Duboković opetuje da se on uvjek jedne
drži.
Vukotić, i on neće drugčije nego naški
{dobro ! dobro — s desnice).
Seralji se diže i nepitajuć rieč kaže da
Duboković zna bolje talijanski nego hrvatski
(obći smieh i veselost).
Duboković odgovara talijanski da pozna
talijanski jezik, ali kad neće.
Irigarić opaža da je u posljednjoj sjednici
bio pozvan Vukotić, jer Messa odsutan; ali
sad kad je prisutan Messa misli da bi se
ovaj imao pozvati.
Biankini opaža da Vukotić nije bio za-
mjenikom Messe.
Predsjednik. „Kad je gosp. Messa Bogu
hvala zdrav", pozivlje ga da zauzme mjesto
tajnika.
Vukotić da ustupa da se zadovolji i ta-
ljancima.
Messa predlaže da se zapisnik posljednje
sjednice prevede i u talij. jezik (Ironično
bravo 1 na desnici. D.n Mijo: a ti piši ta-
lijanski.)
Predsjednik nije pozvao Messu radi obzira
prama drugom jeziku, kako reče Vukotić,
već s toga da zauzme opredieljeno mu mjesto.
Messa zauzimlje mjesto tajnika.
Predsjednik, Ne nalazi „indicato e neces-
sario" da bude preveden zapisnik (dobro !
dobro!) •— Zapisnik je odobren.
Predsjednik javlja đa mu je bilo naja-
vljeno nekoliko upita.
Pavlinović stavlja upit na vladinoga po-
vjerenika. Spominje da kod UčiteJjstva u
Arbanasim osim hrvatskoga jezika obveznim
je predmetom i talijanski i njemački jezik,
što je za mladež koja ima mnogo drugih
predmeta nesnosno jer je preko izma obte-
rećena. Ometa je u nauci, jer mladeži ja
prije potrebito stvari naučiti. „To je neprav-
da i povrjeda narodnoga prava". Navadja
novi škol. zakon od 2 svibnja t. g. u ko-
jem se kaže da je samo jedan jezik obve-
zan a drugi da se mogu uvesti kao slobodni
predmeti. Kaže da je izašla naredba o iz-
vadjanju toga zakona od 8 lipnja 1883 koja
o svem govori samo ne o jeziku; tali-
janski i njemački jezik i nadalje ostaju.
Pita s toga vladu; je li i kakove je naredbe
izdala da bi se izveli §. 29 i 30 zakona 2
svibnja g. 1883 u smislu da talijanski i
njemački jezik izostanu kao obvezni pred-
meti, a ako nije kad misli ?
Isti zastupnik pita vladu glede Imotskih
odnošaja. Tamo su prizori javne nesjegur-
nosti, nećudorednosti i neredi u upravi na
dnevnom redu, koji spominju istok. Govori
o sudačkim pronevjerama, o službenom
djelovanju Mazzia bilo pri novačenju, bilo
pri nadgledanju životinja, bilo pri pregle-
danju kazn. sud. slučajeva — što sve uzne-
miruje narod. Pita s toga vladu misli li je
capo a nulla, perché manca e di autorità e
di mezzi e di buon volere. Rinunzio aile
nozze e si fece calogero, ed ora è archi-
mandrita, e quel che più vale ardentissimo
apostolo del serbismo, vale a dire dello
scisma, cid che gli mérito la nomina a mem-
bro dell' accademia di Belgrado.
A questi venne affidato F incarico di con
tinuare in Dalmazia 1' opera di Marco Efe-
sino, prevalendosi pure dei mezzi usati da
costui neir oppugnare la terità conosciuta.
Col suo libro Slovenski Apostoli Kiril î
Metodiji i istina Pravoslavlja, s'attento di
confutare la pastorale del Metropolita, e in
un lavoro a parte studio di dimostrare che
i santi apostoli Cirillo e Metodio furono se-
guaci non già come voleva Leone XIII. e
il vescovo Strossmayer délia chiesa romana,
ma délia Foziana.
L' archimandrita perô non attese molto la
risposta, che ben se la poteva attendere dalla
penna dell' eruditissimo suo avversario il
prof. Franchi. Questi dapprima nella Kalo
IVcka Dalmacija, poi in un opuscolo a parte
rivide lo buccie al libro del quale andava
si tronfio il povero Archimandrita, additando
le interpolature, le falsificazioni dei testi, i
sofismi, gli spropositi storici e dottrinali,
nonchè lo sfacciato plagiarismo onde quel
lavoro ad ogni pagina ribocca, non senza
prometiere che a maggior soddisfazione del
provocatore avrebbe data in avvenire una
risposta più lunga ').
, Al lavoro del prof. Franchi tenne dietro
dnom ozbiljno na temelju joj prijavljenih
tužba od strane i obćine i pojedinaca stati na
kraj tuženim neredima a to mjerama tako-
vim da budu na usvjest prekršiteljima a na
umirenje obćinstva.
Biankini pita vladinoga povjerenika glede
Vrhgorskih odnošaja. Tamo se nakon po-
sljednjih izbora sgodjaju neobične smutnje,
vanredni zločini na štetu ljudi koji glasovaše
za narodnu stranku. Anti Raosu spaljena
ladja, posječena njiva kukuruza; posječen
kukuruz Poliću; načelniku posječeno lozje,
Prvanu kukuruz, Mati Pivcu jablani, Pavi
Markotiću ubodeno živo i t. d. i t. d. Sve
je to bilo dojavljeno sudu, ali do danas bez
uspjeha. Pita s toga vladu jesu li joj po-
znati spomenuti vanredni zločini, što je
učinila da jih nadoknadi i da jih unapred
predusrete.
Vladin povjerenik imati će čast odgovoriti
u kojoj od dojdućih sjednica.
Prelazi se na razne molbe, izmed kojih
zadarsko poljodjelsko družtvo pita pripomoć
i t. d.
Predsjednik prije no prodje na dnevni red
kaže da je iza posljednje sjednice doeuo da
je Dr. Klaić izreko rieč sramota ! On nije
čuo onaj čas, pa se kašnje obaviestio ; mnogi
mu rekoše da je Klaić izustio onu rieč a
to mu kazao i brzopisac da stoji u brzo
pisnim izvještima, s toga danas naknadno
pozivlje Klaića na red.
