bila
oovana vrh osobe Petra rad stavnosti
rgove vjere. Tako nemože se dvojiti, da
n on u obće pripoznao to prvenstvo (ako
sizuzme doba njegovog strastvenog prie
ja) u nasliednicima Sv. Petra, u Rim-
an Papama
Ui združenje, koje se je bilo toli srećno
bio u Florentinskom Saboru medju Gr-
čra i katoličanskom Crkvom malopotraja;
kntinslta crkva, razkide opet svezu, i za
som povuče i onaj dio slavenskih naroda,
li su je već prije bili slicdili u njenom
dieljenju od Rima.
ledjutiem u zapadnoj Europi bjaše u-
stuo u protestantizmu jaki protivnik jedin-
a Crkvo, koji je takodjer tajno i nesretno
uvisao na one, koji su bili vanjskim
nnom ostali vjerni crkvi.
jeki t. j. ne popriraiše protestantizam
daatično, ali ipak presadišc u katoličanskn
Om protoatanske nauke o crkvenoj vla-
>) Vang. Sv. Ivan X. 30 i XIV 10 i 11.
conomisti da piazza e da caffe riesce facile
il riunire i lavoranti delle otficine, e fare di
essi un pubblico uditorio, cui si bandiscono
le pii strane e pericolose teorie. S' improv-
visa per essi un codice di diritti senza do-
veri, si esagera il valore dei loro lavoro,
senza tenere conto dei meriti dell' industriante,
che col suo ingegno, col proprio capitale e
colla operosita direttiva tiene in moto mac-
chine e migliaja di braccia, procura da vi-
vere a tante famiglie e spaccia nel mondo
utili produzioni. In queste plateali concioni
nonchž in effemeridi petulanti, i borghesi
vengono designati quali turbe spogliatrici e
gli operai per infelici disredati, mentre la
borghesia 6 la forza piu vitale della societk,
uscendo da essa non solo nell' ordine morale
i piu splendidi ingegni nelle lettere, nelle
scienze e nelle arti, ma eziandio nell' ordine
economico, perchž essa oltrechž alle altre in-
dustrie si applica generalmente ali' agricol-
tura che la fonte di tutte le industrie. La
classe borghese deve tutto al proprio inge-
gno e ali' operosith. propria, nulla togliendo
alle altre classi.
Si dovrebbe ormai apprendere che ecci-
I _ . * I • ••••»• u jji uvuoirtuaivu iiautvvi KJ UI a « biiuj vic* cabo ecclesiam meam. Et tibi dabo claves** da bi se pak mogli poslužiti u upravi
regni coelorum; et quodcumque ligaveris su- ' ......
per terram, erit ligatum et in coelis; et quod-
cumque solveris super terram, erit solutum et
in coelisu. Ti si Petar, i na ovome kamenu
sazidaću crkvu m.>ju. I daću ti ključeve
kraljestva nebeskoga; i štogod svežeš na
zemlji, biće svezano na nebesima, i štogod
razdriešiš na zemlji, biće razdriešeno na
nebesima
I ovo tumačenje nije lažno, nego oslo-
njeno na smisao naravni onog navoda,- do-
čim tumačenje onih koji izključuju osobu sv.
kve, umanjivši njezina prava, a proširivši
a Države. Pod uplivom tieh načela u
•ancuskoj pod Vjekoslavom XIV, koji
jede u sebi usredotočiti državu, ustade
alikanizam, koji svojom Izjavom god.
582 htjede ograničiti vlast Rimskog Pape,
taknu u najnježniju žicu, čineć da odviše
egove odluke u stvarima vjere od privo-
snja Crkve, dolazeć tako u protuslovlje sa
. Pismom, koje uči da je Krist molio za
etra, da njegova vjera ne dodje na manje,
on jednoč obraćen da utvrdi svoju braću:
Ego rogavipro te, ut non deficiat jides tua :
tu aliquando conversus confirma fratres
IOS" 3) i dolazeć u oprieku sa SS. Otcima.
ivaj sustav bje pak razvijen u Njemačkoj
d Febronija, a uveden takodjer u Austriju
takozvanim Josefinizmom. Sveti Otci
4 „ ape nijesu odustali podizati svoj moćni
) AIzog, Ručna knjiga obće Poviesti Crkve las protiv tako pogubnim šuštavim; ali v' " e bilo nuždno da vaselenska Crkva saku-
) Denzinger, Enchiridion Symb. et definit. lijena u Saboru, obzirom na iste, okonča 6) Sv. Mat. XVI, 18 i 19. tielu nauku o prvenstvu Rimskog Pape, i
to je učinila u Vatikanskom Saboru glaso-
ritom ustanovom „Pastor aeternusn 18 Srpnja 1870.
tare e secondare i conflitti fra le classi so- U istoj sasvim u suglasju sa Sv. Pismom,
ciali, sono disordini eho riescono sempre a PrcJajom> SS. Otcima i Odlukama Rimskih
danno dei governi. La saggia politica inse- Pip,a 1 °bćAh Sabora bje potvrdjena stara . , 1 niuka, o Prvenstvu Sv. Petra, njegova
') Vang. Sv. Ivan. XV 26; XVI 7. i 13-
2) Denzinger, Enchiridion Symbolorutn.
-15.
3) Hergenrothcr, Focio patr. Carigradski Sv
II st. 120-121.
gna, che reggere non si puo se non garan-
tendo 1' esecuzione della legge.
Onde prevenire si disastrose conseguenze,
dalla mala applicazione della polizia giova la-
sciare la maggior possibile liber ta al serio e pa-
ne-
jrestanost u Rimskim Papama i njegova
moć i narav, kao i o njegovom nepogrieši-
K>m učiteljstvu; glede koga bilo je okon-
Sano, da kada Rimski Papa govori kakono
3astir i Naučitelj svieh Kršćana, moraju so
smatrati nepogriešiva njegova okončanja o triottico giornalismo. Da esso i governi possono vjeri i ćudoredju.
attingere giornalmente notizie sullo stato dei Niti je lcatoličanska Crkva tiem promie-
movimento sociale, udire i lagni e portarvi ri-n''a svoje dogme i novih uvela; već samo
mfidin mn ali' : • , novim izrazom, kakov ia nvai. ..nennnrieŠi-medio, ma ali' incontro conviene reprimere le novi izrazom, kakov je ovaj, „nepogrieŠi-
effemeridi burbanzose, che si lanno dispen- c7kvf''f t'lvf'eZT^voi ^ćtvo" Rimsko"
satrici della fama e dell'onore altrui facendo pipi' kojTs'e KeT ul<hzT\ 'perve^vu^
elogi ad uomini da ergastolo ed insultando ono preimućtvo koje mu je na osobiti način
alle piu stimabili riputazioni; effemeridi che potrebito, da se dostigne cilj Pervenstva,
con linguaggio da trivio sem:nano la diseor- koj' Je vrhu 8veSa čuvanje vjere. Vati-
dia, la demoralizzazione e spargono teorie kamki S?b°r niJ® druS° ««nio nego obSir-
„T^ A„AT„QN„ i. A- .LI. n . nlJe razvio ono; sto već Floretinski Sabor
che scalzano 1 ordine pubblico. Egualmente Qz privoljenje Grka bijaše okončao, progla-si dovrebbero prendere le piu serie misure sivši Rimskog Papu: otcem i nauiiteljem
contro quei pubblici funzionari i quali non
sanno e non vogliono fare il proprio dovere
ed abusano continuamente della propria au' Ev"ng- Sv' Iva"- XXI' 16'17-
toritži. q p ^
svieh kršćana. I dopuSteno je, kako ste
vidili,^ vaselenskim Saborima izraziti novim
riećmi staru objavljenu nauku, i to au uči-
nili vaselenski Sabori držani na istoku, kao
joštera proširiti Saborske Symbole, i sači-
niti novih na podlozi Objava, kada to iz-
skuju okolnosti. Dapače u ovom razvijanju
objavljene nauke po saborskim okončanjima
imamo dokaz onog subjektivnog napredka,
što se u Crkvi Isu-Krstovoj nalazi.
