Zadarski „Đalmata" od 5 tek. ima sliedeću
zahvalu, iz koje se može mnogo liepih stvaraca nau-
:grehota )fet ju dakle bilo mimoć mukom. Opa-
žamo da se držimo točno izvornika i nadje li tko
keju pogrešku, nek je ne pripiše nama:
"fltfiHi pet godiaa dana da je dolazio u
moje otečestvo Braićim, Boke Kotorske, Njegovo
.Carsko i Apostolsko Veličanstvo, Milostivljeiši Car
i Kralj na'á Franc Josef I., s Njegovom Preuzvise-
nosti Gospodinom Baronom od Kotlićem.
Blagodarñost je svakomu delovieku po istini
mite.
Ü toj j épóhi ja sam dobio pensiu i obdaren
bio r'ükófla njegovog Carskog i Apostolskog Veličan
fltva, s mojom porodicom. Ljubočaiše blagodarim
üarü i Njegovoj previsokoj milosti.
Šinovni blagodarim Njegovoj Preuzvišenosti Go-
spodinu Namiestniku Dalmacie Baronu od Rodića
Ua njegovoj milosti pram meni i mojoj obitelji, da-
vajući meni bogate pripomoći u prošlim pet godinah,
kao i sada n. p. u obećanju primiti mog jedinca
sina Stefaña u sieminištu zadarskom, gdi i ja isti
jesam moje nauke sveršio.
Živio Gospodin Baron Rodić i Njegova Blago-
rodnjeiša porodica! Živio prisvietli i pripoštovani
lin Episkop Stefan kav. Knežević koi dobra
svakom siromahu.
Ü Žadru, 22 decembra 1880.
Radivoj Martinović
Sveštenik u pensil."
ćim
Sul monte Antimon e nelle cave presso Miller-
schau io Boemia sarebbero state scoperte ultima-
mente ricchissime vene d' oro e d' argento. Dicesi che
si sta formando una comandita o societá anónima
con un vistoso capitale estero, alio scopo di estrarre
da quei monti quei tesori di antimonio, oro ed ar-
gento.
11 governo degli Stati Uniti d'America ha no-
minato una commissione di 30 membri del ceto
commerciale, la quale deve stabilire (frattanto per
due aani) la sua sede in Europa alio scopo di spie-
giare tutta la sua attivitá in favore del commercio
di esportazione americano. Questa commissione ha
in mira specialmente 1'Austria, essendoché 6 di
questi delegad sonó destinati per Trieste, Vienna,
Pest, Praga, Brünn e Leopoli.
II commissario superiore di finanza Nicoló Ma-
leievié fu nominato segretario di finanza ed il com-
missario di finanza Vladimiro Vuleta a commissario
superiore di finanza.
Colonie au8triache nel Paraguay. II ministro
residente austríaco a Buenos-Ajres, cav. de Gra-
venegg avea intrapreso nel passato setiembre un
viaggio di servizio nel Paraguay. Durante questo
viaggio e' Visitó e s'informé anche sulle colonie di
sudditi auatriaci che si trovano in quella repubblica.
A Rotario al Paraná vivono circa cento austriaei,
oriundi parte dall' Istria, parte dalla Dalmazia. Essi
espreSSero al ministro il desiderio che venisse a sta-
bitirsi a Rosario un proprio agente consolare. A
Paraná vennero a salutare il ministro il capitano di
porto ed il capo politico in nome del governo ed il
signor Giovanelli di Brazza, suddito austríaco ed
uno dei più rispettabili signori della città. A Paraná
e nelle vicinanza vi è una colonia abbastanza nu-
merosa, specialmente di dalmati. A Villa Formosa
abitano dei tirolesi. Nella capitale della repubblica, la
colonia conta circa ottanta persone, gente assai iabo-
boriosa, quieta e benevisa da tutti. Anche a Villa
Occidental il ministro trovö degli austriaei.
Alie 11 ant. dei 5 corrente aveva luogo, dinanzi
a Sua Santità Leone XIII. la Congregazione Ge-
nerale dei SS. Riti per discutere sul dubbio delU
virtil in grado eroico del Ven. Servo di Dio Fra
Bemgrto da Caneo dell' Ordine dei Minori Riformati.
Vi prendevano parte gli Emi e R.mi Signori
Cardinaii componenti la congregazione dei SS. Riti,
i Prelati Officiali ed i R.mi Consultori.
Riassumiamo dalla Germania di Berlino :
Nell'arcidiocesi di Posen e Gnesen 12 parroc-
chie si videro nel corso del 1880 ridotte orfane per
la morte de' loro parrochi, senza che in alcuna di
esse vi sia qualche altro sacerdote per provvedere
alia cura deíle anime. II numero totale delle par-
rocchie vacanti in questa diócesi è di 129 con una
popolazione di circa 2,500,000 anime, e solo in 20
di esse vi è ancora qualche cappellano o vicario ad
esercitare il sacro ministero. In carcere sí trovano
ora 3 sacerdoti e 2 altri sono soldati. La diócesi di
Breslavia nel 1880 ha perduto 43 sacerdoti, fra i
quali 29 parrochi. Le parrocchie che sono vacanti in
essa ammontano al numero di 160, delle quali 102,
sono interamente prive di sacerdoti. Circa un mezzo
milione di anime è privo della cura spirituale re-
galare.
U Olanda e V indipendenza del Transvaal. Lo
Standard ha dalP Aja, : 11 professore Harting ha
aperta una sottoscrizione per sopperire alie spese di
pubblicazione di un indirizzo che gli olandesi vo-
gliono inviare insieme ad una deputazione in Inghil-
terra, per raccomandare a questa 1'indipendenza del
Transvaal. L'indirizzo dovrà essere spedito non solo
ai giornali inglesi, ma anche a tutti i membri del
Parlamento, ai Mayor ed agli Aldermen delle prin-
cipali città inglesi. Verrà pure affisso nelle princi
pali strade di Londra. All'indirizzo si firmeranno
moltissime persone.
Un capolavoro di Fidia scoperto ad Atene. Dai
giornali francesi rileviamo la seguente notizia.
„II prefetto della Senna ha ricevuto il 31 di-
cembre 1880 questo dispaccio da Atene:
„Annunzio felice notizia: nel momento in cui
tutta la Grecia è sotto la armi, si è rinvenuta una
statua magnifica e completa, capolavoro di Fidia e
rappresentante „Minerva vittoriosa". Avvisate gli
archeologi.
Sindaco d1 Atene
"G. SUTZO."
Da questo dispaccio si deve argüiré che la
statua sia stata rinvenuta negli scavi che si fanno
presso Atene tra l'Acropoli ed il tempio di Giove
Olimpio.
grešaka. ^Tako u prvoj viesti: ,,D.r Frana" na mje-
viesti „pobrili" na miesto
bit čitatelji namah od prve
sto D.n Frana itd. a u
pobrinuli, i ostalo, što
sami izpravili.
ce
I sospetti della Prussia. 11 duca di Cumberland,
pretendente al trono di Annover, dopo la morte del
Re Giorgio V., che era stato spodestato dalla Prussia,
ha avuto teste un figlio. Il duca di Brunswick, gli
diresse le sue congratulazioni per questo faustö av-
venimento.
Ora apprendiamo dalla Gazzetta di Magdeburgo
che l'lmperatore Guglielmo si e fatto presentare dal
capo del suo gabinetto militare, il generale Albedyll,
un rapporto particolareggiato intorno a questo affare.
ilovimento della marina austro-ongarica.
Anversa: p. 17 dec. Mimi, Shields. Avon-
mouth: p. 14 dec. Crono, Cardiff. Ayr: a. 13 dec.
Drago G., 3altiix^ora: a. 5 dec. Des. Dubrovacki.
Barbadoes: a. 23 nov. Nestor; 25 Libero. Bor-
deaux: a. 19 dec. Helgoland. Burntisland: p.
17 dec. Amalia, Demerara. Cardiff: a. 15 dec.
Attivo; — p. 18 dec. Sagittario, Palermo, Dalmazia,
Table Bay; 13 dec. Liberias, St. Thomas. Catania:
a. 7 dec. Regent. Cette: p. 16 dec. Slavomir, Sa-
lonicco; .14 dec. Oasni, ¡Silentium, Ida S.; 15 Esther;
Rachel. Dunkerque: a, 15 dec. John, Bujan, Ca-
valiere. Falmouth: a. 13 dec. Rose, Valcid, Prelu-
cano. Filadelfia: a. 2 dec. G. Antonio; 3 dec.
Hrvat. Gibilterra: a. 9 dec. Cainan. Granville:
a. 5 dec- Viganj. Geestemünde : t?. 12 dec. Ifigenia.
Gravesend: p. .14 dec. Draga D.. Trieste. Hel-
voet: a. 17 dec. Peljesac; — p. 17 dec. Alessandria;
Cardiff e Milan, N. York. Havre: p. 17 dec. Dante,.
N. York. Ipswich: p. 13 dec. Marino, Cardiff.
Kingston: a, 17 nov. Madre Maria. Lisbona: a:
11 dec. Ara. Newport: a. 13 dec. Maratona. Malta
p. 11 dec. Alessandro T., Fiume; a. 7 dec. Ales-
sandro T., Marsigiia: a. 17 dec. Mirra,Pola, Astrea;
15 dec. Pomoc; 19 Marco, Maria, Franc. Luca; Mala
Marica ed Egle; — p. 16 dec. Mirto, Garrucha; —
p. 13 dec. Conte G., Szapary, Fiume; 9 dec. Mar.
Fanny, Gatnbie. Maryport: a. 5 dec. Guglielmo D.,
Newport: p. 15 dec. Cavaliere Krapf, Guadalupa;
17 Jared e Sem, Venezia; —a. 9 dec. Sara. Nizza:
p. 15 dec. Enrico, Segna. N. Orleans: a. 3 dec.
G. Tarabocchia; Rosina e 6 Erminia I.; — a. 28
nov. Padosa, Proto, G. Senj. N. York: a. 3 dec.
Aquila, Meneta, Stilicone; 5 dec. Irene; Beneiattore
e Toni C.; 6 Luigia P.; — p. 2 dec. Armonia,
Alessandria; Mercurius e 3 Carolina, (¿ueenntown;
— a. 30 nov. Antonio S., Metta; — p. 29 nov.
Blandina P., Josip e Minerva V., Queenstown; 26
nov. Nipoti, Lisbona. Palermo: a. 9 dec. Erin.
Plymouth: a. 9. dec. Gjurko. Port Eeads: a.
27 nov. Hiperion, Mater; 29 Gloria; 1 dec. Marte.
Queenstown a. 7 dec. Paulus; — p. 9 dec. Dorina,
N. York; 11 dec. Kalk, Leith; 13 dec. Enrica,
Fletwood. Rouen: p. 10 dec. Dante, N. York.
Shields: p. 10 dec. Osojnak A., Trieste. Table
Bay a. 10 nov. Ginia; 4 dec. Balthasar.
Javna zahvala
Svim znancem i prijateljem koji me se
bratski sjetiše budi listom budi brzojavkom,
prigodom moje Mlade Mise, čast mi je ovim
izrazit im svoju najsrdačniju hvalu.
U Vrisniku na Mlado ljeto
Mladomisnik Vicko Bojanić.
Odpisi „K. D."
Č. gosp. M. — Župa kod Imotskoga. — Dragovoljno
i UBapried. Da smo Vam preporučeni. Srdrčan pozdrav!
C. gosp. X. — Biograd — Nastojat ćemo da bude
tiskano u dojdućem broju. Evo ni dodatci nam nijesu do-
statni da svaku odmah trsimo. Zdravo!
za
se
Jedan oficir traži učitelja ili učiteljicu,
1 do 2 ure,
Ponude nek
na: „Andreas Hofcr" —
predavanje hrvatskog jezika
večer, šest puta na sedmicu.
izvole upravit
Zadar-posterestante.
Ein offizier sucht einen Lehrer oder
Lehrerin für den Unterricht in der kroati-
schen Sprache: 1 bis 2 Abend-Stunden
sechsmal die Woche.
Gefällige Offerten unter Adresse:
„Andreas Hofer" — Zara-posterestante
AI Signor
Giacouio Cukrot
Fonditore di campane
SPALATO
Non è possibile che io sorpassi sotto
silenzio la Campana che volle rimettermi dalla
Sua fonderia per questa Chiesa Curata. Le
sian rese infinite grazie ed il debito encomio
per avermela favorita come io richiedea, non
solo composta di finissimo métallo, ma total-
mente decorata di tutti gli altri requisiti, sia
per la forma e struttura, come per la sua
eufónica osciilazione ed espansione, che dol-
cemente si fa sentire a grande distanza; e
posso dichiarar Le senza tema di contradi-
zione che di milla è dessa inferiore a quelle
rimesse da anni alia Chiesa Arcipretale di
Arbe dalla rinomata fonderia dei Fratelli
Depolo di Venezia.
Bagnol presso Arbe
Decembre 1880
Don Simeone Valkovic
Curato.
25
La sottoscritta Cereria raccomanda alie Spett.
Amministrazioni delle Ven. Chiese le sue
Errata - Corrige.
2 tiskarna nas je, s zlo opravljena posla
neobičnim brojem po-
U br
nadarila, med Razl. viestim
le quali vengono per la loro genuinitk garantite.
Furono premíate ali' Esposizione di Gorizia 1855 e
a Trieste con la medaglia di argento, alie mondiali
di Parigi 1855, Monaco 1854 e Vienna 1873 con
Diploma di ¡ iconoscimento, come pure ali' Esposi-
zione Universale internazionale di Parigi 1878 con
la medaglia di bronzo, ed a quella di Gratz 1880
con la medaglia dell' Esposizione.
Queste Cándele, la cui fabbricazíone é sotto-
posta alia sorveglianza della Rev.ma Curia Arcive-
scovile di Gorizia, sono composte di pura Cera d' api,
come i riti ecclesiastici lo prescrivono, si consumano
assai lentamente e non colano.
II prezzo é di f. 2.50 al Chilo franco d' ogni
spesa sia di Nolo o Dazio ni Domicilio delle Spett.
Amministrazioni — pagamento alia fine delV anno.
Qualunque commissione in Cándele e Torcie,
sia della qualitk suddetta, sia d' una qualita II a
f. 2.20, e d' una III qualitá a f. 1.80, viene effet-
tuata prontamente o per la posta o per la ferrovia,
o via di mare.
Si raccomanda nuovamente alie Spett. Ammi-
nistrazioni delle Ven. Chiese la devotissima
Cereria di Luigi Bader in Gorizia.
2). ¡yo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
spauracchi, adoperati ad allontanare i cattolici dal
seguire il partito nazionale. Ora invece, grazie al
connubio italo-serbo, le espressioni greco e russo sono
due bandiere, sono i gonfaloni del regno délia civiltà,
del progresso, délia tolleranza! Quindi lo spettacolo
del braccetto offerto dai paladini délia coltura ita-
liana in Dalmazia ai semibarbari di qualche anno
ía ! Noto il fatto da semplice cronista e tiro avanti.
Prima del compromesso i cosi detti serbi, per
i quali la religione è 1' equivalente délia nazionalità
(linde la loro srbska vjera!) non si peritavano, ab-
benchè le leggi fondamentali di alcuni anni addietro
sieno quelle stesse d'oggidi, di fare processioni di-
mostrative per le vie di questa cattolica città. Dopo
il compromesso per5, forti dell' appoggio de' nostri
rappresentanti, fanno processioni sopra processioni,
d'anno in anno più lunghe. L' ordine viene rnante-
nuto, si sà, dalle guardie comunali. Che guardie
comunali d' Egitto! dira taluno; la Comune non
v' entra neppur peí buco délia chiave. E tutto nffare
dell' autorità politica. Senza dubbio, ed è appunto
per questo che la Comune, interprete de' sentimenti
de' proprii rappresentanti, ha interposto querela contro
le sacre dimostrazioni fatteci da serbi, querela in
quel modo che tutti s anno. Anzi il povero vecchio
dalla carta stampata, interprete alla sua volta dei
sentimenti del Comune, ha interposto anch' egli la
sua querela in favore del compromesso e délia
splendida processione. E qui eccoci al chiaro. E un
nuovo passo avanti.
Mi ricordo d'aver udito più volte dalla bocca
di uno di questi difensori de' diritti serbi, ch' egli
spera di vedere un giorno celebrata anche nella
nostra Basílica Metropolitana la liturgija serba ! Non
me ne stupirei ; 1' impulso è stato dato, ed Signore
Iddio punisee d'ordinario il peccato colla sua stessa
materia. Quindi anche questo corollario potrebbe
essere un tiglio legittimo del compromesso. Frattanto
nobis dormientibus spolia opima. Non paura !
Che ci troviamo in progresso su questa via, lo
prova esso pure il fatto di cui recentissimámente tu
testimonio la nostra città: nell'occasione délia cena
magna il giorno del protettor.e délia Serbia. Anche i
pocula devono servir di cemento aile sovrane intel-
ligence del connubio italo-serbo, che nell'eccesso del
loro patriottismonon hanno dimenticato di divertirsi
anche con evviva clamorosi ail' Imperatore, alia Casa
Begnante e persino alla jprosperitk della nostra città,
immersa allora disgraziatamente nel sonno più pro-
fondo. Non diró più niente delle scene di cui, dopo
la gran cena, divennero tanti teatri i nostri caffè,
nè del bollore entusiástico cui fu in preda il sangue
vermiglio di alcuni nobilnati della nostra città, ve-
dendosi stretti tutti ad un patto coi vitandi di alcuni
anni fa. Quantum mutati ab illisl
E di quante altre eroiche gesta non saranno ca-
pad gli autori ed i compari dei compromesso, se
arriderà loro anche in avvenire il desiato lasciar
fare? Fortunatamente i benpensanti non sono pochi
e, lasciando pure le teste di legno al loro posto,
per non provocare lo spettacolo delle marionette, è
ai benpensanti che ci rivolgiamo coi motto che non
falla cosi presto : il timeo Dañaos chi non ricorda
— sotto la clámide trova la corda.
I serbi, fatti forti della connivenza de' nostri
soppracció, andranno innanzi. II riflesso che a Bel-
grado non si permette neppur una pubblica cappella
cattolica, e che cola una processione cattolica sa
rebbe presa a sassate, non li farà indietreggiare.
Già il compromesso non è íatto per nulla e non mi
stupirei che un giorno o Y altro si facessero a chie-
derci la consegna delle nostre cose più sacre. Ora,
permetteremo che una intera città sia cosi vilipesa
nella sua fede avita e calpesta nel suo decoro, per
parte di una mano di cointeressati, che ne fanno
sgabello per raggiungere scopi ambiziosi ?
Scrissi queste poche righe, desiderando il vero
bene di questa illustre città. Se m'inganno, ne godro.
Ragusa, 6 febbraio.
Agli associati della „Katolička Dalmacija" e
benissimo noto ,,A. L. jzpod Sniežnice," e questi lo
apaño e lo stimano. E noto per benino anche ai
furtivi leggitori della medesima, i quali, se non altro,
ne ammirano la franca parola quando glielo impone
il dovere o la convenienza glielo consiglia.