Bulat se pozivlje na saborski poslovnik.
Kaže da predsjednik ima pravo da pozovne
na red zastupnika koji izreče neparlamen-
tarnu rieč, ali u onoj istoj sjednici. Dakako
u carevinskom vieću pozovne se i dan ka-
šnje, ali su tamo obično brzopisna izvješća
odmah sutradan sgotovljena. On dakle 3 tog
obzira i rad toga što je Klaić odsutan pred-
laže da se prodje na dnevni red.
Predsjednik opaža da je pitao brzopisca,
pa da se i god. 1880 sa Bajamontiem i Bct-
teriem slični slučaj sgodio.
Bulat prije svega hoće da se glasuje o
njegovom predmetu, a za tim tumači Baja-
montiev slučaj (Dolazi u sabor Klaić i za-
ustavlja se kod Bulata) i kaže da današnji
nije takov. Pita dakle da se stavi na gla-
sovanje njegov predlog.
Predsjednik kaže da će pitati Klaića jeli
reko rieč....
Dr. Klaić-. koju? koju?
Predsjednik tumači Klaiću stvar.
Dr. Klaić: Nisam.
Pavlinović: Više jih je reklo! taj se
glas čuo!
Vladin povjerenik, pl. Pavić kaže da ima
puno vremena da je savjetnik Bakotić bio
odredjen vladinim zastupnikom u školskim
stvarima; ali obzirom na to da financijalni
odbor nije pitao od vlade nikakva razja-
šnjenja već je predložio da se prime raču-
l'altro del P. Giov. Marcović M. O. Questi
nell' appendice della „K. D." fin dali' anno
scorso in una lunga serie d' articoli in lin-
gua croata, in opposizione a quanto veniva
asserito dal Milas che i Papi soltanio fino
al secoio VIII. fossero stati fedeli ai canoni
e alio spirito apostolico, e nulla affatlo per-
suasi del proprio primato su tutte le chiese;
provo invece che i Papi come fino al detto
secoio, cosi fino al nostro, mostraronsi sem-
pre fedeli ali' autorita lor conferita da Cri-
sto; basandosi appunto sulla dottrina inse-
gnata in proposito del Papa Leone Magno,
dottrina mal intesa e ignorata dal Milaš,
quindi in mal punto riportata da esso lui a
favore dello scisma. Pare proprio che tra
gli scrittori scismatici contro i cattolici, debba
sempre rinnovarsi la scena occorsa nel con-
cilio di Firenze tra lo scismatico vescovo
di Efeso mutilatore di codici e di testi, e
tra il vescovo di Nicea difensore della fede
cattolica 2).
L' opera intrapresa dal Milaš viene conti-
nuata dal mentovato giornale lo Srpski List.
Intorno alia bandiera spiegata da questo fin
*) V. Slovenski apostoli Kiril i Metodije i i-
slina Pravoslavlja. Napisao d.r Nikodioi Mil8Š —
ocienio A. Franki.
2) V. 1' opuscolo: II concilio di Pio IX e la
riforma del secolo, ossia la distruzione dello sci-
sma e del protestantesimo peí P. D. Gaspare di
Luise dei Pii operai — Napoli, direzione delle
letture cattoliche et et. 1869 pag. 130 e seguenti.
ni. g. Bakotić nije došo u sabor. Kašnje kad
je on saznao da sabor želi razjašnjenja daje
odmah javio Bakotiću i ovi je odmah došo.
Za tim vladin povjerenik odgovara na
razne upite.
Prije svega na Pavlinovićev upit odgo-
vara da su bile sve tražbe podmirene glede
konja koje je vlada uzela pod kiriju, izu-
zam Drnišku obćinu, koja ima 285 tražba.
Bila je pometnja, te se htjelo dosta vremena
da se dodje do razbistrenja. Nu sad da se
stvar primiče kraju, a pošto je novac za
podmirenje ustanovljen, do malo će sliediti
izplata.
Na Masovčićev upit odgovara da vlada
pazi na to da to pitanje toli važno za Sinj-
sku obćinu bude riešeno na koristni način
za tu obćinu. Glede prava paše, da je neko
povjerenstvo pošlo da na lice mjesta izvidi,
nu buduć da odnosno na neka pitanja nije
se moglo postići sporazumljenje izmed do-
tičnih vlasti i interesiranih stranaka, vlada je
podniela ministarstvu obširno izvješće. Kako
pitanja budu načelno riešena odmah će po-
vjerenstvo poći na lice mjesta. Namjestni-
čtvo pako glede ovrha obratilo se brzojavno
na vladu u Sarajevu da bi do konačnoga
uredjenja ovoga pitanja obustavila utjeranje
globa ovršbenim putem.
Prelazi se na dnevni red.
Prva točka. — Dr. Klaić, izvjestitelj, opaža
da je ovo drugi put da ovaj pravilnik do-
lazi pred sabor. Prvi ga put N. V. nije
odobrilo a ministar je unutrnjih posala pri-
javio zemaljskomu odboru uzroke. Zemaljski
je odbor neke prigovore uvažio, ali nije
našao shodnim da uvaži dva prigovora. Prvi
se odnosi na povjerenstvo za ured, komu
ministarstvo nebi htjelo dati prava na utok.
Glede ovoga prigovora zemaljski odbor je
odgovorio ministarstvu da ga nemože uva-
žiti; od ministarstva doaad nije primio ni-
kakva odgovara, misli dakle da je tumačiti
po onoj qui toeet consentire videtur. Drugi
je prigovor bio, đa u osnovi nije pripoznato
vrhovno pravo države nadzora na sgradje.
Odbor je zem. odgovorio da kad bi mini-
starstvo baš htjelo da bi on umetnuo pred-
ložene promjene; ali ni na ovo nije dobio
odgovora. Želio bi dakle prije no iznese
konkretan predlog da bi vladin povjerenik
dao razjašnjenja, jeli stigo na vladu odgovor
na ovaj dopis.
Vladin izvjestitelj Budisavljević govori o
povjerenstvu, ali neodgovara na upit Dr.
Klaića.
