Zastup. I. Josipović veli, đa baš
zato, što se se korupcije sbivaju kod iz-
bora valja đa su što redji izbori. Kad se
birao zastup. Kamenar bila su ubita dva
čovjeka, pa pita Kamenara, što je bolje,
da li da budu ubita po dva čovjeka sva-
ke treće ili pete godine. Pita centrumaše,
gdje su do sad bili. On je za produljenje
saborskoga mandata za to, jer je tako i
u Magjarskoj. Magjarska da jamci Hr-
vatskoj autonomni položaj. Ako Magjarska
propane, onda da je i hrvatskoj autono-
miji odzvonilo.
U 12 sata stane govoriti zast. Beruta.
Oa^lcvene "Viesti-
Na 22 tek. držana je u Vatikanu pri-
pravna kongregacija za kanouizaciju bla-
ženoga Ivana Berchmansa.
* * *
Mr. Galimberti zastupnik Sv. 0. Pape
kod proslave za devetdesetgodišnjicu cara
Vilhelma bi odlikovan velikim križem
crvenoga orla.
• * *
Odrješiti glas španjolskih biskupa na
korist potlačenoga Sv. Otca ima jaka
odziva. Pridružuju se najme glasu bisku-
pa jednodušne izjave njihovih kaptola.
Donosimo evo izjavu kaptola Zamorskoga,
gdje veli: „U nas se sve više učvršćuje
osvjedočenje, da svetoj stolici treba vre-
menite vlasti za dobro crkvb i slobodno
upravljanje vjernika; da papa rimski ne
može biti podložan nijednomu vladaru
zemaljskomu; da u Rimu uz prestol pa-
pin ne ima mjesta drugoj vlasti i da
jedina vlast, koja se vršiti može pred
stolicom sv. Petra jest vlast namjestnika
Isusa Krsta, providnošću Božjom očevi-
dno u tu svrhu opredieljeua. — Mi pro-
svjedujemo najodlučnije proti navalam i
pogrdam naperenim, pod izpraznimi izli-
kami, proti posvećenoj osobi premudroga
Lava XIII., pogrdam koje smatramo sebi
nanesenim, jer smo djeca, koja ljube
crkvu katoličku i njenu vidljivu glavu.
Mi odbijamo s nezadovoljstvom pravih
katolika nepravedne težnje onih, koji, na-
kon što zarobiše papu, htjeli bi da vla-
dari zemaljski posvete gotove čine. To
bi značilo, u istinu, postati se sukrivcim
počinjenih zločina u glavnom gradu ka-
toličtva, proglasiti uništenje svake vlasti
i zakonitoga poglavarstva, prezrjeti po-
sjedovanje neprekidno kroz petnaest vje-
kova, prekinuti ugovore i zakone, na ko-
jim počiva obstanak kraljestva i država,
napokon raniti sviet katolički u onom,
što mu je najviše na srcu." — Iz ove
izjave vidimo, kako rimsko pitanje po-
staje sve to bolje živo u katoličkom svietu.
Dokazuje to i znamenit članak, što ga
nedavno donese belgijski „Journal de
Bruxelles*, u kom čitamo: „Treba do-
bro znati, da ltim i papinska država ni-
jesu privatno vlastničtvo. Providnost Bo-
žja osnovala ih je na korist obće crkve,
da zaiamči nezavisnost Onoga, koji je za
nas Isus na zemlji, i nezavisni obranik
istine katoličke i slobode naroda. —
Papa-kralj, koji upravlja, u ime crkve,
svetom baštinom, dužan je čuvat joj
prava nepovrediva i da nipošto ne do-
pusti, da ona, za obćenito otčinstvo ka-
toličkoga svieta, opredieljena na korist
čovječanstva, bude oteta na privatnu ko-
rist ikoje države. Navala, upravljena na
našu duhovnu glavu jest navala upra-
vljena na slobodu saviesti svih katolika
svieta i na slobodu ciele crkve. Nu crkva
je vrlo znamenita, ne samo brojem, oua.
je vlast vrlo konservativna na korist svih
naroda, pak je za to koristilo svim vla-
dam, da izvojšte prava svojih katolika,
da posve uzpostave svjetovnu neovisnost
svete stolice. Pitanje rimsko jest pitanje
* obćenito i od obćenite koristi, koje od-
stranjuje sve piobitke mjestne. Ovo je
pitanje prvoga reda, jer pravo saviesti
jest više od svakoga drugoga prava. Prije
nego li se potlači papu i sva prava naj-
svetija š njime, trebalo bi tako učiniti,
da dviesto milijuna ljudi prestane pri-
znavat ga kraljem svojih duša ili naći
jamstvo njihovoj slobodi u njegovoj gra-
djanskoj nezavisnosti. Pa i veliki dr-
žavnici, manje skloni crkvi, smatraju papu-
kralja moćnim političkim čiubenikom,s ko-
jim valja računati." — Pismo pok. kar-
dinala Jacobini-a o njemačkom septenatu
dade povoda ter se o rimskom pitanju
izjavljuju i najuvaženiji njemački Listovi.