Nije Crkva osudjena na nepomičnost,
već može vazda razvijati svoje dogme, iz-
razivajući ih većom jasnoćom, predstavljajući
ih pod novim vidom, izvadjajuć novih po-
sliedica za praktični život; niti stoga smije
se rieti, da je vjeru promienila.
Uzkliknimo dakle s Vatikanskim Sabo-
rom i Vincencom Lirinenskim: nek rasle
dakle, i tot moćnije neka napreduje, kako
idju napried vremena i viekovi, razum zna-
nje i mudrost toliko u pojedinima koliko u
sviema, toliko pojedinog čovjeka koliko sve
Crkve, ali jedino u svojoj vrsti, t. j. u i-
stom dogmu, u istom smislu, u istom mnenju ').
Ovo je, Predragi, nauka, koju samo ka-
toličanska Crkva čuva ciolu, i nepovriedjenu
već od prvih stoljeća, koja tekom vremena
pod zaštitom Duha svetoga, samo se ob-
širnije razvila. Neka vam ona bude utjehom
za sadašnji vaš život i temeljem vašega
vječnog spasenja.
A budući da je lau-Krst umro za sve
ljude 2) i hoće da se svi spase, i dopru
do spoznanja istino 3); zato molimo, da je
čini poznati sviem onima, koji so od nje
odalečiše, i uložimo sve naše sile, da ih,
navedemo, da so k njoj povrate, pokazujući
tiem pravu ljubav koju ćutimo prama našoj
odieljenoj braći, kojim žudimo najveće dobro
to jest posjedovanje cielo istine u ovom ži-
votu, i vječno blaženstvo u drugomu. Ali
navlastito u pokornim dnevima, koji se nam
primiču budite brižljiviji da se izučite u
lsu-Krstovoi nauci, slušajaći ju marljivo i
pomnjivo iz ustiju različitih propoviedalaca,
koji će ju navjestivati sa BV. propovjedaonici
te ju držati za pravilo vaših djela. Ova ne-
beska nauka pokazati će vam važnost postS,
sto ćete morati činiti kroz sveto korizmeno
vrieme, potaknuti će vas na pomnjivije
saučešĆe svetih crkovnih čina: probuditi će
u vašim dušama iskreno pokajanje od po-
činjenih grieha, pripraviti će vas da dostojno
budete primili Sveta Otajstva Izpoviedi i
Pričešćenja u Vazmenom vremenu.
Deh! nek no bude ni jedan inedju Vami,
koji bi zanemario ovu velevažnu dužnost
kršćanskog života, bez koje sva ostala vaša
djela, pak se vam činila dobra i poštena,
nebi vam nimalo koristila za spasenje. Kad
budete očistili duše vaše, Bog će vam milo-
srdniji biti, i takodjer radi ovoga razloga
činiti će sjati pred očima zašlih svjetlost svoje
istine, koja čista, nepromjenjiva čuva ae u
samoj katoličanskoj Crkvi, da s upoznanjem
i zagrle ju, i tako osiguraju pako i oni svoje
vječno spasenje.
La Missione Cattolica
đi Rito Greco in Oriente.
Sotto questo titolo venne di recente
pubblicato un opuseolo đi granđe im-
portanza e che & la migliore confuta-
zione dei pregiudizi contro la Chiesa
romano-latina. Ne togliamo alcune
parti:
„Mentre le grandi potenze s' adope-
rano ad estendere in Oriente la loro
influenza sotto il pretesto di migliorare
le sorti delle popolazioni criatiane, il
Vicario di Gesii Criato, il Sommo Leone
XIII si adopera affinchk i dissidenti
cristiani dell' Oriente ritornino in grem-
bo ali' unita cattolica, da cui furono
per lungi secoli da un fatale scisma
e da velenose eresie separati e divisi.
Ma gli occhi pietosi dei Sommo Ge-
rarca sono specialmente rivolti alla
chiesa greca, la quale nella sua mag-
gioranza rimane, or volgono oggimai
sette secoli, staccata dal centro della
cattolica unit&, che b Pietro per isti—
tuzione divina, e per Pietro i suoi
successori. Le cure dei S. Padre per
la chiesa greca non possono che avere
il plauso di tutti i veri cattolici. E
consolante per ogni cattolico la spe-
ranza che un giorno la chiesa greca
possa ritornare ali' unione con Roma,
e riconoscere il primato divino dei
Romano Pontefice, come lo riconobbero
gli Atanasi, i Basili ed i Crisostomi,
2) Dokazi za ovo sve mogu se viditi Hergen-
rćither. Focio, Carigradski Patrijarka Svez. III. st.
336 i slied.
3) Sv. Luka XXII, 32.
>) Costit. „Dei Filins", Glava IV.
2) II Korin. V 15.
3) I Tim. II, 4.
jajoŠi pale državne zgradje, ubijaju oružuike,
deru mirne pučane, kradu stada, kvare ima-
nja, naskaču vjerne austrijanske podanike.
Oni su dobro providjeni oružjem, prahom i
olovom, i živežem, što je sve moralo oda
klegod doći, jer to, kao kamenje, neraste n
onieh klancih. Oglasi se prevratoi razasilju
po Kotorskieh Bokah i drugamo, odbori se
ustaški množe, komešaju se, da jače potaknu
bukteću vatru, i da druge zapale. Ustanku
u Krivošijam odjekne ogromniji po svoj go-
rovitoj južnoj Hercegovini; grko-srbi privabili
tamo i dobrabno muhamedanaca, za čudo
oduševljenieh za Dušanovo carstvo. Ovi do-
gadjaji razglaseni od svih novini Montu su
ko nepoznani; on se snebiva, što vlada po-
tanko neobrazloži potrebu iznimnoga suda.
On tvrdi odrješito, da se pučanstvo u Bokah
ponaša sasvim mimo, i ako nemože reći, da
se je cielo pučanstvo, nego samo većim dielom
'podložilo domobranstvu; o kakvom razširenju
ustanka iz Boke po ostalim stranam Dalma-
cije, kaže on, nemože biti ni govora ; u pokra-
jini, ako tko drži oružja, to služi samo za
loD\ on nezna ni za uckanja i pod pore ruske,
ni za crnogorske kape, ni za srbske uhode.
Vojski će za stalno poći za rukom ustaše u-
krotiti, ali ža Boga, neka to milostiviem
načinom ovrsi; neka vlada izposlajepotrajao
pomirenje Krivošijana, nek im se predade,
kao za Rodica, i svakoga ustašu liepo na-
dari; pa neka dobrovoljno primi sve što u
napried njima bude drago narediti.
* * *
Hrvate, Vinku Milica: „Monti je sam sebi
tajna j on je od onih ljudi, kojeg mnogi
mogu žaliti, ko što ga žalim i ja; ali se
Monti-a mora poštovati u koliko iskreno
kaže bez obzira, što drugi kadšto licutnjerno
taje. Monti nema ni mržnje ni pomame na
ljude, što š njim ne dišu; on boluje, al ne
radi (?/) da drugoga truje. Ako je Monti
antiteza moja u Reichsrathu, to je s potrebe
nutrenje da opravda svoje stanovište glasu-
juć kad što sa mnom; a s druge opet, to
je krivnja birači: „koji se zadovoljiše naz-
dravicami, da mu svoje želje i nazore izjave".