Dr. Klaić opaža da vladin izvjestitelj nije
odgovorio na njegovo pitanje i tumači ga.
Vladin izvjestitelj odgovara da dosad nije
stiglo odgovora od ministarstva, ali kad bi
sabor za danas obustavio razpravu ob ovom
predmetu uhva se da bi do sutra došo br-
zojavno odgovor iz Beča.
dal 1880, si son radunati tutti gli scismatici,
tutti i liberali, tutti i malcontenta politici,
tutti i nemici del cattolicismo in Dalmazia,
per formare un nuovo partito che vien detto
serbo, mentre dovrebbe denominarsi esclusi-
vamente scismatico sotto qualunque riguardo,
sia religioso, sia político, sia nazionale, sia
infine letterario. A che punto sia giunto il
livore di questo periodico e quindi delle sue
aderenze contro i cattolici e contro i croati
únicamente perché cattolici, si pu6 scorgere
dallo spicilegio fatto dali'illustre canonico
Don Michele Pavlinović, di tutti gli articoli
più salienti usciti fuori nel detto periodico
dal primo giorno della sua comparsa in poi,
nel suo noto opuscolo: Misao Hrvatska i
Misao Srbska u Dalmaciji.
Questo coraggioso difensore della causa
religiosa e nazionale in Dalmazia, tetrágono
a tutti gli insulti, a tutte le ingiurie che gli
vengono lanciate dal partito avverso ; fin dal
1876 coi suoi Bazgovori avea già resi av-
veduti i dalmati sulle mire tendenziöse del
PanserbÍ3mo: creazione della polizia Mosco-
vita, la quale scorgendo negli slavi cattolici
e particolarmente nei croati un forte osta-
colo alla propria egemonia sulla penisola
dei Balcani, a mezzo del Panserbismo cerca
di indebolirli, scinderli, demoralizzarli, per
cogliere infine il prefissosi scopo in una
guerra coli' Austria, che non pare lontana.
Venne detto per6 che appunto i detti Raz-
govori furono causa della nuova scissura na-
zionale avvenuta in Dalmazia, e dell' inf'e-
D>\ Klaić drži se one latinske i zamolio
bi sabor da odmah predje na drugo čitanje;
kad se pako dodje na prieporni §. tad bi
se mogo ostaviti in suspenso dok nestigne
odgovor. Ako pako sabor primi da se pro-
dje na drugo pitanje pridržuje si drugi for-
malni predlog.
Sabor pristaje da se prodje na drugo čitanje.
Dr. Klaić stavlja formalni predlog, da
pošto je zakon od 20 dana u rukama za-
stupnika (neki istom režu strane. Opaz. U-
red.) da se nebi čitao cio zakon već samo
brojevi §. 1, 2 i t. d. (Primljeno) — Cio
je zakon izuzam priepornog paragrafa prim-
ljen u drugom Čitanju.
Druga točka. — Vranković čita izvješće
i predlaže da se prodje na političko-upravni
odbor.
Bulat predlaže da se preko izvješća pre-
dje na dnevni red, a to jer je stvar već o-
starjela, proteže se od g. 1869, i jer su se
dotični faktori kašnje izjavili proti. God.
1879 seoski solinski sbor sa 31 proti 11
glasova izjavio se proti a i spljetBko obćin-
sko vieće jednodušno. S ovih formalnosti i
meritornih razloga predlaže da se prodje na
dnevni red.
Pokle i izvjestitelj pristaje sabor prelazi
na dnevni red preko te točke.
Treća Točka — Čita izvješće Vranković
i predlaže da se predade politiČkomu-u-
pravnomu odboru.
Klaić opaža da je i ovo stari predmet
koji se proteže kroz tri zasjedanja; da je
pitanje učinjeno u času prkosa, poslie pako
nije stigla na odbor nikakva druga prošnja,
predlaže s toga da se i preko ovoga pitanja
predje na dnevni red.
Pokle je pristao uz Klaića i izvjestitelj,
sabor prelazi na dnevni red.
Četvrta točka. — Vranković predlaže da
se preda upravnomu odboru — primljeno.
Peta točka — Izvjestitelj Vranković čita
izvješće.
Vukotić predlaže da se predje molbeni-
čkomu odboru i proglasi predlog prešnim
(smieh)
Vranković: Baš je to odborov predlog
(čita — obći smieh).
Vukotić Blaže se sa Vrankovićem, ali bi
htio da se proglaŠi prešnim (Glasovi: sve je
prešno.)
Oba predloga, odborovo i Vukotića (o
prešnosti) primljena.
Šesta točka — Vranković čita izvješće i
predlaže da se još danas o tom vieća (prim-
ljeno).— Plaćati će se na svaki etolitar vina
koji se prodade u krčmama i gostionama
forint i to za pet godina počimljuć od god. 1884.
(Sliedi.)
Bile su odobrene sve točke do 13 uklju-
čivo, a za tim sjednica odgodjena u 2 sata
i p6. Dujduća sutra.
rocire delle iotte fra i due elementi il cat-
tolico e lo scismatico. Ci6 ć falso. La lega
che dapprima parve fatta tra gli uni o gli
altri nella lotta nazionale, da parte degli
scismatici non fu che apparente e subdola:
i fatti che si successero e vanno succeden-
dosi in provincia lo provano a note chiare
e manifeste. I Razgovori dell' illustre cano-
nico, non furono che una libera e franca
riaposta ad attacchi e pretese vecchie e
nuove: desso volle, e fece bene, strappare
1' ultima maschera all' impostura e alia mala
fede.
Senonche in tutta questa vecchia e nuova
religiosa diatriba, apparisce una chiara e
lampante veritk, ed é: che ogni polémica
contro i settatori di Fozio si rese preasochč
vana e senza il desiderato effetto.
Cosi deve avvenire. L' oppugnare la ve-
ritá conosciuta proviene dal mal volere che
resiste ad ogni giusto ragionare, ad ogni a
morevole invito, ad ogni saggio consiglio.
E questo cattivo volere si é ravvisato e si
ravvisa tuttora in tutti gli scritti dati alie
stampe dagli apostoli dello scisma, e pari-
menti in tutto il modo di procedere usato
da questi.
(Sliedi.)
