Br. 11. Zadar, Poneđjelnik 9 Veljače 1880. God. XI{
Veritatem faoientes in charitate, orescamus in
¡lio per omnia, qui est caput Christus.
(S. Paul. Eph. IV. 15J
Izhodi u Poneđjelnik i u Petak
——
Ego interim olamito :
Si quia Cathedrae Petri jtmgitar, mena eat.
(S. I Iter any im. Epi». XVI. ai Dam.)
roborandís,.,
Vos ipsos, auxiliante Deo, in dice alaoriter operam Vestram impensuros in tuea«U salutari Ecclesiœ doctrina, animisque in Religionis amore et in var« fldei profession« /•n.'„ FV .. •< <•»• • . ir , lî'L. n.i (Pio IX u papins<(. u3lHj n veljače Î872 pisaoeim Katoličke Dalmacije.)
Uvjeti predbrojbe. — U Zadru, unapried 6 fior. na godinu. — Za ostalo carstV^7 fiorina. — Za inozemstvo 7 fior. i postarski troškovi. — Predbrojba biva za
cielu godinu; tko na svrhu jednoga godila ne odbije list smatran je predbrojnikoi»^ ta nastajuću godinu. — Predbrojbe i novac, najbolje poštarskom doznakom, salji^
se na Upravu Katoličke Dalmacije u Zadar, a dopisi „franco" na Uredništvo. — Uvrstbe po 10 novč. redak. Objave na 4 strani uz veoma riizku cumu. SvaVi broj
napose 8 novčića. Rukopisi se ne vraćaju.
Zadar, 9 veljače. renu glavu! A kakav je većinom župniČhi | giustificarlo ? So tra il selvaggioe l'Orango non cor-
stan na selu navlas zagorjem naše pokrajine? j re differenza °he <}* 9rado .perché non potremo as-
T v i ' - , m • i. :i „i • i v ¡ soggettar quello ;ille sorti di questo, chiuderlo in una Jos malo pa ce pos vanos casus, post lo ti je zjata spi la, slamom jal sevarom po- | (li [err0 e farnQ ¡, {¿hcl ¿apo di im serra.
fot discrimina rcrinn, napokon doc red u ca- krivena, uzko i zadusito, zidovi izpukli, tavani ¡ gi¡0? Percho eondannare le carnifieine degl'indígeni
revinskom Vieéti i na pretresanje zakonske razpali; okrene li kiša propada ko kroz rešeto, je | Amoricani (dodici milioni circa di vittirne)? perché
preosnovane Stremayrove osnove. li povodanj spliva, tako da ti je navlas zimi ' il traffioo infame dei negri? E in vero che hanno
Ministar Stremayr, poznat po hvaljenim kad se okiši čamit u neprestanom brlogu. ! liiai Prodicato 0 Víin predicando quei carneíici anti-
njegovim predloziuia a zaslužan skoro u svemu Vjetar i led te odsvahle probija, bolest ti
kako je ono u gradjenjn župnieke crkve na je gotova. Sad ja pitam: moželi ne samo
Orebićima, brz kako ptica na širenje božje slave : svećenik, no koji um drago ljudski stvor ži-
i katoličke crkve, bio bi, on kao on, mislimo, ote- vjet.i n ovakovom stanu ?
zao do sudnjega dana ovn stvar, al nije vino po. Ja znadem da su svi e. k. uredi tako
što prije bješe, te je bilo red gospodinu mi- sjajni i uredni da ih se ni car nebi stidio,
nistru bon yre med gre uhvatit se odioznog , znam i to, da fali li i najmanja stvar u ka-
pitan ja. kovom uredo, tu se napravlja i načinja, pače
Nego nije istina svedj da témpora mu- | i preko reda. Pa kad e. k. Činovnik kakovim
lanlur et nos in iliis, jer onaj gosp. ministar j poslom dodje u selo, u koga će? u župnika.
koji je kumovao zakonim da se šapne kato- ! Pa ti ft up niče daj jest, pit, konakovat. Biedan
lička crkva, i sada si, svojim predložim» o j župnik daje. Činovnik se vrati u grad, pak
kongrui, one dične vience vije: vience neu- j ti stane prigovarati: u kući nui je gnjusno,
velile slave, najskoli kod najsiromašnjeg sve- \ nevoljno i tako i ovako, pa ti sve izkrene na
ćenstva, svećenstva dalmatinskog. Ali vrieme | župnika, dočim ni slova na vladu, koja neće
dodje 'svakomu vrba, nijesmo više pod zaptom đa" župniku dostojan stan napravi.
liberalnog absolutizma, koji nam došle nije
dao ni življet ni umriet, i koji smatra ogro-
mnom svaku i najmanju žrtvu u dobre svrhe.
Lako je g. namjestiku prigovarat i ko-
riti da župnici nedrže u redu svoje stane, ali
nek se prvo poštara da bude priličan stan,
Pa naše su želje sasma umjerene; naše i pa će ga onda župnik moć i držati u redu.
svećenstvo ne zahtieva da preko noći zasegne
na milijune, kao Što se radilo u nekim c. k.
prostranim đvoranara, nepitamo nego da nam
se pruža što nas po pravici i pristojnosti ide.
Al bit umjereni to ne znači pitat od vlade
milostinju, znači pokazat da koliko nas muči
ovo moljakanje toliko vas, vladini ljudi, po-
nizuje nebrižno, da ne rečemo što drugo, po-
stupanje prama svećenstvu. Nas rumenilo oblije
kad promislimo u kakvoj zadrugi živerao i
s kakvim ljudima imamo posla. Bilo bi vrieme
da se napokon prestane radit na uhar zli-
kovcim. Zar će se stat ozbiljno mislit za sve-
ćenstvo istom ako se nadje lopov, da na ka-
kova popečitelja ili drugog dostojanstvenika i
u Austriji zažeže revolver? Vrieme bi bilo
da Se prizna, kako je i Bismark počeo pri- j „format«, hanno un ca'rattere selvaggio 0 f'eroce,
zna vat, da nema nego katoličko svećenstvo, j resistono a t-ulti i tentativi di cir.ilizzazione; i 2>ra-
katolički moral, što zna iztriebit Nobilinge. I fJre8si th'Uu uomini non Janno clte »^rminarli«.
Solovieve, Passanante. | Von-ei bruciarmi la mano, se avessi scritto que-1 ste parole!! Lhe orribile distinzione tra lndiara e
S toga mi pitanje o župničkim kućam, mećemo
na dušu našim zastupnicim, te nek se oni iz
petnih žila zauzmu, a da vlada stane svim po
redu župnicim u Dalmaciji graditi nove luiee.
Jer napokon dušobrižnik uz sve nevolje i
nedaće koje podnosi u zabitnoj župi da barem
bude imao priličan stan, kako to dolikuje
njegovom stališu i položaju.
Al M. R. Padre Stefano Zlatović.
fCont. v. n. 92, 94, 95, 96, 97, 98, a. 1879
e n. 1, 2, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 1880.)
Biiclmer dk nna mano ali' aiuieo nell' inutnanaf
teoria e a pag. 1<S2 eselama: „GI'indiani delPAmeV
cni eranio e piccolo e singolarmente con
o
,nca, il
[Jzdamo se u Carevinsko Vieće, gdje su uomini! Gl' lndiani, perche resistono ad ogni tenta-
chi e moderni, venditori di carne umana come di quel-
la del tonno, se non che tra il selvaggioe 1'Orango
¡única differenza è di grado? Che i selvaggi resistono
i a tut.fi i. tentadoi di civiltàf Q.uegli sciagurati debbo-
I no pur rallegrarsi che la loro teoria possa diventar
teorema della scienza; e potranno all'uopo citarne
gli squarei più brillanti, godendo in pace i denari
dolí' assassinio, se mai softísma di atroce materiali-
smo scampar li potesse ail' abbominio dell' umanità,
alla giustizia vendicatrice di Dio ed al capestro del-
1'Inghilterra. coliare d'onore che loro compette. Max
MiiUer fulminando l' esecrando tentativo di accomu-
nare il negro coll' Orango „non mi ricordo, scrive7
„aver veduto uno scienza più degradata, che nel ti-
„tolo posto sopra la ])agina di uno scritto americano,
„in cui tra il profilo di varie specie d' uomini, il pro-
„filo della acimmia si faceva parer più umana di
„quello di un negro (lett. I.)"
„Per moite razze il miglioramento intellettuale
„e morale sembra impossibile". (Boccardo). Ció che
riesce doloroso a dirsi, non ô che un selvaggio fe-
roce e ignorante abbia in dispreggio i suoi fratelli,
si bene che una questione si indegtia abbia potuto
insorgere mai tra uomini inciviliti. Una scienza de-
gradata, caro Padre Stefano, puó umiliare il negro
al di sotto della scimmia, o per dir meglio urniliar
sé stessa sino a questo atroce confronto; maMiiller,
citato da Alcssandro Humbolt che dimorô a lungo
tra i selvaggi, (Cosmos pag. 303) ci osserva, „che
nle razze umane sono forme d' una specie única, ed
„aggiungo : rigettiamo come conseguenza necessaria
„la distinzione desolante di razze inferiori, razze su-
„periori. Certo vi sono famiglie di popoli ¡ più su-
„scettivi di coltura, più incivilité, più illuminate, ma
„nessuna è più nohile dell'altra, tutte sono fatte e-
„gualmente per la libertà".
(Continua.)
< » -,
Una favola.
zasjeli elementi bolji od dosadašnjih, a to • tiv0 di civilizzazioue, non hanno quel carattere di
najvišom zaslugom svećenstva. VieĆU mećemo ' creatura perfettibile che e proprio doli' uorno? „Re
na dušll i na poštenje pitanje O kongrui. Al j „sistono a tutti i tentativi di civilizzazioue! i pro
to nije naša jedina nevolja. Ima i druga pre-! l'Vssi ,l0,ljini. """ fanno eho ^tcrminarli!!"' ^ , • IJU j * • • Venssimo! La miestione, ladre Metano, capi tale, tczka, koiu vrlo dobro poznadu nasi zastupnici .. • ,1 ,' • -i-i i • r
.1 J ,1 . . 1 questione pm eho accademiea, poiehe la- soluzione di
1 koju nadamo se nece, do prigode, zapustiti,.^ importa sentenza di vita odi morto perreliquie
Tko je god zalazio našom krševitom Dal- | di nazioni, che vanno cacciato da deserto in deserto
macijom bit će doisto opazio kukavno stanje j innauzi la clava di Caino.
župničkill kuća. Siromah župnik samac dušom | La l»iu atroce tirannia da una parte, la pili de-
gradante servitú dali' altra, 1' obbrobrio in i tielom, bez razgovora i utjehe, na zabitnom
selocu provodi svoje dneve. Vedro nebo nad
njim crna zemlja pod njim, naokolo sama
divljač i pustoš. Kroz težke i svakovrstne
dužnosti, kroz trude i napore svake ruke uz
oskudice, požrtvovanja i svake nepogode, 011
je lišen svake utjehe, oliš one, koju mu pribavlja
njegova saviest, iza kako je duševno izpunio
svoje dužnosti. S toga, da barem taj ljudski
»tvor ima prilična stana gdje će zavuć umo-
eceo le sorti ineluttabili del genere lunano, se, per
castigo di Dio, per demenza o malvagità d'uomini,
le teorio poco anzi esposte riuscissero a prevalere.
Che abbian dominato in tempi barbari ; che abbomi-
nevole avidità di denaro si argomenti risuscitarle, è
vero ; ma che la scienza debba lasciar loro un bre-
vetto, non solo di amnistia ma di approvazione, sa-
rebbe troppa infamia.
Esaminiamo queste orrende teorie. Se il traffico
dei negri fu classificato tra i delitti infamanti, come
dovremo qualificare quelle dottrine che tendono a
II ,,Dalmataft col suo confratello ,,1'Av-
venire" non sono avari di inginrie al nome
croato, che è pur quello della grandissima
maggioranza del popólo in Dalmazia, e che a
loro rabbia non puo cssere 1' Hrvatski altri-
menti in italiano tradotto che Croato. II „Dal-
matau e per lui quel tale che sta rovistando
in certe oscure cronache fatti riguardanti gli
antielii Re di Croazia e Dalmazia, nel n. 7
di quest' anno discorre di certo trucidamento
e maledizione di Re Zvonimiro.
Tutta questa favola 11011 regge all esame
storico, e per ricacciargli in gola le parole
maledette, gli eitero il bran o dello storico
Iguazio Aurelio Fessier, cappuccino, che scris-
se la storia di Unglieria e paesi annessi, in lin-
eo m une, gUa tedesca, storia pregiata per le fonti autore-
voli, cui attinse, tanto che il Vescovo e storico
Michele Horvath scrisse la Prefazione alia
nuova edizione: Brockhaus. Leipzig 1867.
Ivi a pag. 179, vol. I, sta letteralmente
riportato :
La parte occidentale del paese fra la
Drava e la Sava, 1' odierna Croazia formante
parte del Regno Ungarico, pria Pannonia Sa-
via, già sotto Arpad conquistata, apparteneva
abitanti, e a questo segue il distretto di Jajce con
46,473 abitanti.
La popolazione eomplessiva si forma di 442,500
maomettani, 487,022 greci orientali, 208,950 cattolici,
2429 israeliti e 294 persone che appartengono ad
altre conféssioni religiose. II numero deüe citta neila
Bosnia e nell'Ercegovine ammonta a 37 e oltre queste
vi sono: 3 sobborghi, 35 borgate e 4894 villaggi. Le
cittá piü popolate sono: Serajevo con 21377 abitanti,
Mostar con 16048, Banjaluka con 9560, Bjelina con
6090, Travnik con 5887, Dolnja Tuzla con 5199 e
Livno con 4597. L'elemento maomettano é prepon-
derante nelle cittá; la maggior parte degli israeliti,
2076 di numeao trovasi in Serajevo.
Primismo iz Mostara knjigu s naslovom „Mladi
Hercegovac". To je hrcegovački novi i stari Koledar
za pristupnu godinu 1880. Ovo je osma godina da
se izdaju hrcegovački koledari, koje narod, kako
što u obće koledare, veoma rado čita. Opažamo sa
zadovoljnošću da hercegovački koledar dobralino na-
preduje, ne samo glede forme, koja je svako ljeto
pravilnija, nego i glede raznovrstnosti i važnosti u
sadržaju, U ljetošnjem uložiše svoje pero g. N. Vežić
poznati nadzornik gosp' i šumarstva, pa G. Biakovac,
0. A. Zorica, i Simun Večetić. Netko pjesmu, netko
poučnih sastavaka, a da popunja obične al zanimive
koledarske viesti i pučka nagadjanja o vremenu, o
rodnoj il nerodnoj godini i. t. cl. Knjiga eto sama
po sebi zaslužuje da ju podupiremo, a još više kad
se pomisli da je ovo jedina periodična knjiga koja
u Hercegovini, po nastonjanju katotičkih redovnika na
sviet izhodi. Mladi je Hercegovac obielodanjen kat
tiskom Dom. Franja Milićevića.
D' ora innanzi le corrispondenze a destinazione
per le altre provincie délia Monarchia austro-unga-
rica, délia Germania ecc, impóstate qui clopo la par-
teriza del piroscafo del Lloyd diretto per Fiuiue, il
lunedi aile 9 ant. m., verranno spedite a destino per
la via d'Ancona ogni martedi aile 8 ant. coi piro-
scafi délia Societá italiana Florio, nonchè ogni se-
condo mercoledi aile 6 antim. incominciando dal 18
corr. coi piroscafi del Lloyd diretti por Ancona.
Pišu nam iz Njemačke: Čitamo u Zeitschrift
fur katholische Theologie, da je Profesor Jagić u
Berlinu izdao Quatuor Eoangeliorum Codex glagoli-
ticus. Ovaj kodex samostanci gore Athos god. I860
darovaše ga caru Aleksandru II On pripada svrhi
X vieka. Po kraj ih s ćirilicom napisane su nedjelne
propovjedi. Kodex je važan za slovinsku crkvenu
književnost; Prof. Jagić veli o kodexu: aut ev ipsa
linguae palaeoslovenicae patria originem ducere, aut
in Bulgariae partibus ad genuinum exemplar palaeo-
slavonicum satis aecurate descriptum esse" i nadostav-
lja: ex numero vetustissimorum linquae palaeoslove-
nicae documentum esse facileque inter omnia quae
nunc novimus primum locum obtinere. (Prolegome-
na p. XIX).
Pišu nam iz Boke Kotorske: Što u jednom
dopisu „Nar. L." odovud tvrde, da je naime amo
razdieljena vanredna podpora svećenstvu obiju vje-
roizpoviesti, to ni je istina glede katoličkih svećenika.
II Vescovo di Linz Möns. Rudigier lia diretto
al Card. Arcivescovo di Praga una íettera di con-
gratulazione peí Momerandum presentato dall'Epi-
scopatoto boemo in cui si domanda che la scuola
pei cattolici sia nettamente cattolica, e ció é bastato
alia Triesíer Zeitung per gridare frenética: „Die
clericalen inobilisiren auf der ganzen Linie." Mobi-
lizzazione dei clericali su tutta la linea. — Augu-
riamo che il grido prematuro abbia per cffetto ciö
che annunzia come avvenuto la gazzetta triestina.