Katolik Hrvat.
Nu, kudi li on il odobrava ustanak? smatra
li ga s gledišta ako ne austrijanskoga barem
prosto hrvatskoga, ili se služi kakviem Kri-
vošijanskiem durbinom? Evo, on će kazat
svaku: Dalmacija je udarena ustankom u
njezina ćustva — Tko to da niječe ? Ja ne
doisto. Dalmacija je bila uviek vjerna svomu
Hrvatskomu Kralju i Austrijanskomu Caru.
Ako su Krivošije dvaš ustale, tii se nevjer-
niem pokaza posve malašan dio pučanstva;
katolici, ako izuzmete neke liberalce, nisu
nikad bili u suglasju sa srbskiem prevratniem
osnovama. Premda neodobravaju dosadanji
protunarodni način vladanja u Bosni i Hr-
cegovini, znadu vele dobro, da je u Dalma-
ciji vlada gladila grko-srbe, podupirala ih
u svemu više nego katolike; ter ako je koga
da se mora s njom hvaliti, to su Krivošijani
i njihovi suvjernici. Ogromna većina Dalma-
tinaca jest katolička, pa mal ne svi, uzprkos
hitroj* igri prvaka, hrvatski ćustvuju. Oni
žale krv vjernieh sunarodnjaka, koju će iz
zasjeda poznane izdajice proliti; oni žude,
da bude uništen ustanak, i da se slavom
ovjenča austrijanski orao — Čustvuje li tako
prvak Monti, koji se je privolom sudrugova
kobno uzdigao, da lažno zastupa cielu po-
krajinu? I Monti žali, ali ne krv našieh
vojnika koju nespominje, nego da naši zem
ljaci, c. k. vojnici, pružaju ruku djelu iz-
korenuća onieh dobrieh i vrlieh ustaša, svaki
od kojih, može se reći (eto se jj^ i reklo),
da je u slanju izazvati na polje jednu ve-
lesilu. Njemu nije toliko do poštenja i do
dobra Hrvatskoga vjernog naroda uznemi-
renog i zakidanog od nešto bezkućnieh haj-
dučina, nego ga boli gledajuć, da jedan dio
njegovih zemljaka, uzorni Krivošijanski ro-
doljubi, uzprkos razbuncanom junačtvu, iz-
ložen je svestranom izkorenuću. Evo zašto
mu je uzburkano srce, evo zašto on nalazi,
da nije toli potrebito uguŠenje ustanka, štono
svale krsti kao ludu smionost; te svjetnje
blagost, popuštanje i pomirenje. Dobro, bla-
gost; nu kakvo li trajno pomirenje? Jedali
ustupom Boka i Hercegovine Crnojgori, a
Bosne Srbiji; ili možda, suviše, ciele Dal-
macije i Krajine budućemu Dušanovu car-
stvu? Ja ovdje nepitam iskrenoga Monta;
on je rekao dosta; on je već skoro naKri-
vošijansko zemljište ; pitam sudrugove nje-
gove, pitam prvaka Klaića — Mučanje biti
će najbistriji odgovor; po odgovoru bi se
imalo vidjeti, jesu li narodni zastupnici za-
pustili sasviem hrvatski proslov, i en bloc
se ukrcali u srbska Montijeva kola; ili su
samo pomilušili zašlu pretjeranu srbad, i
htjeli opomenuti vladu, da jednoč bude i za
svoju korist pravedna prama vjernim Hr-
vatima.
Dnevne viesti.
Iz zastupničke kuće. Razprava o izbornoj
noveli svršena sa porazom nadri-slobodnjaka.
Govori Rie«o'"»- Lienbachera, Clam-Martinica
i Hoher^ž^a-^zjasnise djelovanje nadri-
slobodnjačke ljevice. U dojdućem ćemo broju
obširnije progovoriti, a za danas donosimo
dielak govora vodje središta grofa Ho-
henivarta, koji napomenuv da je ljevica kroz
ove tri godine dosta se nagovorila proti
desnici i popečiteljstvu, te da je od potrebe
izniet joj ogledalo, da u njem ogleda svoj
rad, nadostavi: Ja sam se nadao ako ljevica
jednom preboli prvu žalost, što je na jednom
od moćne većine spala na manjinu, da će
tada nastati mirno i prijateljsko živovanjei
rad izmed dviju veliki stranaka kuće, i kad
sam već bio počeo gubiti svaku nadu, iz-
vjestitelj mi ju manjine (Herbst, vodja usta-
vovjerne ljevice) na novo povrati. Ima tomu
godina dana da je ljevica svečano slavila
šestdeset godišnjicu radjendana svog vodje,
i tom prigodom svečar izjavi: „Niemci u
Austriji uzeše lozinkom rieč velikog otca
katoličke crkve: in necessariis unitas, in
dubiis libertas, in omnibus caritas". Caritas,
nastavljao je svečar, prijaznost druga prama
drugu, koji neimaju sumnjati o ćustvim po-
jedinca, već štovati slobodno mnenje svako-
ga. — Izpoviedam, gospodo, da su te rieči
iz onih usta na me jako uplivale. Ko ima
čast, k6 što ja, od dulje godina poznavati
čast zast. Herbsta, taj dobro zna, da je g.
zastupnik kroz svoje dugo parlamentarno
djelovanje sve mogućno pokazao, al samo
jedno nije, a to je prijaznost prama tudjern
mnenju. (Sasviem dobro ! Evala! sa desnice).
S toga mi je bilo reći: program koji je eto
iznio g. zastupnik u ovoj za nj svečanog
prigodi nije program njegove prošlosti, to
može biti samo budućnosti, kog vodje lje-
vice za se i za svoju stranku naviešta
(Evala! desnica). Ali, gospodo, od tad uzalud
čekam da se taj program izpuni i izkustvo
od pune godine dana osvjedočilo me da ovaj
liepi program nije bio drugo no liepa fraza
(Evala! desno). Čitajte, gospodo, što su god
štovani članovi ljevice kroz ovu godinu u
izbornim i stranačkim skupštinama govorili,
što su u svojim listovima napisali, spomenite
se svih govora, što ste u ovoj visokoj kući
čuli, i nećete naći skoro ništa drugog no
klevetanja i sumnjičenja prama vladi i većini
ove visoke kuće (oho! s ljevice. Evala! s
desnice). Gospodo! ne bori se više proti
mnenju protivnika ni proti dokazima, koje on
navadja; štovana opozicija svom silom udara
na osobu protivnika, sjedio on il na ovim
klupama (desnice) il na onim (popečiteljskim)
stolicama. Traži se da se ozloglasi kod pu-
čanstva protivnika, i sumnjiče se njegove
težnje. Ako je ovo prijaznost, 0 kojoj je
bilo govora u onom liepom programu ; ako
se na ovaj način štuje protivnikovo mnenje,
tad ja više nerazumiem mog materinskog
njemačkog jezika (dobro! s desnice). Go-
spodo ! kad se studenoga prošle godine otvo-
riše vrata ove kuće, tad je onaj program
zaboravio isti onaj, koji ga bio iznio i drugi
program napisa si ljevica na svojem barjaku,
ali ne program prijaznosti već strasti, koji
po mom mnenju a i mnogih drugih nije
podnipošto na Čast velikoj stranci kojoj ne
fali glava a još manje parlamentarne vještine
(evala! s desnice), jer ju taj program možda
i proti njezinom osvjedočenju (ljevica pro-
svjeduje) iilimice vodi na stazu klevetanja,
sumnjičenja i raztezanjd (Herbst viče: g.
predsjedniče, dali ovo pripada stvari?— Vika
na ljevici: nečuveno! laž! na red! izadjimo
Povladjivanje i pleskanje na desnici: čujte
istinu. Predsjednik zvoni. Herbst gledajuć
na predsjednički sto, prieti da će izaći; neki
ga zaokupili, neodlučan, ali on idje do pred-
sjednika, koji mu prišaptnuo nekoliko rieči.