Tako n. pr. piše „Kölnische Zeitung" :
1) da je položaj pape u Rimu nesnosljiv,
što pokazuje razvoj antiklerikalnih sa-
blazni; 2) da je zakon o garancijah ne-
dostatan, nepodpun, bezkoristan, to da
treba ozbiljnih promjena. — Dok se ova-
ko o tom pitanju razpravlja u diplomat-
skih krugovih, izbija i u samoj Italiji
sve to više uvjerenje, da je sadanji po-
ložaj pape štetan i samoj zemlji, te se
ovako pitanje rimsko razvija polagano,
ali tim sigurnije. Providnost Božja, koja
toli divno upravlja odlukam Lava XiII.
može i njemu samomu dati da doživi
slobodu i nezavisnost sv. stolice, o čem
je ou još godiue 1860 uprav divno raz-
pravljao kao biskup Perugijski, dokazu-
juć filosofskim i historijskim dokaziai,
kako je to neobhodno nuždno papi.
Što ima nova po svietu?
Kako javismo u brzojavkam proš. broja,
na 22 tek. bijaše na budimskom dvoru
gala-diuer; prisustvovahu njemački posla-
nik princ Reuss, ministri Kalnoky, Tisza,
Trefort, Orczy, Bedeković, Fejervary, za-
tim grof Julio Andrassy, gjenero konja-
ničtva grof Pejačević i drugi. Za sobeta
usta kralj, te nazdravi srdačnim izrazim
„svojemu intimnomu prijatelju, cesaru
Njemačke, kralju Pruske*. Prisutni slu-
šali su zdravicu stojeć, na što vojnička
glasba zasvira prusku himnu.
U sjednici ugarskoga sabora od 23 tek.
razpraljalo se o izvješću ugarske regui-
kolarne deputacijo. Izvjestitelji Palk iz-
javljuje, da izvješće pruža toli bogat ma-
terijal, da bi bilo suvišno potanko raz-
glabanje. To je tim mauje uužduo što
su razprave ostale bez uspjeha. lT neko-
jim točkam postignut je sporazumak, u
nekojim pnbliženje, ali u jezičnom pitanju
nije se moglo postići ni jedno ni drugo,
pa zato ostadoše razprave bezuspješne. 1
tako neima konkretna rezultata za kon-
kretan zaključak. Govornik misli, da si
mora još veću reservu naložiti i radi te
okolnosti, što zaključci nisu stvoreni ve-
ćinom glasova, već svi jednodušno. Mi
smo htjeli želje Hrvata podpuno uvažiti (!!)
ali ni za dlaku nepreći preko onih granica,
koje nam propisuje ugarska državna ideja \
— Ovo je barom jasno.
Službeni communique ruske vlade veli,
da gjeneralni konsuli vlasti rade sada na
tom, da na temelju spo razum ka posti-
gnuta me<Jju vlastima, preporuče regen-
ciji umjerenost i susdržljivost. Veli dalje
communique da sporazumak vlasti tvori
dragocieno jamstvo za sačuvanje mira,
oko česa svom iskrenosti i ozbiljnosti
nastoje car i njegova vlada.
Iz Londona javlja „Pol. Corr.", da
nijesu uspjeli pregovori glede izuovičnog
•sjedinjenja liberalnih stranaka, jer se
Gladstone neslaže sa Chamberlainom gle-
de riešeuja irskoga pitanja. Gladstone je
mnenja, da to pitanje može riešiti samo
vlada izabrana od sama irskoga naroda.
„Journal des Debats" oprovrgava for-
malne, da je Rusija Francezkoj ponudila
savez.
„Pol. Corr." javlja iz Sofije: U Bu-
garskoj žurno rade na vojničkim mjeram
Preduzimlju se mjere na granicam, gdje
se je bojati pokušaja ustanka in vaita,
premještaju se čete iz jedne u drugu
posadu, da se nepovjerljive Čete na uzdi
drže povjerljivim. U RuŠčuk prispjela su
zadnjih dana pojačanja konjanička iz Šu-
mena i pješačka iz Trnove. U Varu i je
pojačano topničtvo, te će se utvrde u
bliže vrieme urediti. Glasa se, đa re-
gencija namjerava Truovo pretvoriti u
utvrdjen logor te učiniti ga točkom za
sakupljanje povećega broja vojske.