IX. ZF^Xüioa- LISTU
KATOLIČKA DALMACIJA
$ Veritatein facientes in eliaritate,
) crescamus in illo per omnia, qui
^ est caput Christus.
I (S. Paul. Eph. IV. 13.)
Izlxodl -O. Ponec^;eln-ilr I -q. OetTrrtalr
Vos ipsos, auxiliante Deo, in dies alacriter operam festram impensuros in tuenda salutari Ecclesise doctrina animisque in Religioms amore et in verae fidei professione roborandis,... (Pé IX. u papinsk. listu, 21 veljače 1872 pisaocim Katoličke Dalmacije).
Ego interim clamito:
Si quis Cathedrae Petri jungitur,
mens est.
(S. Hleronym. Epis. XVI. ad Dam.
Uvjeti predbrojbe: - U Zadru, unapried 7 fior. na godinu. - Po ostaloj carevini 8 fior. - Za ¡plemstvo 7 fior. i poštarski troškovi. - Predbrojba traje za nelu godinu; tko na svrhu godišta ne odbije list smatra
Vrofmmkrni i za nastaju godinui. 7 Predbrojbe i novac, najbolje postankom doznakom, sa% se na Upravu Katoličke Dalmacije u Zadar, a dopisi ' franco" na^redn štvo. - Uvrstb! po 10 nove redak ObfavS na 4 strani uz veoma mzkn nemi. Svaki broj napose 10 novčića. Rukopisi se ne vraćaju. % 1
Sr. TG Z-Z^ID^-E, ^oixeAjeXnik: 5 1883.
Radi slagarim običajnog praznika
na Mrtvi dan obielodanjujemo da-
nas samo po arka. Nadoknadit
ćemo dojdućim brojevima.
Sastanci ul IPesti.
Već smo javili kako se dne 80
proš. mjes. imali sastati neki zastup-
nici iz* Hrvatske sa ugar. ministrom-
predsjednikom Tiszom u Pesti, da
Tiećaju o položaju u Hrvatskoj. Sa-
stanak je sbilja bio, te o njem pri-
ma brzojavno bečka Neuc Freue Presse:
„U polaei ministra predsjednika
bila je danas (30 list.) od 4 do 6 sata
poslie podne konferencija sa hrvat-
skom gospodom. Osim Kolomana Tisze
i bivšeg- ministra za Hrvatsku, Bo-
dekovića, bili su prisutni: Mirko Jo-
sipović, Svetozar Kušević, Mikšić, Mi-
škatović, grof Sermage, Dr. Sram i
Vukotinović. Predsjednik sabora Kre-
stić; koji radi privatnih posala bio jo
zapriečen dapodje u Peštu, sastao se
bio već u Beču sa ministrom-pred-
sjednikom. Tisza je bio sazvao kon-
ferenciju, da sa hrvatskom gospodom
razpravlja o položaju i prije svega
da se obaviesti o pitanju, dali su
odnošaji u Hrvatskoj već takovi i dali
je javno mnenje tamo već toliko u-
mireno, da se može promišljati na
uzpostavu ustavnih odnošaja. U pocl-
punom sporazumku sa mnenjem izre-
čenim od Tisze svi prisutni bez iz-
nimke izjaviše, da oni smatraju da je
kucnuo čas, u koji se može odstra-
niti kralj, komisarijat i imenovati ba-
na, i da pri napredovanju uzajamnih
dobrohotnih ćustva nije so bojati da
se novi neredi pojave. S toga može
se nekom sigurnošću računati, da će
do malo (do osam ili petnaest dana)
kralj, komisarijat biti odstranjen. Isto-
bodno će so imenovati ban i novi mi-
nistar za Hrvatsku a odmah za tim
sazvati hrvatski sabor. Ako se u sa-
boru iznese pretilog da se izašalju
kraljevinski odbori, to će ministar-
predsjednik, k6 što je on u današnjoj
konferenciji opetovao, isti predlog iz-
nieti pred ugarsko kraljev, vieće. Raz-
prava se najviše ' bavila o uzpostavi
ustavnih odnošaja, ali se je naglasilo
da bi materijalni interesi Hrvatske
morali se krepčije njegovati i sa obe
strane držati lojalno nagodbenih od-
redaba. Konferencija jo bila strogo
prijateljskoga i informativnoga zna-
čaja, radi česa nepriobćuje se pobli-
žih potankosti. Na predlog ministra-
predsjednika. redigirao so u istoj kon-
ferenciji službeni communiquć za no-
vinstvo.
rieČima, buduć je odnošaje izmed Austro-
ugarske i Rusije označio posve normal-
nim, dakle prijateljskim; da ti odnošaji
nijesu prijateljski, nebi se mogli nazvati
normalnim. I u Rusiji da žele mir, i to
ne samo vlada već i zemlja.
USTAŠI DOPISI
Sinj, listopada.
Zlo u Boki gore u Kotarim, kaže nar.
posl. Volečastni gospodine urednice u-
pravljam Vam ovo pisamce nadom da će
ugledati svietlo u branitelju Katoličan-
stva i Hrvatstva.
Nekidan odoli u Crkvu naših Frano-
vaea da se Bogu pomolim i ujedno da
zapovjed sv. Crkve ovršim, t. j. da slu-
šam sv. Misu.
Znatiželjnost mi vodi oči na puk, koji
uzbudi n meni sensaciju neutrnjive vjere,
videć ga tako bogoljubna gdje napetim
silam svoje duše pomlji na djelovanje
misnika, te na podizanje pres\. Ostije
prostrie se ni čičo po zemlji slaveći sve-
mogog stvorea neba i zemlje. Slučajno
bacili pogled 11a mjesto gdje je stala ne-
ka S'¿ura M. i F., koje stajahu ko voj-
nik na straži kad je bilo podizanje presv.
Ostije, cieneći, da su tko zna što, dočim
su šaka praha i vreća crva ko svi umrli.
Potla dva tri dana prispje nam i i-
mendan N. V. Frane Jozipa koji bi pro-
slavljen u Crkvi sv. Misom i sa Hvm-
nom Tebe Boga hvalimo. Na svečanost
crkovnu pristupiše svi činovnici sa po-
glavarom ovog varoša, koji je dao liep i
dobar izgled. Prisustvovali su C. K. čast-
nici od kojih njeki ne samo da su na
nogara stali, dali i sjedili!!