Herbst se vraća na mjesto, al nemože da
se umiri; idje gori doli, govori sad sa Suessom
sad sa Beerom, dočim Hohenvvart mirno
nastavlja svoj govor) — Govor je Hohenwar-
tov bio pravo ogledalo, on je porazio pro-
tivnike, pa mu Herbst nije znao da odgovori
ma ni jedne. Pravi parlamentarni Sedan!
% * *
Dobro će možda ovdje doći, navede li se,
kako je još god. 1874 Pavlinović opisivao
Monta pišuć sad već izkušanomu vrlomu
Odbor za nauku ugarske zastupničke
komore viećao je dne 22 tekuć, o osnovi
zakona za srednje škole i su sedam gla-
sova proti pet odbacio je zakon. Radujemo
se, jer je zakon ne samo bio naperen proti
nemadjarskim narodnostima već i proti ta-
mošnjoj katoličkoj crkvi. Uhvatseje da za-
kon neće doprieti pred komora, jer je vlada
u tom poslu sasviem indiferentna, pa će
stvar leć.
Rim i moskovska patrijaršija. Liepi pa-
stirski list djakovačkog biskupa nije ostao
bezplodan. U njem izmed ostalog se spo-
minje da bi bilo od potrebe da ruskoj crkvi
bude povraćena moskovska patrijaršija, koju
joj oduzeo Petar veliki, biva da petrograd-
ska sveta sinoda bude podvržena patrijarki
i tako da se crkva oslobodi od države. Po-
sljednji svezak njemačkih „Weckstimmena
razvio je stvar još bolje i na malo čudnovat
način, t. j. otvorenim pismom na državnog
savjetnika u Petrogradu PobjedonoŠčeva, šefa
„svete sinode". Pobjedonošćev bio je nekad
carev učitelj i drže ga ko najuplivniju o-
sobu u svim crkvenim poslima. Pismo za-
najprije dokazuje da su dogmi obadviju cr-
kava isti i kaže da je razlikost samo izvanj-
ska. Za tim opisuje razdieljenje^ i slabost
istočne crkve, da dokaže kako bi se uslied
jedinstva ruski narod pomirio sa Poljacima
i svršila bi nevoljna bratska borba, kako bi
spasonosno uplivala katolička zapadna crkva
svojim izobraženim svećenstvom, svojom krep-
kom religioznošću a zanajviše svojim mana-
stirskim ustanovama na 80 miljuna ljudi, na
koje bi izlila sasviem novi duh pravog kr-
šćanstva i bratske ljubavi. Preuzet si ovaj
rad dužnost je čovjeku, koji je uz carsko
prestolje, i koji je oduševljen za kršćansku
vjeru.
Neredi u Italiji. Italija napreduje stazom,
koju joj naznačiše njezini osnovatelji. An-
dremo al fondo ! reko je Emanujlo ulazeć
u Turin. Prošlih dana po svoj Italiji svet-
kovala se godišnjica parižke komune. Crveni
stiegovi, socijalistički proglasi, buntovnički
govori, svega toga bilo je na dnevnom redu.
U Ravenni se nije znalo ni ko pije ni ko
plaća. Pulicija kidala proglase a svjetina
jih novih mećala. U okolici se i goreg sbilo.
Družtvo socijalista izmrcvarilo dva kara-
biniera, koji se približahu kući gdje se dr-
žala skupština. „Živila republika! živio
Mazzini! živio Bar san ti!" čulo se sa svih
strana — U Messini se dogodilo nereda
druge vrsti. Svietina razkomadala gradski
grb. — U Napulju se sveučilištni djaci uz-
bunili i bilo je od potrebe da vojska učini
svoju. Crescit eundo !
U odboru za tarifu dr. Klaić se je
protivio povišenju carine na sirovo
željezo. Većina primi vladin predlog.
Garibaldievi snovi! Starost u glavu "—
pamet iz glave! Iredentističko glasilo ltalia
degli Italiani izdalo program lige ireden-
tističkih naroda (Italija, Rumunjska, Slavonija,
Ugarska i Grčka) podpisan famoznim Gari-
baldiem. Temelj je svemu uništenje Austrije
i evropejske Turske, da tako Italija dobije
alpe Griulie i Retiche; Rumunjska Banat,
Transilvaniju i^ Bukovinu ; nova velika
konfederacija Cesku, Moravsku, Ugarsku,
Štajersku iCrnugoru! (na preskok!); Njema-
čk a uvalu Selce, kotlinu Inna i nadvoj-
vodinu Austrije; Grčka arcipelag. Odbor
istog lista kupi prinose za ranjene ustaše u
Bosni i Hercegovini.
Katolici u Njemačkoj. Buduć da se je
kapitul Paderbona odreko izbora svog bi-
skupa, k6 što bi pravu mogo, sv. Otac i-
zabrao je Paderbonskim biskupom vikara
iste crkve presv. Drobe-a. — Dne 23 tek.
prepošt u sv. Ludvigu, č. Herzog prijao je
papin breve, kojim ga imenuje knezom-bi-
skupom Vratislavije. On je odmah odputovao
Nunciju u Miinchenu. Oviem imenovanjem
popunila se posljedna prazna stolica, al na
žalost biskupima su još ruke svezane, jer
crkveni zakoni sveudilj su u kreposti.
Yiesti o ustanku.
Izpred razbojničkih četa u Hercegovini
21 ožujka.
Bio sam u „Koritim", u ovo vrieme
glasovitim, jadna je to štacija za vojsku,
da se jadnija pomisliti ne može. Ima
ornžnička pos'nja, pa nekoliko podrtina.
Garišta nisam vidio: možda ni nisu na putu.
Obišao sam i grobove naših padših junaka,
naročito Lalićev. Prošao sam kroz Bileć i
došao do blizu Trebinja: ne vidjevši eškija.
Po tom možete suditi, kako su nesigurne
viesti one: koje sve i svašta javljaju.
Major barun Rukavina pao je. I on je
bio junačina. Nu i nebojše gube glave. Ci-
tajuć nešto smjeri ga na trideset koračaja,
kako vele, Tripko Vukalović. Bilo je s Trip-
lcom pet drugova, pa kad ktjedoše oplienit
mrtvo tielo i odrubit mu junačku glavu:
pade i Tripko i njegovi drugovi. Sad gdje
su bili vojnici naši, kad je ustrieljen bio
major? on je bio na čelu, a kako je po
Hercegovini i Krivošijam gudura i klanaca
labko je razumjet, da se je krdja eškijska
došuljala, i vojnici bili straga; pa ga tako
u hajdučkoj zasjedi, po hajdučku i ubili.
Čujem, da su kasnije izkopali tielo, pa ga
mrtva oplienili; i poput biena mrtvu — ju-
naci krivošijanski, borioci za mrtve nosove
— odrezali usne i nos. Pa ima ljudi, koji i
takve ljude brane. To bi imali biti potomci
Zrinovića i Obilića?! Na čast im bilo!