Do sada su samo Redovnici S. Frano i gdje-
gdje njeki Popovi imali oblast podavati u ustano-
vljene dneve obćenito odriešenje članovom III. Reda,
nazvanim Trećoredci. Budući se pak Trećoredci vre-
menom vrlo umnožili, Generali Reda Kapucina i
Franjevaca izjave da dojedan član III. Reda Sv.
Frane ima pravo i oblast zaiskati u Izpovjedniei u
kojega mu drago Izpoviednika obćenito odriesenie, i
da dojedan Izpovjednik može mu ga u tom slučaju
udieliti. Izjava Generala Franjevaca veli: „Svi mi-
snici Redovnici kojega mu drago Reda, i svi misnici
Svećenici, i ako nisu članovi HI. Reda, mogu udje-
ljivati Trećoredcem obćenito odriešenje i papin blago
slov, nu samo u Izpovjedniei, premda sa strane
vjernika nije potrebita prava Izpovied." Podavajući
odriešenje nije potrebito poslužiti se kakovimi osobito
naznačenimi riečmi, nego je dovoljno svetotajstveno
odriešenje sa namjenom da se osobi dieli i dotično
oproštenje. Ako koji Trećoredac pita u Izpoviednici
obćenito odriešenje bez da se je izpovjedio, tada
mu se naredi da se uprav skruši i izgovori djelo
pokajanja, naloži mu koja mala pokora i poda mu
se obćenito odriešenje n. p. ovimi riečmi: „ Auctoritate
tibi concessa et'mihi commissa ego te absolvo ab
omnibus peccatis tuis, in quantum hujusmodi aucto-
ritas se extendere potest, et concedo tibi Indulgentiam
plenariam omnium peecatorum )una com benedictione
papali) i. n. P. Obćenito odriešenje može se
udieliti četri puta na godinu, bez da je naznačen
koj stanoviti dan. Za obćenito odriešenje bez papina
blagoslova dnevi su naznačeni. L. B. S.
Il Fantasmografo — Il giornale l'Observer, a
cui lasciamo tutta la responsabilitá, annuneia che il
signor Gresham, meccanico di Nuova-Yorck, ha fatto
la scoperta di un método per mezzo del quale un
bastimento puo essere fotografato in alto mare di-
stante dalle 100 aile 6000 miglia, dandone il foto-
grafo il nome, la latitudine, longitudine e la desti-
nazione, presa dalle indicazioni marcate col gesso
sopra il ponte délia nave.
Il signor Gresham, dopo una lunga serie di
esperienze, ha provato che egli puô produrre un
miraggio artificiale, il principio del quale, scicondo
egli dice, è il medesimo di quello che in mezzo al
deserto di Sahara riflette le hnmagini di laghi e di
acque distanti 1000 miglia.
Questo miraggio artificiale, per quanto è dato
accertare sino a questo momento, si puo ottenere
únicamente a mezzo del petrolio e dell' asfalto.
E neeessario soitanto avere a bordo poche libbre
di asfalto, un turibolo per bruciarvelo entro, una
piccola batteria per riscaldare i fili mettallici dei
quali deve essere circondato.
La macchina inventata dal signor Gresham ri-
produce il miraggio artificiale sulla latta. L'istru
mento usato per fotografare gli oggetti veduti nel
miraggio è chiamato tlall' inventore „fantasmografo"
e si trova ora in una forma imperfettissima. — Non
pertanto l'inventore predice che fra non molto sarà
portato a perfezione, ed allorquando le compagnie
marittime d'assicurazione si saranno persuase del
suo valore insisteranno con ogni possa perché tutti
i Iegni sieno provvisti di un apparato cotanto utile.
~~ In siffatta maniera- le compagnie saranno consa-
pevoli délia posizione dei vascelli da esse assicurati
contro i rischi marittimi.
Lettiire popolari. — Romanzi, racconti, novelle,
storie, leggende, costuini, viaggi, scoperte, invenzioni,
scienze, arti, industria, archeologia, economía dome-
stica, amenitá; ecc. ecc.: ecco ció che conterrá, inter-
polatamente questo nuovo periodieo sorto col nuov-
anno e che vedrá la luce in Roma ogni 15 giorni
in fascicoli di 16 pagine con copertina colorata. L' ab
bonamento annuo é di solé L. 2 l'edizione comune,
e 5 quella di lusso: all' estero una lira in piü. Molti
premi sono destinati per gli abbonati e pei collettori.
Lo raccomandiamo caídamente ai nostri associati.
Nuova pubblićazione. — E! uscito il primo nu
mero del periodico „11 Movimento cattolico/' „Bol-
lettino ufficiale del Comitato permanente per 1' Opera
dei Congressi cattolici in Italia." E' inutile che noi
facciamo avvertire l'importanza di una tale pubbli-
ćazione per i Comitati parrocchiali, dovunque essi esi-
stono, e per ciascuno dei membri di essi, i quali in
questo periodico mensile (ch'esce in elegante quaderno
di 32 pagine in ottavo) trovano articoli istruttivi e
pratici assai sulle Opere cattoliche istituite o da isti -
tuirsi e notizie oltre agli Atti del Comitato perma-
nente ecc. — II periodico uscira esattamente 1' ulti-
mo giorno di ogni mese. 11 prezzo d' associazione
per 1'Italia e d'Ital. Lire tre annuali anticipate, tre
e cinquanta per l'estero.
La Direzione: Campo s. Maria Formosa N.
5264. Venezia.
-> —
lIovioiHiio delta marina auslnningarica.
Alessandria: p. 31 gen. Bolivar, Gerolimić,
P. Said; Ara, Harabalja, Marsiglia; Giovanni, Ra-
dovani, Inghilterra. Ayr: a. 8 f. Eolus I., Thian.
Belfast: p. 9 feb. Dalmazia Vidović, Cardiff. Bo
Ston: a. 9 f. A. Fraterno, Krelić. Cardiff: a. 7
f. Fratelii F., Ferenza; Treći Dubrovački, Turčino-
vić; 10 f. Lamecli, Kosović. Cette: a. 8 f. Emidio,
Soić. Costantinopoli: p. 5 feb. G. Župa, Štuk,
Cork. Dunkerque: p. 7 f. Else, Grbac, Newcastle.
Falmouth: p. 7 f. Pelješac, Buntjelić, NeWry; 8
Maria D., Negovetić, Malpas. Fortress Monroe:
p. 25 gen. Rosina, Tonetti, Marsiglia. Gibilterra:
a. 5 f. Prvi Dubrovački, Sulić. Gravesend: p. 6
f. Milica, Cetkovie, Trieste. Lisbona: p. 2 f. Bal
kan, Sterk, N. York. Livorno: a. 7 f. Šesti Du-
brovački, Jašić; Siloe, Martinolić; 9 f. Fidio Rado-
slović. Lonđra: a. 7 f. Srećna P., Gjaja. Malta:
a. 1 f. Ati, Ferrari; — p. 23 gen. Uno, Martinolić
e Factis non Verbis, Tripković, Marsiglia. Marsi-
glia: p. 8 f. N. Ciriaco, Tomanović, Varna; Iris,
Haračić, P. Said. N. York: a. 29 gen. Bakran,
Pavletić; Josef, Ivančić. Portland: a. 23 gen.
Šator. Pouillac: -a. 9 f. Gjurko, Dobrilovie; Mala-
leel, Bervaldi; Artiere, Campacci. Queenstown:
p. 7 f. Eolus I., Thian, Liverpool; 10 feb. Lealtá,
Pavletic, Leith. Savona: a. 8 f. Deskovic A., Gla-
van: — p. 8 feb. Lina, Benussi, Costantinopoli.
Shields: p. 9 f. John, Pasquan, Trieste. St-Tho-
mas: p. 8 gen. Filadelfia, Poldrugo e Tri Brata,
tírozovic, N. Orleans. Trapani: a. 6 f. Vesta, Pe-
tricevié; 7 Elena C., Kosulic. Venezia: a. 9 feb.
Figlia Penelope, Niketié.
Lisbona, 5 gennaio. (Tel.) Arrivó qui felice-
mente il bark aust.-ung. Leandro, cap. Gladulié, da
Filadelfia, in 28 giorni di viaggio.
Lisbona, 3 febbraio. II bark aust. un. Nemirna
capitan Dabinovié, é stato nelegiato per 1' America
a 1 doll, per ton. di sale e 8 doll, per ton. di zuc-
chero.
Bordeaux, 9 febbraio. (Tel.) Arrivó felicemente
da Fiume in 22 giorni viaggio il bark austro-ung.
Gjurko, cap. Dobrilovic.
Westport, 4 febbraio. II capitano Premuda del
bark a.-u. Amor, arrivato qui da Baltimora, riferisce
d' aver sofferto durante il viaggio tempi molto eat-
tivi, cagionandogli danni alie vele, al fogone ed al-
1' opera morta.
AVVlSO. 40
II sottoscritto, sciolta la societa col fonditoie
Colbachini, si e provveduto di abilissimi artisti ed e
in caso di gareggiare colle primarie fonderie estere,
sia per sollecituđine e perfezione di lavori, sia per
mitezza di prezzi.
Tiene gik pronto un considerevole assortimento
di cainpane da 2. fino a 40. kil., a prezzi discretis-
simi, ed assume commissioni di qualunque grandezza.
Nel darne notizia ai mm. rr. Parrochi ed alle
ven. Fabbricerie, egli si lusinga che vorranno ono-
rarlo di frequenti commissioni cd incoraggiare cosi
una nuova industria patria. — Spalato
Giacomo Cukrov.
Gospodinu Jakovu Cukrovu
Spljet.
Dva zvona od težine u sve kil. 605, koje sa-
liste u Vašoj Lievnici, za moju Župu, budite uvje-
reni, da jim sličnih ovda nije, tako složnih i milogla-
snih, kako su oni. Njihov jaki glas zvuka preugodan
i daleko se čuje; svak jih hvali i divi se ko ovuda
prodje; zato ja i vas puk, koji velikim požrtvova-
njetn nabavio je svojoj ubožnoj i starodavnoj Crkvi
sv. Cipriana zvona, blagosivljemo, zahvaljujemo Bo-
gu da smo se na taku Ljevnicu namjerili. Obielo-
danite slobodno, da se stanu i druge ¿mpe služiti u
Vas. Vaša Lievniea uz znatnog zanatliju Frana Ja-
koba, bit će dika, otačbini i cieloj Dalmaciji.
Gatha, 19 studenoga 1879
Na Imendan N. V. Naše Cesarice Kraljice.
Pop Tomo PivČević, župnik
Jure PivČević, presjednik
Nikola Ktivačić\ blagajnik
Andrija Piv&ević
Nikola Ćović
Mate Gjeneralić, crkvari, zahvaljuju Ljeva-
ču i svemu puku, prvomu, na plemenitom slivenju,
a drugomu na blagodarnom trošku, trudu, na pomiji,
ljubavi i skladu, što su imali nabavivši nova zvona.
Deposito Apparat! ed Arredi ecclesïastici
di
FERDINANDO BONICELLI
in Lussinpiccolo.
Il sottoscritto si pregia di rendere noto che
ond'essere in grado di poter pienamente corrispon-
dere a qualsiasi ordinazione, ha fornito testé il Suo
Deposito di ogni Sorta di Stoffe e broccati per Pa-
ramenti, come pure di Baldacchini, Bandiere, Sten-
dardi, Piviali, Pianete, Dalmatiche, Veli Omerali,
Ombrelli, Cuscini, Stole, Strati mortuarî ; ed infine
di qualunque articolo per uso di Chiesa, nonchè di
oggetti si in legno che in métallo, come : Candelieri,
Crocefissi, Lampade, Ostensorj, Reliqxiiarj, Fanali ecc.
Le commissioni si eseguiscono con tutta solle
citudine a prezzi modici e franche di ogni spesa
d'imballaggio.
FERDINANDO BONICELLI.
AVVISO
Il sottoscritto si fa dovere di render noto
alle spettabili Amministrazioni comunali ed agli
altri UI'ficî ecc. che eseguisce qualunque lavoro
in limbri e suggelli a prezzi mitissimi.
Carlo Russo
Zara.
D. Ivo Ptođan, vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik. Tiskarna Ivana Wotdizke.
U Sutomoru u Špici otvorena je područna br-
zojavna postaja sa službom obdan.
* Apprendiamo oke verra atterrata anche la parte
dei bastioni detta i Quartieroni. Con cio la nostra
riva acquisterd un nuovo importante tratto di ter-
reno che accrescendo 1' estensione della marina, con
ferira, senza dubbio a renderne piu salubre e pura
l'aria, essendovi corrotta non poco per diffetto di una
ben regolata canalizzazione. Ma anche qui, ci dicono,
sara fra breve posto riparo.
hvoz dužica iz Hrvatske god. i879. — U služ-
benom izkazu čitamo, da je iz svih hrvatskih kolo-
dvora tečajem g. 1879 dovezeno u Trst 3,384.203
komada dužica osim Siska, za koji se napose kaže,
da je odanle dovezeno 15,222.854 komada. Iz Barcsa
dovezeno je 3,867.080 komada (i to je naše drvo),
a iz svih ostalih ugarskih kolodvora 6,350.944
komada.
vie locali nella Boemia da eseguirsi entro cinque
anni senza sovvenzione dello Stato.
* II Luogotenente ai S. M. in Dalmazia ha no-
minato il praticante di concetto Francesco Krater
a concepista luogotenenziale.
II ministro pel culto ed istruzione ha norainato
il capomaestro in Imoski Matteo Markovic adispet-
tore scolastico distrettuale pel distretto scolastico di
Imoski.
* lfogli di Vienna seguendo la „Bohemia," nar-
rano che dietro giorni, in seguito ad una perquisi-
zione, furono ritrovati presso il ventenne Raimondo
Battara, nato a Zara e dorniciliato a Trieste, in una
a delle carte compromettenti, circa 70 esemplari del
numero 4 del foglio rivoluzionario V Italia Irredenta,
Gli esemplari erano rinchiusi in due pacchetti che do-
veano essere proseguiti per Gorizia. In seguito tu
fatta una perquisizione domiciliare presso parecchie
altre persone sospette a Trieste e Gorizia. L' esito di
quest' ultima /¡erquisizione non é peranco conosciuto.
Si apre il cancorso pel cuoprimento d' un posto
di capo maestro presso 1' istituto magistrale femminile
in Ragusa e pel conferimento di un posto di aggiunto
degli ufficizi d1 imposte.
Rileviamo dall'4. di <8palato che il giorno 14
corrente l'aqua del Jadro fece (dopo quattordici se
coli) il suo ritorno a Spalato. Numerosi cittadini
erano accorsi ad assistere al primo zampillo.
* II ministro del commercio ha nominato il di-
rettore dell'esercizio della ferrovia di Stato dalmata,
Federico Neumann a sostituito dell'i. r. amministra-
tore dell'esercizio della ferrovia Kronprinz-Rudolph
ed in suo luogo ha affidato la dirigenza della dire-
zione dell'esercizio della ferrovia di Stato dalmata a
Gustavo Gerstel, commissario, della ispezione gene-
rale delle ferrovie austriache.
Leggesi nel Diritto: II ministero italiano a
Costantinopoli ha comunicato ufficialmente al Go
verno in Roma, il decreto col quale la Subblime
Porta, a cagione della apparizione della fillosera ha
esteso a tutte le provincie dell' Impero il divieto d' im-
portazione degli arbusti, alberi, piante, frutti o se-
menze di provenienza estera, che giá esisteva per
il vilayet di Aidin. —
Ci consta poi che la filossera si é manifestata
anche in Sicilia, per cui si vede che neppure le isole
vanno esenti dal terribile flagello.
Raccomandiamo quindi caídamente al pubblico
a cessare dall' importazione di piante dall' Italia.
* La presidenza della Direzione provinciale di
Finanza ha nominati in definitivi aggiunti d' im-
poste gli aggiunti provvisori Luca Florentù e Luigi
Pavisié, ed in provvisori aggiunti i praticanti steu-
rali Pietro Rafaelli e Giorgio Irojanis.
Lo scima suscitato fra gli armeni cattolici
volge omai al suo termine.
Al Santo Padre Leone XIII è giunta la con-
solante notizia che gli ultimi due Vescovi armeni
che avevano aderito a questo scisma arriveranno fra
breve a Roma, e ai suoi piedi deporranno l'omag
gio della loro sommessione.
Cosi il tentativo di destare nell' Oriente e nel-
1'Occidente uno scisma a danno dell'unità della
Chiesa cattolica, che è quanto dire lo scisma armeno
in Oriente e la setta dei vecchi cattolici in Germa-
nia ed in Isvizzera è svanito in meno di un lustro,
di fronte alla fede delle popolazioni, e gli scandali
dati da quei pochi sciagurati, che colla fede avevano
perduto ogni pudore.