Drže, da je svrha audiencije ruskoga
poklisara Nelidova kod sultana, da ovoga
sklone na stroži i odlučniji postupak u
Bugarskoj. Nezna se, dali će uspjeti ;
sultan vele, da se neće dati sklonuti na
prisilnu akciju proti Bugarskoj. Niti vla-
sti nebi na takovu akciju sultana svje-
tovale.
Francezki ministar vanjskih posala oda-
slao je prigodom OOgodišnjice cesara Vi-
lima na Bismarka brzojavnu čestitku.
Caukovljevci prekinuli su po naputku
Cankova s Riza begom pregovore radi
izmirenja s vladom.
nxr_Aši dopisi.
službi božjoj svak kroz jecanje oprašćao
se je sa svojim pastirom govoreć: „S Bo-
gom mili Dn. Šimuue"!
Mjestui glavar Marko Despotović-Te-
šija i crlcovinarstvo, htjeli su, da ga pi-
taju, ali ou nije dozvolio, pošto želi biti
u posluhu Boga i Starešini. Zaslužuje
pako, da iztaknem na javno njegov rad
na dobrobit ove crkve i puka. Devet je
godina, da je on nasliedio vriednoga
župnika p. Dn. Juru Marinovića. Netom
je stupio na upravu pokazao se je 1(6
što dolikuje sdušnu pastiru — jednak
sa svakim, vršeći jednako prama svako-
mu svoje dužnosti, veseo svagdje, a sva-
komu je i bez oltara u prostim razgo-
vorim liepe i krepostne savjete davao,
što je moglo dovesti dobrobiti duševnoj
i tielesnoj, a jedina zabava bila mu je
crkva, bolestnik i njegov župski stan.
Koliko je bio marljiv i radišan, to svje-
doči što je crkvu napravio, koja je prvo
njega izgledala ko kakva špilja, probi
4 ogromna prozora, iznova kor i nebo
načini i liepi mramorni oltar do polovice
sagradi, i to ga je stalo truda i no-
vaca. Crkovne zemlje prekrči i pozidja
te od neplodnih plodnim jili učini; na
svoje troske u kući dvie sobe načinio, a
vrta i zgradu raširi te danas izgledaju
kao mali perivoj. S Bogom mili Dn. Ši-
muue! napreduj u tvom radu za vjeru i
domovinu, a siećaj se tvoji Dicmaujana
u S. Molitvam koji će se uviek tebe spo-
minjati i za tobom žaliti.
Jedan Dicmanjac na ime svih.
DOMAOE VIESTI.
Onomadne smo napomenuli neke ne-
rede u Šibeniku se zbile. Krivci smutnje
dneva 15 o. m. oni to jest, koji su gra-
dom prolazili vičući „1riva V Italia i
M,... ai Croati*, od kojih je jedan iz-
palio na obali kuburu, iznadjeni su; te
oni, za koje je postupak svršen, osudjeni
su u kotarskom poglavarstvu, političnom
osudom, na razne kazni zatvora, oni koji
je kuburu izpalio i za nezakonitu nošnju
oružja.
Mrčenje talijanskih i njemačkih nail-
pisa učinjeno je no ¿ju od 1G do 17 na
54 dućanska cimera, smjesom masti i
čadje. Oštećenici su to prijavili c. k.
kotarskomu sudu u Šibeniku, pri kom
se čine dotični izvidi.
U prošasti
župnu crkvu
velika vrata,
štete.
petak grom je udario u
u Lnkoranu i raztriskao
Srećom nije bilo druge
* *
maciju da potraže duž obale prezimicu
i liečionicu.
I strmenito i romantično namješće gdje
Sinj leži i ono počelo je na glasu biti,
kako nam pišu, došao i u onaj varoš
nazad petnaest dana gosp. Danek kemi-
čar i on iz Galicije.
Da je već članak dr. Peeza takvim
plodom urodio ?
• Ovih dana g. učitelj P. Roca, kako
čujemo, poslao je narodnom arkeologi-
čnomu muzeju u Zagreb „predhistorične
predmete" našaste u Ražaucu, o kojim
je bilo govora i u našem Listu prošle
godiue.
* * *
Kotarsko poglavarstvo u Zadru bi uo-
blašteno da dade izraditi popravu i do-
vršenje obćinske čatrujo Sv. Filipa Ja-
kova. Za tu radnju dozvolilo je mini-
starstvo 320 tiorina iz poljodjelske za-
klade.