Dicmo Donje, 23 listopada.
Nesretan slučaj sbio se ovih dana u
ovom selu. Jedne noći začuje Stana Mu-
ratova, žena od 58 god., buku u staji.
Domisli se, da su se voli pobili i po-
biti tamo, da ili razstavi. Bilo je tamno.
Jedan vf>, opaziv čeljade u bielu, zaleti
se na nju strašnom hitrinom i zaćera joj
nekoliko puta rog u trbuh, Jadnica se
sruši bez sviesti, i više od ure stala je
pod nogami pomamljenih goveda. Napo-
kon se malko osviesti, te se jedva do-
vuče do lopušine, gdje stade jecati. Sin,
koji je u pojati spavao, začuje joj jauk,
poleti sa sviećom u staju i tu vidje ne-
sretnu majku prohušenim trbuhom i s
crievim na dvoru!
Nesretnica, poslie dva dana, umre, o-
staviv 2 sina i tri neudate kćerke.
J.
DOMAĆE VIESTI.
Dne 29 proš. miuistar izvanjskih po-
sala Kalnokj opetovao je skoro u od-
boru austr. odaslanstva izjave dane u u-
garskom odboru: samo je nešto popra-
vio izjavu glede Rusije. Najprije naglasi
kako samo može opetovati činjenicu, da
je povoljan položaj carevine prama vani
i njezin odnošaj sa svima vlastima. On
to iztiče s posebnoga uzroka glede svih
država, jer su njegove najnovije izjave
u odboru ugar. odaslanstva umjetnim
načinom tumačene tako, kao da su nje-
gove izjave bile naperene proti kojoj po-
jedinoj državi, navlastito proti Rusiji,
čega da nipošto nije bilo u njegovim
* *
U Zadarskom bogoslovnom Zavodu po-
množio se je dobralmo broj bogoslovaca.
Ljetos ih ima 62. Liepa kita.
Primamo: Njeki na zadarskoj pošti kad
nemaju šta raditi, milo im je zadirkivati
u hrvatski narod od koga primaju i hra-
nu i odjelo. Ove sedmice primio sam
pismo, koje je prošlo samo kroz zadar-
sku poštu. S gornje lieve strane omota
bio je grb trojedne kraljevine s tiskanim
nadpišom: „Bog i Hrvati*. Njeka mn~
Pri zaključku Lista primismo iz Ma-
karske sljedeću ugodnu brzojavnu viest
o ondješnjim obćinsldm izborim:
Danas u drugom izbornom tielu slav-
no pobiedismo. Od 260 glasova za nas
ili glasova 219, za protivnike 74. Sutra
neizbježiva pobjeda. Živila Hrvatska!
dra glava imala je djetinsku nasladu, da
prekriže crnilom ^vn riee. t. g. „Bog"
mjesto ove, da napiše „Vrag"! Odmah
sam pomislio, da će možda taj fini go-
spodin pripadati gjenovežkoj sekti, koja
je podigla sotonski barjak. Ja koji pri-
padam Bogu, puštam plemenitomu go-
spodinu, koji pripada, vr. . . . / da se i
nadalje uzdrži pod njegovim okriljem.
* *
Mlada Misa. Na 28 pr. mj. odpjevao
je u Velikom Varošu u Spljetu mladu
misu redovnik 0. Frano Smolje, uz neo-
bičnu svečanost. Obširnijc u dojdućem
broju.
* *
Pišu nam iz kotara Benkovačkoga, dne
28 listopada: Protekao je već mjesec da-
na, odkad učitelji ovog kotara imadoše
primiti polugodišnju odsječnicu za ure-
dovne troškove, ali im se ista još nedaje;
uzaludno je svako piskaranje na kotar-
sku školsku Vlast, odsječnica ko da
je zamrkla.
Zar hoće nadležni krugovi još i ono
nevoljnih pripadaka odkinuti nevoljnim
učiteljem, te zahtjevati da se, iztrošeni,
manom nebeskom hrane? Nepromišljeno
je reći, narodna prosvjeta mora da vam
očim* lebdi, narodna prosvjeta mo-
ra tla. vam miljem srde a opaja, dok nam
se s druge strane odkida jošter od ubo-
ge plaće, kakvu si najgori odrlije zaslu-
žuju.
Ako ovako školske vlasti budu postu-
pati u Dalmaciji s učiteljstvom, lako da
i ovo malo škola ostane prazno, dočim
će učitelji morati ili drugoj se zemlji u-
tećr, ili drugi stališ prigrliti. Učitelj.
Primamo s Paga: Dne 9 tek. ustano-
vilo se je novo mjestno školsko vieće pod
predsjednikom preč. g. Vidolinom. ćuo
sam, tla je prvi spis novoga vieća bio
napisan hrvatski i da će se preč. kano-
nik držati službenoga hrvatskoga jezika.
To je hvalevriedno, pošto je prošasto
vieće rabilo samo talijanštinu i. i. i... i...
muči! Uhvamo se, da će se novo vieće
postarati za dobro pohadjanje, rječju za
boljak ovih zapuštenih učiona i da će
biti nepristrano, što se nebi moglo reći
staromu vieću da je bilo. Mi poznamo
dobro preč. Vidolina, pa možemo se i
od njega nadati.
Zagrebački listovi donose da je dne
31 proš. pjevana u onom kazalištu ope-
ra „Lucrezia Borgia" sa gostom barito-
nom g. Dušićem, iz Zadra. Gr. Dušić da
je uspjeo vanjskim načinom i da je bio
opetovano izazvan; ali kritičar ,N. N."
drži da je g. Dušić u svakom pogledu
početnik; tla imade gradiva u grln, ali
tla je još posve neobradjeno.
* * *
Petdcsetgodišnjica. U prošlu sriedu vrli
pedagog g. V. Klaić u Zagrebu navršio
je petdesetgodišnjicu. Učitelji koji su se
ovdje onaj dan desili na izpitim uzpo-
sobljenja odaslali su mu brzojavnu če-
stitku.