Giusta il Fremdenblatt un gruppo di deputati
della Boemia di ambedue le nazionalità si pose d'ac-
cordo per la costruzione di 600 chilometri di ferro-
1 benedettini in Austria. Quest'anno, come ai
; lettori sara noto, si festeggia il XIV centenario della
; nascita di S. Benedetto; sul qual proposito leggiamo
' che il 4 marzo i rap presen tanti dell' ordine benedet
tino in Austria si radunarono in conferenza a Vienna
• per concertare gli omaggi che intendono di offrire
al loro fondatore. In questa conferenza fu stabilito
che in tutte le Badie esistenti nell' impero, come anche
nelle parocchie incorporate all' Ordine, si celebrera
un triduo nei giorni 4 6 aprile. Contemporáneamente
incomincera la pubbiicazione d' una rivista scientifica,
redatta da membri dell' Ordine e, affine di perpetuare
I con un nobile lavoro la memoria del centenario, sará
i data in luce una collezione dei Scriptores O. ti. B.
i imperii austriad hungarici.
Petrov Novčić.
P. Girolamo Mircetta 'Amm. di Slivnica f. 1,
i D. Giovanni Motusié Párroco di Benkovac f. 1,
! Popolazione di Benkovac f. 2, Canonico D. Simeone
PuliSić Párroco S. Eufemia f. 1, Popolazione S. Eu-
j femia s. 50, Parrocchia di Nona f. 4:10, Canonico
I Giacomo Bellan Párroco di Nona f. 1, Cappellano e
I parrocchiani di Bibinje f. 1:30, Parrocchia di Pole-
snik f. 2:50, Parrocchia di Calle 1:251¡,¿, Parrocchia
di S. Cassiano 2.10, Parrocchia di Oltre 1:8, Parroc-
chia di Dobropoljana f. 1:10, Parrocchia di Banjo f. 1,
j Párroco e Parrocchia di Melada f. 2, D.n Pietro
Silvestrié Curato di Zapuntello f. 1, Villici di Za-
puntello s. 66V2, Parrocchia di Selve f. 2, Parroc-
chia di Ulbo f. 1, Parrocchia di Diklo f. 2, Popola-
zione Popovié f. 2, Dn. Stefano Profes. Roglié. arg. 5,
Alcune scolare di S. María 3.6, Popolazione di Po-
lesnik e Suvare f. 1:72, Popolazione di Bocca-
gnazzo f. 1, Canonico D, Simeone Pulisió f. 1, Par-
rocchia di S. Eufemia sol. 80, Parrocchia di Calle
f. 1:14, Párroco e Parrocchia Uglian f. 1. Párroco e
Parrocchia Skabrnje f. 4:41/2, Párroco e Parrocchia
Puntebianche sol. 241/,2) D. Angelo Piasevoli párroco
di Sale f. 1, Parrocchia di Sale f. 1:7, Cappellano
e villici di Bibigne sol. 90, Parrocchia di Savro sol. 44,
Parrocchia di Uglian f. 1:22, Parrocchia Lukoran f. 1,
Parrocchia Kuklica sol. 30, D. Simeone Ušalj pár-
roco Possedaria f. 1, Parrocchia di Possedaria, sol. 941/2
Parrocchia Murvica sol. 59, Parrocchia Brisevo s. 21 Va
Parrocchia Božava sol. 44, Parrocchia Pasman f. 1:20,
Parrocchia Eso piccolo sol. 68, Parrocchia Rastevió
s. 50, Parrocchia Galovac f. 2:1172> Canonico D.
Giacomo Bellan Arcip. Nona f. 1, Parrocchia di
Nona 4:19, Parrocchia di Zaton f. 9, Parrocchia di
Poljica f. 2:7, Parrocchia Verke f. 1 :14V2, D.n
Francesco Marin Capp. Verke sol. 50, Parrocchia
di Brevilacqua f. 2: 50, Parrocchia di Polaca f. 1,
Parrocchia di Selve f. 3, Parrocchia di Ulbo f. 1:75,
Parrocchia di Pago f. 1: 16'/„, D. Vincenzo Segarió
Arcip. Pago f. 1, Cappellania Dignisca sol. 50, Cap-
pellania Gorizza sol 50, Cappellania Vlašić sol. 40.
Moviimto della marina auslro-ungarica.
* Alessandria: a. 23 fob. Aquilone, Mohovié.
Amburgo: a. 29 feb. Arturo, Kosovié. Bordeaux:
p. 26 feb. Enrica, Flamin, Cardiff. Brindisi: p.
26 feb. Sors, Zazevic, Ravenna. Cette: p. 26 feb.
Nada, Sodic, N. York. Cardiff: a. 28 feb. Sulin,
Perovió; Amor, Premuda. Costantinopoli: a. 5
mar. Giordano, Buic Dunkerque: a. 27 feb. Figlio,
Ferian; 29 feb. Milan, Milinovic. Falmouth: a.
29 feb. Hrvat, Perovic. Filadelfia: a. 17 feb.
Mimi, Tominic. Lisbona: p. 25 feb. Cibele, Pre-
muda, N. York; Girolamo, Zagabria. Londra. Ma-
laga: a. 22 feb. Lussignano, Gladulic. Marsiglia:
a. 2 mar. Vodja, Katarinié; 29 feb. Ara, Harabalja;
Drago G., Galovic; — p. 29 feb. Giuseppina C.,
Andreis, Berutti; 1 mar. Caterina Stuk, ötuk, Ca-
gliari; Ljubidrag, Miljan, Costantinopoli; Antal Baóic,
Ragusa. N. York: a. 18 feb. Emilia,T., Radonicic;
Vela, Geletic. Pireo: p. 24 feb. Cosimo G., Gamulin,
Galatz; Catina S., Sarinic, Taganrog. P. Bads : a.
20 feb. Bakran, Pavletic; — p. 14 feb. Blandina
P., Soic, Havre; 15 Conté G., Szapary, Kosulic,
Rouen. Port-a-Prince: a 28 gen. Virginia, Cor-
sano. Rouen: a 28 f. Washington, Kosulic. Sa
vannah La Mar: p. 24 gen. Sollievo R., Morin,
Trieste. Shields: a 28 feb. Amor Fraterno, Krelió.
St Nazaire: a. 25 feb. Anna, Busanió. St. Pierre:
28 gen. Souvenir, Zazevié, Guadalupa-
Priobćeno. *)
S Brača, 15 ožujka.
Bijah jučer u Sutivanu, u nekdašnjoj koljevci
zgoljnih Hrvata. Govoreć s poštenim narodnjakom
Stivanskim o narodnosti, reče mi: „Moj prijatelju!
narodnjaci Stivanski, dobrim dielom, otudjili se rodu,
te jedva ostalo desetak značajnih narodnjaka, koji
ne žale truda niti žrtva, boreć se lavski proti pro-
tivničkoj bujici".
Nu što mi i gore žao bilo jest, kad mi rekcše:
da je protu-narodna stranka odposlala u Zadar u
odaslanstvo nekoga tobož nekdašnjega narodnjaka
„N. L.", namjerom, da naime radi proti istoj na-
rodnoj stranki. Narodna stranka Stivanska upravi
utoke proti carinaru što bi silom snimljena naša na-
rodna zastava (Vidi „Nar. List." br. 11) i još proti
postarsko-brzojavnomu Činovniku. A odaslanstvo podje
predjučer put Zadra namjei om, da valjda zavede la
žitna starije Oblasti, nadom, dakako, ne bi li kod
njih uspjeli naime, da narodnoj stranki dotične Vi-
soke Oblasti povrate utoke, bez ikakvoga uspjeha.
Upozorujem zato na slavu istine i na korist
narodne Stivanske stranke, Visoko C. K. Ravnatelj-
stvo Brzojava, Visoko C. K. Financijalno Ravnatelj-
stvo, Visoki C. K. Zemaljski Odbor, Visoko C. K.
Namjestničtvo i Slavno Uredničtvo „Narodnoga Lista"
i pojedine uglednije činovničke osobe, kojimi nazovi
narodnjak bude izmljoštinami prišpjeo, da se uzmognu
muški i odvažno vladati: P, U. C.
•^Cftfr.ž-'—•
Javna Zahvala.
* Sviem milostiviem gradjanimn, sveštenslvu,
gospodi činovnicima, učiteljstvu, učionama i bra-
fovšlinomo blagodarimo iskreno iz dubanca srdca,
jer su prisustovali zadušnicom i ukopu našega
nezaboravijivog ,|OZtf, te tješili svakom zgo-
dom naše neutješivo roditelsko srdce.
U Korčuli, dne 7 ožujka.
Mile i Vicko Lovrićević.
Ođpisi K D."
* C. gosp. — ,,Un ammiratore" — Korčula — Primismo
cienjeno Vaše pismo. Ne tiskamo ga ciela i med osmrtnicain,
jer bi imao, sliedeć načela Uprave, zapasti Vas po toliko
redak. Hvala pak na mnienju, al je prekasno. Glede „mnogih
dobrih katolika" molimo recite im, da su oni dobri svjetovat
a ne podpomagat. Ni jedan od njih neće bit bio jamačno
predbrojnikom ovoga lista ni onda kad je ovaj nosio samo
talijanski naslov, te njihovo mnienje, tko su da su, nijesmo
mi nimalo držani uvažit. Po njihovom bi mnienju bio stoput
list propao, da nije bilo ljudi koji, osim što svojim mnie-
njem, znadoše i novcem podupirat jedini list što brani onu
sv. vjeru koja je tim mnogim katolicim toliko na srcu.
Za nalog koji ste nam dali, težak nam je s više raz-
loga, pa Vas najuljudnije molimo, da nam ga hlagoizvolite
uztegnut. Ostajemo u nadi da ćete nas i unapried vriednim
Vašim perom počastit. Uz to duboki naklon.
Ć. gosp. V. .1. S. — Šibenska okolica — Nije Vam
došo, jer uzapćen. Nezaboravite nas. Srdačni odpozdrav!
*) Za pisma pod ovim naslovom Uredništvo ne uzimlje
na se nikakve odgovornosti, osim koliko zakon iziskuje.
Alessandria. 2 marzo. (Tel.) Oggi arrivó qui
felicemente da Livorno carico merci diverse il brik-
scooner a.-u. Pola, cap. Pietro Begna.
Havre, 28 febbraio. La nave austro-ungarica
Aurora 1 cap. Ivanéic, qui arrivata da Nuova Or-
leans con granone, ébbe una traversata burrascosis
sima che la fece íaticare in tutte le sue parti. Le
pompe agottarono acqua mista a granone e la ruota
del timone fu rotta da un colpo di mare.
Deposito Apparati ed Arredi ecclesiastici
di
FERDINANDO BONICELLI
in Lussinpiccolo.
Il sottoscritto si pregia di rendere noto clie
ond' essere in grado di poter pienamente corrispon-
dere a qualsiasi ordinazione, ha fornito testé il Suo
Deposito di ogni Sorta di Stoffe e broccati per Pa-
ramenti, come pure di Baldacchini, Bandiere, Sten-
dardi, Piviali, Pianete, Dalmatiche, Veli Ornerali,
Ombrelli, Cuscini, Stole, Strati mortuarî; ed inline
di qualunque articolo per uso di Chiesa, nonchè di
oggetti si in legno che in métallo, come : Candelieri,
Crocefissi, Lampade, Ostensorj, Reliquiarj, Fanali ecc.
Le commissioni si eseguiscono con tutta solle
citudine a prezzi modici e franche di ogni spesa
d'imballaggio.
FERDINANDO BONICELLI.
FABBRICA CANDELE Dl CERA
della
Ditta Giovanni fratelli Millin
Perzagno - Dalmazia
Forma e bellezia esterna — Bonlá
intrínseca della cera — Stoppini preparati
chimicomente, in modo che le cándele non
colana mínimamente. — Prezzi ridottissimi.
D. Ivo Prödas, vlastnik; izdavatelj i odgovorni urednik. Tiskarna Ivana Woditzke.
se i nemože očekivat, te na njihovu psovku,
mržnju i klevetu nije nam se ni osvrtati.
Nego nam je ljuto žaliti na nekolicinu ka-
toličke gospode, koja s toga što se cieni talijan-
skog poriekla a loše razumije hrvatski jezik,
mirnom saviesti ortakuje s našiem dušmanima,
a na propast čvrstog nam katoličkog bedema.
U ogorčanosti srca s^oga, ovoj gospodi dovi-
kujemo: Budite zdušni, budite oprezni, nerušite
mješte da gradite: pravda hoće da pristajete uz
katolike hrvate, na čijoj zemlji živete, čijiem
se kruhom branite, drugčije, nek vam je na znanje,
postaste izdajice i narodne i božije, jer nam ga-
zite sveta prava a posredno podupirete talijan-
ske buntovnike, koji eto smieraju da otmu na-
šoj carevini ovo hrvatsko primorje. Mi katolici
hrvati, gospodo, čim na nas s jedne strane vre-
ba buntovnik talijanac, a s druge jogunica srbin,
da sačuvamo vjeru s. i odanost slavnoj Absbur-
skoj Kući, moramo javno izpoviedati svoje ime
i svoja načela; a to činimo kroz „Katoličku
Dalmaciju", baš hrvatski odjenutu.
Pa da i nije gori navedenieh kriepkieh ra-
zloga u prilog katoličkom hrvatskomu glasilu,
pravica bi zahtievala da list koji se hrvatima u
hrvatskoj zemlji upravlja, bude pisan jezikom toga
naroda, a ne nekolicine doseljenika; kojiem, ako
so nerači hrvatski list, eno u Italiji na izbor ta-
lijanskieh katoličkieh listova, pa nek se služe a
nama nedodievaju. X.
Dopisi.
Trst, 5 travnja.
Stranac koj prvim putom dodje u Trst, ne
može, a da se čudom nezačudi talijanskom duhu,
koji vlada u Trstu, pa izprva pomisli da je Trst
sbilja talijanski grad. Nu zadje li malo dublje kroz
gradske ulice, upozna li se malo bolje sa tršanskim
životom, malomalo izćezne iz njegove glave prvi
utisak, pa mu se je osvjedočiti da u Trstu ima i
hrvatskoga naroda, pa i toliko da ne zaostaje mnogo
talijanca. Radničke ruke ljudi našeg naroda ima za
najviše. Nu, žalibože, kao svagdje, tako i ovdje naš
narod mora stenjati pod tudjim pritiskom. Talijan -
stvo se ovdje ugnjezdilo u školi, u uredima, u javnom
pa i u domaćem životu i zahvatilo takav koren, da
1 našoj narodnosti nema mjesto, da se razvije. Ni
cigle škole nema na našem jeziku. Djeca hrvatska
; moraju u školu talijansku, da se tamo izrode. Al Ine samo da nas ubija talijanizam, i germanizam hoće da si prokrči put do mora; t&, badava se ne uči po školama njemačkiem „njemačka domovina do mora - do Trsta". Gospoda ne samo do to ne brane,
već, i pomažu njemačkome „Drang nach Osten11. Pa
zbilja njemačka koltura dobro si je prokrčila put, a
niemstvom počela se zalagati izobraženija gospoda
Ni koraka da makneš na ulici, a da ti neudara u
uši milozvučno niemstvo, a po Hotelima, hoćeš li da
.budeš dobro služen, znat ti je njemački: Nienici
'imaju ovdje i svoje pučke škole, dakako po §. 191
jer oni imaju svaka prava, a mi smo bez prava}
Pri ovakom širenju njemačke kulture, od srdca se
nasmijasmo jeremijskom plaču dopisnika „Deitsche
Zeitung-a", koji navještuje svojoj braći propast nje-
mačkog gospodstva, jer da je talijanština iztjerala
njemštinu iz Trsta, koju dečki po gradskiem ulicama
izsmjehavaju; te pozivlje u pomoć Beč da se opre
talijančenju Trsta. Isti list uvodnim člankom pozivlje
vladu da vrši u svim potankostima §. 19 (!!??), jer
da je Deutschthum u pogibelji od strane slavjanskih
pretensija! Nu s jedne strane Niemac ima pravo da
se boji; jer kad bi se svakomu dalo svoje, njemu
bi malo ostalo.