Ad „A. L." precisamente, cheé il m. r. Don
Ant. Liepopilli Párroco a Pridvorje, toccó in sorte
quest'anno di tessere le gloriose gesta di S. Biagio
nei tre giorni precedenti la Festa in altrettanti di-
scorsi. Egli dimostrč di possedere tante belle doti
necessarie a farne un bravo oratore; ma soprattutto
quella di saper distinguere il pergamo dalla tribuna.
Dal pergamo egli sa di istruire il popolo nel nome
di Ge8Ü Cristo, di cui é ministro, e sa che l'istru-
zione debba essere portata alia sua intelligenza. —
Colla piaña, persuasiva e tranca evangélica parola,
che semplicissima effluiva dal suo labbro, dimostró
il 1. giorno: S. Biagio gran Santo, quindi il nostro
dovere di pregarlo; il 2. S. Biagio nostro glorioso
Protettore, quindi il dovere di onorarlo con gratitu-
dine; il 3. S. Biagio nostro insigne Taumaturgó e
beneíattore, quindi il dovere di celebrarlo degna-
mente. Gli uditori ne erano ogni di piíi enfusiastati,
ed accorrevano numerosi da lontano per udirlo; egli
lasció un vivo desiderio di esser ascoltato ancora.
Seppe toccare il cuore di modo che le sue fatiche
non rimasero iníruttuose, poiehé il giorno di S. Biagio
fu visto un numero di fedeli del tutto straordinario
accostarsi alia Sacra Mensa. Egli é giovane ancora
e il Signore lo benedica e lo conservi per il bene
comune.
La Festa di S. Biagio riusci splendidissima,
come di solito, né io vo' far la minuta descrizione,
essendo ormai nota a tutti. Straordinario era il nu-
mero de' forestieri, ma quel che piu colpisce coloro
che non conoscono Ragusa si é la quiete, la con-
cordia e la pace generale in un giorno di tanto
concorso. Fra la massima calca di popolo non si
rende mai necessaria la menoma sorveglianza di
polizia. E non é un picciol vanto per quest'illustre
cittá. Z.
RAZLIČITE VIESTI.
I vrieme je bilo! Došla je odluka od Mini-
starstva za razdieljenje izvanredne lanjske podpore
za svećenstvo.
Primamo iz Makarske, 4 veljače :
U broju 8 tiskaste dopis u kom se opisuje
svečanost 16 prošloga. Neće mi se u svem i po svem
dopuniti dopisnika, nu mislim da neće biti s gorega
javim li Vam sadržaj napitnice preč. D.n M. P. On
je po prilici rekao: „Kad sara jednom pri šetnji
začuo gdje zvona zazvoniše, zapitah prijatelja za uzrok,
a on mi odgovori: Č. kan. Pavlovića imenovaše Bisku-
pom. Ja odmah podjoh u 0. Pavlovića, da mu če-
stitam, a on će ti meni: Vjeruj, dn. M., 3ve za na-
rod i vjeru — Pavloviću Lučića, jabuka za jabuku.
Budi pravi Hrvat i pravi Katolik." — To se zna,
odgovori presvietli biskup Pavlović — Vese-
limo se tomu od srdca, videć i presv. Pavlovića po
stopam slavnih predja, samo bismo želili da neki
ter neki ne ruju proti dičnoj „Kat. Dalm.," jer i
ona zastupa katoličtvo i hrvatstvo. Budimo dosljedni.
X,
Obaviešćtjjemo gospodu koji su nam naručili
bili slika sv. Cirila i Metoda a nijesmo jim ih po-
slali, buduć neimali već nijedne pri ruci, da nam ih
je došo dostatan broj, te će učinjene naručbe bit do
koji dan sve izvršene.
Pišu nam iz Zadra, dne 7 tek:
Castni predsjednik pokrajinskog suda u Zadru,
plemić Paitoni, dobio je mirovinu, i već predaje
ured. Kažu, da će na njegovo mjesto doći iz Spljeta
gosp. Paladino. ^V. L.
Primismo od m. p. D. V. Selema župnika u
Kalili kod Zadra Imenicu Petrova Novčića sakupljena
za dan 5 srpnja već tekuće godine. Jednu Imenicu
poslali su nam takodjer s napredne varoši Jelše.
Uzdamo se da neće kasnit u ovo sveto kolo ni ostala
mjesta naše pokrajine, neka sva Dalmacija bude za-
stupana u poklonstvu napram neumrlom Lavu XIII,
kako je to svedj bivalo gdjegod bi se povadjala rieč
il zavrglo djelo na dokaz proverbialne odanosti hr-
vatskih srdaca Rimskoj Stolici, našoj dobrostivoj
Dobročiniteljici i Majci. Prednjačimo slavenskim na-
rodima! To je zvanje naše slavne domovine.
I naši se siromašni pučki učitelji siećaju svoje
Zagrebačke braće. Tomu je bilo došle dosta dokaza.
Mi smo sretni da i danas jedan donesemo u osobi
č. g. uč. Markića, koji takodjer odpreškrtih svojih do-
hodaka tom plemenitom cilju odkinuo 1 florin. A
što nebi svećenstvo i učiteljstvo, da jih gvozdena
ruka ne prati?
Primamo iz Dubrovnika: Ovih je dana premi-
nuo ovdjo u cvietu mladosti pučki učitelj Marko
Monić, valjan mladić, koji nedavno dovršio svoje
nauke u Zadru. Pao je nakon dugotrajne bolesti
žrtvom svoga položaja. Vječni rnu pokoj. Silan napor
i ogromni učiteljski tereti shrvali pokojnika. Pa se
ovakovi stališi ipak onako mastno plaćaju!
Pokojnikov prjatelj.
Le 2>cirole della divina Commedia. — 11 depu-
tato italiano Filippo Mariotti ha avuto la pazienza
di contare tutte le parole della Divina Commedia,
ed ha trovato che sono 99.542, divise quasi in egual
numero nelle tre cantiche: Inferno, Purgatorio, Para-
diso, ossia, essendo i canti 100 in tutto, quasi mille
parole per ogni canto. Questa è già una bella fa-
tica: ma non tutto; il Mariotti ha contato quanti
sono gli articoli (6,154), quanti i nomi sostantivi
(17,980), quanti gli aggettivi (6,215), quanti i verbi
(13.658), e cosi via. E non basta ancora: egli ha
voluto vedere a quante si riducono le 99 mille pa-
role di Dante, sottraendo le ripetizioni, ed ha tro-
vato che gli avverbi sono in tutto 269, i nomi so-
| stantivi 2,637, gli aggettivi 927, i verbi 1753, ecc.
i In totale con 5,860 parole Dante ha „descritto a
! fondo tutto 1'universo." E finalmente ha contato
quanti sostantivi cominciano con a, quanti con b, e
e cosi per le altre lettere dell'alfabeto e le altre
parti del discorso.
Fotografía istantanea. Un fotografo di Hen-
leyon-Tham, presso Londra, è riuscito ad ottenere,
per mezzo d'un nuovo processo alia gelatina, delle
riproduzioni istantanee d'oggetti estremamente mo-
bili.
Si è con questo processo, dice l'Engineering,
ch'esso ha potuto fotografaie la locomotiva dell'ex-
prer di „Flyng Dutchman", sulla linea ferroviaria
di Great Western, alia Stazione di Twyford, nel
momento che il treno era lanciato alla velocità ver-
tigiosa di 86 chilometri all' ora.
La locomotiva è stata riprodotta in tutti i suoi
dettagli con altrettanta esattezza come gli oggetti
immobili circostanti. Coll'aiuto di un telaio che ai
fa scorrere rápidamente dinanzi all'apparecchio, la
piastra non resta esposta alia luce che durante lj500°
di minuto secondo, in modo che sarebbe possibile
di fotografare tutte le vetture d'un treno celere
preso di traverso.
iloviiiieulo della Riariea austro-ongarica.
Bordeaux: p. 25 gen. Vesna, Cardiff. Ga-
gliari: arr. 27 gen. Falco; — part. 28 gen. Adler,
Carloforte. Cardiff: arr. 25 gen. Maria T. Cettd:
a. 27 gen. Annibale. Costantinopoli: p. 24 gen.
Kn. Milena, Cork; 28 Lina, Palermo; 20 Drina,
Alessandria; 21 Niobe, Varna; Vesta, Batum; 22
Espero, Odessa; 25 Galatea, Varna. Crookhaven:
a. 26 gen. Jos. Brozović. Bemerara; p. 29 dec.
Girolamo, Barbad es. ĐublinO: a. 26 gen. Said.
Falmouth: a. 25 gen. Factis non Verbis; 29 gen.
Vodja; Glasgow: a. 29 gen. Emma; Blandina P.
Graveseud: p. 25 gen. Sedmi Dubrovački; N.
York; 30 gen. Prelucano, Cardiff. Havre: a. 31
gen. Tonina II. Leith: p. 29 gen. Spirito, Venezia.
Londra: a. 29 gen. Zvonimir. Marsiglia: a. 26
gen. Arc. Rodolfo; 31 Justine B. Vittoria; 1 feb.
Pierino; — p. 31 gen. Mina, Tarragona; Jona, St.
Thomas; 1 feb. Marco, Ancona. Newport: p. 24
gennaio Sara, Trieste; 25 Olga R., Cape Town.
N. Orleans: arr. 9 gen. Elios ; 10 Euphemia; 12
Costante. N. York: a. 12 gen. Balkan; 13 Neptnn;
Euplea; 18 Celestina; - p. 8 gen. Irene, Queen-
stown; Toni C., Alessandria. Palermo: a. 28 gen.
Sagittario. Port Eads: a. 11 gen. Pater; 13 Lus-
signano; p. — 11 gen. Tolomeo, Galveston; 14 Padosa,
e Proto, Havre, Port of Spain: p. 27 d. Uno,
Marsiglia. Queenstown: a. 27 gen. Ljubidrag;31
Filadelfia. Rocfaefort: p. 24 gen. Leda, Newport
Siracusa: p. 21 gen. Sors, P. Ecupedocle. ve-
nezia : a. 1 feb. Sem.
Odpi3i ,,K. D."
Č. gosp. v. — Rim — Hiljadili se takovi izgledi!
Pišite kad možete. Castnoj braći Bocca od prvih t. g. a
po nalogu primljenu iz Trsta. Živijeli!
č. gosp. X — Makarska — Ako biste, do potrebe,
mogli dokazat sva navedena fakta, s naše strane nihil ob-
stat, pošljite slobodno. Srdačan pozdrav!
Ć. gosp. 0. P. K. B. — Sinj — Pogreška odstra-
njena. Srdačan pozdrav I
Č. g. D. M. Tomasović — Župa —• List Vam se šalje
redovito na „Zupa preko Sinja." Da nije do adrese? Mo-
limo prijavite nam.
Č. g. 0. M. Š. — Zaostrog — Poslasmo Vam sve
brojeve od početka godine, točno po poštarskoj doznaci:
,.[)o danas nevidjeli ovogodišnjeg lista". ĆĆ. gg. S., B. i
M. šalje se od prošlog tjedna redovito. Veleč. Sam. u Zao-
strogu poslao f. 8, nu od tih dva na podmiru g. 1880, a
preostalo f. 6 na račun g. tek. Molimo, u slučaju, da nam
svaki i najmanji nered prijavite; jer nam to služi i kao
nadzor nad odpravništvom. Živijeli!
Č. gosp. Ant. kan. S. — Pag — Vaša će cienjena
želja bit što prije izpuojena. Glede Gradj. Oblig i onog
posla kojemu ste i Vi povj., najbolje bi bilo da se obratite
izravno na dotični castni Odbor u S., koji će Vam dat sva
pitana razjašnjenja. Srdačan pozdrav !
Č. gosp. Mili. J. Staničić — Omiš — Slike su pre-
date večeras na poštu. Srdačan pozdrav!
ć. gosp. 0. D. Kl. — Knin — Takodjer, 10 iztisaka.
Živijeli!
Č. g. P. Krst. Bačić — Siuj — Takodjer slike 4
Živijeli!
Č. gosp. X. — Bol — Dvogovorom nijesmo htjeli na
sviet dok ne potražimo dopisniku stan. Sada već možemo i
nastojat ćemo u dojdućem broju. Srdačan pozdrav !
Č g. D. J. Crnica — Gruda — Šaljemo naručenu
Sliku. Najsrdačniji pozdrav!
p. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
r $več, Ljubić Kazimir ravnatelj gradj. učion.
iz Makarske.
„ Topić Marko učitelj preparand. iz Ku-
ćica.
„ Pavlinović Miho ml. učitelj gradj. u-
čion. iz Podgore.
„ Šimič Nikola iz Igrana.
„ Grgić Batini iz Vranjica.
„ Morotie Toma iz Igrana.
Bismark je još jednom dokazao, da mu je
despolizam drag. Pošlo se ministar Enlemburg
nije u svetn s njim slagao, a opet imao je to-
liko značaja da nije htio radit proli svomu os-
vjedočenju; grof kančelir nije imao mira dok ga
nije činio svrgnut. Ministarska nastavša kriza
svršila je imenovanjem Puttkamera za ministra
domaćih posaia. Interim ministarstva nastave po-
vjeren je ministru financa.
U Persiji ima pogibelji da bukne krvavi
nemir iztnedju 8aha i starijega mu sina
Zil-el-Sultana, „Šahove sjene", a to jer Š«h
hoće za nasljednika mladjega sina. Ruska i En-
gleska u slučaju rala, govore, da misle uzet pod
pokroviteljstvo Persiju, jedan dio Ruska a drugi
Engleska.
Izborni pokret u Ugarskoj počeo je i raz-
mahao se silno po svim krajevim zemlje. Za -
nimivo je pri tom promatrati vladanje tako zvane
stranke neodvisnosli. Iz svih sila nastoji, da si
osignra većinu; ujedno se predvidjaju priprave
za promjenu njezinoga programa. Što se prva-
šnjega tiče, jedan od poznatih vodja stranke neod-
visnosli, Daniel lrdny, predložio je u saboru, da
već vlada jednom zadovolji zakonu izradjenomu
već prije šest godina, po kojem neima o izbo-
rim u ugarski sabor odlučivati sabor sam, već
najviši sudbeni stol. Rečeni izborni zakon, kojim
se odstranjuje tajni izbor, koji je prije ipak bio
iznimno dopušten, otvara ¡vrata terorizmu vla-
dinomu, a takodjer i podmićivanju.
Na taj način bio je sasma ograničen izbor
narodnih zastupnika slovačkih, zastupnika ru-
munjske narodnosti malo ne posve i zastup-
nika srbskih i saskih (iz Sedmogradske) dje-
lomice. Pogledom na promjenu programa
stranke neodvisnosti svrha je toj stranci, da
postane sposobna za vladu, te neće ostaviti
glavnu točku svoga programa: osobna unija
s Cislajtanijom.
PODLISTAK.
Gospođinu Nađžupniku Matu V. Štuk u
Prijatelj prigodom nemoći
preboljeti e.
PJESMICA.
Nemoć strašna i nemila
Teško mi te preklopila!
Mile moj;
Nu ne boj se; Puk se moli
Vječnom Bogu, da preboli
Pastier svoj ;
Vruća molba, srca prosta
Vjera uči, može dosta
Pred Bogom:
Jakno miris od tamjana,
Jest od Boga svedj prijana,
S razlogom.
Mae nemili smrtne kose
Mirnoće te, zdravlje prose
U Boga:
Siromasi, puk nevoljni,
Prijatelji mnogobrojni,
Do toga;
Da zavjete Bogu čine,
Vapeć pomoć Marijine
Kreposti:
Nella Camera dei Comtmi a Londra il
ministro della guerra aviluppava il 4 corr. il
»no progetto di organizzazione dell' esercito.
L' età di coscrizione sarebbe portata dal 18.®
al 19.0 auno. II servizio come sinora sarebbe
di 12 anni, ma di 7 in luogo di 6 all'estero,
e in caso di bisogno di 8 nelle Indie. L'au-
mento di riservisti nel servizio all' interno
permette, qnalora la coscrizione sia abbon-
dante; di passare dopo 3 o 4 anni di servizio
attivo nella riserva. I riservisti possono re-
stare in servizio per altri 4 anni. La localiz-
zazione dell' esercito dovrebbe essere riformata
in modo che per il servizio all' estero vi sia
sempre un corpo d' armata di 18 battaglioni
d' infantería, 3 battaglioni della guardia, 6
reggimenti di cavalleria, e 17 batterie. Viene
proposto il ritiro obbligatorio degli ufficiali
giunti a una determinata età e finalmente un
risparmio di 25,000 sterlini per 1' Inghilterra
e 200,00 per le Indie. Nel progetto è com-
presa f abolizione delle pene corporali.
Nella Camera dei Lordi lo stesso giorno,
molti oratori, fra, i qualiOerby, combatterono
I' occupazione di Candahar, altri lo sosten-
nero. Salisbury dichiara che, sconfitti i tur-
comanni, la Russia non si lasclerà trattenere
dal procedere innanzi, ragione per cui è ne-
cessario di prender misure atte a proteggere
gli interessi inglesi.
Sulla disfatta sofferla dagli Inglesi nella
battagiia di Langsmek neir Africa meridiormle
la Reuter ha da Mountprospect: II maggiore
Fraser che sfuggi alia prigionia, ritornó al campo
inglese. 330 inglesi furono feriti o fatli prigio-
nieri. Colley fu ucciso con uu colpo sparalogli
a quattro passi di distanza. 2000 boeri presero
parle all1 attacco confro le posizioni inglesi, al-
tri 2000 v' erano di riserva. II comandante in
capo dei boeri annunzia: Dopo cinque ore di
combattimento abbiamo fatta prigioníera una
compagnia d'inglesi con selte ufficiali.
II corrispondente dello Standard dà rela-
zione di un colloquio avuto il 24 febbraio con
Joubert nel campo dei boeri. Questi accusa Col-
lev di aver interrotto col suo altacco le trat-
lative di pace; e sostiene essere il Transwaal
pronto a conchiuder la pace soltanto sulla base
della liberta e vuole essere, qualora rinequisti
i' indipendenza, un membro della confederazione
dell' Africa méridionale.
Neka bi se Otac mio
Prijan, Pastier naživio
Starosti.
Ne, neboj se, dragi mile
Nu što velim? svi nemile
Nemoći
Iznenadni brigu imaju
Doprinieti tešku vaju
Pomoći;
Sam Ti miran, pun pokoja
Veliš:" Bože, neka tvoja
Vrši se
„Sveta Volja, tvoj rob Tebi,
„Gospodine zemlje, nebi,
„Žrtvi se.
„Ako Crkvi, domovini
„Još sam vriedan, ah! jedini
„Gospode;
„Spravna evo sluge tvoga
„Učit, slavit, štovat Boga,
Narode"
Blago tebi, dragi Mato!
Nemru taki: živi zato
Svećenik;
Djela tvoja da se plodu
Crkvi, puku i narodu
Po sve vik.
KAČIĆ SPOMENIK,
Imenica XI.
Sakupljeno u Jelši na otoku Hvaru.