Krivošijska eškija jest razagnana na sve
četiri strane; poglavitija mjesta ili su u naših
ruku, ili su dignuta u zrak. Hercegovačka
eškija i ta je razćerana na sve strane.
— Iz Krivosijd. P. Lloydu pišu da je
neki lovac trećeg bataljuna Fran Stucker u
nekoliko časa bio pogodjeu od tri zrna: u
glavu, u ledja i u prsi. Kad mu vojnici
saniteta htjedoše poviti rane, dva druga zrna
doletješe i ncozlediv nikoga utjeraše se u
tielo nevoljnog Stuckera, kojje sasviem tiem
još sat živio — Neki drugi lovac ponio od
kuće cvanciku što mu mati bila darovala i
ko uspomenu uviek ja u špagu nosio. U
okršaju zrno udari u cvanciku, koja se savi
a vojnik osta živ. Priča leti od usta do u-
sta vojnika, i dirnula je cielu lovačku satniju.
— Beč, 22 ožujka-, Službeno se javlja:
Sekulić i Cvietić, i pukovnik Sehulemburg
primili su zapovjed da trajno zaposjednu
Ulok i po mogućnosti gornju dulinu Neretve.
Za podmaganje odredjen je pukovnik Arlov,
koji na 19 tekućega jednim edielom sa
strane podje preko Gline i Hotovlja, a gjavuj
sbor iz Kalinovića prama Obalju stigne na
20 tekućega pred podne na visine Stanja.
Potražni sbor vojske odposlan iz Konjice
uz Neretvu dne 18 tekućega, sutradan seje
sdružio u Glavatićevu sa sborom Schulem-
burgovim. Nesusretoše nijednog ustašu. Arlow
dozna, da je na 18 i 19 tekućega bilo od
prilike 400 ustaši pod Tunguzom i Fortorn
u Obalju i Jezeru. Brigada Ledihn stigla je
na 20 tekućega u Sarajevo. Izvrstno je raz-
položenje, ponašanje i zdravlje naše vojske,
uzprkos patnjam. — Iz Foče i Gorazde od-
premljena je vojska proti 200 ili 300 ustaša,
koji se veru kod Čajnice. Na 19 tekućega
izmedju Čajnice i Gorazde bio je napadnut
od 200 ustaša prevoz hrane, pod pratnjom
vojnika 77.pukovnije. Dva vojnika ostaše
mrtva. Ustaše bjehu suzbijeni i prognani
prama Bukovici odielom vojske odaslanim
iz Gorazde. — Sbor vojske koji je krenuo
iz Prace prama gorani Stolačkim pucao
je na 50 ustaša, od kojih 3 bijahu ranjena.
Na 18 tekućega potražio je rrjosta Bratić,
Kadić, Curović, Bahoj, Okoli.-Ue i Nakope,
a nadje ih bez ustaša. — U Krivošijam
kod Crkvica, bilo je pucanja proti maloj
ustaškoj četi.
— Beč, 24 |ožujka: Barun Jovanović
službeno javlja dne 23 tekućega u podne :
na 20 tekućega po podne, na jugo zapadu
Korita, kod Svorčana, tri satnije 20. lovačkog
bataljuna pod nadporučnikom Kasperlom,
imadoše okršaj su 60 ustaša od prilike. Ovi
stajahu izmedju 34. i 35. znaka granice na
Baluzovini, s ledjim prama granici. Prividnim
uzmicanjem lovaca prama Bunigradn, ustaše
su bili namamljeni napredovati, a pri tomu
upadoše u zasjedu priredjenu kod Svorčana,
te tu izgubiše 15 mrtvih i ranjenih. Ustaše
za tim pobjegoše natrag prama granici.
Vojska nije imala gubitka. — Na 21 teku-
ćega u podne, 11. satnija 22. pješačke pu-
kovnije, na povratka sa potraživanja prama
Bogovu-koritu, kod Kotačidola, bi napadnuta
od 130 ustaša. Pošto nego stigne u bitku
još jedna satnija iste pukovnije sa Konjsko-
ga, ustaše biše suzbijeni izgubivši nekoliko
mrtvih i ranjenih. S naše strane nijedan ne-
pogine. Potraživanje obavljeno od 6. brigade
na 19, 20 i 21 tekućega preko Korita,
Meke-grnde, Rioca, Bjelana i Krstača, gdje
je bilo javljeno da ima ustaša, ostalo je
bezuspješno.
Okružnica
Preuzv. Josipa J. Strossmayera.
(v. broj 23.)
Evo što je držati o raju božjem, o suštoj
istini i o osobitoj blagodati božjoj, kojom
se u ime^. pravoslavne crkve častni vladike
ponose. Sto pako crkvi svojoj nevidjenu
samu glavu Isu Rrsta i narodni samo zna-
čaj prisvajaju, o tom ću zgoduije poslije
govoriti, a sad mi je razsuditi b. kako vla-
dike crkvu od crkve razlučuju.
Čudni li su ljudi na ovom svietu! Često
1 cesto put se užasnih upravo za se posljedica
čvrsto i tada još drže, kad je prvobitnih
njihovih povoda i uzroka već odavno ne-
stalo. Nestalo je već odavna iztočnoga car-
stva. To carstvo davno leži u grobu niti
je ikomu na svietu više dano, opet 'ga u
staroj njegovoj slici uzkrisiti. Rekao bi
dakle čovjek, da je već davna i svih nie-
govih osnova i nakana nestati moralo a
kad tamo, mi se upravo Slaveni kano pi'jan
plota tih grčkih zamršaja na ogromnu našu
trepetom k svetoj trpazi približuju i kruh i
vino u tielo i krv Isusovu pretvaraju. Isus
je vječiti svećenik po redu Melkizedeka,
koga nitko nevidi; a mi u njem i po njem
pravi živi svećenici, koje svatko vidi i po
žrtvi, koj u na oltarih naših Bogu prikazujemo,
kano posrednike medju nebom i zemljom
štuje. Isus nastavlja sveto djelo odkupljenja
našega ne samo nevidivim načinom sjedeć ob
desnu vječitoga Otca svoga, nego i vidivim
načinom u sedam svetih otajstvah, po kojih
nam u svih oduošajih života našega plodove
svete svoje muke i smrti dieli. U tih otaj-
stvih on je sam pravi namjestnik, on vje-
čiti izvor svake milosti i snage, koja nam
se dieli; pak smo ipak i mi svećenici pravi
namjestnici svetih otajstva, koje svatko vidi,
a rieči naše, koje svatko čuje, pravi sa iz-
vor milosti božje. Što je Isus, koga nevi-
di mo, u svetih otajstvih po svetom biću i
naravi svojoj, to smo i mi, koji medju pu-
kom našim živimo, po redu i svetom zva-
nju našem, tako da se bez nas svećenika i
bez rieči naše ni jedno otajstvo obaviti ne-
može. — Isus je svjetlost od svjetlosti vje-
čite,- on je svjetlost, koja prosvjetljuje sva
koga čovjeka, koji na ovi sviet dolazi, pak
ipak i nam daje, da budemo svjetlost svieta,
koja svakomu svieti, što se u kući božjoj
nalazi; a njegova je sveta rieč isto tako u
naših slabih, ko i u njegovih svemogućih
ustih pftt, život i istina; pak buduć da sve-
ta vjera, najskupocjeniji taj dar božji, do-
pire do duše i sviesti naše po slašanju i
i predikovanju, to nam je svakomu rečeno,
što je veliki apoštol naroda o sebi rekao:
vae milii nisi praedicavero — u zao čas
nam ako rieč božju navješćivali nebudemo.