Ai ako nas znaci ne varaju i pred naša će
vrata izaći sunce. Do sad mi Hrvati (Sloveni) u
Trstu nismo mogli ni pisnuti, pa ni odati se da smo
Hrvati, neg šutiti i trpjeti. No eto, hvala Bogu, ove
godine, kad su baš talijanci Trsta na neobičan način
pružili ruku Italiji i prozvali se irredentovcima, i
i Hrvati Trsta htjedoše pokazati da živu. Prvi pokret
I izvelo je Radničko družtvo, koje je prošlieh poklada
priredilo zabavu u kazalištu „Fenice". Dobar izgled
ne osta bez ploda. Ne protekoše ni dva mjeseca, a
listovi donieše glasove o novome koncertu, kojeg
dne 3 travnja imalo je prirediti družtvo „Edinost"
skupa sa tršćanskom Čitaonicom na korist strada-
jućim Istranima i Primorcima. Viest je mnogo uz-
radovala tršćanske Hrvate, te u subotu u večer još
prije koncerta, veliko se kažalište „Fenice" dubkom
napunilo. Program je bio posve dobar, izveo ga
sbor od više od stotine pjevača iz Trsta i iz okolice,
ujedno sa vojničkom orkestrom, koju je ravnao
vriedni kapelnik Miličr. Koncert započrne sa ouver-
turom iz Vagnerove opere „Rienzi", koji komad su
morali po drugi put opetovati. Sbor nam je izpjevao
mnogo liepih napjeva hrvatskih umjetnika kao Haj-
drikovu „Hrcegovku", istoga „V sladkih sanjah" i
„Sirotu"; Zajčevu: „Hočni Stražari" i Jenkovu:
„Što ćutiš Srbine ćutiš". Nu najviše nam ugodio
kad iznenada zapjevao „U boj!", koji nije bio ni u
programu. Pomislite kojim uzhićenjem bi primljen.
Ne mogu, a da ne spomenem vrlog tenora 7. Grleca
i njegovu suprugu Milku koji su svaki po komad
izpjevali iz Meyerbeerovih „Hugenotti-ah", a skupa
dvopjev iz „Romeo i Julia". Predstavljala se vesela
igra u jednom čini „Visoki C.", i koja bi mnogo
dobro odigrana. Po koncertu započe zabuna u Re-
staurantu „Fenice", gdje su razni Sborovi pjevali
obljubljenije pjesme, a vojnička glasba svirala. Za-
bava je posve dobro izpala, boljemu se uspjehu
nismo mogli nadati, i talijanske novine moradoše
priznati istinu i pohvaliti. Bože daj, ne bio posljedni
koncert, a do malo nas iznenadili i novom zabavom.
Neka živi što je naše!
Sad drugu. Castnici ove posade dobiše naredbu
da obnoć spavaju u kazermi i da budu pripravni.
Patrole pako obnoć obilaze puteve, koji vode iz Trsta
u obližnje gradove. Pak da Italiju ne toči nepo
štenje ? — j —
Iz Šibeničkog Kotara, 26 ožujka (zakasnilo).
Kad se dočulo, velecienjeni gosp. uredniče, da,
metnuše „pod zvaničnom pečatom" onaj dopis s ovih
strana, po biskupiji Šibeničkoj zavladao strah. Žu-
pnici još ko šibe drhću, i svaki od njih nastoji, da
odkloni od sebe odgovornost za onaj dopis, i stali
mnogi, kažu mi, popravljati svoje kuće! Nepazi se
već, rekoše mi, ni na „piccoli guasti" nit na „grandi
guasti", već se popravlja te popravlja! Od Knina
do Žiraja, a od Bosoljine do Murtera, ad litteram,
fervet opus ! Zidjari, drvodjelci i kovači puni posala;
što je ne mala sreća za njih u ovo kukavno i gladno
vrieme! Sami težaci malo se, naravno, koriste ovom
radjom; jer krovove načinjat i splate djelat, nije
njihov posao. Izvadjaju li se radnje u stilu gotičnom
il renaissance, nebi znali kazati, jer, da pravo re-
čemo, u graditeljsku umjetnost nerazumimo se, k6
ni mačka u sviralu; «1 ništanemanje možemo jam-
čiti, da će sdušan povjestnipar od popravljenih žu-
pničkih kuća pisati: materiam superabut opus!
Još da Vam njeke prevažne novosti nanižemo,
pak smo gotovi. Stali revnovati naši župnici u po
pravljanju svojih kuća, javlja nam prijali fra Jure,
da čim pristojnije pogoste putujuće državne činovnike!
Nadalje, javlja nam fra Jure, da su dva od tih bu-
dućih gosta naših župnika darežljiva usque ad nau-
seam; pa da se mnogi župnik nada od njih dobroj
ruci — ili — kako biste vi svećenici rekli tehničnim
izrazom — izvanrednoj podpori. Rekao je sliepac:
da vidim gospodine! Isti prijo nam javlja, al za ovu
viest nejamčimo, da će ta dva glasovita putnika do
Orebića, da pozdrave starog prijana Štuka i da mu
razvide crkvu. A odtole, da će poći gdje ih oči
vode a noge nose. Srećan im put, a župnicim bi-
skupije Šibeničke dobar ostanak u popravljenih
svojih kučah! Ille-ego-vić.
dal suo ordine per la predicazione individui che al
pari di luí sappiano acquistarsi la stima e l'affetto
di questa cittá.
Traü, 9 aprile
Chi in Dalmazia non conosce il Padre Antonio
Ayala dello C. d. G.?
Chi non ha udito quest'uomo che, rinunziando
alie pompe ed ai titoli di questo mondo, da piú che
trent'anni esercita il suo apostolato fra gli Slavi
prima dell'Ercegovina poi della Dalmazia?
Davvero egli é un miracolo vivente, giacchó
non par possibile che un uomo possa resistere a
tante fatiche a quante si sobbarca questo sacerdote
veramente apostólico.
Egli in questa quaresima predicó in slavo ed
italiano a Traú e nella settimana di Passione tenne
un corso di esercizi frequentatissimi da ogni genere
di persone.
Dirvi del suo modo di porgere la parola di Dio
sarebbe inutile, quello che é certo si é ch' egli oltre
che all' occasione sa essere forbito e simpático dicitore,
é veramente ed essenzialmente il predicatore del popolo.
Egli ne sa toocare le piü intime fibre, egli sa le piü
astruse veritá della iade sminuzzar cosi alia sua
mente da renderle alio stesso cibo facile e gustoso,
e la frequenza tanto alie prediche che agli esercizi
ne é una prova, come ancora prova piü evidente
n'é la frequenza delle comunioni.
II Padre Ayala fece persuasi molti di una ve
rita che quantunque chiara per sé vuolsi da taluni
negare, cioé: che il vero non puó e non deve offen-
dere alcuno! —- Egli disse veritk dolorose e palpi-
tanti, egli pose al nudo l'ipocrisia e la mala fede,
distinse il vero dal falso progresso, discese nel re-
condito de' cuori, sferzó inesorabilmente le male
pratiche e il mal costume, insomma egli si mostró
1'uomo libero evangélicamente, il sacerdote del pro-
gresso secondo Gesü Cristo.
II popolo certamente non dimenticherá questo
Sacerdote, che, se da una parte sa scoprirne le piaghe
e gli errori, sa d'altronde con affetto tutto paterno
indicare i rimedi, suggerire i conforti, tergerne le
lagrime, e mostrargli splendido e sorridente un av-
venire di felicita.
É sperabile che il Padre Ayala conoscitore di
questo popolo e dei suoi costumi, perché non re¡
a mezzo 1'opera bene incominciata, sapra
in seguito sugggerire, o, meglio ancora,
Zlarin, na Bielu Nedjelju.
Cienim da od kad je postao Vaš list, iz ovog
varoša nieste imali nikakvog dopisa, te uhvam da
ćete dragovoljnu dati malo mjestance ovomu dopisu.
Mislim da bi sagriešio proti istini i pravici, kad
Vam nebi štogod javio o uspjehu propoviedanja Otca
Jera Vlahovića, preko minule Korizme u ovoj župi.
Neću Vam govoriti o milozvučnosti, gladkoći i
pravilnosti jezika, niti o izvrstnih i, ovom pučanstvu,
skroz shodnih predmetih, koje je izabrao za svoje
propoviedi, niti o jezgrovitosti njegova razloženja,
niti o žaru i milini njegova govorenja — to je sve
k duši hodilo; da je Crkva bila uvjek dubkom puna,
da se nisi okrenuti mogao. Dok je on propovidao
ma ni da bi tko, što no rieč, dahnuo, sve je uprlo
pobožne oči u propovidaoca i slušalo njegovu milu
i spasonosnu besjedu. Ali najbolji dokaz, da je Bog
blagosovio revnost i trud našega propoviedaoca, mogao
si viditi oko izpovjednica i pred božjim žrtvenikom.
To je sve vrvljelo na izpovied i pričest najvećim
bogoljubstvom, tako da se je ove godine izpovjedilo
mnogo i mnogo duša, koje se već dugo od svetotaj-
stva bijahu odbile. Na sami veliki četvrtak pristu-
pilo je na sv. pričest preko sv. mise više od 300
duša.
Danas pako, pri zadnjoj propovjedi i blagosovu
mogao si viditi koliko je Otac Jere ugodio ovom
pučanstvu, i s božjom pomoći dušam koristio. Govor
je bio o plemenitosti duše, po njenoj naravi, izvoru,
po tom što je za nju Krst učinio da ju odkupi, ko
liko li je liepa i dragociena duša, kad je u božjoj
milosti i prijateljstvu, te kolika je nesreća i zlo iz-
gubili to božje prijateljstvo. U mnogom si oku mogao
pobožnicu suzu viditi, na svakom licu duboki utisak
bodreće provoviedaočeve besjede. A kad napokon
propoviedalac zaprosi i za se božji blagoslov, iz
preko hiljade grla čuo se svesrdni „Bog te bla-
gosovio".
Dk, Bog te blagosovio; kličem ti i ja, revni
Redovnice, Božji blagosov i božja milost pratila
uvjek tvoj trud i tvoju revnost za spas duša.
„Kuda prošo kamo došo, pratio te dobri Bog".
J. 1.
Neresi della Brazza, li 4 aprile
Per cura di questo Molto Rev.do Amministra-
tore Arcipretale D.n Simeone Negoević, che nulla
risparmia pel maggior lustro e decoro del Sacro Culto,
la Borgata di Neresi godette durante la passata
Quaresima d vantaggio consentito soltanto alie loca
lita principali della provincia; quello cioé di un ap-
posito predicatore, nella persona del Molto Rev.do
Padre Dalmazio Franetović dell' Ordine dei Predi-
catori.
Questo giovane, ma forbito e brillante Oratore
chiuse oggi la serie delle sue scelte prediche quare
simali con uno splendido discorso sulla pace, in cui
condusse il numerosissimo uditorio fino all'estremo
limite della commozione e dell'entusiasmo.
In questa circos tanza, fra altre dimostrazioni,
a noine del popolo di Neresi fu pubblicato il se-
guente
SONETTO,
Edotto al lume di sublime scuola
Che guida ognun all'immortal salvezza,
Ripiena di candor senno e dolcezza
Bandisti a noi la celestial pai'ola;
La qual nel cor e nella mente, sola
Tanto si spinse colla sua vaghezza,
Che l'alma resa alia primiera altezza,
D'immenso gaudio colma, si consola —
Salve Orator! De' tuoi vibrati accenti
L'eco risuonerá nel nostro cuore,
Fra l'onde irate dei mondani eventi —
Che se a ritrarci dal moríale errore
Nella lotta sarem meno valenti,
Tu ne impetra dal Ciel novo vigore.
Perasto, 31 marzo
La benemerita Provincia dei RR. PP. Minori
Osservanti di Ragusa, da moltissimi anni a questa
parte provvede il nostro pulpito del sacro oratore
per annunziare durante la quaresima a questi fedeli
la divina parola. A tale ufficio destinava in quest'anno
il M. R. P. Michelangelo Bonačić, il quale quantun-
que ancor giovane e da non guari dedicatosi al per-
gamo, diede manifeste prove d' averne giá a quest' ora
conseguito un vero possesso, e d'aver sor tito dalla
natura tutte quelle doti che si addomandano in un
sacro oratore. Ad una sana dottrina e vasta erudi-
zione, di cui in questo torno di tempo ci diede non
pochi saggi ne' svariati argomenti da luí trattati,
univa il nostro P. Michelangelo una facile ed infuo-
cata parola che, domando nel peccatore la colpa,
trionfava de' cuori, e gli attirava ogni di piú. nume-
roso 1' uditorio e lasció in tutti vivissimo il desiderio
d' udirlo un' altro anno. Non fu peró il solo pergamo
* A occupato il nostro P. Predicatore nella
quaresima, ma ben anco la scuola ma-
mile furono a parte delle di lui tatiche,
Sliedi dodatak.
palo si lasciasse traseiiiare ad mmí Entro i
confiai di quella legge, e specialmente entro i
lili gijiorosiiáf) noi toseja-
rla w libera.«
A quesle cita^ioni del Dalmata f«nno un
pendant le frasi che pubblicava 1' Avv.
4 marzo 1878. Il papa é ancora, vi si di-
fpva, e sarà ancora per molti giorm j| pei'SO-
1/I+.. più â|hl moda in Romu. Fra le tante I1 Atv,
Bwrava per es. che ¡1 nuovo „santissimo padre
Leone XÍJI" si diede a fare economie fino al-
V nsso, in vista dei bisogm della S. Sede e degli
sperperi, abtisi, e peg^io se volete, lollerati dal suo
predeeessore negli ozi rHassanti deila non breve
prigionia. E non volete che ¡I Papnto meriti di-
sprezzo, qgando giornali di nna provincia caito-
liba, sostenutí da comuni catíoliche, trovano tanlo
a r i di re, e credono giustificato e vedono paga! o
un talé linguagaio? e págalo da caltoiiei sem~
plici e... facciomo punto.
* #
Che cosa é l'Infallibilità ? E la privativa
del dogma, rispondé il Dalmata nel suo numero
dei 3 dicembre 1879.
Chè è la lolta contro il Kulturkampf, per
eš. quello nel Belgio, qual esso er¡», anche qui,
ai 3 dicembre 1879? E una \ol\nimpegnata da i
clericali contro lo SpÍTÍto del teHlpO ed i pi'illCÎpii
di libertá (P Avv.) E non volete odiaFli ? V in -
segnamento cattolico in tutti i moi gradi tentawa
di favorire (nel Belgio} lo svüuppo íf idee in
coptraddizioue assoluta coi principii fondamen-
tali della société moderna (I'Avv. 1. e.), quinrii
teotava di favorire lo sviluppo di dótlfine l'ttflesté
(Y Aw, I. c.)
COSÍ parlana il Dalmata e 1* Amerare in
usa i .provincia cattolica, a furia di abusar deit'o-
bolo dei poveri conlnbuentiçaltoUci, in comuni
come dicemnio attchë )cai|ïoliche î E se ne li rin-
fa^oiamo, la nostra è un' opera infame e che
mónita espcrazionel grida ils Dalmata, nel suo
numefo del 21 correnle.
# *
*
Ma, a proposito del numero del 21 corr ,
il buon catioiieo ci dedica le se&uenti parole:
ALLA „KATOLIČKA DALMACIJA.
AUalotta bassa e sleale, che la „Kato-
lička Dalmacija" ha intr apreso contro Y elemento
italiano (le prove ?) della. Dalmazia, rüerran-
doci in seguito di reagir e molto più seriamente
di quello che ü capo di quella „mafia" croato-eat-
toUpa potrebbe immaginare risponde oggi per noi
il signor Cesare Caniù? autore niente affalto le-
ñero dei p.artiti estremi, capo di quel catlolici-
smo in Italia, a cui fu dato il nome di neo-
gyelfismo. Quel cattolico scrittore neW áureo suo
libro — „Buon senso e buon cuore", — che
don Ivo Prodan dovrebbe leggere e pos s ib tímente
imparare a memoria al cap. „Coscrizione, ma-
gistrati, spie" — serine quanto segue".
PODLISTAK.
PRIGODOM
Kraljske Naredbe
V Da se pohrvate Škole
u
Spljetu
UTJEHA.
Kakav mi glasak ugodni
Na onih' guslah zuji,
Kakvo mi custvo veselo
Uz živo srdee struji!
Ko da mi plamen žestoki
Ražeže tyižan dah,
K& da sam ča,rom občaran,
Da pjevnem na vas mah.
Gdje ste mi, sjene junačke
Djedova mojih milih,
Od sale koji ginu&te
Za milost tudjoj sili,
„La legge é la costiluzione sono il monu-
mento piü prezioso, e ognuno dece aver occhio
che nessuno le rechi danno. Come buoni citta-
dini, docrqmo dunque palesare i delitti che pos-
sono nuooere a tutti (e che fa coi amo noi ?) E a
mía coyrusione che un giudice da ragione a chi
gli é amico o a chi lo regala ? che un maestro
acquistó con male arti il suo posto e corrompe
la giooenlü itwece di educarla ? che uno trama
per sonvoltare il paese ? Se io dissimulo queste
colpef t buoni ne van di mezzo, e il ribaldo
trionfa (che non rispondesse per voi il sig.r
C. Canlü anche con queste parole?}
Badate che io parlo di colpe certe, dimo-
slrate (qnali piu certe e piú dimostrate di quelle del
Dalmata e del I' Avvenire?) Ma chu invece delle
azioni, sofislic.asse le mtenzioni. chi inlerprelasse
in male i faiti de>gli altri,, chi li rapportasse in
privato o li pubblica ;e ne' giornali, non a fui
di bene, ma per rendere sospetto il subalterno
al superiore, (se pensate sii „tre" e che so io,
tanto da voi calunuiaíi, contro la vostra stessa
persuasione, dovreste ben arrossire riportando
queste parole, ma come si fa ad arrossire quantio
di ogni pudore si fá jattura?^ il suddito al go-
vernOy e cosi fomentare la discordia e il disa-
more, quello é una spia^ e ¡nerita infamia ed
esecrazione*.