čg. gg.: Niko Doboković pok. Ivana za se
i za brata f. 10, Narodna Čitaonica jelšanska
f. 5, Ante Gamalin pok. Kuzme f. 1, Braca
Dobrović f. 1, D.n Ivo Bojanić f. 1, Mat« Ga-
mulin pok. Kuzme f. 1, Ivan-L&ka Makiedo f.
1, Antun D.r Steinbach f. 2, Burič Pavao f. 1,
Ante Gamulin f. 1, Vinko Gamulin f. 1, D.n
Marko Slipetic f. 2, Niko Dubokovic f. 1, Pop
Vinko Duboković f. 1, M. Markić f. 1, Ivan
Ružević n. 50, Toma Gamulin n. 50, Nikola
Gamulin n. 50, Nikola Drinković n. 50, An-
dreis Jandro n. 50, Ivan Cettioeo n. 50,
Ivan Gamulin n. 50, Angjeo Bevilacqua n. 50.
Ukupno f. 34.
Po prijašnjim Imenicam i. 238: 55
Svega f. 272:55
Izpod Sniežnice, 25 veljače.
Htio bih znati komu misli zamazat oči Ljudevit
Vuličević? Zar nama ? Pa da on bude Srbskoj omla-
dini prorok kroz „Srbski List"? On?! Jadan Lole,
skupo bi li se ti preprodao, da te ne znamo, ali te
srećom znamo, pak se čudimo da ijedan List može
zaboraviti uzvišeno svoje zvanje novinstva i s tobom
se bratimiti. Pak ti, Lole, koga uz uzdah spominjemo,
ti da vičeš: „Dubrovniče, ludjih sinova nijesi nikad
imao!" Ti da zoveš sadašnji „naraštaj beztužnim i
uškopljenim" ? Ti da kažeš Dubrovniku, da je sebi
stekao ime srbske Atene, i da ga sav sviet srbskom
Atenom zove? Ti da temeljiš da su Dubrovačka
vlastela najplemenitiji ogranak srbskog drveta ? Jadan
Lole, tebi se nečudimo, jer nam se sama izmiče
rieč: ko tone i pjene se hita: nego se čudimo
„Srbskomu Listu"; nego se čudimo nekomu gosp.
K. (ako se ne varamo prof. Risto), koji takodjer
temelji da je Dubrovnik Srbska Atena, a vlastela
čista srbska krv; koji napada na gosp. Klaića i
ovogodišnju Danicu, jer bi „htjela tužna da joj Du-
brovnik bude hrvatski". (S. L. b. 58); koji veli
„Viencu", da nije mogo brošuri Dubrovačke Omla-
dine odgovoriti. Dragi Risto (ako si ti), a što bi
Vienac ludostima odgovarao? Ti veliš da se zna
komu Jso pripada po jeziku, običaju, historiji. Dobro:
dakle mi nijesmo Srbi, jer nijesmo ekavci, a što-
kavstvo smo primili kako i hrvati; običaji naši ni-
jesu različiti od običaja dalmatinaca, a nekifc osebina
naših nemadu Srbi. Historija pak ovo veli: (Appen-
dini tom. I. p. 94) „La Servia adunque non ebbe
alcuna cosa di comune colla Dalmazia Romana. Un
piccol tratto di essa appartenne per qualche tempo
ad un Re Serviano, ma non alla Servia, nell' istessa
guisa, come la Boemia spetta ad un Re Austriaco,
e non ali'Austria.... Molto meno poi si doVrž dire,
che Ragusa, Cattaro, ed altre citti della Dalmazia
verso oriente siano state d' origine Serviana, perehk
dai Re di Servia ebbero molte immunitž, e privi-
legi. Questi re di tratto in tratto facevano delle irru-
zioni sulla spiaggia marittima, e se non trionfavano
U SMRT
Osamnaestljetnog Mladića
GRGURA BRAIČINA.
Kog Višnjeg ruka ko s rajskih stanova
Kod nas smjesti, i mlitav kom tek cio
Nevinost svlada kleti bies griehova:
Već nije... Koban dah mu ovaj bio!
Tek mladog žića nevin cvietak snova,
A Gospod evo želju svetu htio
Skazati svoju: hće ga vratit s nova
Gdje slasti, slave čar ga poji mio.
Duh uzorit, drag, nevin slabom drugu
Već se ote: u vrućem zagrljaju,
S nebesa poslan, angjeo ga digne,
I sjajnim letom dovine se krugu,
Gdje kriepost, svetost pravim svjetlom sjaju,
S njim Višnjeg jasno pred priestolje stigne.
KomiŽa, 18 veljače 1881.
Prijatelj
J. M.
Br. 36. OetvrtaK 4 Travnja 1881 God. XIX
DODATAK KATOLIČKOJ DALMACIJI
Primamo iz Skradinske okolice, 22 ožujka:
Čujte tri grozna slučaja, zgodivša se tu skoro
medju amošnjim hrišćanim:
U Gjevrskam muž zaklao ženu, a Štrbac Spiro
na Kistanjam svoju otrovao; na Ivoševcim ubili
seoskog poglavara Spaseniju Vujasinovica.
Osim palitbe i sječitbe dakle, imamo, u Buko-
vici i Kotaru, dosta i ubojstva!
Javljamo s radošću čitateljem, da naš vrli
sudrug u novinstvu, srčeni zagovaratelj katoličko-
hrvatskih interesa u Sriemu, Sriemski Hrvat, počeo
brojem 13 izlazit dvakrat na tjedan. Ciena je pove-
ćanu listu samo 1 fiorin veća.
Pišu „N. L." iz Baškevode, na 25 pr. mj., da
su se utopila blizu punte Svetoga Martina tri ne-
sretna mornara iz Baškevode i devet poslenika te-
žaka s preko Biokove.
Prekojučer imalo se je otvorit u Spljetu prvo
redovito zasjedanje onog porotnog suda za tek. god.
Primismo od častnog svećenika u Erveniku
mn. p. D. Mate Ivankovića za Trebinjsku crkvu
f. 1, kojeg šaljemo na si. Odbor u Trebinje, želeć
podpuni uspjeh svetom njegovom podhvatu.
Rileviamo e nell' interesse dei censiti ci affret-
tiamo di pubblicare, che per disposizioneministeriale
le insinuazioni che verranno fatte dai possessori di
fondi Bulle inesatte intestazioni di intiere particelle
o di intieri possessi, presso il rispettivo uíficio co-
múñale colF intervento ed anche senza 1' intervento
del vero possessore, e da questo ultimo debitamente
constátate, od eccezionalmente dagli uffici steurali o
dai funzionari della regolazione dell'imposta fondia-
ria a ció delegati, fino il 15 del corr. aprile, otter
ranno in vía ufficiosa 1' immediato cambiamento nel
rispettivo fuglio di possesso, senza che per questo
segua il prescritto trattamento nella via di recla-
mazione. Le ditte quindi alie quali fossero stati er-
róneamente addebitati fondi altrui, verrannó sollevate
dali'indebito pagamento della relativa imposta an-
che per gli anni di transazione 1881 e 1882, dap-
poiché quei fondi verranno intestati a nome dei reali
possessori.
A1P incontro, le insinuazioni che verranno fatte
in tale riguardo dopo il 15 aprile corrente dovran-
no formare oggetto della procedura di reclamazione,
e per conseguenza la relativa imposta per gli anni
di transazione 1881 e 1882 dovrá venir pagata '"dai
possessore quale figura, se anche erróneamente inr
testato, verso conguaglio ed abbuono, o restituzióne,
dopo completata e definita la procedura di reqlaina-
zione, e quindi appena dopo 1' anno 1882.
Gli é perció che é consigliabile di sollecitare
la presentazione delle insinuazioni degli errori incorsi
nelle intestazioni dei possessi, e di farlo in ogni caso
prima del 15 del corrente aprile. A. D.
Società patriottiche riunite nella lega austríaca della
Croce Rossa di organizzare in tempo di pace tutti
quei mezzi che richiedono una lunga preparazione e
non possono essere al momento creati. Fra questi
mezzi uno dei principali sièun servizio d! infermieri
e d' infermiere in assistenza dei militi feriti o am-
malati.
Egli è perció che il sottoscritto comitato invita
tutte le persone d' ambi i sessi che fossero disposte
a prestar 1' opera loro nella qualità suddetta tanto
nell' ospedale di riserva sociale che va ad essere i-
stituito, quanto nel locale ospedale militare, ad an-
nunziarsi presso di esso sia a voce sia in iscritto.
II servizio s' intende limitato al periodo d' una
guerra ed entro la città di Zara soltanto. Trován-
dose pero chi fosse disposto a prestar 1' opera sua
nel teatro stesso della guerra, sarà preso in nota e
proposto per 1'ulteriore destinazione al comitato della
lega della Croce Rossa in Yienna.
Le offerte di servizio gratuito saranno accolte
con riconoscenza ; ma verrà occorrendo accordato per
il tempo áella prestazione reale del servizio un equo
compenso da stabilirsi di comune accordo col sotto-
scritto comitato.
Gl' inscritti riceveranno un' opportuna istruzio-
ne 8ul modo di assistere i feriti e gli ammalati nei
locali ospedali civile e militare.
Zara, 28 marzo 1881.
II comitato dirigente la società patriottica
di soccorso per la Dalmazia.
Riceviamo dalla Spett, Direzione delle Poste
Dalmate il seguente Avviso:
Si previene il pubblico che pell'entrante sta-
gione estiva venne mutato da oggi in poi soltanto
l'itenerario dei piroscafo Lloydiano in linea Fiume
Zara, il quale arriverk bensi da Fiume a Zara anche
in avvenire ogni Sabato alle ore 2 pom. toccando
perö Verbenico, Novi, Segna, S. Giorgio, Bescanova,
Arbe, Jablanac, Carlopago e Pago; e ripartirä da
Zara ogni Martedl alle ore 2 ant. per Fiume, ove
arriverä alle ore 11 pom. dello stesso giorno.
Di conseguenza il lievo delle corrispondenze
dalle Cassette raccoglimento lettere di questa Gitta,
pella partenza dei suddetto Piroscafo, nonche di
quello della linea Fiume-Cattaro (Patrasso) avrä
luogo quind'innanzi alle 12'/„ ant. d'ogni Martedi.
Zara 1 Aprile 1881.
broj 75; iz Bjeline odlazi pukovnija broj 60 u Krakov,
a na njezino mjesto dolazi iz Biele-Crkve u Bjelinu
pukovnija broj 64; iz Bihaća odlazi pukovnija broj
24 u Bielu-Crkvu, a na njezino mjesto dolazi iz
Krakova u Bihač pukovnija broj 12; iz D. Tuzle
odlazi u Miškolc pukovnija broj 68, a na njezino
mjesto dolazi iz Miškolca u D. Tuzlu pukovnija
broj 65.
Izišo je „Bollettino d' Ordinanze" (zašto ne prie
„Naredbeni List"?) X. i XI. svezak. Prelistasmo te
bi rekao, da to nesluži no sredstvom za ukor nje-
kim učiteljim. Ala glav&! Bez ikakvih drugih kora
čaja na javne opomene? Pedagozi, zar vam je to
po pedagogiji? Bog dao, p* ove nespretnosti jednoč
prestale! — Baš po prolih slovnice i nazivim geo-
gralije! Tu ti ima DiMina na mjesto Dusina, u Tr-
panju mjesto u Trpnjn, u Selci mjesto u Selcihj kad
se spominje župske u Imotskome, mi mislimo da u
Imotskoj neima škole pučke, no župske! Sam bi be-
laj mogao na kraj njekim izrazim stati da se nepo-
gleda u talijanski! Ka i ondje gdje se veli (str. 113
stupac II., or. 2.) Da se u Dobrovačkom učitelj istu
mjesto stalnog sluge ustanovi, poleti nam pamet bit
će sluškinja, al kad proštismo che nel Preparandio
di Ragusa venga sistemato un posto di bidello stabi-
le, tad se stavismo. Hajde ostavljamo za danas na
ovomu, moleć glavnoga faktora g. Bakotiea u učion-
skih poslih, da se pokr. učions. Vieće rugu neizla-
ga, ako želi imati upliva medju učiteljstvom! I ako
nam je kadikad draga šala, nu nismo rada gledati
da se „Naredeb. List" u njeku pretvara u humori -
stički! — Osviestimo se!! X
La Società patriottica di soccorso per la Dal»
mazia ha diramato il seguente invito:
Alfine di avere in pronto al primo bisogno i
necessari soccorsi in caso d'una guerra è dovere delle
Vadimo iz dopisa Beč, 2 travnja, poslata nam
od onog našeg zaslužnog č. dopisnika P., da je vit.
Dragutin Weuprecht, s naglo pogoršane nemoći, pre-
minuo na 29 prošloga mjeseca u Micbaelstiidlu,
grad u Velikoj Vojvodini Hessen.
Lotta. di ristorazione. La lettera pastorale ema-
nata da Mons. Rudigier Vescovo di Linz per la
Quaresima da sui nervi ai liberali trattando essa
del Primato del Papa, del matrimonio cristiano e
della scuola confessionale, dottrine precisamente delle
quali non vuol punto saperne il moderno paganesi-
mo. II Vescovo si richiama alie prescrizioni del Con-
cordato, che si vuol creder morto da un pezzo, e
dice in sulla fine: „Rallegriamoci, perché milioni di
uomini, devoti figli alia Chiesa e insieme fedeli sud-
diti delPImperatore, cercano con tutta serietá di ese-
guire la parola di Cristo, e perché i rappresentanti
conservativi del popolo nella Camera del nostro
Consiglio dell'impero, i quali ora per fortuna ne
formano la maggioranza, si adoperano a tutto po-
tere a ricondurre ad un necessario miglioramento
parecchie leggi malaugurate, e in particolare le
ieggi scolastiche."
Movimeuto della marina auslro-ungariea.
Cagliari: a. 23 mar. Else; — p. 24 mar.
Erica, Martinolic, Cette. Cardiff: p. 23 mar. Tri
Brata, Gudac, Kingston. Catania: a. 20 mar. Lina.
Costantinopoli: a. 19 mar. Casni; Carlo S.; 21
Paulus. Havre: a. 24 mar. Erminia I.; 25 mar.
Ukraine; — p. 23 mar. Padosa, Vecerina, Cardiff.
Gibilterra: a. 22 mar. Ergo. Licata: p. 19 mar.
Gino, Giacic, N. York. Malta: p. 24 mar. Emerico,
Geletic, Tunisi. Marsiglia: p. 26 mar. Uno, Mar-
tinolié, Martinica; 27 Petroslava, Tomanovié, Cette.
Marsiglia: p. 27 mar. Ruben, Savoldelli, Brindisi;
28 Emulo, Savoldelli, Cette; Antal, Kosulic, Fiume.
N. Orleans: a. 7 mar. Elce. Port Eads: a. 11
mar. Giusto, Radoslovió; — p. 11 mar. Lussignano,
Gladulié, Reval. Poulliac: a. 26 mar. Euplea.
Point-a-Pitre: a. 24 feb. Beatrice. Port Louis:
a. 18 feb. Cavaliere, Krapf; 26 Maratona. Queen-
stown: a. 24 mar. J. J. Strossmayer.
Vadimo iz dopisa iz Rima, kojeg pri zaključku
lista primamo, da je austrijski Nadvojvoda Ludvig
Viktor s austrijskim poklisarom kod Sv. Stolice pri-
mio sv. Pričest iz Papinih ruka. Liepa li primjera!
Bože poživi nam takove.
Sua Maest» ha conferito al eonsigliere di Tri-
bunale provinciale presso il Tribunale di circolo in
Spalato Francesco Pezzoli iii occasione che dietro sua
domanda veniva messo in permanente stato di ri-
poso il titolo e carattere di cousigliere di Tribunale
d'Appello.
L'aggiunto distrettuale Giorgio Rukavina de
Liebstad f u nominate concepista di Luogotenenza '
in Dalmazia.
Imenovanja u Bosni. Poglavica zemaljske vlade
za Bosnu i Hercegovinu imenovao je pravnog vjež-
benika Heinrika Sluničko-a u Ppagu prislušnikom u
obsegu vrhovnog suda u Sarajevu, pridjeliv ga okru-
žnom sudu u D. Tuzli; premjestio je privremenog
kotarskog kancelistu Mihajla Dragoevjća iz Krupe
u B. Kostajnicu; a na njegovo mjesto imenovao je
obćinskog bilježnika Mihajla Jurašinovića privre-
menim kotarskim kancelistom u Krupi; a Ivu Mili-
novića pismonošu u Travniku, imenovao je uredovnim
služiteljem IH. razreda pri okružnom sudu u Tra-
vniku.
Pensacola, 23 marzo. (Tel.) Arrivó felicemente
da Bona il bark au.-ung. Formosa, cap. Skopinié.
Osmrtnica.
„Bohemia" javlja ,da će tekućeg mjeseca u
razmieštanju vojske bit sljedeće promjene: sada u
Sarajetu nalazeća se pukovnija broj 76, odlazi u
Grac, a na njezino mjesto dolazi iz Praga pukovnija
Na 28 Ožujka nadvio se je crn oblak nad Sa-
mostanom Male Braće u Spljetu, na Dobromu!
Neumoljna smrt, posij« duge bolesti, pretrpljene
Jobovim ustrpljenjem, ugrabi iz krila ovieh Redo-
vnika njihova jednog Brata. Otac Vicko An-
đriolić već nežive! U,25 godini svoje dobi zaspa
u Gospodinu! Nemilo uevili svoju Braću Redovnike
koji su ga veoma ljubili — ljubavi duhovnom —
Ožalosti i u crno zavi svoje mile i stare roditelje i
jedinog svog brat«.!"U njemu očevidac priznaje iz-
punjene rieči svetoga pisma „Quam praetiosa mors
sanctorum". Zadnji časi njegova bitisanja na ovomu
svietu svjedoči* Dan prije pokriepljen svetim otaj-
stvim umirućih; naredjen svima blagodatim i odpu-
štenjim koje Crkva i Red daju putujućim na oni
sviet; proživi Otac Vicko do izdaha u nepristanom
zazivanju sladkih Imena Isusa i Marije, pnlažuć svoje
hotjenje Božijemu; primajuć dragovoljno smrt za
ljubav svoga Isusa kako je i živio od svoga djetin-
stva, i to usavršio u Reijlu. Uvjek do naizadnjega
odisaja pri sebi je bio. Cutio je da se valja rastati
sa oviem svietom, pa najmilije se je oprostio sa o-
kolo stojećom i molećom Braćom. Njegove poslje-
dnje rieči biše: S Bogom Vam, s Bogom; ja idjem, i-
djem. Otče Guardijane s Bogom, ja idjem! Guardi-
jan ovoga Samostana, na koga rukam izdahnu Otac
Vicko, ohrabren oniem svetim rastankom svoga Brata,
odgovori mu: s Bogom, dragi Vice! moli za nas I-
susa, Gospu i našega svetoga Otca Franu, da se o-
pet sastanemo u raju! Hoću, bi najposljednja rieö
Otac Vicka!