* * *
* * *
_______ O-od. ZHZIT7".
Iz Dubrovnika pišu Novoj Prcssi, dne
29 listopada: Jučer oko 10 sata i 17
časa u večer opazila se u luci Sovra na
Mljetskom otoku, na sjevernoj strani ne-
ba, svjetleća se meteora. Vidljiva njezi-
na putanja, sravnjena sa zemaljskim pred-
metima, bila je metar i po duga, i pro-
tezala se od zviezde Alfa do zviezde
CUnima velikih kola (orsa maggiore).
Imala je žuto-zlaćeni krivudasti rep, a
nestalo je uz praskavi smaragdni bliesak.
Moglo se ju vidjeti za sekundu i po.
*
Pišu nam iz pokrajine, 2 tek. mj.: Do
kolike je mjere nadutost njemačkih kul-
turtragera doprla, nek Vam svjedoči
sliedeće : Radi vlastitih posala onomadne
obratili se hrvatskim pismom na Pokra-
jinsko Oružuičko Zapovjedničtvo, te na-
kon dugog očekivanja dobili odgovor, ali
kojim jezikom? . . razklopiv dopis zablie-
štiše mi oči od dienstsichtbarkeiten !! Ko-
mu da se u takovoj neprilici obratim e
da mi raztumači sadržaj tog jezika V . . .
nije druge nego riečnik u ruke te listaj
i listaj prvi put za života, nek se znade
da tudji jezik tvojom zemljom vlada, isti
i kini se e da ti se nesmisao des sehreibena
odkrije — Ra da nijesam, gosp. Ure-
dniče, dobričak naučio fini i ukusni je-
zik naših gospodara, a to sve zaslugom
Uosp. Grossela. zapovjednika Dalmatin-
skog oružništva? oh! doista rečeni muž
nije samo po imenu gross, dali i po dje-
lih: ta y idite, da je već medokusnim je-
zikom opojio i mene stekliša, a to nije
mala stvar!
Dandanašnjim zahtjevom, ovakovi ljudi
posvema odgovaraju, da nas odvraćaju
od učenja barbarskog hrvatskog jezika,
blažeć nas začinom njemačkog ćustvenog
jezika; blago narni, kad nas stalo grijati
sunce sa sjevera, doskora ćemo vidjeti
sretnim, čestitim, prosvjetljenim naš narod!
Sieldiš.
U prošlu sriedu matematično-prirodo-
slovni razred jugoslavenski Akademije u
Zagrebu imao je svoju razrednu sjedni-
cu. Dr. Janeček čitao je razpravu o luč-
benomu iztraživanju jamničkoga vrela, a
sveuč. prof. Dr. B. JiruŠ čitao je svoje
izvješće o zadnjem putovanju kroz Dalma-
ciju.
„Narodni Koledar11 za g. 1884 već
je gotov i razdieljeu članovim. Uredio
ga je tajnik Matice D. N. Simić.
Iz Zagreba javljaju, da je ugar. mini-
star financija naredio, da se ukinu ure-
dovne tiskanice sa magjarsko-hrvatskim
tekstom, a uvedu čisto hrvarske.
* x
Službeni peštanski Ncmzet javlja, da
se u odaslaničkim krugovima radi o pri-
redjenju izleta u Bosnu, koji bi se imao
izvesti pod vodstvom zajedničkoga mini-
stra financa Kallay-a i uz učestvovanje
eislitavskih i ugarskih odaslauika.
* * *
U Osieku i Vukovaru napokon bili su
snimljeni dvojezični grbovlć a postavljeni
grbovi bez napisa.
Javljaju iz Sarajeva, dne 30 listopada:
Danas i u petak završiti će se novače-
nje u ključkom, jajačkom, prnjavorskom,
zvorničkom i bojničkom kotaru. Nova-
čenje provedeno je bez zaprieke. Javilo
se mnogo dobrovoljaca.
* * *
Na mjesto riečkoga guvernera, grofa Geze
Szapary-a,bioje imenovan grof August Zi-
chy, brat Josipa Zichy-a.Dosta mladi guver-
ner sin je bivšeg poklisara Franje Zichy-a,
Pravne nauke svršio je u Beču i Pešti a
za tim je sa bratom Josipom pošo oko svie-
ta i svoje putovanje opisao u monografija-
ma i u čitanjima, koja je držao u peš-
tanskom zemljopisnom družtvu. Od god.
1878 zastupa Wartbergsko izborništvo
na ugarskom saboru, gdje je bio ko stalni
izvjestitelj u školskim poslima. Kroz tek.
mjesec imao bi zauzeti novu .službu na
Rieci.
* * *
Tršćanski listovi javljaju da je dosta
dobra bila berba na kvarnerskim otoci-
ma, naosob na Sansigu.
* * *
Danas počimlju obć. izbori u Zagrebu,
i to n 1. Izbornom kotaru. Izbori traju
šest dana. jer biraju dva kotara a u sva-
kom kotaru po tri izborništva.
*
* *
Nove knjige. „Oblici staroslovjenskoga
jezika za školu" po Franju Miklošiću,
Kniga zauzimlje 00 strana, Ciena 25 u.
Ovu je gramatiku sastavio g. M. Divko-
vić, ravn. zagrebačke gimnazije.
* * *
Nove knjige. G. Dujam Srećko Kara-
man (,,narodniu zastupnik) dao je pre-
tiskat iz tršćanskoga Lista „Mente e Cuo-
re" svoju talijansku razpravu o Marku
Kraljeviću. Brošura ima četrdesetak stra-
na. Može se nabavit kod knjižara V.
Morpurga u Spljetu za 40 n. Knjiga je
u oboe u sebi zanimiva, i ozbiljno sa-
stavljena, osim ondje gdje se u tri red-
ka riešava vjerska razmirica izmed Rima
i Istoka, dočim se kaže: »La religione
stessa non fu 1'ultima a congiurare con-
tro la concordia nazionale degli Slavi,
di cui Costantinopoli e lioma soltanto
trovano projitto a danno delF Europa in-
tera" (sic). Da bi g. pisac poznao po-
vjestnicu vjere i njezine istine barem ko-
liko pozna Kraljevića Marka, ne},i za
stavno ovako lakoumno sudio.