Come vedono i lettori, noi non possiamo
che essere grati al IJalmata per questa ritazioqe.
Ora abbiamo anche Pautorita d'un Cesare Cantü
in noslro íavore. Anch'egli ci fa animo a rin-
frescare la memoria di delitti che possono nuo-
cere a tutti, come sonó i delitti del Dalmata e
delf Avvenire contro la patria e P Austria ed ora
anche contro la relígione cattólica. Se noi
dissimulassimo queste colpe, é certo che i buoni
ne van di mezzo e il ribaldo trionfa (Cesare
Cantü Buon senso e buon cuore, I. c. dal Dal-
mata.) Or bene! Non e9sendo le colpe, riferite
finora, le solé commesse dal Dalmata e dal I' Av-
venire contro la patria, lo Státo e la religione
cajíaima, eccitati dalf illustre scrittore italiano,, ci
farernQ un dpvere di tornare a carica, almeno
una volta ancora. Annunziamo poi fin d'oggi che
ci atiende un bej paragone tra i Re dell' Irre-
dentá ed i cosiddetli „vice Diou „dei clertcaliu
(P Avvenire, 11 novembre 1878). Tra loro,
come vedremo, corre una dislanza immensa.
A vantaggio di chi vada tanta distanza Ira gli uni
e gli altri, ce lo dirá, con molla vivacitá, il í'ratello
minore del Dalmata, P Avvenire. (Continua)
Pogled po svietu.
Razprava o proračunu u Carevinskom
zastupničkom Vieću prošla je u prošastu su-
botu na ministarstvo za nastavu. U ime de-
sničara govorili su grof R. Clam-Martinitz i
dr. Rieger, a u ime ljevičara Czeđik, grof
Kamo. vam klanci jadovi,
Kamo vam morski buk,
Bi'esni gdje no srćali
Prezirne smrtni huk?
Kažite deh mi kažite,
Izgledi star-zemana,
Gdje su vam širit — odjeće,
Od zlatnih sto su grana?
Za vašu krvcu toliku,
Za vaše glave — zor,
Kakvu vam sreću udieli
Hvaljeni Lava dvor?
Mletci vam zemlju oteli
A vi se bili za nje,
Djeca vam gladna ostala,
A pusto vaše stanje;
Vi Mletcim bili zapleće,
Trči u bojni jaz,
Tjelesina te vi kukavi
Zlotvorim trpaj gaz.
Za Boga ajme miloga!
Robovi ljuti biste,
Dvoreć tu sliepu gospodu,
Koju ni znali niste,
A ona sve vam pogazi
Vaš jezik, ime, duh,
Šaljući da vas utješi
Pljesnavi tvrdi kruh.
Oh! neka nebo prekrije
Nemile one rane,
Wurmbrand i Prof. Suess. Bi primljen naslov
„središnja uprava,, po predlogu Odbora.
Prvi govornik proti predlogu bijaše Czedik,
koji je nastojao dokazati kakav bi metež na-
stao, kad bi se zadovoljilo željam narodnjaka
te odstranio njemački državni jezik. Grof
Clam-Martinic govorio o pučkim školam, da
one danas s jedne strane premalo, a 8 druge
strane previše uče; pa s toga sjedne divlja-
štvo a s druge polutanstvo. Djeca se nenauče
dobro ni Čitati ni pisati ni računati, a tu im
nepomaže ni ono malo fizike i astronomije.
Govornik traži, da se svim narodnostim u
školi jednako zadovolji, tuži se na zaposta-
vljanje češkog elementa u Češkoj i Moravskoj,
gdje im« 49 srednjih škola njemačkih a samo
22 Češke. Konačno traži, da se uvaže Češke
želje. Glavni govornik bijaše dr. Rieger. Go-
vornik dokazive da u znanju njemačkog jezika
neleži ni spas ni budućnost pojedinca, jer ima
dokaza, da su češki sinovi u Rusku, Poljsku,
Hrvatsku, Srbiju i Bugarsku pozvani, da ondje
pošteno rade u svim strukam, a za to im ne-
treba njemačkog jezika. Konačno reče: „Bu-
dimo iskreni. Mi se medjusobno nemožemo
uništiti, nastojmo se s toga sporazumjeti. Nu,
proglasi li se nadmoć kojeg plemena, to je
po državu pogibeljno. Za obći austrijski in-
teres ja sam pripravan svaki Čas žrtve do
prinašati".
Prof Suess, kao zadnji govornik reče, da
su dvie struje poduke iznešene na vidjelo:
humatiitarno-slobodoumna i narodna. Ovoj
posljeclnoj da u vieku željeznica i brzojava
neima obstanka. S toga Niemci ako mogu
neka i nadalje tlače Čehe!
Na 19 tek. zastupnička je kuća primila
bez ikakve promjene i naslove „nadziranje
učiona", i „bogoštovje".
Na 20 tekućega većina odbora za pro-
račun predložila je neka se pozove vlada da
dobrp razvidi kako stoji pravo Lincskoga bi-
skupa Rudigera glede dohodaka i uprave na-
dacbenih dobara u Garstenu i Gleinku, i nek
se sporazumije s biskupom, pa rieši stvar
upravnim putem. Nakon duge razprave ovaj
zaključak, pobijan od ustavoejeraca, bi primljen
u smislu zahtjeva biskupa Rudigera, su 159
glasova, proti 130.
Engleski su izborif dovršili svagdje, osim
nar dva mjesta (Orkney i Šeslandski otoci) te
mo u stanju priobćiti dotičnu statistiku. U
Engleskoj izabrale su grofovije: 119 konser-
vativaca, 71 liberalca; gradovi: 81 konserva-
tivca, 211 liberalca; sveučilišta: 4 konserva-
tivca, 1 liberalca — ukupno: 204 konserva-
tivca, i 283 liberalaca; — U Škotskoj gro-
fovije: 6 kons., 25 lib.; — U Irskoj grofo-
vije : 11 konser., 9 lib.; 44 homernleraca;
gradovi: 12 konser., 6 lib., 19 horaertileraca;
sveučilišta: 2 kons., — ukupno 25 kons., 15
lib. i 63 homeruleraca. — Sveukupno je dakle
Nek magla zastre najgušća
Nesretne one dane,
Da bi ih noeca vječita
Turila pod svoj skut,
Jer za sve vaše mišice
Osta vam ukor ljut.
A vaši sinci sirote
U krilu tudje majke,
Klonuli glave ponosne
Snievajuć lude bajke:
Srdce im tudjin zavede
Tudji ih opi car,
I jedva da ih ogrija
Rodni im sveti žar.
Ali već zalud obmame
I tudje slave ohole,
Milostiv Bog je pogledi
Na naše dvore gole;
Nije bez majke milosti,
Nema do brata svog;
Ja hrvat dušom i srdcem
Bez brata kud ću mog?
Veselo deder, čašćeni
Ostanci djeda naših,
Niste vi više robovi,
Ni vi, ni sinci vaši:
Smrtni smo sanak pretrgli,
Duša se vrati k nara;
I nas je srećne ogrijS
Spasovni zlatni dant
parrocchie e 188 chiese. De' sacerdoti 85 appartenu
gono al rito latino e 52 all'armeno. Il nucleo prin-
cipale dei cattolici in questa diocesi è di Tedeschi,
Armeni e Georgiani, méntre nelle altre è di Po-
lacchi.
Glas je, da su jur počele kod središnjeg odbora
za obće hrvatske učiteljske skupštine, priprave za
dojduću skupštinu, koja će se po svoj prilici sastat
u Dalmaciji.
La quota per la Dalmazia dei libri d' istruzione
da somministrarsi dalla Direzione pella vendita dei
libri scolastici in Vienna per gli Scolari poveridelle
scuole popolari e civiche per 1' anno scolastico 1880 81
tu calcolata a fiorini 1364:48, dei quali spettano coil
riguardo al numero dei frequentanti la scuola:
al distretto di Lesina f. 128, Spalato f. 280,
Rugusa f. 117, Curzola f. 107, Cattaro f. 149, Sebenico
f. 96, Sinj f. 64, Benkovac f. 49.48, lmoski f. 42,
Zara f. 203, Knin f. 54, Makarska f. 75. A. D.
Na 23 tek. presvietli i prepošt. Gosp. Fran Dr.
Feretić bi posvećen u Gorici za Krčkoga biskupa
Tom prigodom Krčki bogoslovi veoma hvaievriedno
su se pobrinuli, da se u znak njihove sinovlje oda
nosti obielodam za uspomenu sliedeća
PJESMA.
Neboga naša udovo !
Kajaško ruho snimaj
Radostnim srdcem primaj
Novoga vojna svog.
Njegovo srdce za tobom
Ljubavlju čistom gori,
Kan' da ga za te stvori
Svevidni s neba Bog.
Njemu skroz i skroz poznate
Potrebe svoga stada,
Nezgode s kojih strada
Nevoljni ovaj viek.
v Njemu, što ikom, na srdcu
Čestitost svoga puka,
Nit mu ga muči muka,
Kojoj on nezna liek.
U njega živi osjećaj
Pastirskog svetog zvanja;
Na brusu zbiljna znanja
Izoštren uma dar.
Žuberom bistra potoka
Rieč mu se s usna lieva,
Iz svakog slovca sieva
Ljubavi božje žar
Otčinske grudi njegove
Ovčicam viernog stada
Zakrilje, štit i nada,
U svakoj nuždi spas.
Koga god tuga skončava,
11' ga strast huda goni,
Uz njega sad pri5ni,
Posluhni njegov glas.
Klikni mu svatko od srdca:
,.U dobar čas Bog blagi
Posla te, Franjo dragi,
Angjelom puku svom!
Na mnogo liet& u zdravlju
Pitaj nas zdravom pašom;
Uzpored s vjerom našom
Krili nam rod i dom!"
L'illustre P. Regis, procuratore generale dei
Trappisti, cessava di vivere in Montauban in Francia
il 13 maggio. Quasi contemporáneamente passava a
miglior vita il Padre Caussette, vicario generale
della diocesi di Tolosa, oratore insigne per dottrina
e per virtu.
Opazivši neki vragometni naš na nekom pra-
voslavnom težaku (koji prošav nešto škole djači po
crkvam) kapu našaratu sa četri S., upitat će ga, šta
to znači? — Na što on: tri S. znače: „Srbi svi i
svuda," a četri „sama sloga spasi Srbina." A naš
njemu: Istina je brato, „Srbi svi i svuda/' te ako
ćeš i okolo lulinog truda, a zašto ne tumačiš i ovako:
Srbin Srbina sjekirom sieče — kao što je srbin u
Žegaru svog najbližeg srbina svojtu.
Sta ćeš? rieč je das Ciganinom, nemoš nego ci-
ganski.
Apprendiamo dalla Liberte di Friburgo che il
Capitolo generale dell'Ordine cisterciense, radunatosi
in Vienna, lia eletto abate generale dell'Ordine in-
terno I'abate Bartolini, superiore residente in Roma
della Congregazione cisterciense d' Italia,
Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu ime-
novala je sliedeće porezne častnike: Danila Livajića
u Sarajevu, Stanka Selaka u Fojnici, Vladimira
Fabria u Kladnju, Josipa Skezbetza u Višegradu,
Josipa Čolića u Rogatici, Dragutina Korašića u Caj-
nici, Josipa Geyer a u Visokom, Petra Latasa u
Travniku, Antona Cankla n Županjcu, Milana Tri-
vanovića u Prozoru, Antoniju Popovića u Glamoču,
Antona Kirchnera u Jajcu, Nikolu Tesolata u Livnu,
Janka Galiana u D. Vakufu, Vjekoslava Terčeka u
Banjaluci, Vaclava Míesela u Berbiru, Adolfa SchmidUa
u Derventi, Luku Krstanca u Tešnju, Mihajla Cu-
rilovića u Žepču, Mustafu Midžića u Bihaću, Mavru
Löwy-a u Ključu, Josipa Uzelca u Kostajnici, Danu
Priču u ^Krupi, Stevu Šobata u Sanskom Mostu,
Mihajla Corka n Petrovcu, Simu Kladarina u Cazinu,
Pavla Markovića u Priedoru, Manojla Priću u D,
Tuzli, Jovu Sajatovića u Bjelini, Nikolu Magyara u
Brčki, Franju Hroznićeka u Gračanici, Gjuru Osta
tnika u GradaČcu, Jakova Tomljenovića u Maglaju,
Janka Rožić-Ciglera u Orašju, Josipa Jambrušića u
Srebrenici, Franju Sibernu u Vlasenici, Franju Vitića
u Stolcu, Jovana Zeca u Mostaru, Josipa Vettera u
Konjici, Ivana Kralja u Ljubinju, Pavla Vlainića u
Ljubuškom, Josipa Copića u Nevesinju.
„Agramer Zeitung" javlja, da je hrvatska vlada
ugovorila sa c. k. zajedničkim ministarstvom finan
cija, da će primati u Lepoglavsku kaznionu nsudjene
kaznenike iz Bosne Hercegovine, ali samo koji nisu
osudjeni više od 3 godine. Dne 8 t. m. došo je već
prvi prevoz od 5 kaznenika iz Sarajeva, medjunjim
3 muhamedanca, a drugi prevoz ad 10 kaznenika,
medju njima 4 muhamedanca, nalazi se na putu iz
Dolnje Tuzle u Lepoglavu.
Ministarstvo za nastavu odobrilo je svotu u
iznosu od 12500 fiorina, kojim će se u zgradi uci-
teljišta u Arbanasih načinit novih prostorija prema
potrebam zavoda.
IJpraviteljstvo Matice Dalmatinske pozivlje
6 dojclućeg lipnja gospodu Članove utemeljtelje
godišnju veliku skupštinu, u Matičinoj dvorani.
za
na
Aloviiiieiilo della marina auslro-ungarica.
Barcellona: a 10 mag. Achille S., Tur6ic,
Catina, Valentin. Bordeaux: p. 6 mag. Obilic,
Medin, Newport. Cagliari: a. 6 mag. Superbo,
Glavan. Cardiff: a. 10 mag. Arc. Rodolfo, Ragusin.
Carloforte: p. 4 mag. Zebra, Suttora, Cagliari.
Cette: p. 10 mag. Minerva V., Mikulicic, Philippe-
ville. Costantinopoli: a. 1 mag. Ida, Murusic; 2
mag. Ida P., Persic; — p. 1 mag. Pellegrino, Movak,
Galatz; Rachel, Velcic, Odessa; 3 Ivo B., Dobrila,
Nikolajev; Maria, Persic, Ibi'aila; G. Boskovic, Gji-
novi6, Galatz; Umberto, Tarabocchia, Canea; S.
Cost, ed Elena, Miajlovic, Samsun; 4 Filomena,
Segotta, Odessa; Milivoj, Gjuranovic, Galatz; Paolina
S., Tomanovic, Civitavecchia; Amor Fraterno, Krelic,
e Kobilic, Medini ed Elena D., Dabcevic, Taganrog;
Giovanni D., Dulcic, Megline; 8 Egle, Martinolic,
Nikolajev. Flessinga: p. 7 mag. Giovanni, Rado-
vani, Odessa. Livorno: p. 11 mag. Colibri, Boni-
celli, Marsiglia. Lynnp. 9 mag. Triton, Skopinic,
N. Orleans. Marsiglia: p. 10mag. Luigi Premuda,
Polic, N. York. N. York: a. 29 apr. Lealta, Pa-
vletic; 10 mag. Eagle, Sandri; — p. 27 ap. Isaia,
Boiti, Lisbona. P. Eads: p. 24 apr. Ban Mazuranic,
Srnaic, Dunkerque. Sira: p. 2 mag. Maria Zari,
Adrario, Costantinopoli. Stockton: p. 2 mag. Emma,
Pendo, Shields.
questo libretto venga largamente diffuso in mezzo
aile nostre popolazioni e specialmente negli istituti
d' educazione, oratori, seminari, confraternité, pie
missiuni, societâ cattoliche, ecc. — Una copia cent.
5, 12 copie L. 0,50, cento copie L. 4.
Rivolgersi alla Tip. Giulio Spe i rani e Figli,
Torino.
Odpisi „K. D."
C. gosp. G. U. I. — Biograd na moru — Obratite
se izravfio na veleuč. 0. P. Baćića u Sinj ; on će Vas znat
najbolje ohaviestit, jer cienimo da je svojini, očinia ona
mjesta razgledao.
C. gosp. — O --- lzpod Velebita — iNemožemo a
da Vam prijateljski na Parafrasis ne zahvalimo. Stihovi
nam se mnogo dopadaju. Ono bi lako postalo, uz sadašnje
okolnosti, obljubljenom pučkom pjesmom. Ipak, uzani u obzir,
da se odnosi više na osobu nego na list, cienimo, bolje je
ne pustit u sviet. Mogo bi nam tko i zamjerit a s druge
znamo Vam kazat, da je sve u pokrajini živa vatra, te nam
je više dunut nego išta drugo. Javno je mnjenje i uvjerenje
izneuadjeno i ogorčimo do skrajue mjere. Dok stvari tako
stoje, a još uvidjavnosti protivnika ima vremena i mjesta,
mi želimo pasivno, dok nas ne prisile mjerit im poštenje na
čelu. Ne uzmite dakle za uvrjedu, jer te nema, i nezabora-
vite nas. Srdačni odpozdrav !