Dragi Brate, moli za tvoju Braću Redovnike;
svaku cienu osvojiti. "Ujedinjena Srbija, tako veli |
„Nezavisnost" u svom broju 3, mora da bude djelo j
devetnajstoga vieka1" Kolika nije tu želja izražena,
kakva nemogućnost iztaknuta! Pa zastupnici srbstva j
i nemisle kako se može što izvesti, već ira je dosta, !
ako iztaknu Piemont, koji se maštom al ne u zbilj-
nosti dade prenieti na Srbiju, za kojom nestoji
Napoleon III. niti vječita mržnja toga vladara na
Austriju, koju je on na svaki način slabiti nastojao.
Makar da i za Srbijom stoji recimo Aleksandro III.
kao nekad za Piemontom Napoleon III., to je ipak
Rusija dalje od Srbije 110 je to Francezka od Italije
bila, gdje ovu od one samo Alpe diele, dočim Ru-
sija Srbiji tek preko toliko zemalja ruku pružiti
može. Niti sam geografski položaj neobećaje Srbiji
uloge Piemonta onako, kako se ulogu te države
odigralo pod zakriljem moćnoga cara Nap'oleona HI.
Niti sam razpoložaj duhova u Srbiji nije onakav,
kakav se pokazao svietu kod toliko bitaka u Pie
montu. Nedavni tursko-srbski rat, mogao je i naj-
većeg entuziastu srbđkoga osvjedočiti, da se slava
kneževine kano „srpskog Pijemonta" uz gusle javo-
rove i u pjesmah opjevati dade, nu na ratnih po-
Ijanah, gdje se megdan dieli, tamo se sviet baš 0
protivnom osvjedočio.
Nama nebi stalo bilo toga iztic^ti, da nas ne
boli preuzetnost, kojom se sa srbske strane Bosna i
Hercegovina jednostavno srbskimi zemljami smatraju,
i kako se još u Beogradu a i drugdje možda samo
na sgodu čeka, da se na Drini pokuša što ae na
Moravi i Javoru izjavilo.
Pa kao što sama Srbija nije tako jaka da može
samo pomisliti na osvojenje Bosne i Hercegovine
kako to „Nezavisnost" svjetlije, tako nebi ona ni
sad a težko ikad našla onoga odziva, komu se nada
u tih zemljah. Muhamedanski elemenat sjeća se što
mu se istovjernikom dogodilo kad se Srbija oslobo
diia izpod turskog jarma; on, koji je danas vlastnikom
dobara i zemljišta, zna što bi od Srbije u tom po-
gledu dobiti mogao. U njemu neće kneževina Srbija
nikad dobiti saveznika, a bez njega kano takova,
suvišne su i same deklamacije 0 pravu na Bosnu i
Hercegovinu.
Katolik zna blaženstvo što ga katolici u Beo-
gradu uživaju, i ležko bi mogao vjerovati kada naj-
ljepšim obećanjem i riečima, za kojima sliede čini
sasma protivna smjera. Dakle sa muhamedanskim i
katoličkim elementom, koji zastupaju većinu pučan
atva u Bosnoj i Hercegovini, Srbija računati nemože,
ako se i može beogradska „Nezavisnost", utvaraj uć
si sve dobrim i liepim, time tješiti.
Kad bi u Beogradu a i Novom Sadu malko
bolje odnošaje u Bosnoj i Hercegovini sudili ne sa
svog već sa faktičnog stanovišta, mogli bi doći do
sasma drugčijeg umovanja a po tom i zaključka
no to danas dolaze. Jednom u sglobu monarhije,
Bosna i Hercegovina netreba da upiru oči preko
Drine odkud im se pomoći nemože, već će one gle-
dati prema Uni i Savi, gdje ih rieke diele od ze-
mlje, s kojom ih historičko pravo veže, kog se
prava ona još odrekla nije niti se ga najmanje kani
odreći dok zna, da to pravo još nije utrnulo u tih
zemliah a izvojštiti ga lakše pod štitom svog kralja,
koji ujedno vlada i Bosnom i Hercegovinom.
Stanovničtvo Bosne i Hercegovine, makar da
je i skučeno i nezadovoljno današnjim stanjem, koje
se žaliti mora, izlieva svojoj boli traži najviše ondje
gdje najviše odziva i sućuti nalazi, a to je u Hr-
vatskoj. Žalibože da se jadikovke moraju čuti iz
osvojenih zemalja, kojih sadanja politika nezna usre-
ćiti, nu uz svu još nevolju neradja se ono nezado-
voljstvo, koje bi moglo najmanjom nadom pitati po-
litičare preko Drine ni istomišljenike im u Novom
Sadu, koji nebi smjeli sanjati ondje gdje treba dobro
prije oči otvoriti i pogledati zbiljnost stanja, iz kojeg
se dadu svadjati samo triezna umovanja a ne lih
zvučeće fraze.
Odnošaji u Bosnoj i Hercegovini nemogu, ka-
kovi jesu, na entuziazam usiliti nikoga, na oni su
okupacijom tih zemalja po Austro-Ugarskoj za Srbiju
nastali takovi, da je prekinuta nit nedavne prošlosti
kad se sa srbske strane u Beogradu i Novom Sadu
0 istih kano sastavnih dielovih Srbije govoriti moglo.
Okupacijom Bosne i Hercegovine sudbina tih zemalja
navraćena je na drugu kolotečinu, pa makar da se
1 povoljno riešenje tamošnjih odnošaja zaustavlja,
ono se jednom kraju privesti mora.
To riešenje na svoju korist očekuje Hrvatska,
koju već sama sveza s monarhijom, kad ju prošlost
nebi vezala na Bosnu i Hercegovinu, na to pravo
ovlašćuje.
Tom će se mišlju morati jednom sprijateljiti i
uredničtvo „Nezavisnosti" i zastupnici srbstva u
Novomu Sadu.
Dok toga nebude moći će se pisati o svem i
tvačem i Hrvatom pružati prijateljsku ruku uz uvjet,
da se kane Bosne i Hercegovine, nu Hrvati će se
malo starati za rieči i obećanja poznajuć dobro pravac,
kojim ima jednom poći pitanje bosansko u kona-
čnomu svomu riešenju. H.
DOplSl.
Beč, 5 svibnja.)
Na mome dolazku u Beč, već sam se sjetio da
ima nešto izvanredna, posije same godine danS, da
sam odsutan. I čim od kolodvora Sudbahn kočijaš
me vozio u grad, sjetio sam se da svugdje tamo i
amo svetkovnog nakita ima. Tad Be povezoh u grad
i podjoh se malko prošetati. Na Elizabetinumostu o-
pazih gdje se napravlja slavoluk stupima i viencima
zeleniem, a sa stran« mnoštvo skela i prizorišta.Kod
careve polače (Burg) još sjajnija priprava, koju još
dobro nerazumim. Stupovi, osobito šiljasti (guglje) i
orlovi poviše njih, u velikom broju, a sve pozlaćeno —
Sa strana vide se sjedališta koja skupo zapadaju,
takodjer i svi prozori koji su po putu, kojim će proći
vjerenici, svi su zakupljeni: jedan sami prozor
kupljen je za svotu od f, 400 !
Imao sam sreću vidjeti Crkvu S. Agustina, u
kojoj će bit ovršena ženitba. Sva je u okolo naki-
ćena racim uzetim iz Soltzkamara, koji su drago-
cienjeni i puno starinski ; poviše njih ima gdje i gdje
razredjeno zelenih vienaca i gobinja (festonij sa ko-
jim cvietom. U sancta sanctorum s obe strane imade
dosta plinskih (gas) svieća za ovu svečanost u Crkvu
uvedenih; i stupovi Crkve svi su okolišeni neiz-
brojnim plinskim sviećama — Plin gorio je jednu
cielu noć za pokušanje.
Coke mnoge vise po Crkvi sve spojene pa
mukom (ili šta drugog) da se uzmognu u trenutak
sve nažeći.
Sa strane Evangelja pripravno je veliko pre-
stolje i poduglja klupa žutom svilom pokrivena na
kojoj stati će Cesar i Cesarica, Kralj i Kraljica Bel-
gija. Pred otaroin ima takodjer manja klupa crljenom
svilom pokrivena, na kojoj kleknuti će vjerenici.
Prama prestolju, nu malko nižje, ima mjesto pri-
pravno za Nuncija, opet drugo za poklisara Belgi-
janskoga, i nekolika mjesta za druge dostojanstvenike.
Sve paka klupe crkve pokrivene su svilenim sago-
viru različite boje — Na dnu crkve učinjeni su ska-
lini sve do visine orgulja, gdje će stati generali
itd Crkva (tle) je sva pokrivena različitim sagovim,
neki od velike ciene i svilenom kadifom.
Za Biskupe neostaje drugog mjesta već okolo
Otara sjedne i druge strane. Ugarski Biskupi svi-
kolici doći će! — Iz Crkve prodjoh po stubam po
kojim saći će svatovi i svi ostali od pratnje. To je
sve pokriveno sagovim i sve strane pokrivene, kao
i Crkva, racima, te sam se Jpoturio još unutrije
sve do Aule, iz koje će se uputiti pratnja. To je
sve urešeno na kraljski način; s jedne i druge strane
stoje stabla naranača visokih za dva čovjeka.
Vrativši se obašao sam takodjer ono osam skela
(palchi) koje iz polače gledaju u Crkvu. Četiri su
gornje, a četiri donje, sve urešene damaskim, racim,
kumašem (raso) i t. d. Sprieda bu mjesta za ženska
Visočanstva, s traga za njihove dame.
U prvom donjem palku stati će Klementina
sestra Slefanije. (Sliediti će).
Ad appianare queste questioni, ed a togliere
ogni dubbio, 1' amministrazione comunale, a tutela
dell' onor proprio e di quello di tutti i comunisti,
dovrebbe, o non servirsi del titolo incompetente ed
illegale, o procurare alia frazione comunale di Zara
una propria rappresentanza, come 1' hanno le altre
frazioni. Le questioni premesse sono troppo impor-
tanti, perché non se ne debba cercare una conve-
niente soluzione.
Zara, 9 maggio.
In varie circostanze e recentemente nel pro
clama sulle feste peí fausto matrimonio del Serenis-
simo Principe Ereditario, 1' amministrazione comunale
di Zara si complace d' intitolarsi Municipio. Ora giu-
sta il vocabolario della lingua italiana Municipio si-
gnifica città che si governa con proprie leggi e godea
la cittadinanza romana. Da questa definizione, re-
peribile anche nei vocabolarii tascabili, si vede chiaro,
che, sebbene 1' antico Jader fosse colonia romana,
1' attuale Zadar o Zara che non si governa con pro
prie leggi, ma colla legge comune del regolamento
comunale della Dalmazia, non puo a buon diritto
appellarsi municipio. Tale appellativo sarebbe pura
questione d'etichetta, se non ci fosse sotto una que-
stione di onore e di economía per il comune di Zara,
che oltre alla città abbraccia ventuno comune cen-
suario, ciascuno de' quali ha un budget speciale come
la città di Zara, ed una rappresentanza propria che
alla città marçca,
Dal raffronto di questi fatti positivi colle varie
pubblicazioni a nome del municipio di Zara nascono
vari quesiti, che si risolvono a danno del comune di
Zara.
1. Quando si tratta di manifestazioni di pub-
blico giubilo e di doverosi sentimenti di sudditanza
per circostanze come quella del matrimonio del Se-
renissimo Principe Ereditario, si ricerca se gli abi-
tanti del comune vi siano esclusi, e poichè essi nu-
trono gli stessi sentimenti, che i Zaratini, con quali
atti 1' amministrazione comunale si è presa cura di
manifestarla ?
2. Se 1' amministrazione comunale sotto il nome
di municipio intende tutto il comune, e sotto quello
di cittadini, tutti i comunisti, perché in simili mani-
festazioni non si usa la lingua generale di tutti i
comunisti, ma invece F esclusiva di una piccol a parte
soltanto dei pertinenti del comune abitanti a Zara ?
3. Le spese che in simili manifestazioni si fanno,
cadono a carico dei soli abitanti del capoluogo co-
munale o di tutti i comunisti ?
') Od osobitog novog dopisnika. íUr.)
Izpod Biokova, 5 svibnja.
Okolnosti su iziskivale da sam se nedavno do-
pisivao sa Slavnim Poglavarstvom Makarskim s Pre-
uzvišenim Namjestništvom Dalmatinskim, s Prepo-
štovanim Namjestništvom biskupskim u Makarskoj
i s Presvietlim Naredbeništvom biskupskim u Splitu.
Moji dopisi svi su bili pisani hrvatski; a svi ti
Slavni, Preuzvišeni, Prepoštovani i Presvietli odgo-
varali su talijanski. Napokon desila se prigoda, da
sam — hrvatski dakako — zamolio se N. Visosti
Carević-Kraljeviću Rudolfu, koji, ako i neusliša
molbu, i pak mi počasti" sveto pravo jezika ovako:
„Uislo: 230. Radi odviše mnogobrojnih želj,
koje sbog podporneg fonda Njegove Cesarsko-Kra-
ljevske Visosti Najsjajnijeg prestolo-nasljednika se
pojavljuju, nije moguće Vašu molbu izpuniti.
U Pragu 15 veljače 1881
Sekretariat Sr. K. U. K. Hohelt
Kronprinz-Erzh. Rudolf
Za ovim sliedi podpis N. V. A i nadpis na od-
pisu hrvatski je.
Ovi odgovor meni je, Gos. Uredniče, na utjehu,
a Slavnim Preuzvišenim, Prepoštovanim i Presvietlim
mogao bi služit za pauku.
Ta to naše sveto pravo hrvatskog jezika, koje
nam patri po Bogu i zakonu, i koje već priznaju
najviše crkovne vlasti u Rimu i svjetovne u Beču i
Pragu, mogle bi cienim priznat ga i podruČene jim 0
Makarskoj, Splitu i Zadru. A još mi veće srce kosi
kad se spomenem da su te vlasti bas za to i po-
stavljene da brane prava i diele po pravici svakom
svoje, te i meni moje.
Ja nisam neprijatelj ni Poglavarstvu ni Namje-
stnistvu, a još manje Naredbeništvu: to su vlasti,
koje treba poštovat. Ja štujuć njih i vršeć njihove
naredbe, zadovoljujem zakonu, a po tom Bogu i
Kralju; jer dajem Bogu božje, a Kralju kraljevo;
ali nek ni oni meni nekrate što mi daju zakon Bog
i Kralj. Njihova su prava sveta, i za takova jih
priznajem, al nek i oni negaze moja. Ako je m<ya
dužnost štovat njihova prava, i njima je moja. vr-
šitelji zakona nisu veće od zakona pa nemogu po
pravu uzkraćivat što zakon i Bog daje, inčije grieše;
te podušno ne samo da bi se morali tog proć, već
popravit i štetu u tom došle nanesenu. A duša mi
se smuti kad pomislim da to čine zastupnici, brani-
telji i dielitelji pravice, rodoljubi i hrvatski sinovi
na koje se tužit nemogu nekoreć i sebe.
Nu, ako ie ovo i žalostna istina opet neprista*
jem na to što neki ogovaraju Makarskog poglavara,
da piše talijanski rad nepoznanja hrvatskog jezika;
jer to neuminje nije zakonom opravdano; jer gosp.
poglavar kad hoće zna i hrvatski; jer, kako čujem,
gosp. je poglavar tu skoro iz svojih usta rekao
gosp. načelniku i ostalim vietnicim opuzenskim, kad
su mu prigovarali da neshvaća smisla; da on shvaća
smisao, jer da hrvatski zna bolje od njih.
Nit je opravdano što neki hoće, da gos. pogla-
var piše talijanski da zadovolji svojim ćuvstvim i
načelim; jer pravica ji zakon stoje prst više nje-
govih čuvstva i načela. Podbiokovac X.
RAZLIČITE YIESTI.
Slava za sretni pir Kraljevica Rudolfa i
Kraljevne Stefanije izazvala je u Zadru obće
saučestvovanje. U oči dana 10, a večer svirala
je po gradu gradjanska i vojnička glazba. Na
milozvoci sa sladili osobito na staroj obali, gdje
se je na hiljade sgrnulo bilo svieta, da SP divi
razsvjeti ratnog parobroda Hofera i dvaju tr-
govačkih parobroda, što su se one večeri desila
u Jaci. Po moru su se uz to zrcalile i nebro-
jene svieće iz razsvietljenih plavčica, dočim su
umjetne vatre priredjene od vrlog pirolekoika
Rabisa, krunile taj krasni prizor, koje ga se
ne bi nikad obćinstvo bilo nagledalo.
Sutradan pak grad je osvanuo vas kao
kićena nevjesta: zastave svake vrsti lepršale po
prozorim, koje su resili osim toga i sagovi, pje-
sme, i izabrano evieće, gdje u kile gdje u go-
binje svijeno. Vidjet je bilo na mnogo mjesta i
slika predstavljajućih Rudolfa i Stefaniju, u kras-
nim pozlaćenim okvirima. Priredjen je bio u je-
dnom dućanu i okvir, veoma ukusno izradjen
od cukra, razne masti.
Odbor, koji se sastavio u Praga, po do-
govora s kardinalom nadbiskupom pražkim, za
hodočašće a Rim, izdao je na svoje suplemenike
sliedeći poziv:
Zemljaci! braćo!
Nas sv. Otac Leo XIII. obielodanio je prošle
godine, na dan sv. Jerolima, u osmini sv. Vaclava,
encikliku, koja nas je obasula velikim veseljem, a
obvezala na nepromjenljivu zahvalnost. U ovoj zna-
menitoj apostolskoj okružnici naredjeno je svim bi-
skupim, svećenicim i sinovim katoličke crkve, da
ujedno s nama časte zasluge naših sv. Apostola Ci-
rila i Metoda, njihovu uspomenu slave, njihovo ho-
datajstvo prose, i na osobiti način mole za nas i za
našu plemensku braću.
Poznato je, što i koliko mi Cesi, Moravci, Slo-
vaci i Slezaei dugujemo svetim Cirilu i Metodu.
Svatko izmedj nas zna, koliko vriedi pred Bogom za-
jednička molitva ukupnoga kršćanstva, koliko ona
važi, koliko može. Osim toga lahko je upoznati, što
sv. Otac namjerava s ovom važnom i nadopunom
okružnicom, u koju svrhu i kojim načinom. On uz-
veličuje naše svete Apostole, i koju dakle ljubav
ne samo On nama izkazuje, nego i kod drugih ka-
toličkih naroda nastoji nam pribaviti i osjegurati.
Nu čim se odlučnije javlja ljubav sv. Otca za
nas i za naše sv. Apostole, tim iskrenija, srdačnija
i toplija ima se pokazati naša sinovska zahvalnost
velikodušnom ljubeznom Krstovom Namjestniku
Leonu XIII.
S ovoga razloga i po primjeru drugih katoli-
čkih naroda odredismo iz najiskrenije zahvalnosti
putovati u Rim i pred prestoljem svetoga Petra oči-
tovati našu harnost za ljubav, kojom sv. Otac naše
prve Učitelje i Apostole slavi i ujedno nastoji o
spasu i sreći naše bliže i dalje braće.