* * *
Iiadi rujanskih izkaza u Banovini. —
Dne 18 proš. mj. obdržala se pred sudb.
stolom u Petrinji glavna razprava radi
izgreda sbivših so u Gorama dne 8 rujna.
Obtnženo je bilo 13 seljana, a kažnjeno
je 7. Miško Krečić na godinu tamnice,
Mirko Galjan na 10 mjeseca, Jandro 1-
vanović, Adam Cvijić i Adarn Turkalj na
0 mjeseca - - sa i na težku tamnicu; Fi-
lip Galjan na zatvor od 14 dana a.I oso
Bašac na 8 dana —. Dne 29 proš. mj.
bila je pako razprava pred sudb. stolom
u Zagrebu proti izgrednicima, koji su
dne 9 rujna napali žandare u Stenjevcu.
Okrivljenike je branio Dr. Hinković. Bili
su osudjeni: Josip Vukovie na tri mje-
seca zatvora, Janko Car na dva mjeseca,
Franjo Gorenec na 0 nedjelja, a ostali
na l mjesec do 14 dana i da plato tro-
škove.
* * *
Dobročinstvo. Nadvojvoda Albrecht da-
rovao je Benediktinkam na Rieci f. 100.
Bič. Juče nam je stigo 1 broj „Biča",
Lista za šalu i satiru. List je na jed-
nom arku sa ilustracijani. Do konca god.
zapada 1 f. (30 u. svaki broj). Izlazi u
Zagrebu. Vlastnik nakladnik i odgovorni
urednik Gavro Grunhut.
Madjari troše sila „zajedničkoga" novca
na Rieci; ali da ga barem dobro potro-
še. Da se promakne trgovina sa kame-
nouljem, vlada dala sagraditi posebnu
luku za izkrcavanje kamenogulja, koja je
stojala preko milijun i po fiorina. Ovih
dana imalo je sve biti gotovo... kad ta-
mo istom se sada saznalo, da nova luka
neodgovara svojoj svrhi. Nikakav oveći
brod nemože se prislonuti obali, jer ne-
ma potrebite dubine. Luka jo poprieku
5J DIE EOTHE STEKN-LINIE"
jedina je plovitbakoja iz _A,n.torfe (Anversa) polazi uprav-
no u New-"3Tork nedotaknuv se nijedne tuđje medjutonje luke.
Put iz ANTARFE (Anverse) put NEW-YAEK ili FILA-
DELFIJE kraći je za 245 milja no preko Hamburga, a 235 milja kraći nego
preko BREME s toga se prosiplje i novaca i vremena, ako se putujuć
iz Austrije odabere koja druga luka za mjesto odlazka ; obično i ljudi
koji stanuju u ZEiJ^Il^BTT^G-TT i BZELiEIMU radje podju
željeznicom do ^.isr VIB^SIE. da se neizlože pogibelji putovanja
po sjevernom moru. Pogled na kojimudrago zemljovid Evrope po-
tvrdjuje istinitost mojega navoda.
Svaku daljim obaviest daje g-ra/tis „bureau" za svietski promet
-^.raaold ZEBelf, Wian, (Beč)
Kotovratring. Pestalozzigasse I.
ili iz ljubav
Gosp, Anton Mate Smirčić u Malom Lošinju
Bibita gradevolissima ušata tanto pura, che ali' acqua, eafte, vino, brodo. Combatte con imman-
cabile effetto le t'ebbri inter-
mittenti, i mali di stomaco, il male
di capo, 1' ipocondria, i vomiti, nau-
see, male di mare, diarree, eecita
I1 appetito ed e vermifugo e anti-
colerico.
II Krka e composto di erbe e
radici Dalmate fornite di virtu sa-
lutari che allignano presso la mon-
diale cascata del Fiume Krka vi-
dno a Scardona, ove tu premiato
con Medaglia d1 oro in quella pri-
ma Esposizione Nazionale,
di
Antonio Cosmacend
ZARA
&4 Ci rt
3 s
® V * ' ti a« n -3 Ot
U m
O <3
Stog «
5 VI"
<o a a*-:
R 3 r ca p ! - ođ g I c3 a t«-2 O p «j
• >-0 ?r:
2
I. R. Fornitore
della
SOVRANA CORTE D'AUSTRIA
PRSMIA ro
in diverse esposiziom
Pivo je veoma ugodno mio da
se cielo pije, bilo da se vodni, ili
da se u kavi, u vinu, u juhi labi.
Nedvojbenim, uspjehom ubija groz-
nicu želudčane bolesti, glavobolju,
hipokcndriju, podvijanje, bljuvanje,
lijavicu, potiče kus. Djeluie korist •
no protiva crvim i proti kratelui.
Ovo je pivo sastavljene iz po-
kupljenih Dalmatinskih li !nnosn\
trava i korjena, koja rastu gla-
sovitog vodopada rieke Krke pokraj
Skradina, gdje je bilo obdareuo zlat-
nom kolajnom prigodom prve na-
rodu.- IzIožok. držan- ^odiu-i 1S7o.
Prezzo per 1 tiasca di 1 lit. f. 1 - 2>>
„ . „ ll2 . .
„ 1 , „ 1 l'l ti - —: 4U
I rivenditori avranno il rispettivo
seonto.
atolička Hrvatska
mom mmmhZ^mJSmmbrnim&a irabftei mThm
XX ZJLID'JEtTT
Prima i uz najsolidniju i hitriju radnju
i vrlo umjerenu cienu opravlja tiskanje sva-
ko vrstnih djela il listova na hrvatskom je-
ziku al jedino latinskim slovima.
Do malo vremena bit će sgotovljene sve
potrebitije tiskanice za naše župnike, kao i
tiskanice za naše učitelje; i obćine, a to
sve po svjetu vrstnih osoba, vještih ruko-
vodjenju dotičnih posala, i po najnovijim
propisim i zahtievim.
Uprava Katoličke Hrvatske tiskarne nada
se, da će ju slavno obćinstvo častit mno-
gobrojnim naručbam, sigurno, da će tiem
rodoljubno postupat, jer će tako podupriet
obstanak i razvitak ne kakvog pukog obrta
il spekulacije, nego zavoda kojemu lebdi
pred očima uzvišeniji cilj i kojemu je naj-
prva miso i poglavita želja: koristit kato-
ličkoj vjeri i hrvatskoj domovini, jedinim
zviezdam prehodnicam ovoga Lista i ove
Tiskarne.