Isus je vječita svjetlost, koju svatko osjeća
ali niko nevidi; a mi svećenici i jedne i
druge crkve svjetlost božja, koju svatko,
viditi i sliediti može; svjetlost, koja će je-
dnom do kraja i konca svieta dospjeti, kad
se na nas izpuni ono svetoga pisma: iu
omnem terram exivit sonus eorum, et in fi-
nes orbis terrae verba eorum. — Isus
Bog i spas naš, koga sveto pismo puuirn
pravom zove neumrlim i nevidivim kraljem
svih viekova čuva, štiti i brani crkvu svo-
ju na zemlji, on sa desne vječitoga Otca
svoga i sa oltara naših crkvom vlada, u-
pravlja i nju na neumrle svrhe svoje upu-
ćuje, ali uviek tako, da se na te svete svr-
he služi pravim, živim i vidivim načinom,
zborom apostolskim ; pak kako god u sva-
koj pojedinoj eparkiji poleg Isusa Krsta,
koga umrle oči viditi nemogu, mora biti
pravoga i živoga vladike, u kom i po kom
Isus sam djeluje i eparkijom vlada; tako
još mnogo više u cjelovitom tielu crkve bo-
žje poleg Isu Krsti mora biti pravoga i
živoga namjestnika njegova, u kom i po
kom cielom crkvom ravna i vlada, pa to
tiem više, buduć se 'bez toga ni pomisliti
neda na ono jedinstvo, koje je posljedna
svrha muke i smrti Gospodnje, koje jednom
ima sav sviet obuhvatiti, koje crkva ima sa
sobom o vječnost preuieti, da se tamo u je-
dinstvu ti.jednoga Boga, da tako reknem,
izgubi i u vječiti poklad slave, pobjede i
blaženstva svim izabranikom božjim pretvori.
U tom obziru njeki sveti otci i bogoslovi
crkvu božju punim pravom prispodabljajn
Isu Krstu, vječitomu zaručniku njezinomu,
koji u jedinstvenoj osobi svojoj i božanstvo
i čovječanstvo tako u jedno spaja, da sva
tko, što ga razdvaja, sveto njegovo biće i
cielo otajstvo odkupljenja našega kvari, raz-
tvara i oskvrnjuje. Isto tako valja i o crkvi
božjoj, koja zvanje i djelo Isusovo na ovom
svietu pravim i živim načinom nastavlja. I
u njoj se i po njoj se njekim načinom o-
tajstvo opaćenja i svetoga križa na ovom
svietu nastavlja: ter ona u tu svrhu u je-
dinstvenom biću i sustavu svom u jedno
spaja i božanstvena t. j. nevidivu i čovječju
t. j. vidivu narav svoju tako, da tko to je-
dno od drugoga raztvara i razdvaja, samo
njezino biće i sve djelovanje njezino raz-
tvara i slabi. Jedno je samo, što u tom ob-
zira na utjeha čovječanstva prava crkva uči
i drži, a to je: da svi oni plemeniti ljudi,
ma na koje vanjsko družtvo inače spadali,
koji izkreno istinu božju traže i pripravni
su sliediti ja, kad ju nadju ; svi oni, koji
nebivši početnici bludnja i nesklada primiše
jih od zabludjelih otaca svojih i uzdržaše
ih bona fide, da svi ti, ko što to uči veliki
sveti Augustin, na dušu svete crkve spadaju
i spasenje svoje djeluju, ma inače vanjskim
načinom na ikoje družtvo spadali. Po tom
načelu crkva osudjuje bludnje, ko što su
ih već svoga vremena i sveti Pavao apoštol
i svi ostali apoštoli osudjivali: ali neodsu-
djuje nikad osobe, nego taj sud prepušta
jedino Bogu, komu su najbolje poznata sva
tajna tmina i svi najtanji svjeti srdaca ljud-
skih, i koji je jedini moguć svakomu do-
saditi po zaslagah njegovih.
Pitanje je medjutim, koje se kroz sav
nauk jedinstva crkvenoga kano crvena nit
kroz platno provlači: može U prave jedin-
stvene vidivosti bez vrhovne glave i bez sto-
žerne vlasti u crkvi božjoj biti? Ja mislim,
da se to ni pomisliti neda. Preda mnom
leži divno djelo francuzkoga akademika i
dugo vremena prve na ovomu svietu aka-
demije u Parizu predsjednika otca Gratri-a
pod naslovom : la moral et la loi de 1' hi-
stoire — moral i zakon povjesti. Ja bi želio,
da svaki naših učeujaka osobito onih, koji
u javui naš život utiču, to djelo pomnjivo
prouče. U krasnom tom djelu duboki taj
kršćauski mudroslovac Europi i cielom Čo-
vječanstvu bolju i sretniju budućnost proriče
na temelju najslobodournnijega družtveuoga
i državnoga sustava, pod jednim uvjetom,
da taj sustav ništa drugo u bitnosti svojoj
nebude, nego čisti moral evangjelja u javni
život naroda prenešen i to bez ikakvih ljud-
skih dometaka i dosjetaka, kojimi ljudi
često pat kane Boga samoga i sveži zakon
vječite njegove pravde iz javnoga života i
družtvenih ustanova iztisnuti i ujekom svo-
jom mudrošću nadomjestiti; koja mudrost u
samoj sebi više puta ništa drugo nije, nego
puka sljeparija i sebičnost, koja i tada u
propast srnja, kada misli, da ju slava i
pobjeda prati. — U cielom jednom dielu
toga djela pod naslovom „politički napredak"
navadjaju se osnove o družtvu ljudskom po
najboljim glavama od prastarih do današnjih
vremena izumljene. Obilni se tu ulomci na-
vode iz Polybia, koji je u knjigab svojih
ljudske poviesti 300 godina u napried pro-
past rimskoga carstva prorekao; iz Cice-
ronovih kujiga de republica, u kojih mudrac
i državnik rimski ponavlja i razvija nauk
starih Grka o družtvu i državi ljudskoj; iz
svetoga Tome Akvinatskoga, najumnijega i
najdubljega kršćanskoga mudraca srednjega
vieka, na pose pako iz zlatne njegove knjige
summa theologiae; na posljedku iz djela
Montesquia i Tocquilla. Ja sam sve te na-
vode pomnjivo pročitao, pak nigdje niesam
našao, da bi se bez vidive glave i bez vanj-
skoga stožera u družtvu čovječjem išta
drugo postići dalo, nego anarkija ili ane-
mija, to jest nered i mrtvilo, ili pako jedno
i drugo ujedno. Ovo se samim sobom ra-
zumije i u samoj naravi stvari leži; pak kad
čovjek ozbiljan sve ovo na svetu crkvu božju,
živi taj zalog sreće i vremenite i vjekovite, koji
je Bog ljudem podielio, prenese; onda se i
nehotice pitati mora: je li je moguće, da
je Isus vječito slovo i neizmjerna mudrost
božja carstvo svoje na ovoj zemlji, koje je
cienom krvi svoje osvojio i u baštinu svega
svieta i svih viekova pretvorio, bez vidive
glave i bez vanjskoga stožera ostavio i slu-
čaju njekomu, da tako reknem za vazda
izručio? Tko godj bez predsuda zna čitati
u svetom pismu i v, crkvenoj povjesti, taj će
sto put na gornje pitanje odgovoriti: nije
moguće: a jasno je ko sunce božje, koje
nam svieti, da je Isus osnovao crkvu svoju
ne na mrtvoj kakvoj abstrakciji (misli) nego
na živoj moći i osobi, koju je na čelo apo-
štolskoga zbora na uvieke postavio tako,
da se ista od vieka do vieka tija do konca
svieta nastavlja. Svako skoro mjesto sv.