Da izkažemo ovu sinovsku harnost apostolskom
Namjestniku, našem svetom Otcu, mi hoćemo puto-
vati u sveti grad, iz kojeg dodjoše k nama prvi
naši apostoli, gdje su u prvom početku bili redjeni
prvi biskup sa svećenici naših hršćanskih pradjedova;
— mi hoćemo putovati u Kim, gdje u starodavnoj
crkvi sv. Klimenta čuvaju se tjelesni ostanci sv.
Cirila; — mi idemo u Rim, da nad tajinstvenim
grobom naših prvih svetih Učitelja ljetos za prvi
krat ujedno s Rimljanim proslavimo uspomenu naših
Apostola; — mi hoćemo u vječni grad, da možemo
častnom nasliedniku sv. Petra, prosvietljenom papi
Leonu XIII., u poniznosti i sinovskoj ljubavi pri-
stupiti i kazati: „Svemogući Bog naplatio Ti, sveti
Otče, ljubezno djelo, kojim se jesi, posried tolikih
apostolskih skrbi, nas sjetio i narodim zapovjedio:
Slavite ujedno sa Slavenim njihove apostolske otce
Cirila i Metoda, molite skupa sa mnom za slaven-
ska plemena, da se sveta apostolska vjera ubavo
razcvieta, da poraste kraljestvo božje, da se svi po
Bvetoj vjeri u iskrenoj ljubavi uzmognu sjediniti u
jedno stado Isusa Krsta.
Mi hoćemo u Rim hodočastiti, da na živom
izvoru apostolske stolice sebe ojačimo u pravoj vjeri,
da u sebi umnožimo svetu ljubav. Mi hoćemo ići u
Rim, da izprosimo od svetog Otca blagoslov za nas
i za naše, za sad živuće i za buduće, za milu do-
movinu, za preljubijenog našeg kralja i njegovu
prejasnu kuću, za cielu baštinu našeg vruće ljublje-
nog i velečašćenog sv. Vaclava.
Pripravljajuć se na ovo rimsko hodočašće, pro-
sili smo i u ovu svrhu blagoslov Nj. Uzoritosti pre
častnog g. kardinala našeg nadbiskupa. On nam je
blagoslov milostivo podielio, a mi sad u pouzdanju
obraćamo se k svima: Tko ovako misli i ćuti kao
mi, tko nezaprečen važnim dužnostim ima malo
slobodna vremena, taj se miči i putuj s nama u
sveti grad! — Nastojmo svi nek sveti Otac svojim
očima vidi, da u staroj baštini sv. Vaclava živu
zahvalni i vjerni sinovi, koji Njegove velike namjere
pomno shvaćaju, koji sinovskom ljubavlju znaju od-
platiti Njegovu otčinsku ljubav, i kojim na srdcu
stoji, da u jedinstvu vjere i ljubavi svi se narodi
sdruže i da se tako izpuni rieč: „Biti će jedno stado
i jedan pastir!"
(Sliedi 48 podpisa: 4 svećenika, 44 svjetovnjaka).
Za dan 5 srpnja 1881.
XXXI. Imenica.
Sakupljeno u Župi Orebičkoj i Viganjskoj.
(V. br. 36.)
ee.
gg.: Jako Alešić žup. Vignja for. 2,
Vjekoslav Košić učitelj Vignja n. 50, Marko
Pederin n. 50, Vfcko Zmaić n. 20, Ivan Pe-
derin n. 10, N. N. n. 50, Maria Lnzarović n.
50, Joso Bielić f. I, N kola Bunijelić n. 40,
Bartul Bunijelić n. 30, Frano M. Kovačevie n.
80, Luka Jakobljevic n. 50, Filomena A. Ko-
vadević n. 80, Antun Bielić n. 50, Miho Suhor
n. 10, Katarina Hansa n. 30, Katarina Mašković
n. 20, Maria Štuk n. 30, Ivan Kosović n. 50,
Puk župe Viganjske prošeci blogosov f. 3.
Ukupno f. 13:
Po prijašnjim Imenicam f. 603:45 '/2, 22 V2
franka, 1 skud i po knžanice.
Svega f. 616:45 % 22 % franka, 1 skud
i p6 križanice.
Piša nam iz Rima na 15 tek.: Evo vam i
političkih vie3ti; palo je danas Cairoiievo mi-
nistarstvo, usljed ugovora francusko-tunižkog,
podpisana od beya u Tumzu, gdje Tunis pri-
hvaća namjesto nominalnog Kap jinog suveren-
stva, realno suverenstvo francusko. Kralj je
Humberio bio za dosta vremena neodlučan, al
je napokon prihvatio ostavku i pozvao Sellu,
da sastavi novo ministarstvo. S«'lla je kolovodja
sredinjaša. Drži se za stalno da će novi ministri
bit sliedeći: Bertole Viale (ratni posli), Coppino
(domaći posli), Mngliani (finance), Brin (po-
morstvo), Grunaldi (državne radnje), Belli (prav-
da), Lazzatti (poljodjelstvo). Ministarstvom za
posle s inozemstvom ravnati će Sella.
Osim sto u Italiji, i u Engleskoj se je u
obce novinstvo izrazilo nepovoljno po Francusku
0 ugovoru s beyom. Times pišu: Takav je
položaj o Europi, da nijedan iskren prijatelj
Francuske iiemože bez žaiostnih slutnja pazii
razvoj politike koja ljuti talijane a čini da se
ohladrijuju simpatije Engleske napram francuskoj
republici.
—
Itudolf-Stefanfjin pir.
Tkon, 16 svibnja.
I u ovom skromnom selu bi proslavljena zna-
menita zgoda Vjenčanja Njegove Visosti Kraljevića
Rudolfa sa Princesom Stefanijom.
Da proslava ostane sve što bolje usadjena u
sreu ovih župljana, bi odgodjena na jučerašnji dan.
Okolo 10 ure bi držana od mjestnog m. p.
župnika don Stjepana Banova svečana služba Božja,
naime s. Misa, na koju pristupi cielo selo; po Misi
bi Blagoslov s presvetim Sakramentom i s pjesmom
Tebe Boga hvalimo, uz neprestrano pucatanje.
U večer okolo 7 ure planu puška kod župni-
kove koće, a za njom odjeknu pucatanje na bližnjim
briegovim, na Čakovcu, na Maričinu Vrhu, i na
Kalvarija, te u isti čas buknuše kolede, na svim
trima vrsima, koje baš divno razsvietljivahu čarobni
zaliev Biogradski.
Pred župnikovom kućom uz svjetlost koleda
uhvatiše se u kolo djevojke, uz sviranje mješnjica
1 bubanje bubnja i uz tiho sjetno pjevukanje.
Narod klicaše od veselja, pa da bude punije
zapjevaše pjesmu f,Cuj Rudolfo", koju je složio jedan
učenik ove mjestne škole, (i koju Vam gospodine
Urednice ovdje prepisanu uklapam) *).
Svečanost svrši uz opetovane, i gromovite uz-
klike: Živio Kraljević Rodolf, Živila Njegova Pre-
jasna Zaručnica Stefanija, Živio Frane Josip I, Ži-
vila slavna Carska Obitelj!
Iz Drniške okolice, na 16 svibnja.
Sretnom prigodom vjenčanja N. C. Vis. Care-
vića Kraljevića Rudolfa sa prejasnom kneginjom
Stefanijom i ovdje su bile obavljene velike proslave.
Bilo je poslato ravno u bieli Beč i brzojavnih prepo-
niznih čestitaka. I prečastni grko-katolički Biskup-
ski Vikar u Kriškah D. Miho Nikolić, koji je oba-
vio i svečanu službu Božju uz prisutnost pobožnoga
puka, učionske mladeži i mjestne školske vlasti i. t. d.,
podastro je iednu brzojavku čestitanja prejasnim
Zaručnicim. N. C. Visost nadvojvoda Rudolf dosto-
jao se je dati na to preko N. P. Bombellesa sliedeći
odgovor:
Presvietlom Biskupskom Vikaru
za Dalmaciju Nikoliću.
Drniš.
Njegova Carska Visost Prestolonasljednik za-
hvaljuje na lojalnim izrazim k uzvišenom Njegovom
vjenčanju. Bombelles.
X.
*) Kako pjesma učenika učećeg se u početnim školam,
veoma je dobra, te da nam nije s prigodnicam ne čestat
dragovoljno bismo ju tiskali. Ur.
Sinj, 11 svibnja.
Na dan vjenčanja našeg hrvatskog kraljevića
Rodolfa bilo je slavlja i veselja, kako zar nigdje.
U oči samog daua zatutnjile mužare, zvona zaslavila,
a večernja glazba narod na dvor izazvala. Sutra dan
služba bila Božja, koju ovrsi sam vriedni Državnik
0. Šalinović, i kojoj prisustvova sve činovništvo i
častnici.
0. Šalinović to je naredio da bude po svih sa-
mostanih njegove Redodržave. U večer gimnazija i
obćina sjali u razsvjeti prozirnica, bi deklamatorno
— glazbena akademija; sve to držalo veselo sta-
novništvo ovoga krasnoga varoša. U dvorani gdje
se (^bdržavala akademija sabralo se 250 florinta za
siromašnu zakladu.
Le nozze del principe Rodolfo riuniscono una
catena interrotta. Nel secolo scorso i Belgi furono
austriaci per 80 anni, ed è la quarta volta che la
dinastia austríaca si collega colla famiglia dei re-
gnanti belgi, metiendo in conto il matrimonio di
Massimiliano I con Maria di Borgogna, figlia di Cario
il Temerario.
11 Belgio poi è pieno di ricordi austriaci. A
Bruxelles, sulle piazze del Palazzo di Città e del
Museo, sorge la statua del principe Cario di Lorena;
che resse il Belgio per 36 anni. II regno di Maria
Teresa lasciô nelle istituzioni belghe tracce profonde.
Da lei Bruxelles ebbe la proprietà del canale di
Villebroeck, il solo corso d' acqua che non appar-
tenga alio Stato; da Maria Teresa il Belgio è'stato
affrancato dalP annuo tributo di 500 mila scudi, che
pagava all'Olanda: il nome di quell' impératrice è
tuttora in benedizione nel Belgio; ed il miglïor
complimento che si credette di tare ail' arciduca Ro-
dolfo ed alla principessa Stefania, negii indirizzi di
eongratulazione, in occasione del loro matrimonio, è
stato quello di loro ricordare come 1' uno e 1' altra
discendano da Maria Teresa.
Il coccodrillo che piange!
Leggiamo nel Dalmata (num. 39): —
„In più incontri, abbiamo notato, qualmente la
Katoh&ka Dalmacija (Dalmazia Cattolica) sotto il
pretesto di essere uu organo cattolico, tenda a scopi
tutt' altro che religiosi, e niente affatto cattolici nè
romani. Un manipolo di preti riottosi carpi il gior-
nale ai suoi iondatori, quindi ne cangiô F indirizzo,
poco a poco si ribello alla legittima autorità eccle-
siaatica, quindi, di maie in peggio, pubblieo scritti
di sacerdoti che si imponevano ail' episcopato, ed
oggi; oggi con audacia insana inneggia ai vescovi
apostati,
Nel N. 35 essa pubblica:
„Srivono da Pietroburgo ail' Abendpost di Vienna
che P imperatore Alessandro III ha conferito la Gran
Croce dell' ordine equestre di S. Stanislao a Mons.
Vincenzo Teofilo Popiel, vescovo cattolico di Vladi-
slavia in Polonia".
Bisogna vivere nel mondo délia luna, e non
professarsi cattolici o romani per non sapere çhe di
Popiel si occupo tutta la stampa cattolica, che su
Popiel si scrissero opuscoli, che Popiel venne chia-
mato a Roma, che Popiel è apostata, che è vescovo
Chelm in Polonia russa, ed ha 1' incarico di gre-
cizzare i Polacchi.
Che Popiel sia un apostata e riceva onorifi-
cenze, non è questione nostra. Ma che un giornale
cattolico, un giornale che raccoglie P obolo di s.
Pietro senza autorizzazione, un giornale firmato da
un prete cattolico, iapirato da professori di teología,
sostenuto da un vescovo, inneggi ad un apostata, è
cosa da far rabbrividire
E' sperabile che P autorità ecclesiastica si de-
ciderà una buona volta ad interdire questo falso
giornale". —
Ahî
ma qoesta volta almeno la Katolicha
fa ridotta al muro ! avrà esclamato il confratello
articolista. Signor no, neppur questa voila. Per
lutta risposîa alie vostre lagrime da coccodrillo,
riportiamo
Dal foglio ufficiale délia Santa Sede
(v. 1' Osservatore Romano, anno XXI. numero
105, Domenioa 8 maggio 1881, 2. pagina,
II. colonna) come stà e giace il «eguente
articoletto :
„Ûnorificfîiiza Sovrana
Ad un Vescovo Cattolico Polacco.
Scrivono da Pietroburgo ail' Abend-Post
di Vienna che l'imperatore Alessandro 111
ha conferito la Crran-croce dell' ordine eque-
stre di S. Stanislao a Mons. Vincenzo Teofilo
Popiel, vescovo cattolico di Wladislavia
in Polonia. Anche alcuni altri ecclesiastici
o tal altro giorno. La leggerezza (chiamiamo
la cosí) del Dalmata di carta di servirsi
anche di queste notizie ad uso e consumo
\ de? suoi cento e due associati, la sara una
^buona speculazione? Ad ogni caso il Dalrn.
avrk il conforto di aver avuto una vita piü
lunga di quella di Matusalem, perché dopo
il dodici p. v. potó diré: vissi fino alia
fine del mondo!
II nostro corrispondente da Lussino fu
scoperto: é il sig.r Haracic proí. al Frepa-
randio di Borgo-Erizzo. Questa notizia la
togliamo da una corrispondenza del Dalmata
da Lussino. — La corrispondenza conta
poco piú di 30 righe, eppure vi trovi con-
céntrate e la „Naná" e il „suo letamajo",
e le sue „putride evacuazioni", e i suoi bei
„birri" e il suo „Checco", e la „nuova in-
famia", e il „calunniatore", e la „buaggine",
e le „bricconate", e le „cannonate", e ,,in
sinuazioni poliziesche"; insomma un sacco
di civilta á la Dalmata. La magnifica tiratela
termina molto bene: si ehiude con un elo
quente Pfuil — Pell'argomenío pertrattato
nella nostra corrispondenza, il corrisp. del
Dalmata non trova nella sua verbositk neppur
una parola di controprova. Offese personali,
ecco tutto. Questi dunque si che sono corri-
spondenti modello; celeri nell' insulto come
le torpedini dalle 26 miglia all' ora.
privremenoga učitelja pučke učione u Mulu
Luku Poljaka pravim učiteljem pri istoj
učioni.
Nell'anno scolastico 1880 81 studiarono
nell'istituto teologico cattolico in Zara 49
studenti, dei quali 44 alunni e 5 esternisti,
nell'istituto teologico gr. orientale 13 alunni
e 8 esternisti, nello studio teologico dome
stico del convento di S. Francesco 3 alunni,
nello btuđio teologico domestico dei PP.
Domenicani in Spalato 4 alunni, nello studio
teologico domestico presso il convento dei
PP. Francescani in Ragusa 4 alunni e nello
studio teologico domestico dei PP. France-
scani del S. Redentore in Sinj 4 alunni.
A. D.
Svaka ptica svome jatu\ — Onaj Modric,
kog protjeraše sa kotorske gimnazije rad
uzor-ponasanja, odputovao put Trsta, da kod
„Cittadina" uz Antonaca nasliedi Matkoviće,
Vuličeviće itd.
U prošli petak bio je ovdje putujuč u
Beč predstojnik odsjeka u ministarstvu za
posle s inozemstvom bar. Kraus. Gosp. Kraus
vraćao se iz Bosne i Hercegovine, gdje je
bio za službenim poslom.
Natječaj: kod jedno razredne Škole u Dolu
Bogomolju na Hvaru.
Dr. Juraj Dobrila biskup tršćanski i ko-
parski, kako na žalost javljaju tršćanske
novine, obolio je pogibeljno dne 2 tekuć.
Bolest mu je vodena i u 'prsima. Liečnici
su izgubili skoro svako uhvanje.
Bečka, ćifutica „N. F, Presse'* povela se
za tršćanskim talijanskim novinama, pa i
ona nas stala psovati sbog dopisa sa Lošinja.
Po njoj je stranka hrvatsko-federalistička
stala nositi nemir i u onim mjestima gdje
Hrvate poznaju pod imenom „gente della
montagnau (ćifutske mudrosti!), al jim neće
uspjeti, kaže, jer izim gdjekojeg popa i
učenika, koji se prihvatili idee federalističke,
nijedan Lošinjanin se ne bavi politikom, a
ako se i bavi to se bavi u smislu slobo-
dnjačkom i ustavovjernom (baka!). Po njoj
je dopis potekao iz krugova dalmatinske
hrvatsko-klerikalne stranke, koja videć se
kod kuće uništena od autonomaško-srpske
koaliza nje traži da prinese borbu u Istru —
jer ju i hrvatska stranka u Banovini odbjegla,
te joj neostaje no stranka Starčevića, koja
joj je još sklona — Po ovomu neka sude
čitaoci, kakvih bedastoća znadu reći neke
svietske novine, a nami je milo da su naši
dopisnici na kvarnerskim otocima svojima
dopisima pritegli pažnju i na taj zapušteni
dio hrvatske nam domovine. Dako i tamošnjim
Hrvatima svane jednom zora boljeg dana.
Dali ima i kod nas nihilista ? — Nihil isti
da razašilju svoje proglase, služe se svako-
jakim doskočicama. Jednom na papiru za
smotke bilo nadpisá, koji bi se vidjeli kad
bi se otopio papir; drugom se nalazilo po
putima oraha, a u njim nihilističkih proglasa.
Sad pako kažu da se takovi proglasi nalaze
i u kutijama serdela od Nantes-a, te nado-
vežuju da su i kod nas činovnici pri cari-
narskim uredima dobili zapovied, da paze
na nihilistiSne kutije.
Quest'oggi (5 nov.) alie ore ore 3 pom.
entrarono in porto due torpediniere dell' i. r.
marina da guerra. Queste navi di ultimo
modello partirono da Ragusa alie ore 8 di
questa mattima facendo in media 26 miglia
all' ora. D.
Nj. V. carica Marija Ana u Pragu poklo-
nila je f. 200 za župnu crkvu u Erdevidu
u Hrvatskoj.
Kako javlja „Sloboda" dne 28 listopada
zaplovio je iz Pešte put Zemuna nov pre
krasan parabrod, Hrvat, vlastničtvo hr. trgo-
vaca iz Siska gg. Sipuša i Morovića. Pa-
robrod ima dvije makine, načinjen je za
vučenje tereta, jakost mu je za 36,000 centi
tovara. Upravlja s njim hrvat Bobinac.
Za mjesec kolovoz dojduće godine pri-
pravlja se u Trstu izložba za austrijanski
obrt i poljodjelstvo. Tiem će se ujedno pro-
slavit petstogodišnjica od kad je Trst pod
prejasnom austrijanskom vladajućom kućom.
U Beču će se počet gradit nova veličan-
stvena polača za kralja. Stojati će kakvih
100 milijuna fiorina!