Ć. gosp. 0. S. M. — Sinj — Veoma smo Vam harni,
što ste se dobrostivo pobrinuli, da naš list kitite učenom
Vašom razpravom. Gojimo nadu, da će nas se Vaše cienjeno
pero i unapried siećat. Dajte, veleuč. 0., da je crna po bielu :
ima mnogo na svietu suhoparna, nek je i ozbiljne jezgre,
ima štetna, nek je i koristna. Ako je dobra rieć zasluga,
zar dobro pismo nije stoput toliko?
Č. gosp. O. Š. T. — Sinj —Takovi se dični sinovi
hrvatske majke ne zaboravljaju. Ušutkali nas jedino posti,
ništa drugo. Bog Vas poživio !
C. dop. m. d. z. n. — u Dubrovačkom kotaru —
Prvi pokušaj mučno da bude pravilniji, u mladića koji je
istom srednje nauke svršio. Vježbajte se; Vaše će cienjeno
pero postat izvrstno pero. Sto ste nam poslali objelodanit
ćemo dragovoljno što prije Da smo Vam priporučeni za
unapried. Iskreni odpozdrav!
& gosp. D. B. Panović — Obrovac — Popravismo
po Vašem računu. Da ste nam zdravo!
Nassau, 24 apriie. il bark a.-un. Virginia, cap.
Corsano, da Port-au Prince e Aquin per Havre, ca-
rico legno campeggio, in seguito d'aver aperto una
forte via d'acqua, s'invest! li 8 corr. sul banco di
Bahama presso Atwood-Cay. II secondo e due del-
l'equipaggio arrivarono qui li 22 corr. con parte
degli attrezzi ricuperati.
II capitano ed il rimanente dell'equipaggio ri-
masero sul luogo dell'investimento in attesa di soc
corsi. II naviglio é irrecuperabile, ma si spera di sal-
vare il carico.
Preghiere peí mese di giugno.
Lungi dal diminuiré, il bisogno di pubbliche e
generali preghiere si fa ogni di piu grande, atteso
il crescere della guerra contro la Chiesa e la civile
societá. E questo piu che mai il tempo in cui dev'es
sere messo in pratica il testo evangélico: Oportet
orare et nunquam cleficere. Di ció convinta la Buona
Settimana, e memore delle profetiche parole dell'im-
mortale Pió IX, che „la moderna societá non pub
sperare rimedio ai suoi mali se non daW adorabilis-
simo Cuor di Gesilu, ha dato alie stampe un libretto
di pagine 32 col seguente titolo: II mese di Giugno
santificato con preghiere, giacidatorie ed ossequii in
onore alV adorabilissimo Cuor di Gesil, secondo i piil
urgenti bisogni della nsotra elá. É da augurarsi che
FABBEICA CANDELE DI CERA
della
Ditta Giovaimi fratelli Millin
Perzagno — Dalmazia
Forma e bellezm esterna — Bou tu
intrínseca della cera — Stoppini preparati
chimicamente, in modo che le cándele non
colana mínimamente. — Prezzi ridoltissimi.
Deposito Apparati ed Arredi ecclesiastici
di
FERDINANDO BONICELLI
in Lussinpiccolo.
II sottoscritto si pregia di rendere noto che
ond' essere in grado di poter pienamente corrispon
dere a qualsiasi ordinazione, ha fornito testé il Suo
Deposito di ogni Sorta di Stoffe e broccati per Pa-
ramenti, come puré di Baldacchini, Bandiere, Sten-
dardi, PivialiPianete, Dalmatiche, Veli Omerali,
Ombrelli, Cuscini, Stole, Strati mortuarí; ed infine
di qualunque articolo per uso di Chiesa, nonché di
oggetti si in legno che in metallo, come: Candelieri,
Crocefissi, Lampade, Ostensorj, Reliquiarj, Fanali ecc.
Le commissioni si eseguiscono con tutta solle
citudine a prezzi modici e franche di ogni spesa
d' imballaggio.
FERDINANDO BONICELLI.
AAA AJWVAA
D. Ivo Prodan, vla&toik, izdavatelj i odgovorni urednik
Dalla Tipografía di G. Woditzka
fra breve escirá
il secondo Volume dell' Opera m mamsm
DELL' ARCIDIACONO CAPITOLARE
Monsignor GARLO FEDERICO BIANCHI.
Presso la stessa Tipografía trovasi per i
MM. RR. Parochi i fogli di Nascita e Morti,
Giornali di Cassa e conti per le Chiese, al
prezzo di 2 soldi, Matrimoni a sol. 3 tanto
in italiano che cirilliano.
Le ordinazioni inviarsi direttamente alia
Tipografía di G. Woditzka.
Tiskarna Ivana Woditzke.
Y ultimo Concilio Ecuménico perché venisse ag-
giudícata a Roma la Bulgaria e non a Costantinopoli.
Gli ammirabili responsi di Nicoló I, dei quali
ci da il Presutti un bellissimo sunto; sono la piü
bella prova dell'opera dei Papi per 1'incivili-
mento di quei popoli, menlre scende il Pontefice
in quelli a regolarne Ja vita politica e ad am-
mausarne le coslumanze in maniera „che serabra
„il cuore si allarghi in udire proclamare a chiara
„voce principii di tanta sapienza ed umanifá,
„mentre che tutta i' Europa giacevasi sepolta nel-
i' errore". Ed oltre a ció egli bene osserva, i
Romani Pontefici approvando la Sacra liturgia
in lingua Slava, grandissimamente commenda-
rono I' opera di Cirillo e Melodio per quella
leíteratura e diedero in un momento nobiltá e
classicísmo a quella lingua che vollero adoltata
nei templi? fra Jo splendore dei divini misten.
(Continua.)
imenom Povk, i proteže se do crnice (hrasta), dalje
uz potok do drva koje se zove gertanfa — odatlje
se proteže do drva, koje se obično zove Chasfa preko
jednoga lešnjika, odatlje silazeć preko doline dolazi
do rieke Cemerniee, gdje je mlin Radomir, za tim
dodje do mosta, odatlje uz neku Cemernicu prostiruć
invece si convinse essere questa la vera cbiesa di
G. C. E nella Camera alta, due di essi, lord Oran
more e Provvn, ne mossero amare lagnanze al mi-
nistro degli esteri, lord Granville, dipingendo con
neri colorí i molteplici e formidabili pericoli a cui
espone la religione dell' Inghilterra, e 1' Inghilterra
se siže do velike jedne kruške, odatlje ide do mlina I stessa, quella sciagurata nomina fatta da Gladstone.
Premostratenzi u Hrvatskoj.
Norbertinska opatija u Ivaniću.
(v. br. 41.)
Opatija Norbertinskih kanonisa u Ivaniću, kako
jasno tvrdi kanonik Krčelić, bijaše znamenita redo-
vnička kuća imajuć ogromna imanja, darove bisku-
pa i kralja, glavna kuća drugih samostana istoga
reda u provinciji, imajuć osobite povlastice, drago-
cienu svojinu, koju su ženski samostani toga reda
svuda tražili, da su najme od tada unilazile pleme-
nite djevice, cviet svih razreda družtvenih u XIII.
vieku,
Stjepan il. bio je medju najznamenitijimi bi
skupi, koji su sjedili na Zagrebačkoj stolici. Postav
biskupom oko 1225, u vrieme, kad je katolička ci-
vilizacija u Europi ponajljepše evala, živio je još
medju godinami 1246 i 1254., kad se prvi put spo-
minje u poveljah ime Filipa, njegova nasljednika.
Za cielo to sjajno vrieme u sporazupiku s papami
Grgurom IX Innocentom IV i kraljevi Andrijom II, Be-
lom IV on napuni obsežnu svoju biskupiju samostani,
koji bijahu tada slava zapada, Benediktinci, Templari,
Cistercite, često se spominju u poveljah toga doba.
Slava, što je utemeljena bila opatija u Ivaniću, ide
posve biskupa Stjepana II. Točna godina nepoznata
je, nu moralo je biti na početku njegova vladanja.
U povelji od 1246. kaže ovo: „Mi smo sagradili u
gradu Ivaniću crkvu na čast naše Gospe. U to sve-
tište bijasmo pozvali redovnice, nu one su bez hasne
razteple dobra im darovana, i bez naše dozvole one
odoše, i za to smo na prošnju i na molbe prejasnoga
kralja Bele i kraljice, uveli u istu crkvu druge re-
dovnice, službenice Kristove, kojim smo da uzmo-
gnu živiti bezbrižno i moliti Boga za nas i za kra-
ljevsku obitelj, darovali desetinu od pučanstva na-
šega grada Ivanića: najme od usjeva, vina, svinja,
ovaca i koza, pčela, pilića, lana i drugih manjih plo-
dova, koji se običavaju desetinjati. — Isto tako opu-
novlastili smo ih takodje sporazumno s kaptole m
Zagrebačkim, da pobiru dohodke od sajma u J-va
niću. Medju ostalim darovali smo im cieli posjed,
koji su posjedovale prijašnje redovnice. Prva medja
toga posjeda počima vlastničtvom podanika biskupova
Toma ondi blizu stase,
kad ga Isus k sebi zvaše.
Hodi kralju u Indiu
božju viru navisti mu-
Toma svoj put putujući
najde u gradu pirujući.
Tuj ga na pir uzmoliše,
i za stol ga posadiše,
Di da pišam tuj pojaše,
Boga uz to spominaše.
Toma ništar ne i jaše,
k nebu svejer uzdisaše.
Stolnik Tomu tada udri
a njega lav tudie razdri.
Tilo na kuse rasnese,
ruku na stol postaviše.
Toma ti si u božjoj visti
od grihov nas svih očisti.
Ti si tical Isusu rane
od diavla nas da obrane.
Filipa mi navistimo
njega život spomenimo:
Dvadeset lit kako ptica
po svem svitu Filip lita.
Osandeset lit jimiše
kad ga na križ položiše.
Molimo te, o Filipe,
daj nam milosti velike.
Nu poslušaj, božji puče,
Bartolomij kožu svuče;
Kožu svoju da odriti,
slavu vičnu hoti priti;
Scytk, koji je na rieci Cemermci; za tim dolazi do
izvora Cemerniee, a uz izvor te rieke izvire potočić,
od kojega ide do jedne trešnje, križem znamenovane,
i zatim ide do prve medje. Mi smo takodjer poklo
nili novim sestram dvie kuće sa cielim stanjem i
ukućani i služinčadi. Ako bi prijašnje redovnice proti
ovoj povelji pokazale drugu, koju smo izdali njim,
proglašujemo, da je bez valjanosti. A da ovoj daro-
vnici zajamčimo jakost vječnu zapečatismo ju svojim
i kaptolskim pečatom."
Odavlje se vidi, da je biskup izdao već prije
povelju za ovu opatiju. Vjerojatno, da će se ona naći
u nadbiskupskom arkivu u predjelu, gdje su fuiida-
tionalia, pak smo i zaprosili arkivara Tkalčića, neka
potraži o tom predmetu. 0 Norbertinkah u Ivaniću
XIII. vieka ima još i povelja od 1228.
Biskup Zagrebački Ivan 1. nasljednik Stjepana
IV., bio je pošao te godine u Ivanić. Glavarica s ka-
nonisami predstaviše mu se i zaprosiše ga, da bi
ponovio i potvrdio darovnicu svoga predšastnika. Novi
biskup posluhnu im od srca prošnju, udari na po-
velju svoj pečat, a povrh toga oprosti opatiju od
svakog podanica njemu i njegovim nasljednikom, i
poda glavarini sudbenu vlast nad svimi osobami,
koje su stanovale na imanju. Naloženo je bilo svim
službenikom gospoštine Ivanić, neka se brinu, da
so dohodci točno plaćaju glavarici i sestram, pod-
puno, neokrnjeno, uviek.
Druga ova povelja pokazuje nam u kako ve-
likoj milosti bijaše opatija kod biskupskoga dvora
Zagrebačkoga. Biskupi su i nadalje povlasti davali
tomu bajnomu boravištu, gdje su tečajem XIV. vieka
sagradili ljetni dvorac, kamo bi dolazili, da se u
liepoj godišnjoj dobi 'odmore. Povelja od 3. rujna
1337., izdanu po biskupu Ladislavu o upravi dobara
kaptolskih završuje se ovako: „Dano u našem no
vom gradu Ivaniću, na blagdan Uzvišenja sv. križa."
Biskupskoga grada je nestalo, nu crkva Norbertinska
preživjela je bure i slavje prevrati vremena i ljudi.
Danas je ona župna crkva. Povelja Stjepana II. veli
u istinu, da posvećuje sgradu bi. djevici Mariji, a
sehematizam nadbiskupije za g. 1880. pokazuje da
je hram posvećen Uzeću na nebo bi. djevice.
(Sliedi konac)
SI Harelit'se de Stipou.
11 signor Gladstone succeduto a lord Beacon-
sfield, oltre i ministri si mutarono tutti i principali
dignitari di Stato: cosa nuova affatto. Fra questi
uno de' piu eminenti e per dignitii e per autorita e
il governatore delle Indie, dalle quali la regina Vit
toria ha assunto anehe il titolo d' Imperatrice. A1
partito conservatore, rappresentato nel Parlamento da
alcuni fra i piu caparbi e fanatici protestanti, seppe
male che, a coprire quell' alta carica, fosse ehiamato
un cattolico, apostolico e romano, un papista, il inar-
chese Giorgio Feđerieo Samuele de Ripon, di cui
tutti rieordano la maravigliosa conversione al catto
licismo avvenuta nel 1874 quando come Gran Mae-
stro della Massoneria Inglese si mise a sludiare' le
dottrine della Chiesa cattolica per combatterle, ed
Lord Granville, senza prendere sul serio i ful-
mini di lord Oran more, ne punse, nel rispondergii,
con fine ironia 1' eccessiva intolleranza, gli ricordo
il rispetto delle istituzioni ingles i per la libertá di
coscienza, in virtíi della quale gli impieghi dello Stato
sono accessibili non meno ai cattolici che ai prote-
stanti. Disse nulla essere a temere di lord Ripon.
Gladstone avergli accordato cio che era dovuto al
mérito ed attendersene vantaggi ben piü grandi e
sicuri che non si possano sperare dalla politica in-
tollerante di lord Oranmore e suoi partigiani.
opisl.
Svoju kožu ti ki nosiš
privedi nas gdi ti sidis,
Skupa s tobom pribivamo
slavu božju uživamo.
Amen.
I PIANI D'INSEfiNAlENTO
per le Scuole Popolari Generali e Civiche
della Dalmazia.
(V. n. 41, 42, 43, 44.)
Con queste preparazioni scritte noi ci prepa-
riamo una fatica di piü. Ma e ehi di noi non si sob-
barcherebbe a maggior fatica quando da questa di
pendesse anche un maggior progresso della souola?
E che questa preparazione debba esser ser Uta al-
meno nel primo anno di scuola, crediamo di si, —
giacché noi veniamo dagli Istituti pedagogici, dove a-
vemmo la fortuna d'imparare anche una certapratica
d' insegnamento. Diciamo una certa pratica, perché,
tale essendo la costituzione degli Istituti Magistrali,
non ci fa dato a tutti fare pratica nel trattamento
di tutte le materie, e cosi noi veniamo, come di-
cemmo, fuori da questi istituti con una quantitá di
idee, che per un istinto naturale vorremmo comuni
carie se non tutte almeno una buona parte agli al tri.
Ció pero non deve essere. Noi dobbiamo far parte
agli scolari solo di quelle idee che sono atte a
dare loro un concetto chiaro ed esatto di quanto spie-
ghiamo, tralasciando il rimanente, che potrebbe pro-
Iz Dalmacije, dne 15 lipnja (zakasnilo).
Baš me žicnuo, Velečastni Gospodine Urednice,
Poznanovićev dopis od 28 proš. travnja uvršten u
br. 36 Vašeg cjenjenog Lista „Kat. Dal".
Ako li animus meminisse horret onake stvari,
kao što gotovo prosijačenje ' Poznanovićevo, ali
vjerujte da kako mu je, tako mi, je. Dotle sam došo
Gospodine Urednice, da moram odpustiti i slugu, da
ujedno sa mnom ne gladuje, te ako i proti svešte-
ničkoj časti, usilovan sam, žao mi je, al nek se zna,
treba mi mesti kuću i. t. d. Eh moj dragi gospodine
i čitatelji svi, nije druge, reda je trpjeti, ali „si ini
inicus meus" "utique sustinuissem": nego, kad pro-
motrim, da nam to sve od pravde branitelja- koji
ako su što su, te ako iole ima dobra u njihovim srd-
cim, za Bogom veći dio njih dužan je misnikom;
onda ti me žalost obuzima.