pisma, u kom je o svetom Petru govor, ja-
sno i nedvojbeno ovo potvrdjuje. Tako kod
Mateja na poglavjn XVI. veli Isus Petru:
„Ti si Petar, to jest stiena, i na tebi kano
stieni sagraditi ću crkvu svoju i vrata pa-
klena n3Će je nikad nadvladati. Tebi dajem
ključe nebeske i što god budeš svezao na
zemlji, biti će svezano i na nebu, a štogod
budeš razriešio na zemlji, biti će razriešeno
na nebu. Ja neznam, da bi Gospodin igdje
jasnije odlučnije govorio, nego što taj go-
vori. Ja bi glede jasnosti i odlučnosti rieči
Isusovih ovo mjesto rnogo prispodobiti još
samo sa mjestom kod Ivana na poglav. VI.
kada Isus nezahvalnoj množini govori o naj-
većem otajstvu svete ljubavi svoje, to jest
0 otajstvu tiela i krvi svoje, koje svemu
svietu kano živi zalog vječnjega života po-
klanja. Žalibože protestanti se na posve ja-
sne i odlučne rieči Isusove oglušaju i od
otajstva života odvraćaju sliedeći nesviestnu
njegdašnju svjetinu, koja je Isusa odbjegla;
dočim ne samo mi katolici nego hvala Bogu
1 pravoslavni u tom sliedimo Petra, koji a
imecieloga zbora apoštolskoga, to jest u ime
ciele crkve i svih viekova reče: kuda ćemo
Gospodine? rieči tvoje rieči su života vje-
čnjega. Otajstvo kod sv. Ivana vječiti je iz-
vor nutarnjega života crkve i svih nas; o-
tajstvo kod Mateja vječiti je izvor života
vanjskoga, koji u nerazrješivom savezu sa
nutarnjim stoji. I jedno i drugo osnovao je
Isus na neporušivoj podlogi jasne i ne-
dvojbene rieči svoje; pak kada se u prvom
sa crkvom pravoslavnom slažemo, dati će
milost božja, da se jedanput i u drugom
njom združimo i složimo.
(Sliedi).
opisi.
Zagreb, 27 ožujka
Ovih dana, odkacl nam se otvorio sabor,
u Zagrebu je opet življe, nego obično. Imade
se o čem govoriti i pisati. Već prva sjed-
nica znadete da je bila živahna; ako i
malo rieči, ipak je dosta u njoj izrečeno.
U saborskoj dvorani nekako čudno i
gledje, što ovih dana na predsjedničkoj sto
lici neima našeg starog zanimivog predsjed
nika Krestića. Neki govore, da će se odreći
predsjedničtva, jer da uz današnju opoz'ciju
nije moguće biti predsjednikom. To i ja
rado vjerujem; jer dok je na kormilu da
lz-
našnja Pejacsevicheva vlada, koja u saboru
sve moguće protuzakonitosti brani i zaštićuje,
a predsjednik sabora mora da je humillimus
servus bana i magjarskih maštanija : dotle
je naravno težko biti predsjednikom ma i
uz malu, ali živu i junačku opoziciju, kojoj
sviest počiva na temelju prava i zakona.
Drugi vele Krestića, da je „suspendiran".
U današnje suspenzaeijonalno vrieme sve
je moguće; možda i naš Krestić nije
dosta zvonio. Ali podpi-edsjednik M. Hrvat
nam izjavlja, da je samo bolestan, — bit će
si prste malo nahladio — pa da će, kad
oz'dravi, na radost većine opet zauzeti pred-
sjedničtvo. Podpredsjednik M. Hrvat mu je
dobar nasliednik, ali ipak sirota zvonce ne-
dobiva pod njim toliko batina, koliko pod
Krestićem.
Ovih dana je na redu razprava o prora-
čunu za g. 1882. Proti proračunu govorilo
je više* zastupnika jedne i druge opozicije.
Naročito liepo se iztaknuo vriedni zastupnik
Kamenar. On kori vladu, a ne bez i'azloga,
u mnogom. Da sve iztaknem, valjalo bi da
napišem eieli njegov govor. U zemlji kaže,
već je razširen „gospodski" proletarijat, a
vlada širi seljački. To je prava istina. Vlada
bi naša htjela naš seljački stališ dotjerati do
onog stepena, u kom se danas nalazi tali-
janski, pak u tom revno sliedi svoj uzor,
— braću Magjare. 0 „gospodskom" prole-
tarijatu moglo bi se zbilja mnogo toga go-
voriti, te je već i Hrvatska počela druge
„izobražene" države u tom sliediti. Današnja
vlada neobazire se na javni moral, neoba-
zire se na crkve, barem ne toliko, koliko
bi morala, na škole ni na ništa, što na moral
upliva. Ta Magjari toga ni nezapoviedaju.
Kori vladu, što se njezini gospodari nebrinu
za naše more; jedino skrbi se za Rieku, a
drugo sve propada, dočim u Dalmaciji vlada
ipak svaku luku podiže. Naravno kod ovih
i još drugih toli iskrenih ukora valjalo je,
da predsjednik govornika opomene. Ali mu
Kamenar liepo odvrati, da bi se sabor imao
veseliti i zahvalan mu biti na trudu, što mu
iznaša nevolje i jade zemlje, kad vlada, koja
je na to pozvana, toga nečini. Da se na to
više pazi, nebi troškovi kazniona i bolnica
svakim danom rasli.
Dr. Starčević mladji jako je živahan opo-
zicionalac. U njem ima dosta i jako umje-
stnoga, ali borme i ozbiljnoga humora. Bilo
bi željeti, da je više takovih zastupnika u
saboru, bili oni jedne ili druge opozicionalne
stranke. S današnjom vladom možda bi bilo
bolje postupati humoristički, jer ozbiljnost
vidi se da je za nju preozbiljna.
Kod ove proi-ačunske razprave iztaklo se
takodjer nešto nova, i čini mi se prvi put u
našem saboru. Dobrinački zastupnik Dr.
Dimitrijević neslaže se proračunom zbog
škole. Školski zakon od 1874. da je veoma
uzrujao srbski narod, tim zakonom da se
tjera stranačka politika. Dok se je reformi-
ralo pučku nastavu, kaže, nije valjalo dirati
u pravo srbskoga naroda, koje je on krvlju
svojom stekao! On traži autonomne srbske
škole, jer da se u današnjih srbska djeca
nemogu u vjeri dovoljno izobraziti. Kaže,
da nije pravo siliti jednu narodnost, da do-
prinosi za škole druge narodnosti ! Pa dok
su mu opozicionalci podviknuli, da je u
Hrvatskoj samo jedan narod, vladinovci su,
valjda je to i banova želja, šutili i zube si
triebili. To vam je slava Pejacsevicheva i
plod njegova putovanja po Sriemu. Pa
neka mi tkogod reče, da nam se je proti
toj guji mirno vladati! Borimo se sa Magjari
i Niemci, pa sad nam dovode još tu nevjeru
vlašku, koja razkolničkim zloduhom još s
treće strane želi trovati hrvatski narod!