Ci scrivono dagli Scogli di Zara, 26 ottobre:
Anni fa nei Kotari l'ordine pubblico e
la moralità erano scomparsi, e non solo non
v' esisteva sicurezza campestre ma neanco
personale, poichè furti, incendii, tagli di viti,
bestemmie ereticali di nuovo conio, omicidî
uccisioni ed altri delitti si commettevano
ogni giorno. Ora pero dopo chè tali delitti
cessarono nei Kotari mercè i zelanti e pro-
ficui servizî resi della Colorína mobile, s; in-
trodussero fatalmente pian piano negli scogli
di Zara. Laonde è da sperare, che i depu-
tati, almeno nazionali, nella prossima ses-
sione dietale si ricorderanno degli scogli di
Zara, o penseranno al miglioramento d'Ile
nostre sorti, istituendovi la colonna mobde,
giacchè la gendarmería non vi corrisponde.
Una volta i Capitani Circolari (d' alloma)
ogni anno si portavano a visitare il proprio
distretto, e per questo motivo il Capitano
Circolare de Zanchi, lascib grata ed imperi-
tura memoria fra 1' onesta popolazione della
Campagna. E non si potrebbe, domandiamo,
anche addesso con certe visite togliere certi
disordini ed evitare tanti delitti?
Pero il Capitanato distrettuale di Zara
con Decreto sugli Incettatori, e con quello
vendita di vino cercó, di sanare due grande,
estese ed ormai cancrenose, piaghe del di-
stretto. Ma non s' arresti perché il male
mina le basi alie stesse autorità!
Prigodom dolazka u Djakovo na 20 li
stopada, tiskana je na čast D.ra K. Vojno-
vića pozdravna prigodna pjesma. Ovo je
bio samo jedan dio znakova štovanja koje
su priredili bili Djakovljani ovom vrlom
boriocu za prava i dostojanstvo hrvatskoga
naroda.
Nella seduta 3 novembre, il Consiglio
scolastico provinciale pertrattö anche i se-
guenti argomenti : consulta sull'interpretazione
del § 15 della legge sulla sorveglianza seo-
lastica: proposta di alienazione di beni ap-
partenenti al fondo studi ; proposte per
apertura di scuole a Kameno e Trstenik;
proposta di riunione dei circondarj scolastici
di Topla e di Castelnuovo ; sospensione
della scuola ausiliaria di Blatta; locali
scolastici per Spalato (scuola masehile in
Borgo grande), Zagora-Višnjevo, Risano
(scuola femuiinile), Milnà (scuola masehile),
Tugari, Pago (scuola femminile), Cannosa,
e Gravosa; mobili scolastici per la scuola
femminile di Scardona e per le scuole di
Betir.a e Capocesto ; rapporto ispezionale del-
l'i. r. ispettore scolastico provinciale Bakotić.
MoviMlo ddla marina ausi.-utig.
Bordeaux: arr. 27 ott. Peljesac; — p.
30 ott. Adrastea, Totnasic, Cardiff. Cape
Town: p. 1 ott. Isaac, Matkovi<5. Cardiff:
a. 29 ott. Peppina B. Costantinopoli : a.
25 ott. Henoch; 27 Mosorska Vila; — p. 21
ott. Ida P., Persid, Nikolajev; Irene, To-
masic, Odessa; 24 Lamek, Novak, Nikola-
jev ; 25 Dalmazia, Bolta, Odessa; 26 Cate-
rina D., DruskovitS, Sebastopoli; 27 Nimrod,
Jerolimic, Castellamare. Filadelfia: a. 17
ott. Germana Antonio. Falmouth: arr. 29
ott. Slavjanska B. Genova: a. 31 ott. Betel.:
Gibilterra: arr. 24 ott. Oso)nak. Malta
part. 27 ott. Tre Cugini, Erschen, Orano.
Marsiglia: arr. 28 ott. Giacomina; Sili-
cone ; — part. 29 ott. Carolina G., Korid,
Arzew ; Velimir, Kalugjerovid, Smirne.
Newport Mon: p. 26 ott. Adamo, Bar-
baric, Corfu. N. York: arr. 13 ott. Jona;
Bakran;14 Benefattore; Edvige; Filadelfia;
15 Georgia; 18 Honor. PatraBSO: a. 22
ott. Slavomir. Porto Principe: a. 28 sett.
Ribes. Quebeo: a. 10 ott. Ifigenia. Queen -
stown: part. 29 ott. Mathusalem, Andreis,
Cardiff. Sharpness: arr. 20 ott. Vinka.
Sira: p. 20 ott. Zvonimir, Matkovid, Co-
stantinopoli. Sunderland : a. 26 ott. Triade
Taraboechia. Troon: part. 27 ott Triton,
Skopinid, Trinidad. Vigo : a. 20 ott. Initium.
Javna Zahvala.
Ci scrivono da N. York, 15 ottobre: Ë
la prima volta che metto piede in questa
grandiosa città. Ho veduto anche la città
più popolata del mondo, Londra. A- con-
fronto peró N. York a mio parere benchè
di popolazione inferiore, in progresso non la
cede alla metropoli inglese. E indescrivibile
il movimento letterario e commerciale di
Ïuesta città. Ci si pubblicano 116 giornali. >al gennaio al settembre arrivavano dal-
1' Europa 346.890 emigranti, 92.000 di più
dell'anno scorso. — Il giorno 4 corr. vi fu
caldo sensibile, alla notte fece un forte vento
da N. O. ed in pochi istanti la temperatura
è scesa al gelo : talchè in 24 ore si ebbero
34 gradi di differenza di temperatura. Tutto
qui ha un carattere spiccato e cielo e terra :
e temperatura e uomini.
Preuzv. c. k. Namjestništvo dalmatinsko
udielilo je po 100 fiorina: crkvi u Dicmu
Donjem za nabavu crkovnih odora; sustoi-
noj Crkvi u Makarskoj za nabavu koralnih
antifonara i graduala; župničkoj crkvi u
Krstaticam, za nabavu crkovnih odora.
Bi dozvoljena svota od f. 4983 za novu crkvu
u Srednjem Selu na Šolti, i f. 5447 za novu
župničku kuću u Imotskim Poljicima.
Red na dalmatinskim poštaml Upozoru-
jemo revnost si. Ravnateljstva na nerede u
poštamv Na pr.: br. 78 K. D. koji je imao stić na Šoltu na 20 došo je na 28 (su 11 pečata
na sebi). Što se pak gubi, o tom i negovorimo.
Pokrajinsko učionsko Vieće imenovalo je
Anta Duišina, učitelja kod pučke učione u
Tiesnom, stalnim učiteljem kod pučke muške
učione u Dubrovniku i Pavla Bezića učitelja
kod pučke učione na Cavtatu, stalnim uči-
teljem u Dubrovniku, a podučitelja pri pučkoj
učioni u Dubrovniku Antuna Barića stalnim
podučiteljem kod iste učione; privremenoga
učitelja pučke učione u Hvaru Matu No-
vaka pravim učiteljem pri istoj učioni,
C. g. Vrhgorski načelnik Pervan i g. pri-
sjednik Denovskij, u ime onog slavnog Obć.
upraviteljstva izjavlju odnosno na viest u
br. 75 nK. D.u, da se u slavnoj vrhgorskoj obćini nije nikad rabio drugi jezik osim
hrvatskoga, niti je ikada takav predmet pri-
nešen bio pred vieće. pošto takav predlog
bio bi veće za rugo nego na čast. Predobro.
Dar da bere ai gonzi — L' Avvenxv« nebu-
loso per parere doctus spiffera nel suo ultimo
numero i no ti; i di 4-5 giornali d'Italia, ,,ed
altri jogli italiani che abbiamo sott'occhio11,
per dire che tutta 1'Italia è lieta che
la visita equivale ad una rinunzia di antiche
differenze." Fra i giornali „che ho sott1 occhio"
annovera anche la „Perseveranza". Or bene!
precisamente la „Perseveranza" ha scritto
due articoli contro il viaggio d'Umberto
— piccolezze! 1'„Avvenire" dà da bere ai
suoi lettori.... e tanto basta.
Akademićki senat i projesurski zbor juri-
dičkoga fakulteta podnieli su Nj. preuzv.
banu predstavku za rehabilitiranje prof. d.ra
Vojnovića. P
Pri težkoj nesreći koja nas snadje
smrću premilog nam otca i svekra
Andrije laikšića-Nižctića,
od ne male utjehe bijahu nam svako-
vrstni izkazi ljubavi prama pokojniku.
Nemogavši svima lično zahvaliti, budi
nam dozvoljeno javno izjaviti našu
liarnost i zahvalnost svemu puku Sti-
vanjskomu bez razlike staleža i dobi,
slavnoj obćini, blagorodnomu prvomu
prisjedniku Jerku plemiću od Kapo-
grošži, koji ganjivim slovom u ime
obćinara položi lovor vienac na lies
pokojnika, dozovne glasbu i svaku
priredi za sjajni sprovod; častnomu
učitelju Kiriginu, koji nadgrobnom be-
sjednom spomene dugo đielovanje na-
šeg miljenka za svoj narod; — pošto-
vanom mjestnom crkovinarstvu, koje
nakiti crkvu uresim i duplirim; —
slavnoj carinarnici i zdravstvenom
uredu; — štovanom mjestnom škol-
skom vieću, učiteljima i učenicima,
koji dodjoše na sprovod duplirima;
— častnomu načelniku Supetarskomu,
velečastnom župniku, glavaru, crkovi-
narstvu, i puku Humca, koji uz svoje
duplire prisustvovaše sprovodu 5 —
velečastnom svećenstvu i raznim pred-
stavnikom otoka Brača, presvietlom
biskupu D.ru Iiiću i prepoštu vitezu
Siminiatiu, slavnom vinarskom družtvu,
čitaonici i "Napredku,, u Splitu, Čita-
onici Zadarskoj, Šibenskoj, družtvu
£<Cursalon„ u Hvaru, i "Milnarskom
narodnom Posielu", ko Što i drugim
zadrugara po Dalmaciji koje bijahu
zastupane na sprovodu; slavnoj glasbi
Supetarskoj, vriednom učitelju Bozzetti
i sborovim koji opjevaše uglasbenu
mrtačku misu, i napokon svoj ljubeznoj
našoj rodbini, Častnim prijateljem i
znancem, koji učestvovaše našoj ne-
sreći, a nije nam moguće svih napose
ovdje napomenuti. Svima od srdea
hvala i liarnost naša do vieka!
Sutivan, 28 listopada 1881.
Sinovi, kćeri i snaha.
Lissa, 2 novembre. Approd6 qui col ti-
mone rotlo il bark Grad Senj, carico legnami,
da Trieste per Bona.
Montevideo, 28 ottobre. Il brig Frourk,
trovasi investito in cattiva posizione presso
Uruguay. Si sta scaricando il carico negli
allibi. (Non essendovi nessun naviglio austr.-
ung. di eguale nome, cosi si suppone possa
essere il Franky, capitano VelÔié, il quale
viaggiava per Fray Bentos proveniente da
Cardiff).
N. York, 20 ottobre. 11 capit. Mareglia
del bark Honor arrivato qui da Genova
carico marmi, stracci ecc., riferisce che al
27 agosto p.p., aveva scoperto il fuoeo fra
gli stracci, non riportfr che lievi danni,
avendolo spento quasi subito.
OđpiBi , K D.
C. g. S, V. — Zndflr — Nijeste ni najmn.ije
pomanjkali rieči. A i iinpram gosp. K. u redu, i
uprav bratski. Nelt je gloge gdje je biti može.
Življeli!
Č. g. X — Perast — List Vam se Šalje od
br. 74. Glede ciene podpuno po Vušoj želji i cie-
njenoj prijateljevoj preporuci. Srdafcan potdrov!
C. g. D. J. P. — Bogomolje — Mi vnm nije-
jesmo bili poslali, biti će nehotice gosp. odpravljafc
za odašiljanje naročito zamoljen, u poslu zamienio
jedno s drugim. Razvidjeti ćemo. Vama svakako
1 od naše strane na usrdnosti srdačna hvala i pri-
jateljski odpozdrav! Življelil
Ć. g. X. — Zirona — Cienimo da Vam s naše
ne manjka baš srdačne i prijateljske susretljivosti.
S vaše strane obećanja te sama obećanja, vjerujte
premalo je: čekali smo, al bi vrieme već bilo da
namirite. Ne kasnite, jer ako nam nešto Petar
nešto Pavo dovede oganj do nokata? Žalit ćemo
posljedice, ali
C. g. J. K. — Arbanasi — Dobro I
„Poznat Neznanović s družinom" — Omiš
— Brzojavka nam je toko dostavljena da ju nikako
shvatit nemožemo.
C. g. „Neznanović iz Omiške obćine" Pretiče
nam materijala te nam je s dopisom do dojdućeg
broja. Zaprjeke ovdje nikakve. List obrnusmo po
naredbi. Srdačan odpozdrav !
C. g. O. P. K. B. — pokrajina — Primit ćete
odgovor u posebnu pismu.
Ć. g. O. A. V. — Isto tako.
C. g. X. — Trogir. Primismo Vaše cienjeno
pismo. Dopustite da Vam u kratko odgovorimo.
„Due p6si e due misure" toga kod nas Bogu hvala
ne»a; Vi ste sami kroz ove 3-4 godine imali
prigode da to najsjajnije uvidite, i to većekrat, a
list i za ostale svakdanji svjedok. Što se liče
viesti, i mi smo sialni, da ima u tom sla. kaptolu
ljudi koji glagolicu nebi progonili a drago nam je
što nas uvjeravate, da preč. kaptol vas glagolici
prijazniji nego nam jo to bilo priobćeno. Želimo
da se to odnikle ne pobije nit poreče. Zahvalju-
jemo pak najsrdačnije Vašoj Prečastnosti za obe
viesti o onom drugom dopisu; jer smo baš bili
rada izit na čistac u onom poslu.
Đ. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik
cegovine bude imenovan zapovjednikom 18
divizije četa. Prije zapreme u Spljetu „u
velike je drugovao sa Bajamontom i Jer-
chichom; te sjajno nagradio klasične čestitke
„Avvenirove" pri svom maršu u Hr.,
obilnim zakupinama Lugheru, Bajamontu i
družini („N. L." br. 9.) „Na svom je divanu
Turke izticao, pod ime Hrcegovine, njih
odlikama obsipao; a kršćane i fratre gledao
s visoka i nazivao jih smutljivcima." (,,N. L."
br. 9) Bečke ustavovjerne novine kao i ta-
lijanske hvale Jovanovića u velike. Mi imajuć
pred očima rieči '„Nar. Lista" koji se je
izjavio „da se Jovanović razumi u očijukanje
sa uplivnim novinama", držat ćemo se one:
„Po djelima ćete ih poznati!"
Odlikovanja. Nj. V. Car. i Kralj odlukom
od 9 tek. udielio je srebrni križ za zasluge
B krunom Marku Luetiću u priznanje nje-
gove duge djelatnosti na obće dobro.
Francuski podkonsulat u Dubrovniku. Nj.
V. Car i Kralj udielio je exequatur barunu
Montgasconu imenovanu upraviteljem fran-
cuskog podkonsulata u Dubrovniku.
Izložba n Trstu. Vršiteljni odbor odlučio
je konačno da se narodna izložba u Trstu
ima otvorit kolovoza.
Talijanim nije dosta što su se sneprija-
teljili s Austro-Ugarskom i Francuskom;
sada rek bi žele s neprijatelj it se preko
Iredente i s Engleskom. Nazad dana bio je
u Malti meeting od 7000 osoba gdje su se
potužili na engleske vlasti što im narivavaju
engleski na mjesto talijanskoga.
I dovle hajde; nego ih zatim stade vika.
„viva 1'Italia!" Bilo je i gorega: sutra dan
osvanulo po ulicam priliepljeno spisa: „Viva
l'Italia" „Viva la lingua italiana" i ,,Ab-
basso i selvaggi d' Europa!"
Raj zemaljski — Ovieh dana ima se raz-
pravljati pred sudom male skupnovlade
„San Marino" posao onog nekog Ma!pieli-a,
u kom je poslu bio zapleten i neki general
austrijanski. Obtuženik za imati branioca
obratio se, ako se nevaramo, nekome odvje
tniku u Rimini. Dakle nema odvjetnika u
„San Marino"? K&žu da nema, a ako je
istina tad je ta zemlja pravi raj zemaljski.
„Krupne pogrješke" i slavospjevi mogu
li bit u suglasju? „N. L." dokazuje da
mogu i da se jednoga i drugoga njegovo crnilo
jednako hvata. Blago si ga narodu. Ušikati
ga na očigled zdvojna stanja u koji je nakon
20. godišnje borbe doveden, to je patriotizam ?
Patentirani !•
Primamo iz Boke dne 20 tekuć.: Ovdje
posli rek bi da svaki dan postaju ozbiljniji.
Već su se velike novine pobrinule da po-
šalju il nadju med nama svoga dopisnika.
U petak je^ došo dopisnik „Timesov" gosp.
Stilmann. Čekamo čas po čas novog g. na-
mjestnika.
Lako je postati smiešnim. „N. L.", kao
da ga je tko zvao, čita samu sebi pohvale
i ujedno kadi bar. Rodića. To je već postao
njegov zanat, niti mu ga mi zavidimo. Na
istom mjestu (u Odpisim zadnjega broja)
dokazuje (očevidno proti „Kat. Daim.") da
ako su mu se iztrage zametnule %a Rodiće-
vanja, da za to nijesu Rodicevo maslo. Mi
mu to vjerujemo : Rodić je bratski s „N. L."
živio, kako on sam kaže, te se iztrage imaju
pripisati drugim uzrocima, al nikako one
nijesu potekle od vlade, poimence od 'bar.
Rodića. „N. L." predpostaviv to, htio bi
i nas sudit svojim laktom; al se tim izlaže
ruglu pred obćinstvom, jer „N. L." zna
vrlo dobro da ako je njemu Rodićeva vlada
bila mati, nama je bila maćeha; ako je s njim
postupao bar. Rodić bratski, s nama je ne-
bratski. Bar. Rodić u svojim pohodim nije
proti ,,N. L." župnike nagovarao (sve dok
mu značajni naši župnici, uvriedjeni tom
nepristojnosti, nijesu insinuacije jasno i glasno
odbili;) bar. Rodić nije činio slati uredovna
pisma proti „N. L.", nije Rodićeva Vlada
zabranila u preč. kaptolim i Sjemeništim
čitanje „N. L.", kako je to za „Kat. Dalm.",
(premda se znalo vrlo dobro daje ona vjersko
glasilo); bar. Rodić nije k visokim dosto-
janstvenicim na omete išao, dana „N.L." iza-
zivlje svake neopravdane jade, nego je gledao
kako bi onemogućio izdavanje ,,K. D."; bar.