Uprava „Katoličke Hrvatske tiskarne".
w
3Trancesco Rossi
Via S. Catterina presso la Piazza
dei Signori in Zar a.
Porta a conoscenza del Reverendissimo
Clero, che confeziona cappelli a tre lumte
per sacerdoti e chierici. Essi sono di sete
di primissima qualita, morati e lucidi, a
d1 una leggerezza sorprendente., Le cube
e le ali di ogni cappello sono tagliate
tutte di un pezzo, senza le solite ag-
giunte. Le guarnizioni in cordelle sopra-
line. Le forme modernissime, ovvero se-
condo il campione, clie desidera ogimno,
e che deve presentare.
E tali cappelli egli da pel tenue prezzo
di fiorini 5 per chierici (con forme piu
piccole), e per cappelii dei sacerdoti (con
forme piu grandi) di fiorini 6.
• Od davna osiećivanoj osku-
dici glagolskih misala glede
novijih svetaca i svetica do-
skočili su svake hvale vrie
dnom požrtvonovsti velezasliiž-
ni 00. Tretoredci, dav tiskati
na svoje troškove Prilog sta-
rinskim našim Misalima. I o-
va se za glagolaše prepotre-
bita knjiga može nabavit (uz
cienu od f, 2) kod uprave
„ Katoličke Dalmacii e a.
:
: • : :
Novajliijam u glagolskom Mi-
salu neobhodno je potrebit gla-
j| golski Canon Missae, tekan
n naročito u Rimu na troškove
H
Jf „Katoličke Dalmacije", uži-
H voj želji i namjeri da oIakoti
J| i podupre širenje glagolskog
bogoslužja, ove dragociene sta-
ji rinske naše povlastice. „Ca-
nonft je tiskan na tvrdoj har-
K tiji ukusnim crnim i crvenim
H slovima. Može se nabaviti kod
J| uprave „Katoličke DalmacyV.
^ Ciena je ustanovljena na 50
n., a za siromašnije župnike
i za klerike na samo 30 n.
Tko odjednom naruči 10 iz-
tisaka dobiva 1 iztisak m dar.
a- 3HCL o
JEDANPUT
nuđja'se ovako dobra sgoda, gdje se može
vrstna ura za POLOVICU ciene nabaviti.
VELIKA
Na čitavim europskom kontinentu nastali politički odnošaji nijesu
ni Švicarsku mimoišli, što je povodom znatnomu izselivanju radnika,
uslied česa je uzdrman obstanak tvornica. Tako je i prva i najznat-
nija tvornica ura, koju mi zastupamo, za sadti zatvorena, te nam je
povjerena prodaja njezinih tvoriva. — One tako zvane Washi ng t o n
žepne ure najbolje su ure ovoga svieta, izvanredno elegantno gra-
virane i vezene, i po amerikanskom sustavu napravljene.
Sve su ure na sekundu repasirane, i mi jamčimo za Svaku
uru 5 go dina. •
Za dokaz sigurna jamstva i stroge solidnosti obvezu-
jemo se ovim javno, da ćemo svaku uru, koja nije
volji, natrag uzeti i'izmieniti:
1000 žepnih remontoir-ura, navijaju se bez ključa, s kristalnim
zaklopcem, izvanredno točno na sekundu regulirane, izim toga novim
načinom elektro-galvanički pozlaćene, s lancem, medaljonom itd., pri-
je for. 25, sada komad samo po for. 10.20.
1000 krasnih ura na kotvii od nikel srebra, na 15 rubina, e--
mailovanim kazalom, s kazalom za sekunde, kristalnim plosnatim
staklom, prije for. 21, sada samo po for. 7:25, sve na sekundu re-
pasirane. . • ."
1000 ura na vreteno (valjak) s izvezenim zaklopcem od; njkeli
srebra, kristalnim plosnatim staklom, 8 rubina najfinije Repasirane,
slancem, medaljonom i kutijicom od baršuna, prije for. 15 , sada ko-
mad samo po for. 5:60.
1000 ura na kotvu (sidro) od čistog 13-lotnog srebra, po c-
kr. puncovnom uredu pregledane, na 15 rubina, osim toga električki
pozlaćene, najfinije regulirane. — Ove su ure prije 27 for. stajale, a
sada stoje samo for. 11: 40.
1000 Washington remontoir ž»pne ure od pravog 13-Jotnog
srebra, po c kr. puncovnom uredu pregledane. Jamči se, da su naj-
točnije na sekundu repasirane, nutrnje sastavine od nikla, te ov e ure
netrebaju nikada popravka. Ovakova ura stajala je prije 35 for., a
sada se dobiva za nevjerojatnu cienu od 16 for. Osim toga dobije sa
uz uru badava lanac, medaljon, kutijica od baršuna.
100o pravih zlatnih ura za gospodje s 10 rubina, prije 40for.
sada 20 for.
1000 remontoir-ura od pravog zlata za gospodu ili gospodje
prije 100 for. sada 40 for.
650 ura budilica, sa spravom, koja jako udara, najfinije regu-
lirane,, takodjer prikladne za pisaće stolove, prijo 12 for. sada samo
4 for. 80 n. vč.
650 ura s njihalom, u najfinije izradjenom visokom gotičko
ormariću, navijaju se svakih 8 dana, najtočnije na čas regulirane, iz-
vanredno liepe i impozantne. — Pošto ovako va ura još i nakon 20
godina dvostruku vriednost ima, ne bi smjela faliti u nijednoj kući,
osobito Sto je ovakova stvar ures sobe. Ove sil ure'prije stajalo-po
35 for., a sada pako iznimno samo ,15 for. 75 novč.
Kad se naručuju uro sa njihalom, treba kaparu položiti
Adresa:
Kazprodaja ura. '
Tvornica mira. JPh. Fromma,
Beč, II. Obere Donaustrasse 107i
D. Ivo Pradan vlastuik, izdavatelj i odgivirai urednik Brzotiskom katoličke hrvatske tiskamo