Kašnje se liepo iztaknuo naš stari obljub-
ljeni podnačelnik i zastupnik Crnadak.Ion
mora da kori vladu s nerada i s toga, što
uz pripomoć saborskih vladinovaca ide za
tim, da iztisne još i ono malo autonomije,
što ju imademo. Tuži se na nagodbu, koja
se, i negledeć na Pejacsevichev 66. §. sa
svake moguće strane krnji, a vlada pritužbe
opozicija proti tim povredam odbija. Tako
§. 56. nagodbe zahtieva, da se u svih uredih
u obsegu Hrvatske i Slavonije namještaju
činovnici, sinovi ove zemlje, pa se ipak na-
mještaju stranci, a domaći zapostavljaju.
Osvrće se govornik na magjarsku državnu
ideju, kojoj je kod nas odzvonilo, pa makar
Magjari poslali na hiljade svojih činovnika,
i napinjali se, kako jim drago. Doći će čas,
kad će i Magjari pristati na naše uvjete,
jer oni više trebaju nas, nego mi njih, — pa
makar se mislilo i drugčije. I više toga liepo
je iztaknuo; ali žalibože da će mu rieči
pasti na srce vlade ko bob na stienu. On je
odvratio i D.ru Dimitrijeviću. Kaže, da neće
nikada priznati, da su Hrvati i Srbi dva
različita naroda, pa s toga da je jako krivo,
kad bi se jednokrvna braća već u djetinstvu
podučavala dieliti se. Dimitrijević se tuži
na vladu, a ipak ti srbski zastupnici u svemu
podupiru vladu.
. nas vlada uzrujanost proti vladi, što
je ban suspendirao odvjetnike pristaše stranke
prava. Dr. A. Starčević je u to ime stavio
na bana interpelaciju: može li, i ako može,
zastoje to učinio? Ali mu Derenčin umah
odgovara, da ban toga nije dužan u saboru
izjavljati. Naravno Pejacsevich i odgovor! pa
makar i saboru.
Istog dana govorio je o proračunu još i
zastupnik Folnegović. Rieči mu idu baš od
srca, i svaka mu izražava duboku bol nad
zabludom vlade. Naravno da se rieči njegove,
kao jednog prevratnika, neprihvaćaju vlade
onako, kako rieč Miskatovićeva.
Poslie bila još razprava o produljenju
indemniteta od 1. travnja do 1. svibnja
t. g. Zastupnik Kamenar je i kod te raz-
prave govorio. Kaže medju ostalim, kako
bi mogao dati svoje povjerenje vladi, koja
proganja ljude samo zato, jer su domoljubi.
Za Živkovića kaže, da bi sjegurno branio
sistem stranke prava, kad bi Dr. Ante Star-
čević na banskoj stolici sjedio. Kamenar
kaže, da je danas gore, nego je bilo pod
Rauchom, i poziva vladu, ako li neće vršiti
svoje dužnosti, neka odstupi i pusti na svoje
mjesto ljude, koji će htjeti braniti prava
naroda. Govor bio mu popraćen burnim
pljeskanjem, ali to će mu biti valjda i je-
dina plaća.
Još mi je iztaknuti našega Miškatovića,
koj je, odgovarajuć Starčeviću rekao, da se
narod baš nemora milovati, dok se od njega
utjeruje porez. Porez da je u ostalom na
korist naroda. Pa da nije i u Josi humora!
Veselje i radost nad uzpostavljenjem
dičnog našeg borioca D.ra Koste Kneza Voj-
novića je velika. Kud hodi, sve ga poz-
dravlja, sve mu se veseli i raduje, osim
nekih, kojim je nos malo dulji postao. Ta-
kovog Čovjeka valja da hrvatski narod na
rukuh nosi, da ga ljubi i štuje, kao što će
i činiti. Kako bismo se bili žalostili, da nas
je ostavio, tako nam je sad srce puno ra-
dosti, što možemo reći, da naš dobri Kosto
Vojnović ostaje i nadalje medju nami. Bog
nam ga poživio!
Janjina, na Blagoviest.
Što nezasitnoj sjekiri lukavog mletčića
preostalo, to nam po Dalmatinskim goram
stali požari ništit. I nami jučer mal da
neosvanuo crni petak. Mogao je biti šesti
sat jutrom, kada se na Golom ratu, u
odjelku Popove — luke, oganj ukazao,
te od hipa do časa razpirivan strahovitom
južinom, veliko razhodje prihvatio: S golog
rata na Ljut, a s ove sve do Celine! Nad
Popovom lukom živi plamen, a u njoj je-
žnja i goli jad ! — Gdje je pogibelji, pa gdje
se, predavanjem u Božje ruke, nateru dlani,
tu milost s neba nekasni!
Na brecanje zvona sgrnulo svieta da zlo
predusretne. I Janjinani i Popovljani, pa i
Trstenjani tute su: svak zagrnuo rukave,
svak posao za glavu. Al da se je do toga
došlo trebala je liepa uredba i uprava. GG.
kapetani Stiepo Bielovučić, načelnik i Vlaho
Jasprica, prvi prisjednik i riečju i djelom
to su izvodili, pa su zbiljimice osvjedočili
koliko im na duši leži boljak povjerenoga
im puka. Za to uz ljudsku hvalu, njima
bila od Boga dostojna nagrada !
Ali dokle ti ga može vojnička hrabrost i
srčanost, to su očito ovom prigodom poka-
zali Ivan Miljan e. k. oružnički poštovodja
na Janjini i Atilij Alfirević, c. k. finacijalni
nadstražar u Trsteniku! Već im to puk
javno priznaje — a i s razlogom. — Sto
nad nami nekuka crna kukavica, što danas
nebrojimo pogorilaca, to najljepše imamo
zahvalit ovim ljudim, koji negledajuć na
svoj život, srćali su u vatru prsimice da
izgledom pokažu, koliko se može, kada se
hoće. Sam puk videći što se radi odazivao
se, ko za vlastitu korist, dragovoljno ta-
kovim vodjam, — da je i oganj počeo je-
njati, dok posije njekoliko sveosve nebi
svladan. — Ako tu i Visoka Vlada veliko-
dušnim cieni, ko što smo stalno uvjereni da
jest, takova djela, onda neka zapiše dostoj-
nih spomena i nagrade, imena Ivana Mi-
Ijana i Atilij a Alfirevića, — a ovaj
biti će joj vjekomice haran. puk
RAZLIČITE TIESTI.
Njegovo Veličanstvo car i kralj odlukom
26 ož. naredio je da d.ru Franu vit. Dani-
lovu prigodom njegovog umirovljenja bude
izraženo Vrhovno zadovoljstvo za dugo, revno
i koristno njegovo službovanje.
Profesoru d.ru Kosti conte Vojnoviču do-
laze jednako sa raznih strana, kao iz Beča,
Rima, Praga itd. neprestane i oduševljene
čestitke. Do petdeset brzojava stiglo mu je
sa raznih strana monarkije, čestitajući mu
za uzpostavljenje na sveučilištnu stolicu.
Medju inimi napomenuti nam je čestitke i
listove NN. PP. Nuncija Apoštolskog u Beču
i slavnoga našega biskupa Strossmayera,
nadbiskupa zadarskoga i sarajevskoga, bi-
skupa kotorskoga i senjsko-modruškoga, od-
bornika zemalj. odbora dalmatinskoga d.ra
Klaića i Vrankovića, sveučilištnih profesora
dra. Rande i dra. Hančla u Pragu, grofa
Nika Velikog Pučića, inih visokih dostojan-
stvenika i otmenika kao i mnogobrojnih
obćina, družtava i zavoda. ,,P."