Rodić nije dao nijednoga činovnika proma-
knuti, jer je zaslužan postao u proganjanju
„N. L."; bar. Rodić.... nećemo dalje, jer bismo
odveć uglednih osoba i poštovanih institucija
imali da na sriedu izvedemo. Iznesosmo ovo
malo, da „N. L." vidi, kako se izvrgava
smiehu svih razumnih i nezavisnih u rasu-
djivanju dočim brani bar. Rodića a napada
na nas. Speculačija i nada da će uspjeti
novi postojeći pokušaji na zator „Katoličke
Dalmacije,, srce mu oskolili a oči zasliepili;
nu možda se i on ko i bar. Rodić u svojim
rodoljubnim i nesebičnim računim prevari.
Slava takovomu Uredništvu koje se s našim
dušmanim rukuje, netom njegova plemenitost
dočula spletke, po kojim se traži da se ba-
rem g. 1882 zavrne vratom ,,K. D." Uhvamo
se i ovaj put u onu desiderium impiorum...
Uz to dobro je pamtit, da se zna kako se
„narodni" interesi shvaćaju i brane!
Malenkosti! N. L. prenosi iz Pozora zivo-
topisne crte o bar. Rodicu. U predgovoru
ovako kaže: „0 čuvenom mužu, koji je me-
dju nama bratski boravio toliko godina i koji
nas do koji dan ostavlja; o namjestniku
koji je ljubio naš narod i sudjelovao nje-
govom napredku" i. t. d. Ovo su samo gole
fraze. Čitatelji bi imali pravo na dokaze, ali
dokaze ne s „narodnog" neizviestnog gledi-
šta nego s pravog gledišta hrvatskog. Za
poglavite pak interese, za interese vjerske,
ništa od „N. L." nepitamo.
Ko mu je kriv? — Glasilo „narodnog"
kluba („N. L.u) omrčilo se pred obćinstvom
sbog svojih negdašnjih viesti o domobranstvu
pa neimajuć komu da se osveti, hoće da iz-
kali svoj jed na „K. D." Zar smo mu mi
krivi? — Čitamo da je Pester Lloyd donio
članak o Boki u kom oprovrgava svoje op-
timistične nazore, tvrdeć da jih je bio crpio
iz najkompetentnijih krugova, koji su znali
stanje stvari po službenim izvješćima baruna
Rodića. Možda se i „narodnome" glasilu do-
godilo isto, pa zar smo mu mi krivi? Drugi
put neg bude oprezniji, i nek se ne ve^e če-
sto uz stube i niz stube neke polače....
Zeleni....! — Urednik-zastupnik baca se
i zelenim titulima. Prosto mu, al neka zna
da zeleno voće kadli tadli sazrije, al niko
božji nije čuo da suho drvo daje ploda, već
bi ga valjalo po riečima evangjelskim izgu-
liti i baciti na vatru, da ne smeta drugim
voćkama u hrvatskoj (nota bene!) bašći.
Na bogoslovnom fakultetu kr. sveučilišta
Franja Josipa I. u Zagrebu, izpraznjene su
sliedeče učiteljske stolice: a) stolica crkve-
noga prava, b) stolica specijalne dogmatike,
s obvezom predavanja u latinskom jeziku,
i plaćom od 1800 lio. na godinu, petgodišnjim
doplatkom od 200 fior. i stanarinom od 350
fior. Natječaj do 31 prosinca t. g.
Sumničenja „narodnog" glasila — „N. L."
bahato kaže u posljednjem broju da i bečka
„Tribune" po njegovom primjeru nagovara
vladu da blago postupa, pa da i „Pozor"
prenaša njegov članak o domobranstvu
pa pita: zar Su i te novine postale službene,
kao tobože i ,,N. L." — Po tom bi „narodno"
glasilo htjelo bacit na „K, D." sumnju da
bi ona želila da vlada nepostupa blago. Ljudi
oko „K. D." ne samo sada žele da podje za
rukom b. Jovanoviću umiriti na liepe Kri-
vošije, već bi to bili želili i g. 1869 da
jim je tada bilo progovoriti u tom pitanju.
„K. D." iz početka nije donašala ni cigle
viesti o Boki, jer ih nije mogla veselih, a
žalostnih nije htjela, al kad je vidjela da
se sa stanovite strane vara narod, tad joj
je bila dužnost progovoriti, i nije doniela
svojih mnienja no fakta, koja je isti „N.
L," morao, ako i kasnije, pripoznati da su
istinita. Hine irae!!! — u ostalom „N. L."
je u br. 84 pisao da će vlada „postupati po
strogosti zakona proti neposlušnima .... Al
čemu ono: poluslužbeni, službeni.... reći
će narodno glasilo. Nek „N. L." pita svoju
saviest.... ali neka ne poteže za jezik.
Sloboda o Rodić-Jovanoviću. Na drugom
mjestu donosimo sud „Slobode" o Rodić-
Jovanoviću. „Sloboda" je glasilo stranke
prava, one stranke kojoj uz malo više načina
sudjeno je, kako reče hrvatski rodoljub iz
Dalmacije, da zavlada cielom Hrvatskom, pa
i sa našom Dalmacijom.
čitamo u novinama imena novih članova
gospodske kuće, pa nenalazimo imena ba-
runa Rodića. Drago nam je ipak da vidimo
Belcredie, Vodicke itd., jer je znak da se
je Taaffe otresao nekih obzira prama lievici.
Došla lija na omeku. — U br. 87 „Narod-
noga Lista" pročitasmo ove redke: „Uvje-
ravaju nas da [umirovljenje baruna Rodića
nestoji u nikakvom odnošaju s odporom Kri-
vošijanaca" ... dočim u br. 89 isto glasilo
ima, da bečka „Tribune" doznaje: da barun
Rodić predloži, nek se upotrebi sila proti
odpornikom, ali to nebi dozvoljeno na viso-
kom mjestu, već bi odaslan na njegovo mje-
sto barun Jovanović pa nadodaje:
„drago nam je, što i sve ove viesti još jed-
nom dokazuju, kako je „N. L." jedini u Dal-
maciji, najtočnije! pazite! javljao... Picto-
ribus atque poetis pa i ljudima oko „naro-
dnog" glasila bit će dopušteno svaki dan
mienjat gusle al lakrdijaši donekle mogu
varat... vide: MiŠkatooić i njegova lanternu
magika, o kojoj je „N. L." g. 1879 pisao:
„takva uloga (.. . uvesti anarkiju u obće
mnienje lišeći ga svakog političkog pravca..
„N. L." g. 1879) ili treba da svojevoljno
prestane, ili da je narod čini napokom pre-
stati".
Posvećenje vrhbosanskoga nadbiskupa me-
tropolita preč. D.ra Josipa Stadlera obavilo
se je u prošli ponedjelnik, u starodavnoj
crkvi sv. Klimenta. Sveto je Posvećenje dao
kardinal vika.r.
Na 18 tek. bio je tajni koncistor, gdje je
kako već javismo, bio prekonizan vrhbosan-
ski nadbiskup preč. D.r Stadler. Sv. Otac
Papa držao je ovom prigodom novim nadbi-
skupima i biskupima govor, gdje se je osvr
nuo osobito na novoustrojenu katoličku bosan-
sko-hercegovačku hjerarhiju. Preč. Stadler imao
je čast odvratiti na to Sv. Otcu Papi su ne-
koliko krasnih rieči, koje ćemo donieti u
dojdućem broju.
Iz Istre. Čitamo u tršćanskoj "Edinosti„
da Hrvati i Sloveni Primorja i Istre misle
se sakupiti u tabor tamo negdje u sredini
Istre. Tunedavno su ga držali u Dolini, gdje
je govorio zastupnik Nabergoj, i naglasio
izmed ostaloga slogu u borbi za narodna
prava.
Konsul Jonin. Bečka „Tribune" ima dopis
iz Beograda, po kojem ruski konsul u Du-
brovniku Jovin imao bi zamjeniti beogradskog
Persiani-ajer da Rusija žali imati odvažna
čovjeka. To bi bilo u obzir novog srbskog
„kulturkampfa".
Pišu nam iz Gdinja na otoka Hvaru: Nj'
V. Carica Marija Ana darovala je ovoj žu-
pnoj Crkvi zaprošene crkovne odore, naime
crn plašt i ljubičastu jarmicu Ovaj puk sr-
dačno zahvaljuje velikodušnoj Visokoj daro-.
vateljici.
Moviinenlo della marina aust. ung.
Alessandria: arr. 7 nov. Osojnak A.
Algeri: a. 17 nov. Tre Re. Algoa Bay:
a. 20 Ott. Rosina. Barbađoes: a. 22 ott.
Nehaj. Bona: a. 18 nov. Arno. Bremer-
haven: a. 17 nov. Grad Karlovac. Brin-
disi: a. 13 nov. Buon Padre. Bristol: a.
16 nov. Tigri. Ca gl i ari : a. 9 nov. Impe-
ratore Francesco Giuseppe I. Cardiff: arr.
12 nov. Nicolö Despot. Castellamare: p.
12 nov. Mattea, Vidulić, Catania. Costan-
tinopoli: a. 9 n. Rachel; 11 Alessandro;
— part. 9 n. Venere, Pošić, Cette; Ararat,
Valušnig, Malta; 11 Vesta, Radimiri, Krć,
Filadelfia: a. 30 ott. Vela. Lisbona: a.
10 nov. Marie; - p. 13 nov. Minerva V.,
MikuliČić. Londra: arr. 14 nov. Ifigenia.
Malta: a. 16 n. Istria. Marsiglia. a. 16
nov. Empireo. Montevideo: arr. 11 ott.
Achille S. Montreal: p. 1 nov. Ban Ma-
zuranić, Zmaić, Rotterdam, Newcastle: a.
15 n. Conte Gesa Szäpäry. Newport: a.
15 n„ Drugi Dubrovački. N. York: a. 31
ott. Peleg; 2 n. Jafet II.; — p. 4 n. Sara,
Koboević, Trieste; Spirito, Kosović, Pireo;
Edvige, Negovetić, Pireo; Lealtk, Pavletić,
Madras; J. J. Strossmayer, Car, Berutti.
Oporto: arr. 7 nov. Initium. Pensacola:
arr. 29 ott. Nina. Port Bads: arr. 2 nov.
Costante; Formosa. Qneenstown : ai r. 14
novem. Mimi P.; Tiide; 18 Margarita. St.
Vicent (Capo Verde): p. 31 ott. Antonio
Mimbelli, Cola, N. York. Sebastopoli: a.
— nov. Caterina D.; — p. 19 ott. Virgo,
Gladulić, Costantinopoli. Siracusa: p. 11
n. Ellade, Jadrošić, Pireo. Sttlinä: arr. 16
ott. Elena D.; — p. 16 ott. Marietta D.,
Gamulin, Dalmazia. Venezia: p. 16 nov.
Metta, Stanger, Malta.
Montevideo, 13 nov. II bark Franky, cap.
Vel6i6, fu scagliato dopo sbarcato il carico.
N. York, 2 novem. II cap. Kalangi6, del
bark Josef II. arrivato qui oggi da Liver-
pool, riferisce d' aver perdute delle vele,
durante 1' uragano del 20 ott. che ha conti-
nuato per 6 ore.
Queenstown, 18 novem. Arriv6 qui felice-
mente da N. York, il bark Hrvat, capitano
Romano Forempoher in 22 giorni di viaggio,
attende ordini per proseguire il viaggio.
•
Odpisi ,,K. D.
Č. g. X. — Komiža — Misao sja u onim sti-
hovima ko zlato, al su mnogi stihovi težki. Čemu
ne rabit osmerce il deseterce, nego deveterce?
Prodjite ih se, jer su oni za naše pjesoike često
što grebeni za pomorce: i najbolja se ladja o nje
razbije. Radje ćemo Vas poslužit u onom drugom
s prostim slogom. Nezaboravite: Sastavci Vaši k Dama
svedj ko k prijatelju. Zdravo bili pa se veselili t
Č. g. X. — Trogir — Što vriedi da se tiska,
evo. Ostalo je odveć osobno. A ima i jedna za-
gonetka, naime : kako mogoste izditati onako sve
griehe čovjeku kojemu ni imena nćznate ? Vama
samim ta ukusna odgonetka! — Ostvari najprečoj:
dug listu, ni slovca! Molimo promislite da sebude
to preveć. Biti će Vam žao, ali ćete imat krivit
sama sebe, i to bojimo se kroz kratko vrieme.
C. g. y. — pokrajina — Hoćete li se znat
svedj dobro vladati gdje ide je (kratka slovka),
gdje ie (duga slovka). Evo Vam laka pravila:
kadgod je i dugo u izgovoru tu ide te, inače ^«f.
Na pr. lip dugo i (liep) ] ali opet lipota kratko
i (dakle ljepota, a ne liepota): ja bi, mi bi
ne valja, ide: ja bih (svedj su h za prvu osobu),
mi bismo. Napried izdravo!
C. g. dopisnik X. iz Veleluke — Okrivili? Vi
nijeste okrivili nikoga. Gdje stoje „čujemo* tu
nema za nikoga temeljite uvrjede. Čudimo se za
to gdje se je mogo nać itko da se radi onog
dopisa srdi: svak bo ima pravo da svojem mjestu'
zakonitim sredstvom napredak pomiče. Pa nije li
Vam forma bila uljudna, blaga, uprav „$ine ira
et studio" kako ondje rekoste ? Jeli dakle pa-
metno ljutit se za onakve stvari? Mislimo, putto
bi edifikantnije i hvaledostojnije bilo kad bi na
Vaše tužbe rodoljubno Vam se djelim odazvali.
To i očekujemo, u želji zajedničkog dobra to
Blaćanim to Velolučanim, tim dvama bratskima
varošima. Življeli !
JČ. g. P. V. — Sinj — Br. 87 odposiat.
ĆĆ. gg. „Odpornici" — Omiš — U dojdućem
broju. Življeli!
ć. g. D. Iv. Bojanić — Hvar — Recite prija-
telju N.: dragovoljno. Srdačan odpozdrav !
C. g. D. Lovro Dragićevlć — Bristivioa —
Primismo cienjenu Vašu predplatu : na podmiru t. g.
još f. 3. Zdravo i veselo!
C. g. „Domoljub" — Trpanj — U dojdućem
broju. Ciena je stalna: 10 nč. redak. Kad izadje
moći ćete dakle i sami proračunuti: osim uvrstbine
druga troška nema nikakva ni za po novčića. Bog
Vam dao zdravlje i mir.
C. g. X. — Boka Kotorska — Zadnji čas bilo
nam je Vaš cienjeni dopis ostavit za ponedjeloik.
Sila jača.... Srdačan odpozdrav!
C. g. 0. L. Lacić — Serajevo — Liepa Opro-
stna Okružnica predsvietlog biskupa biti će obie-
lodanjena u izvadku a po mogućnosti i ciela; i
to koliko prije. Naš poklon!
Ć. g. X. >' — Gdinj — Evo. Prijateljski odpo-
zdrav! Prijatelju P. takodjer. Življeli!
Oglasi.
Kod privatne osobe u Zadru, sa
najboljim uvjetom nahodi se razpolo-
živa svota od fior. 2000; javlja se, da
tko bi ju želio imati u zajam, stupi u
dogovor s javnim meSetarom gosp.
Josipom Urschitz u Zadru.
II sottoscritto fa conoscere chenella
sua Librería a Spalato la lira italiana
per qualsiasi edizione viene ora calco-
tata a soli 40 soldi in valuta austríaca
e raccomanda il suo copioso assorti-
mento libri in ogni ramo e special-
mente ecclesiastico e divozione.
Vito Morpurgo.
D. Ivo Prodan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
i bucili i tor kako, da je to nepredstizivi
skok ljudskog uma i razuma, koji no je imao
ovjekovječiti ono doba, i podati mu neizbrisiv
značaj: viek filozofa! I najnoviji apostoli
materijalizma: Feuerbach, Vogt, i Moleschott
što čine i oni nego iznašati na vidjelo gole
i ledene kosti naturalizma, to zahrdjano i tupo
orudje velikog vieka. Groza pak popada
svakoga iole misaonoga čovjeka, saviest
ljudska mora da se iz dubanca smuti, vi-
deći kako se danas i kakvom prožđrljivošću
srče taj otrov, kakvom se znatiželjnošću
leti za tom starom veleopasnom čašom, na-
risanom i ugladjenom novim bojam, da bolje
sakrije što u sebi krije. Kako cla te u duši
nezaboli, videći kako se strastveno čitaju
neke knjige, u kojih mučno je razsuditi
imali više bezumja ili opake namjere i ra-
zuzdanosti; pa čuti je dičiti se joštera tim
liepim naukom kao tobože vrhuncem znanja,
kao nekim melemom koji mora stavno do-
nieti lieka ranam trpećeg ljudstva; a kad
tamo nevidiš neg stare ogavne poznate mr-
cine, nadarene novom kakvom odjećom naj-
novijeg kroja dogotovljenom od kakva be-
zumna Biichnera i slične mu družine!! Znak
pokvarene u obće ljudske saviesti, i posve
plitke toli razvikane izobraženosti. Natura-
lizani osamnaestog vieka znamo dobro što
je porodio; vidjet ćemo kamo ćemo s ovim
izaći.
Vidimo u kratko kako tumači i obrazloži
materijalizam tu čarobnu teoriju, i po njoj
sliedeću praksu.
Tvar je, veli Biichner, jedini razlog uz-
ročnosti svemu onomu sto na svieta biva, i
izim tvari ništa neobstoji.
Evo odmah nesmisla: stavljati samu tvar
uzrokom svih stvari na svietu, kad uprav
ta ista tvar nešto tamna sačinja i nepristupna
našem razumu. To neznači ništa drugo neg
mučiti se odgonenuti nešto tamna i zamršena,
sa tamnijom i gore zamršenijom zagonetkom.
Tvar je vele, ukup bezbrojnih sitnih če-
taka, sljubljen nerazdjeliv prašak, ujedinjen
nekom srodnosti u sebi, Dakle po istoj nji
hovoj podmjeni razlog bitisanju svih stvari
na svietu nije nit može biti jedin; jer je
samo neizmjerni broj začetaka stvari od
kojih one si primaju postanak i život. Go-
voriti o jednom jedinom uzroku, kad su u
istinu bezbrojni, to je i po istoj njihovoj
teoriji protuslovno.
Pa kako oni mogu znati da obstoje ti
sitni četci nevidljivi, nerazdjeljivi, kako ih
mogu dokučiti ako ne razumom ? Nu mate-
rijalizam priznaje samo ono za istinito, što
vidi, što čuje i pipa, ovo je samo njemu
.sigurno i istinito, sve je ostalo puka tlapnja
zanesene pameti. Sve to dakle samo sobom
protuslovi.. Stavlja se za načelo neizmjerni
—broj tih začetnih uzroka, ksti 3Vak znade
da takov broj naš razum nepojmi. S druge
strane mora se utuviti i to, da sve što se
brojem označuje samo po sebi odaje neku
vrst zavisnosti, po čem bi se imalo suditi
da slični stvarni začetci nisu baš bezuvjetni
ni vjekoviti, neg moraju i oni zavisiti od
drugo;; kakva ovišeg tvorca, koji ih je iz-
brojio.