Znam da ove rieči za otvrdnuta srdee i neharne
grudi nisu. Ipak neka mi je Vama se barem Gosp.
Urednice izjadat i nadostavit da mi je župica ko
šaka, te i bez oskudice lajnske godine valja da mo-
lim i nizko se ponizujem, ako ću malo redovine, a
na neke da i ne računam, jer jim je gore neg meni
ubogu a veselu.
Ovo moje zanimivo i izvorno ekonomično stanje
Visoka Vlada ublažuje mjesečnom namirnicom od
for. 00, ili ti vam su dvi liepe ništice.
Eto ti mi stanja i življenja, zatočnico „Kato-
lička Dalmacija". Nogo sreća moja ima gdjekoji, što
mi za moje potrebice nuždno posudi. Medjutim nije
mi kudkamo, nego molbenicom na svietlu Krunu. — A
naša braća franjevci? Lišeni i zadnje podpore, ko
da, jer su nasliedmci S. Franje, po Župam nisu čla-
novi Katoličkog Dušobrižništva! Jedan župnik.
Šibenik, 21 lipnja.
Kako Vam već javismo, jučer ovdi^ mi svetko-
vasmo tisućljetnicu mile naše Glagolice. Šibenik nije
mogao izostati u kolu svojih suplemenika, da ne
zaigra oduševljeno i on svoju ulogu i svojom se sla-
vom ne podiči. Svečanost izpade najsjajnije. Već od
3 dana varoška crkvena zvona spravljaše narod na
tu crkveno narodno slavu. Presv. naš Biskup bi
pozvan, da bi i On izvolio svojom prisutnosti sve-
čanost uzveličit: i zbilja on se rado poziva primi,
durre confusione. Se dunque queste preparazioni per
l'istruzione intuitiva non saranno scritte, potremmo
noi rivedere se nella spiegazione che íaremo in iscuola
prenderemo piü o meno di quanto occorre ? nó. E
poi una preparazione scritta ci presenterá il succes-
sivo sviluppo che dobbiamo daré all'istruzione intui-
tiva, senza il quale non avremmo sempre un vagare
incerto, un risultato con Iacune. Finalmente se guar-
diamo alia tatica, noi l'avremo solo per il primo
anno, in cui entriamo in una scuola, mentre nei suc-
cessiví basterá che rivediamo quanto abbiamo pre-
parato nel primo, completando o cangiando quá e
lá qualche piccola cosa. In tal modo la preparazione
scritta ci offrira oltre i vantaggi didattici, un allege-
rimento di fatiua nei successivi anni di scuola.
I Piani vollero estesa l" istruzione intuitiva fino
inclusivamente il 4.o anno di scuola, ed in ció a
nostro modo di vedere i Piani son degni di lode, per aver
lasciato tanto campo ad un mezzo d'insegnamento
che, intraveduto dai greci filosofi, riconosciuto nel
medio evo, fu colloeato sul posto elevato che gli
compete da Pestalozzi ed altri. Fu molto opportuno
1' averia estesa fino al 4.o anno scolastico, anche per-
ché cosi da un lato si prepara grandemente il ter-
reno per la successiva istruzione nelle materie rea-
Iistiche per quegli scolari che frequenteranno ulte-
riormente la scuola popolare, e d' altro canto diven-
gono idonei a poter seguire con profilto le spiegazioni
quegli scolari, che dopo il 4.o anno abbandonano la
scuola popolare per frequentare una media.
II vantaggio poi che 1' istruzione intuitiva pro-
cura all' istruzione della lingua lo abbiamo gia al-
trove accentuato. (Continua).
e. Htjeti 1 jedno i drugo uzajeđm, to mi se Čini
nski nesmisao. Imali pa iznimnih odnošaja sa-
W pojedinih kotarih, za te kotare obustavite obći
oiij i za te iznimno potražite lieka."
Messa govori da je Pavlinović rekao da nisu
težaci varvari nego gospodari...
Pavlinović: Ja toga nisam rekao.
Messa izpravlja da je Pavlinović pitao: tko je
varvar ili oni koji guli, ili onaj koji je guljen^ • —
Težak je guljen jer je varvar i nije znao okoristiti
se dobrotom gospodara.
Borelli odgovara predgovornicim da ovaj za-
kon siluje selo da javi krivca; da će se on uporav-
ljati samo gdje je velika potreba; da gdje od njega
nije od potrebe tu se neće ni npotrebiti; čudi se
pak kako se danas proti načelima izraženim u ovim
§§ viče, dočim je isti sabor ova načela bio usvojio
godine 1871.
Pri glasovaju poimence glasovaše da se §§ 17
primi: Abelić, Borelli, Botteri, Bulat, Kambelović,
Frari, Ivanić, Kulišić, Makiedo, Messa, Nakićenović,
Raimondi, Simić, Smrkinić, Trigari, Vujatović, Voj-
nović,
Glasovaše proti: Bačić, Cingrija, Didolić, Du-
boković, Klaić, Ljubić, Masovčić, Mrkica, Monti, Pa-
vlinović, Supuk, Vranković.
Tim je § ovaj primljen, Zatim je primljen i §
18 a zabačeni su svi izpravci nanj podneseni. Uz
kratke razprave prihvaćeno je još sve treće poglavje
o osobam poljskoga čuvanja (§ 19 -35).
U sjednici od prošle subote bi podnesen
Vis. Saboru sliedeći predlog:
Visoki Sabore!
Dalmatinski Sabor god. 1873 u sjednici trećoj
dneva 15 prosinca podupre jednoglasno i primi predlog
na Visoku Vladu upravljen o poboljšanju dnšobriž-
ničkog ekonomičkog stanja - predlog sastavljen od
odaslamka saborskih i biskupskih, te od članova ze
maljskog Odbora.
Kad je ministar bogoštovju i nastave g. 1877
•činio Bečkomu Reich8ratbu predlog za povišenje
dušobrižničkih dohodaka, ukazalo se je očito da on,
odredjujuć plaće za dušobrižnike u Dalmaciji, nije
se nimalo obzirao na predloge Sabora Dalmatinsko-
ga. S toga zastupnici Bačić i Pavlinović zadnjeg
zasjedanja god. 1877 podnesoše našemu Saboru
predlog, da bi izjavio, da ministarska osnova ne
odgovara potrebam došobrižničkog stališa u ovo
doba i u sadašnjih okolovštinah, te da Visoki Sabor
opet preporuči kroz zemaljsku Vladu svoj predlog
od god. 1873. Visoki Sabor bi bi tada bez dvojbe i
ovaj predlog zastupnika Bačića i Pavlinovića usvojio,
da mu nebude, kako je svim poznato, bilo iznenada
pretrgnuto djelovanje.
U zadnjem zasiedanju Bečk g Reichsratha mi
nistarstvo učini novi predlog o rečenom pitanju, nego
nebi riešen, jer dotični Odbor povrati Vladi predlog,
da ga u nekoliko točaka izpravi i popuni. Sad se
dakle kod Centralue Vlade osnova ovog pitanja opeta
razpravlja, i do bi brzo izaći će na razpru pred
reichsrath. U ovaj čas, ciene podpisani, stvari bi
pomoglo, kad bi Visoki Sabor, po zemaljskoj Vladi
preporučio svoj predlog Ministarstvu za bugoštovje i
nastavo, što je tim potrebitije a koliko svote do sad
od Mioistarstva utanačene, moraju se svakako priz-
nati preuizke.
S toga:
Razmatrajući, da odredjeni dohodci dušobrižni-
kom jesu sa svakog obzira premaleni i nedostatni,
kako priznadoše sve vlasti crkvene i državne, te
obećaše tomu nedostatku skoro lieka;
Razmatrajuć nauke potrebite svećeničkom sta-
lišu, ni kraći ni manji od propisanih za državne
službe;
Razmatrajuć potrebe daljeg učenja i naobra-
zivanja;
Razmatrajuć zasluge svećenstva u Dalmaciji
pripomoću u državnih i obćinskih poslovih ;
Razmatrajuć napokon, da tko je 16 godina
učio i 40 godina težkn službu dobro obavio, zaslužu-
je, da u svoje zadnje dane netrpi glada i poniženja;
Podpisani predlažu da Visoki Sabor usvoji u
načelu predlog godine 1873 uz neke promjene čla-
naka VIII, XII, *) čim se, glede kategorije približuju
predlogu ministarstva, a glede svota, ako ne posvetu,
to barem pouešto bolje odgovaraju potrebam staležu,
te preporuči Centralnoj Vladi sljedeća dotaciju du-
šobrižnika :
l.o Za nezavisne dušobrižnike (stalne župnike).
I. kategorije f. 700
II 600
uz taj uvjet da kategoriju imaju Vlasti crkovne,
dogovorno sa političkom, odrediti obzirom više nego
na broj pučanstva, na okolovštine mjestue župa i na
težkoćo službe.
2.0 Za župničke upravitelje, izložene kapelane,
koralne vikare, gradske i prigradsku pomoćnike, pri
vremene župnike f. 500.
3.e Za župm'čke pomoćnike na polju f. 400.
Sto se tiče mirovine, da članci XII i VIV, imaju se
spojiti ujedno te preinačiti ovako;
4.o Dojedan dušobrižnik, koje mu drago vrsti,
nakon 40 godina službe bez liećničkoga oblaza ima
pravo na cielu mirovinu; ako li s uzroka zdravlja
mora ostaviti službu prije 40 godina te službe,
onda mu pristoji mirovioa f. 100 manje od uživane
plaće 2).
Podpisani:
Vraković, Klaić, Ljubić, Maccbiedo, Duboković, Raj-
mondi, Masovčić, Monti, Abelić, Kulišić, Mrkica,
Bačić, Šupuk, Borelli, Cingria, Cambj, Bulat.
') Ove su promjene bile predložene od c. zast. Bu-
lata, koji se je uz ć. aast. Bacića osobito se za ovu stvar
zauzimao. Promjene su bile utanačene n odgovoru s uredni-
štvom našega lista, paralelno kategorijam predloženim od
ministra Stremayra, a to jer će jamačno i nova bečka Vlada,
u novoj osnovi o dotaciji dušobrižnika, izit sa Stremayrovim
kategorijam, te je shodno da se pokrajinski Sabor stavi u
tom na stanovište na kojem će se nać Carev. Vieće, da
ništa rad jednostavnosti, i jer to može prudit a nemože
škodit. Ur.
2) Ovo je pismo pročitao u Saboru preč. zast. kan.
Mrkica.
PODLISTAK.
1 P1ANI D IRSEGNARENTO
per le Scuole Popolari Generali e Civiche
della Dalmazia.
(V. n. 41, 42, 43, 44 46, 47.)
Che cosa sono i nomi? domandava prima il
maestro; e lo scolare, seguendo fedelmente la gram-
matichetta che avea in mano, diceva giü la sua bella
deíinizione. In simile modo si procedeva prima d'im
parare rególe secche, indi, e ció anche quando si
avea la fortuna di avere uno dei migliori maestri,
si passava ad esempi. Per la maggior parte perfr
s'impinzavano le teneñ menti degli scolari di defi-
nizioni e rególe, di divisioni e suddivisioni, senza che
lo scolare ottenesse un frutto corrispondente a tanta
tortura. In questo modo si era ben lungi dal rag-
giungere lo scopo dell'insegnamento grammaticale
della lingua materna. A che cosa dee tendere questo
insegnamento? a far s\ che gli scolari, anziché bal-
bettare rególe incomprese, sappiano adoperarle, per
poter col loro aiuto comprendere la lingua scritta
ed essi stessi esporre corettamente i loro pensieri, sia
a voce, sia in iscritto. Si potrá arrivare a tanto se-
guendo le prescrizioni dei Piani sull'insegnamento
della grammatica? Noi rispondiamo di si; giacché
esso scopo piü che da prescrizioni diíende dal modo
con cui sono poste in opera le rególe grammaticali,
o meglio dal método con cui s' insegna la gramma-
tica. I Piani non possono daré che una linea da se-
guirsi nell'insegnamento; da noi dipende il modo di
seguirla, i Piani in questo particolarmente non sono
in caso che darci uno scheletro, a noi spetta porvi
le carni per fórmame un corpo completo, un tutto.
In quasi nessuna parte dell' insegnamento*h lasciata
piii libera attivita al nostro metodo, al nostro sapere,
quanto nell' insegnamento della grarnrnatica, e qui a
ragione ci pu6 esser cletto „qui si parrA la tua no-
bilitade." Se noi in questo insegnamento vorremo
spingerci fino alle finezze grammatical, se esigeremo
le piu esatte e delicate differenze, e costruiremo
ogni sorta di teorie, allora da un canto noi non po-
tremo camminare a pi& pari col Piano, e dall'altro
il nostro insegnamento sar& infruttuoso.
A mo' d'esempio, ognuno sa quanto estesa e,
diciamolo pure, quanto difficile si & la teoria dei
verbi nella nostra lingua (slava); ebbene i Piani
prescrivono nel III IV e V anno scolastico: i verbi
perjettivi ed imperfettivi, conjugazione del verbo in
tutti i modi, e suddivisione dei verbi in classi, ma
non mica possono ordinare con cio tutte quante le
finezze che si riferiscono alia teoria dei verbi; e
se un maestro si perdesse realmente in tutte le fi-
nezze, se nella formazione dei tempi esigesse dagli
scolari spiegazioni filologiche della trastormazione dei
suoni e cosl via, allora sicuro che non potrebbe tar
nulla o per lo meno poco, e dovrebbero assoluta-
mente cadergli le braccia e tarlo esclamare che i
Piani sono ineseguibili. Ma se noi terremo sempre
innanzi agli occhi il principio, che nella scuola po-
polare si deve prendere quello soltanto che presenta
uno scopo pratico, ed escludere tutto ci6 che ha un
interesse puramente teoretico, allora giungeremo a
buon porto, e potremo eseguire quanto da noi i
Piani esigono.
E qui ci potrebbe esser fatta la domanda: "sia
pure, ma chi ci dirk quanto abbiamo da pertrattare
e da tralasciare, dove finisce il pratico per dar
luogo al teoretico"? risponderemo: la nostra coltura,
il nostro metodo, 1' amora alia scuola, ed in parte
le istruzioni ai Piani.
In quanto alia distribuzione della materia a
nostro parere sarebbe stato meglio incominciare la
VI sjednica, 5 srptrjm-
Sjeduica se otvorila na 9 7« P-
Pošto budo pročitani zapisnici,
Mrkica opaža, kako ima godina i više da je
vojnica svršila, pa još neplaćeni kiridžije, t. j. većina
ih, jer ih je i koji sa bili namireni. S toga pita Vladu,
misli li platit i kad. - Drugi zastupnik čini predlog o
predjelnom putu Zelengrad-Medvidje-Kistanje, da bude
naloženo Zem. Odboru neka odpošalje što prije ljude
da razvide put s tehničkog gledišta i nek se dozvoli
prva rata od 10.000 fiorina.
Izabrani za nove tajnike Raimondi i Nakiće-
nović, Dnevni red:
Ivanić štije izvješće Zem. Odbora o gradjenja
zemaljske ludnice i predlaže da prodje na finaucijalni
odbor. Primljeno. On isti prostije izvješća Zem. Od-
bora o gradjenju zemaljske bolnice u Šibeniku i u
Dubrovniku. Prolazi takodje na fiuancijalni odbor.
Bulat predlaže neka se poveća finaucijalni od-
bor sa 5 na 7 članova, cjeć velikih posala. Primljeno.
4. Točka dnevnog reda : Izvješće Zem. Odbora o
Borellievu predlogu glede ustanovljenja Zem. poljo
djelskog Vieća. Primljeno.
Zatim bi proštiveno izvješće o predlogu Bači-
ćevu o ustanovljenju kot. Suda o Blatu, pa izvješće
0 uvedeuju nekih odredbiua u obsegu obćine Komižke;
izvješće o ustanovljenju Zem. oskudične zaklade i
izvješće Zem. Odbora o svome postupanju u poslu
pobiranja zemaljskih nameta ukupnim izravnim po
režima i potrošarini za g. 1878 i 1879.
Monti se tuži gdje smo mi dalmatinci za 2
godine usilovani plaćat poreze neustavue, jer Sabor
ne bio otvoren, po predlogu odgovorne Vlade a od
Cara. Nada se da Vlada odsle neće tako postupati.
Uz to neka Sabor izrazi svoje sažaljenje za ono što
se neustavno dogodilo i nadu da će unapried Vlada
sazivat Sabor svake godine; te predlaže: Neka Sabor
primi na znanje izvj. Zemaljskog Odbora, čim ga
potvrdjuje, požali što se pobiranje poreza dogodilo
bez ustavue dozvole i izrazi nadu da se to više neće
dogoditi, nego da će se Sabor svake godine sakupljati.
Klaić, kao izvjestitelj pristaje na prvi dio Mon-
tieva predloga; na drugi nije vlastan pristati, ali
kao zastupnik za nj će glasovati.