Unapried tvrde da je sve poteklo, i da
se je sve maklo naravnim razvojem te mrtve
tvari, dočim je svakomu jasno da je ova
sasvim troma te bi ona uviek spala, da kakva
izvanjska siia nepogne ju napried. Ona se
sama nemiče po sebi, ako je tko drugi ne
krene i negoni. Pokret dočim je učinkom,
nemože ujedno biti doista i uzrokom istoga.
Ovo ti je liepa i dosljedna podloga, na
kojoj se osniva sva materijalistička teorija!
Drže za bezuvjetno što zavisi i postoji je-
dino usljed višeg uzroka; od mrtve i be
zumne tvari stvaraju živa i umna bića ; duh,
život, i djelovanje sve to potiče iz jednog
izvora sliepe, mrtve, i trome tvari. Mučno
je naići na veća i krupnija protuslovja nego
su ova u materijalističkom nauku; ništa
nerekav tolikim drugim zabludam. Materija-
lizam dakle sam sebe pobija i uništuje.
(Sliedi).
opisi.
Vienna, 29 dicembre.
Posto che il Dalmata, s' intende sempre
quel solito di carta, e 1' Avvenire disperato,
da quei bravi merli che sono (conc.edete
eh' io usi la similitudine cosi ben trovata
dal corrispondente uf finale dell' Adria), se
non ricevono 1' imbeccata od il motivo dagli
ebrei della N. F. Presse, vanno a cercar
1' una e 1' altro nel paese delle loro politiche
e religiose simpatie al di lk del mare, e
prendendo, more solito, dalla Gazzetta d' 1-
talia o dalla Perseveranza (vedi Dalmata
N.ro 100 ed Avvenire N.ro 145) il materiale per
formulare o far formulare ai loro lettori quei
lori giudizi „alla stregua dei criteri che re-
golano le speculazioni del ghetto", ancli' io
prendo un giornale di quel paese d' oltre-
monta e d' oltremare, uno proprio dei mi
gridarla una bugia, quando pubblicata uni-
camente sulla fede del vostro corrispondente.
La notizia e agra, assai assai, e deve
essere oapitata come un tegolo sul capo.
Dunque il Capitan Fracassa di Koma,
N.ro 355 di sabato 24 corr., ha da Vienna
in data del 23 un telegramma del seguente
tenore :
,,L' Imperatore Francesco Giuseppe, rice-
,vendo la deputazione della Uamera di com-
,mercio di Trieste, promise di proteggere
,,gli interessi materiali di Trieste, ma sog-
„giunse:
„— Sono assai dispiacente che i deputati
,,di Trieste facciano al mio governo uri op-
„posizione faziosa. Non si tratta pid. di opposi-
„zione ordinaria; ma assolutamente faziosa".
La notizia del Fracassa era gia comparsa
in Vienna nel giorno istesso ed in tutti i
giornali.
E quindi fuori di dubbio: tanto fuori di
dubbio, che la famosa „sinistra riunita", —
la quale finora, con tutta la modestia libe-
rale — semitica di cui e capace, si intitolava
ali' inglese ,,1' opposizione fedele di Sua
Maestk", vedendosi di botto smascherata e
Sono faziosi!
Chi degrada ed insozza e sard cacciato
(vedi Avvenire N.ro 144. „II partito costitu-
zionale al parlamento)" non e ne sara il rni-
nistero Taaffe, ma sono e saranno i faziosi!
E basta.
II Dalmata, cartaceo e fazioso, vi ha fatto
1' onore, nel suo N.ro 98, di richiamare 1' at
tenzione del pubblico sulla mia corrispon-
denza del 7 corr. E un atto di collegialitk
che merita riconoscenza, ed in prova io gli
dedico esclusivamente quell' episodio storico
che promisi ai vostri lettori nella succitata
mia lettera.
Nella sala comunale ossia Loggia, in piazza
dei Signori a Zara (ora, se non isbaglio,
detta Biblioteca Paravia) sta infissa nella
parete che fronteggia 1' ingresso una ta vola
di bianco marmo e scolpitevi a lettere d' oro
le nobili parole che 1' imperatore nel 1866
rispondeva ad altrettanto nobili sentimenti
espressigli dai dalmati, giustamente orgo-
gliosi della vittoria navale di Lissa, com-
battuta precipuamente e strappata dal dal-
mato valore.
s E un monumento d' onore; 6 il giuramento
bollata per qucsllo che e, cioe nun opposizione lealta
faziosa"; bollata e smascherata da quel
1' altissimo luogo oltre il quale non c' e ap-
pello, — sta masticando ancora la mandorla
amara, e rumina il modo di buttarsi di dosso
quel nomignolo che le bruccia come marchio
applicato con ferro rovente. Si diče perfino
che voglia decidersi ad una rinuncia in massa
dei mandati; ma io non ci credo. Se fosser
grulli! ma non lo sono. Sanno benissimo, i
faziosi, che i loro nomi non sortirebbero piu
dali'urna; sanno eho le popolazioni sono,
piu che stucche, indignate del contegno della
maggior parte dei loro mandatari sedenti a
sinistra (dico la maggior parte, quella che
io direi la parto degli Arrabbiati; mentrc
havvi pure la parte moderata e ragionevole,
che, trovandosi impaniata nella disciplina
del partito, aspirava a cavarsene fuori, e
probabilmente lo fara in quest' occasione);
la loro rinunzia e confes-
rinunzia alle speranze del
o non rinunzino,
šteno i zanemareno stanje srbske crkve i
škole (blažena iskrenost!) dići i na bolje
okrenuti (su ono 40,000 for. za omladinske,
protudržavne svrhe ? ?). Većina članova
srbskoga kongresa jesu državljani hrvat-
ski, (što će na ovo zadarski podkožnjak
alias Srpski list? izdajice Goteše!) da
N. c. k. V. naš izbor, u interesu države
(risum teneatis!? a omladinski ciljevi?),
crkve.... potvrdi — Laciku ban odgovorio
je, da će nastojati, da zadovolji molbi de
putacije, te da će upotrebiti svoj upliv.... el ghe
ze in saceo.. reko bi arlekin. Barun Živković
dakle komandira, a Lacika paradira. Ipak,
kako se ćuka, kruna neće potvrditi izbor.
Buone fešte! Brrr.
nenti, come dicono a Roma, e ne tolgo una
notizia che, se 1' hanno gia avuta d' altra parte,
possono avere avuta anehe 1' abilitk di ta-
cerla, oppure sarebbero tomi da negarla e
sanno, infine, eho
sione del torto
futuro.
Comunque, rinunzino,
sono bollati, e basta.
Ned e da dire che il riuiprovero imperiale
tocchi esclusivamente i deputati triestini,
siccome taluno sofi3ta potria provarsi a so-
stenere. Niente affatto. I deputati triestini
sono umili e muti gregari di sinistra; sono
di quelle pecoro di cui diče Dante che „dove
1' una vži e 1' altre vanno" ; ne per essi due
valeva la pena di pronunziare quel giudizio
fulminante. „Non si tratta piu di opposizione
„ordinaria, — ha detto 1' imperatore; — ma
,,assolutament(J~faziosa!". DunqHe" e" tutta
quanta la sinistra queila che viene colpita
dalla censura; e cosi 1' hanno intesa tutti
gli organi della štampa, a qualunque partito
appartengano.
Dove vuolsi notare e rimarcare che il
monarca non ha gib, censurato 1' opposizione
in sfe stessa: no; egli e troppo leale e fedele
mantenitore delle liberta riconosciute ai suoi
popoli per poter mai desiderare, non che vo-
lere, un parlamento di mammelucchi o di
eunuehi; egli sk che un'opposizione k nella
natura della vita costituzionale; che b una
necessita, quasi un dovere; perche soltanto
nell' attrito e nella lotta delle idee sviluppasi
la scintilla che accende la face per conoscere
il vero, il bene, e 1' utile: quasi direi che
1' opposizione fži nel corpo d' uno stato co-
stituzionale le funzioni che la pepsina nel
corpo umano: 1' imperatore ha censurato e
condannato quell' opposizione sistematica che
si fži pazzamente mezzo e seopo a se stessa;
che inceppa, respinge o nega ogni azione;
che non ragiona, ma insolentisce, ingiuria,
calunnia e bestemmia; che e di scandalo e
vergogna ai popoli, di rovina allo Stato ; che
diffama e rende assurdo il sistema costitu-
zionale; che serve a sfogo di passioni od a
soddisfacimento di personali ambizioni, non
al bene del paese; che, infine, produce nello
Stato gli esiziali identici effetti che in un
corpo umano producono gli stimolanti alcoo-
lici ed il velenoso absinllie surrogati alla
benefica natural pepsina.
Dopo cio, val piti la pena di occuparsi
delle rachitiche elucubrazioni del Dalmata
e degli accessi epilettici dell' Avvenire nella
loro faziosa opposizione?
Riprođucano pure i giudizt degli ebrei
della N. F. Presse, gli articoli della Gaz-
zetta d' ltalia e della Perseveranza, i diseorsi
energumeni di Jacques, di Neuwirth, e tutti
quanti, o scrivano i loro giudizi alla stregua
dei criteri che regolatio le speculazioni del
ghetto, che importa?
Sono faziosi.
Non c' h piu nemmanco bisogno che il
procuratore di Stato si curi di loro: sono
gia bell' e sentenziati. Sono faziosi.
II quousque tandem abuteris, Catilina, fu
lanciato contro di loro non dai seggi del
senato, ma dali' alto del trono.
Sono faziosi!
Quindi menzogneri, quindi falsari dei fatti
e delle ragioni di essi, quindi calunniatori
o ripetitori di calunnie, quindi ingannatori
e pervertitori dell' opinione pubblica, quindi
catilinari...
del čalt#.Ua al sqp legittimo so-
vrano; č la parola del monarca che rende
omaggio alla dalmata prodezza.
Quel marmo quindi deve essere ad ogni
patriota, dalla Zermagna al Spizza, come un
altare: T altare dell'onore di Dalmazia tutta.
Ora avvenne un di che gente straniera
venisse a Zara perfesteggiare 1' inaugurazione
d' una linea di servizio postale marittimo.
L' ospitalitži fu esorcitata con un' affettazione
che tradiva voti e speranze, quanto indegne
d' un vero dalmata, altrettanto degnissime
d' un certo avvenire.
Gli ospiti dovevano essere accompagnati
a visitare i monumenti storici della cittži,
e, fra questi, la Loggia.
Ebbene, vi furono dei vili, od almeno un
vile, che veh>, copri 1' altare dell' onor patrio,
come se fosse una vergogna, con una carta
geografica.
Fu vile ed infatne, non č vero?
Eppure nessuno senti ribollirsi il sangue
ali'ingiuria atroce; nessuno si mise sotto ai
piedi 1' indegno profanatore!
Una mano prudente tolse di lk quella
carta: ebbe forse paura del gendarme! Senza
di cio, neppur quella mano sarebbesi mossa.
Povera Dalmazia schiaffeggiata: ne un
dalmata si trovo che vendicasse 1' insulto!
Ma non eran dalmati quelli che Ik, in
quella loggia, fungevano?
Dalmati dell' avvenire, forse; ma dalmati
veri, dalmati legittimi, no. Essi, o non avreb-
bero tollerato nemmeno 1' attentato dell' in-
sulto, o lo avrebbero fosto vendicato.
Che cosa ne diče il Dalmata cartaceo e
fazioso ?
Dalmata-italiano e contraddizione di ter-
mini. La Dalmazia e unicamente slava; e
chi si diče dalmata-italiano se non č stolto,
e traditore: h un irredentista!
Zagreb, na badnju večer.
„Quandoque bonus dormitat Homerus",
pjevaše stari Oracij, kog vi onako sgodno
navadjate.... dopustite dakle i meni da s Ora-
cijem odgovorim na vaš prigovor, da sam
zamukao, ko.... al neiuieuojmo osoba. Ako
sam ja jspavS, nije njegova ekcelencija barun
Jovo (Živković), koji je nevolja obijao od
nemila do nedraga, i pretrpio sve mogućne
metamorfosi, da proturi do patriarske stolice
svoga bratca Teofana, čuvenog plaškog
govornika. Agitacija baruna Jovana probudila
je i mene od sna, ta marionetskih predstava
nema svakog dana u Hrvatskoj, ko u blaženoj
Italiji.... pa Ikakvih predstava... sve pjedstav-
ljači od oka i... ekcelencije. Jovo Živković
vješto je odigrao svoju, kako kažu Zagreb-
čani, ulogu arlekina i privario tog nevoljnog
pantalona Laciku, odvukavši mu momu
bogatu mirazom... patrijaršiju karlovičku,
pa po fait accompli sakupio nešto vještih
lakrdijaša, dao jim za kaprala čuvenog Iliju
Gutesu kod vi jednom s one njegove brošure
vješto prorešetaste, i odposlao jih uprav
danas u podne kog Lacike -bana, da mu
metanišu i da Ilija drži besjeda. Ilija odčepio
„Vaša preuzvišenost", a začepio sa „Vašu
preuzvišenost", dakle dopro je do četvrtog
padeža. Evo vam komad besjede: „Kongres
je ovomu (Teofanu Živkoviću) — za cara i
kralja, (dočim brzojav kog prekjučer pri
miše zagrebčani kaže da je Barun Živ-
ković uvjeravao omladinu, da će 40,000
for. godišnjih davati u omladinske ciljeve,
u koliko su ove protiv Hrvatske i Madjarske
Upravljene op. dop.) ]) za crkvu (kako ne,
ta čitajte duhovsku besjedu, taj pravi mo-
numentu«) aere perrenius (!?) i...) i narod
(koji narod? Svak ti li govori o narodu,
narodnim interesima, ponarodjenju... al gdje
je taj pridavnik: hrvatski?) zaslužnomu
sveštenikn — tako ogromnom većinom gla-
sova dao svoje neograničeno povjerenje,
jer je kongresu poznato, da ovaj vladika
znade, da hoće, da ima Čvrstu volju zapu-
Iz Pokrajine, 18 prosinca.
Rek bi da su dan daDas i starije školske
vlasti podigle vojnu proti pučkomu učitelju,
te neuvažuju njegov kukavni materialni
položaj, kako bi valjalo. Evo dokazi: Prije
bi se nagradjivali pučH učitelji, koji bi, pa
i štogod, podučavali djecu u poljodjelstvu,
a to se vidi iz okružnice pokrajinskog škol.
Vieća 19 siečnja 1878 B. 152, a okružnicom
21 listopada 1880 B. 2951 istog Vieća,
uzkraćena je ta nagrada svakom učitelju,
koji se nebi izvanredno odlikovao u poduča-
vanju toga predmeta. — Sad dakle, pučki
učitelju, muči se, trudi se, pak ćeš stopro
tada dobit 25 tor. Nu što dobit? Možda će
ti i odbit prošnju za nagrada, jer da se nisi
izvanredno odlikovao, nego da si samo uči-
nio svoju dužnost. A može ti se dogodit
kao i onom učitelju, koji je za radnja u škol-
skom vrtu predujmio i potrošio iz svog
žepa dobru svotu, pak kad prikazao trošak,
odbili mu ga na polovicu. To mu bila hvala
i nagrada.
Pitaš li podporu? Eto ti druge okružnice
5 veljače 1878 B. 3902, koja ti ju nječe,
pak ti okapao od gladi sa svojom mnogo-
brojnom obitelju. Nemaš uvjeta koje ti ona
stavlja, pak s tvojom molbom nazad. Okru-
žnica traži: 1. Kakvo ti je bilo pobadjanje;
2. Koliko ti je djece pohadjalo; 3 Kakov
ti je napredak u školi; 4 Jesi li držao
nedjelno — svetačnu školu; 5 Jesi li obučavao
preko 30 sati na sedmicu. Jeli da ti si kriv,
što malo djece pohadja školu, a ne mjestno
školsko vieće, koje neće da vrši svoju dužnost;
ti si kriv jer nisi kao obćinski redar
tucao se od nemila do nedraga, da 1 opiš
djecu u školu; tisi kriv što ti nema napredka
u školi, ko da se može zahtjevati napredka
gdje je kukavno pohadjanje; ti si kriv, što
uiši držao svetačno — nedjeluu škola, a ne
mjestno vieće; ti si kriv, što nisi obučavao
preko 30 sati na sedmicu, a ne tvoja potreba
koja te nagoni da štogod drugo izradiš, da
pošteno preživeš s kukavnom obitelji. Stavimo
i da imaš sve te uvjete, da stečeš podporu.
Kad ćeš ju dobit? Dva mjeseca drži ti mol-
benica mjestno vieće, dva kotarsko, a dva
pokrajinsko, paK ti stopro poslie po godine
dadu 30 for. kano siroti. Cuj i ovu! ćića
zima brije, sjever puše, rek bi izvalit će
brda i kamen, snieg kija na lapte, a ja sam
u školi - U školi je peć, ah nema drva.
Djeca se kupe, tresu se, drhću, plača od
leda, a ja nezuam kako da im pomognem.
Hoću ih odpustit kući? Nipošto! Moraš stat
u školi. Nekim dajem računski zadatak,
nekim sastavak, nekim risanje. Ali kako da
mi djeca računaju, sastavljaju i rišu kad su
im se ruke ukočenule i pomodrile od leda?
Sto ću u takovim okolnostim? — Odgovor
školskim vlastim, koje su još g. 1878 obe-
ćale da će sastavit predrazbroj za griev pu-
čkih škola, kad evo nashvala Bogu kod 1882,
a ogrieva još nema, a bojim se da ćemo
čekat do sudnjeg dneva. A ti, pučki učitelja
stari zlopatniče, muči se, okapaj. — Ljudi
u Zadru tvrdji su od kamena !
Ego.
Doniesmo ga u prošastom broju, sa člankom:
Firma Živković. Uredn.
S poluotoka Pelješkoga, 14 prosinca.
(zakasnilo.)
Antun Prislić, učitelj u nemiru, o kome
dopis u ,,N. L.", 6 prosinca, iz Pokrajine,
umro je u oči Nikoljeve na Janjinl. Život
mu je prodidjila pokrajinskoga uč. Vlast,
uzkraćujući mu, što ga po pravu Božjem i
ljudskom idje, nedajući mu da u miru uživa
kruh vlastitoga svoga znoja, umješena kroz
15 godišta njegovog težkog učiteljskog služ-
bovanja. Na čast joj dakle! Ovo [su fakta.
Tako završuju ti biednici posije nego zasiju
po koje zrnce prosvjete medju narod, tako
se eto njima čovjekoljubno odvraća!! E se
non piangi, di che pianger suoli ?
Sgodno nam je da ovdje primjetimo : kad
pokojnik nije primio plaće za godinu dana
i više, bilo bi sasvim pravo, da pokrajinska
uč. Vlast bude tako pravedna, pa da je
ustupi njegovim ukućanim: bratu i obitelji
mu, koji bi nješto zadržali za se, a nješto
mu dali za dušu, neka mu koristi na dru-
gom svietu, dočim nije na ovom! — U osta-
lom, vele nam, da je pokojnik bio pristojno
odpraćen do hladnoga groba. I učitelj
a učenicim da je prisustvovao.
Antunu Prisliću Bog dao pokoj, a njekomu
bistru pamet, jer je više dosta koječesa!