Pri glasovanju primljen Montlev predlog. Zatim
se prodje na drugo čitanje zak. osnove o putevnom
redarstvenom pravilniku za javne puteve nedržavne
1 o pravilniku vrhu uprave i uzdržavanja predjelnih
puteva. Primljeno bez razprave.
Pogled po svietu.
Ovo zadnjih dana politično obzorje u Hr-
vatskoj sasvim je postalo drukčije. Oposicija
proti Magjarskoj bahatosti a na obranu časti
hrvatskog imena, i hrvatskih prava, dočekala je
položaj kojeg je zaslužila: položaj krjepČi i
uplivniji: onomašnja manjina, možeš reć današnja
većina. „Obzor", glasilo stranke prošlo je iz ruka
vladinovca Miškatovica u ruke urednika Klemenla
Božića, koji zastupa pravu hrvatsku narodnu
stranku, onu stranku, kojoj pripada naš vrli
grammatica, anziché col II anno di scuola col III, e
cio perché cosi sarebbe stato lasciato piü tempo agli
esercizj di pronunzia, di accentuazione ecc:, il che
tutto deve formare la base, deve precedere 1'inse-
gnamento grammaticale; e poi la maturitá degli sco-
lari d'un III armo corrisponde piü ad un tale inse-
gnamento.
Supponiamo pero che, mossi dalla circostanza
che i piani delle scuole popolari devono esser fatti
in modo che uno scolare dopo aver frequentato il
IV o il V anno d'una scuola popolare sia in caso
di poter passare in una media (Ordinanza Ministe-
riale 18 ¡Vlaggio 1874), anche i nostri Piani avessero
prescritto il principio della grammatica giá col II
anno, affinché fino il IV si pertratti quel tanto di
materia che possa porre in grado gli soolari di su-
biré con buon successo gli esami d'ammissione in
una scuola media.
Prima di daré ,,1'idea della preposizione, della
congiunzione e dell'avverbio" (II anno scolastico, 2
semestre) non sarebbe stato meglio il prendere „la
deelinazione dei nomi, aggettivi e pronomi" (inten-
diamoci senza eccezioni) indi ,,i tre tempi principali
dell'indicativo" e cid per la ragione che gli [scolari
possano le forme apprese imprimersele con esempi,
il che non sara almeno in tutto possibile quando si
sapranno i tre tempi principali dell'indicativo senza
conoscere la flessione dei nomi aggettivi e pronomi.
Si dirá: esercizi posson benissimo esser fatti
trattandosi della lingua materna, e perció empírica-
mente conosciuta dagli scolaii.
Noi dubitiamo assai che tutte le forme gram-
rnaticali che il fanciullo ha imparato praticamente
in casa sieno puré, e d'impuro in iscuola non ci
dev'essere; d'altra parte il fanciullo deve compren-
dere la forza, il valore delle forme grammaticali.
(Continua).
i j
vjereni da će Žalostan utisak učinit na milostivo Srce
N. Veličanstva ova osnovana tužaljka; a tko je kriv?!
Pišu nam iz Trogira, dne 10 tekućega : I kod
nas ovo zadnjih dana, a to baš u omaloj župi Bri
stivice, bi svetkovana svečanost tisućnice našeg a
maneta glagolice. Mn. p. župnik D. I. Begoti, koji
je sam svečanost priredio i uz prisustvo mnogobroj-
na puka svečano ovršio, držao je liepi govor, ra
dostno Boga hvaleć i slavne i svete apostole Ci rila
i Metoda pobožnicim shodno i vatreno sporni nj uć.
Ljetošnja učiteljska skupština Zadarsko-Ben-
kovaČka imat će razpravljat na 25, 26, 27 i 28
kolovoza:
1. Kako uiediti školske blankete na temelju
Naukovnih Osnova, počam od Matice pa uključivo
do Odpustne Svjedočbe.
2. Kako postupati s obukom, na temelju propi-
sane Osnove, u mjestim, gdje bi mješovita škola bila
tako udešena, da mužkarci pohadjaju jutrom učionu
a djevojčice popodne, ili obratno.
3. Kako bi se morala udesiti škola i nauka u
mjestim gdje je pučanstvo raztrkano ili žive na
skupovini.
4. Zaprjeke, koje bi mogle, s didaktičkog ob-
zira, smetati izvedenju Naukovne Osnove za pučke
Učione u Dalmaciji, i kako bi se te dale ukloniti.
5. Metodično postupanje pri podučavanju na-
stavnog jezika u pučkim učionam.
6. Koja sredstva ima uporaviti Učitelj, da ople-
meni djetinju ćud.
7. Praktično predavanje „Pisočitanje po Voge-
tovoj metodi."
8. Znanstvena razprava i sabiranje i»tumačenje
narodnih spomenika, obstojećih u Kotaru Zadarskom
i Benkovačkom (priče, predaje, stare sgrade, ruševine,
itd) kao gradiva za podučavanje narodne povjesti u
duhu Naukovne Osnove.
9. Da se Naukovna Osnova u tehničkim pred-
metim (prostoručno risanje, mjerstveno oblikoslovje,
mjerstveno risanje, ženske ručne radnje) koristnije
izvede i na svakidanji život naroda bolje uporavi,
usavršujući ono sto već obzirom na ove predmete,
u narodu obstoji, i da se tako uz postignuće u Osnovi
naznačenih ciljeva za ove struke, postigne kroz školu
i druga plemenita svrha, gojenje naime narodne u-
mjetnosti i obrtnosti, neka svaki Učitelj potraži, sa
kupi i pošalje Kotarskomu Vieću (a to najdalje do
10 kolovoza t. g.) što više moguće raznovrstnih pro-
izvoda narodne umjetnosti i obrtnosti, kao rezbarija
u drvu, umjetnih radnja na kovinama, tkanina, ve-
ziva i pletiva i. t., d. kojim predmetim držala bi se
prigodom skupištine mala obrtničko-umjetnička i-
izložba.
S. M. 1' Imperatore elargl dalla Sua cassetta
{»rivata f. 200 per lavori di ristauro alla chiesa del-'ospizio di S. Spirito in Cattaro e i. 200 pell' am-
pliamento dei cimitero di Arbe.
fe aperto il concorso al posto di maestro ed
eventualmente a quello di dirigente presso la scuola
popolare maschile di Lešina ed al posto di maestro
di lingua tedesca presso la scuola reale di Spalato.
Otvara se natječaj na mjesto učitelja za prvu
skupinu: za jezike, zemljopis i poviest kod gradj. u
Šibeniku.
Bivši njega zaručnica
obrani nas svih tužiea
Dopusti nam dragi zlamen
da smo s tobom vavik.
Amen.
I PIANI D' INSEGNAMENTO
per le Scuole Popolari Generali e Civiche
della Dalmazia.
(V. n. 41, 42, 43, 44, 46, 47, 50, 52, 53).
Nel VI anno scolastico é prescritto: „Esercizi
di canto a due voci con passaggio a tre voci". Gli
esercizi di canto a tre voci sono assai difficili pei
fanciulli, giacché per la loro giovine etá é assai dif-
ficile trovare la terza voce piü bassa, e questa anche
trovata sark sempre stentata e senza effetto. E poi
qualora anche si riuscisse a far cantare a tre voci,
crediamo che la fatica che vi sará stata impiegata
non sará compensata dal frutto. Scopo dell'istruzione
nel canto, come abbiamo veduto, si é di abituare
l'orecchio a cantar bene le canzoni popolari, ora
queste quasi tutte sono ad una o a due voci, la
canzone a tre voci non ó quasi mai del popolo, ma
dell' arte. L' único vantaggio che noi possiamo vedere
in questi esercizi a tre voci é 1'abituare l'orecchio
Pišu nam iz pokrajine: Blagodarimo našoj „K.
D." da nas je odvjetovala dokle smo i mi učitelji
štogod postigli, istodobno našiem zastupnicima da su
priznali učiteljsko djelo. Napried braćo na složni
rad, nješto se uradilo za vas, a vi sada za naš mili
narod ala veselo! Bog blagoslovio učiteljsku njivu i
učiteljski znoj... S bogom braćo, ostavlja vas za
sada vaš sudrug, želeći Vami od Boga sve milinje
a od naroda ljubav !
Vaš Tužica krtolski učitelj.
Č. g. profesor Melko Lucijanović, s Lastova u
dubrovačkom, obielodanio je ovih dana prvi zvezak
svoje talijanske poviesti o našoj književnosti: Storia
della Lelteratura slava. Pregledali smo ju samo le-
timice, al ipak smo se osvjedočili, u koliko se u te
razumijemo, da radnja nije loša, pače, buduć pisac
rabio sve čistije i uvaženije izvore i kritičnom vješti-
nom svako zdravo zrno upotrebio i sustavno poredao,
Lucijanovieva Storia della Letteratura slava izlazi na
čast spisatelju, a nema dvojbe da će u inozemstvu
mnogo predsudu o „našem prošastom i sadašnjem div
ljaštvu" ukinut.
Col primo del corrente fu at ti vata a Budua
una deputazione portuale sanitaria marittima ed
un' agenzia in Perasto unita a quell' ufficio daziario.
Movinienlo della marina austro-ungarica.
Cagliari: 9 lugl. Falco, Mrak. Cape Town:
p. 8 giug. Eber, Marassi, Filadelfia' 19 Arfacsad.
Menegello, N. York; 20 Dio Fili, Brnetić, Guam. Cardiff:^. 10 lugl. Nestor, Skopinić, Cape Town;
P. Figli, Štuk, Corfu, Cette: a. 9 pigl. Else, Grbac;
Petka, Lepes; — p. 10 lugl. Cinta, Žiga, Trieste. Costantinopoli: p. 5 lugl. Pierino, Danilović,
Marsiglia; 7 Aurora M., Prosen e 8 G. Bosković,
Gjinović, Genova; Ida Maggiore, Svilokos, Odessa, Cronstadt: a. 9 lugl. Dunaj, Blažević. Dunkerque:
a. 9 lugl. Lealtš, Pavletić; B. Mažuranić, Smaić. Gonova: a. 11 lugl. Bice, Martinolić. Gibilterra:
a. 5 lugl. Stilicone, Vranić. Havre: a. 10 lugl.
Viganj, Lazarević; — p. 12 lugl. Mala Marica, Ma
rochini, Cardiff. Malta: p. 9 lugl. S. Cost, ed Elena,
Miajlović, Samsun. Marsiglia: a. 10 lugl. Tre
Cugini, vErschern; 12 Sloga O., Užigović; p. 10 lugl.
Pinus, Simunić e Catina R., Sforzina, Alessandria;
Viola, Nikolić, Trieste. Moule: p. 20 giug. Silvia
D., Krsanac, Marsiglia. Newry: p. 8 lugl. Art.
Giovanni, Ivaničić, Delaware N. Orleans: a. 27
giug. Triton, Skopinić, N. York: a. 26 giug. Euro,
Kraljeto; — p. 29 giug. Josip, Kosović, Cork. P. Eads: a. 30 giug. G. Tarabocchia, Tarabocchia. Pictou: a. 25 giug. Aquila, Tićjac. Queenstown:
a. 9 lugl. Lino, Busanić; 10 Bakran, Pavletić. Sy-dney: a. 18 giug. Initium, Jerolimić.
Comunicato. ').
Ai miei amici e conoscenti.
Le contumelie al mio indirizzo, che forse
avrete letto in uno degli Ultimi N.ri delT "Av-
') Za pisma pod ovim naslovom Uredništvo
neuzimlje na se nikakve odgovornosti.
del fanciullo a non lasciarsi confondere da una terza
voce più bassa, ma anche questo vantaggio diventa
piccolo quando si pensi che il fanciullo divenuto
uomo canterà e udirá cantare raramente a tre voci.
Si è questionato se lo studio delle note musi-
cali debba o no trovare il suo luogo nella scuola
popolare. Molti argomenti sono stati prodotti in fa-
vore e contro, e tuttavia in parecchi piani delle
scuole popolari che noi abbiamo potuto vedere, lo
studio delle note musicale è stato introdotto. Anche
i nostri ordinano cei V anno scolastico 2.o semestre
lo studio delle note musicali. Si osservi pero che le
note non sono scopo ma semplicemente mezzo, per
cui qui vale quanto abbiamo detto sullo studio delle
rególe grammaticali per apprendere la lingua, le
note non devono altro che facilitare ai tanciulli l'ap-
prendimento d un'aria.
Nelle istruzioni pel canto abbiamo chiaramente
esposto il modo di procedere nell'insegnamento di
tale materia, ora solo aggiungeremo : che il maestro
negli esercizi usi la propria voce ed il violino.
fin' altra materia, alla quale nella scuole popo-
lare si darà il massimo peso, siccome a quella che
trova riscontro giornaliero in tutti gl' interessi della
vita pratica, è 1' Aritmética (Istruz. pag. X). Oltre
questa importanza per la vita pratica, 1'aritmética
deve prender di mira anche la coltura fórmale degli
scolan. Ogni materia deve esser trattata cosi da svi-
luppare la facoltá pensativa dell'individuo, ma nes-
suna come 1' aritmética esercita tanto il pensiero,
dappoicchè per fare le operazioni numeriche è nec-
venire" di Spalato, non meritano risposta,
perché esse non sono .altro, che uno sfogo
morboso di un povero monomaniaco, che ha
fissato di riformare la Brazza coJle sue cor-
rispondenze. Costui da molto tempo se l'ha
presa con me e mi insulta continuamente con
atti e parole persino nelle pubbliche vie.
Vedete bene, che il risentirsi per le of-
fese scagliate da simili disgraziati, sarebbe
le stesso che il prendersela coi mulini a
vento.
Devo per altro avvertire, che quella ti-
rata probabilmente non sarà T ultima ; perché,
a quanto odo, egli si vanta di averne in tasca
delle altre aucora. Si sfoghi pure il poveraccio,
purchè rinsavisca. Frattanto lo raccomaudo
alie vostre orazioni e vivíate lieti.
¿Y. Petravic.
Sacerdote
Zahvala.
Na 22 tekućega blizu Pašmana zatekla me
sn dva druga u malenoj ludi ona strašna oluja,
koja je onog dana oko 6 sati zabiesnila. Vjetar
k«o munja doletio; izvralio nam brod, a mi u
morsku pucinu. Ako smo se od smrti izbavili to
nam je zahvnlit Bogu i seljacim: Magjariću Šimi
pok. Ante, Miigjariću Križanu pok. Bare, Ma-
gjariću Blažu pok. Ante, Gregu Mati Šimunu,
Rusovu Šimi pok. Jure i Stagličiću Mati Šiminu,
koji su uz pogibelj svoga života na spas našu
pohrlili. Bog im odvratio a moja im i drugova
ini u pogibelji vječna hainost.
U Zadru, 26 srpnja.
O. Simtin Lovrovič župnik Nevidjana.
Odpisi ,,K. D."
C. gosp. S. — Makarsko primorje. Nijesmo pozabili,
nego na vrieme ne doprli. Nastojat ćemo da što prije i što
bolje ovršimo oba naloga. Nezaboravite nas. Zdravo!
č. gosp. A. D. — pokrajina — Primismo i tiskat
ćemo po mogućnosti odmah u dojdućem broju; dragovoljno,
jer smo i mi od Vaše, da što više tareš lo svjetlije biva.
C. D. Fr. odputovao je u prošlu subotu. Srdačni Vam
odpozdrav!
FABBRICA CANDELE DI CERA
della
Ditta Giovanni fratelli Millin
Perzagno — Dalmazia
Forma e bellezm esterna — Bontá,
intrínseca della cera — Stoppini preparati
chimicamente, in modo che le cándele non
colano mínimamente. — Prezzi ridoltissimi.
cessario un chiaro concetto delle quantità, un'inces-
sante attenzione, una lógica couclusione. L' aritmética
è un freno salutare ad una troppo vivace fantasia,
essa abitua ad un pensare quieto ed attento, co
stringe la volontá ad un fisso indirizzo. L'aritmética
è stata detta con ragione la lógica della scuola po-
polare; pensando il fanciullo deve imparare a far i
conti, e conteggiando deve imparare a pensare.
Ma per ottenere da un lato questo scopo for-
male, e dall'altro lo scopo pratico dell'aritmética,
egli è assolutamente necessario un buon metodo, uno
sviluppo graduate, una ripetizione continua.
„Come principi metodici osservi il maestro:
che lo sviluppo e la chiara percezione, deve essere
il primo, l'esercizio il secondo, e 1' applicazione il
terzo" (Schumann Op. cit) Su questi principî è ba-
sato il metodo per 1'insegnamento dell'aritmética,
questi principî sono stati svilupati nelle istruzioni
generali dei nostri Fiani. Qui ci è caídamente
raccomandato di ajutarci con tutti i mezzi per
dare ai fanciulli un chiaro concetto delle quantità,
di ripetere „le mille volte sempre e poi sempre"
gli esercizi prescritti pel semestre, di ricorrere nei
calcoli ai "commerci usuali della vita avuto riguardo
ail'etá, alie abitudini ed alio sviluppo degli Scolari."
(Continua)
Đ. Ivo Prodan, vlaataik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.