Ministarstvo za poljodjelstvo odobrilo
je trebovnike za dovršenje i popravu lo-
kava u Žmanu, Zaglavi, Solitiam, Sali i
Božavi, te je Namjestništvo odredilo, da
se bude držati javna dražba nek se na-
tječe ko bi se primio te rabote. Za iz-
vršenje te radnje pred računalo se 4.039
tiorina troška, a radnja će biti izvedena
pod nadgledanjem tehničkih organa vlade.
* * *
Njegovo Veličanstvo odlukom G ožujka
potvrdilo je zakonsku osnovu glasovanu
sa strane Dalmatinskog sabora odnosno
ua osobite tečaj e (§. Carevinskog zako-
na 2 svibnja 1883 C. Z. L br, 53) spo-
jene s gradjanskim školama u Šibeniku,
i s pučkim školama u Trogiru i Silbi.
* * *
Doznajemo, da kotarski učiouski nad-
zornik sjedinjenih kotara Šibeuik-Knin
g. J. Kalinić odlučio sa zahvaliti, radi
slaba zdravlja, na obnašanju te časti.
Promjene u biskupijskom djakovačkom
svećenstvu. Imenovani su župnici vit
lera, jer je preko nekidanašnjih nereda
napućivao kmetove da neplate cielu naj-
movinu i đa se ne dadu protjerat. Sada
se Keller nalazi u tamnici u Dublinu.
Pri dolazku u onaj grad pučanstvo mu
•je učinilo ovacija. Išo mu bili na su •
sret i nadbiskup Croke su 12 sveće-
nika. Nadbiskup mu je rcko, da ga prate
u tamnicu simpatije ciele Irske.
Dicmo Krušvar, u Cetini, na
22 ožujka.
Ovih dana bi premješćen revni i ne-
umorni naš župnik Dn. Šimun Šimunić
u Blato Omiškoga Nadžupničtva. Taj
nenadni premješćaj tužno nas se je doj-
mio, te u II nedjelju korizme, kada je
davao S. Blagoslov puku bez razlike
spola svak je grozne suze lievao, a po
Gutal u
Za talijanskoga podkonsula u Šibeniku
imenovan je g. Klandij Peroux. Perouxo-
va kći udata je za Šupukova sina. Obi-
telj vit. Štipuka i obitelj g. Ptrouia živu
zajedno.
Zem. Odbor opetovano se obratio Na-
mjestniku, da bi od Ministarstva trgovine
izposlavao naredbu napram Vlastim nje-
mu podvrženim glede hrvatskoga dopisi-
vanja sa strankam i autonomnim Vlastima.
* * *
Zem. Odbor javio je je Namjestništvu.
da se nemože zauzeti kod obćiua, da bi
odgovarale talijanskim spisim lučko-zdrav-
stvenih Vlasti, jer i ako nema o tom
kakve odredbe, ali obćine imadu pravo
zahtievati od državnih Vlasti da njim
dopisuju njihovim jezikom.
Čitamo u „Obj. D." : Od skora se zbio
slučaj, da je neka obćiua dalmatinska
zametla u sj ise obznanu vele zanimivu,
glede za ribanje odredjenih dana, a to
jer je oblast, koja po obstojećim odred-
bama nije dužna služiti > se jezikom do-
tičnih obćina, poslala tu obznanu u svom
vlastitom uredovnom jeziku a ne u onom
obćine gdje je imala biti objavljena. Mo-
ra se živo požaliti takovo postupanje,
koje izim što je posve (?) nezakonito, u
ovom i u ovakovim slučaj ima pada na
veliku štetu istim obćinarima. Odredjeuo
je već da bude onoj obćini data opo-
meua neka obslužuje obstojeće odredbe
glede uredovnoga dopisivanja, napomi-
njući joj odgovornost koju bi na se uzela,
i pozivijući je da odustane od ovakova
postupanja, koje bi moglo dovesti do
uporabe strogih odredaba u zakonu pred-
vidjenih.
* * *
Nazad dana donieli smo iz „N. F.
Presse" članak dr. Peeza o mogućnosti
da se ustanove po Dalmaciji prezimice
za bolestnike. Sad pišu iz Spljeta đa su
tamo već stigla iz Galicije dva inostran-
ca slaba zdravlja, Aleksandar Lyzziak i
Lav Aleksiević, koji zbog blagog podne-
blja i krasnog položaja došli su u Dal-
JSTa.jxx odrije -viesti..
Norddeutsche Zeitung prinosi iz
France članak, pun „uvrjeda" Njema-
čkoj i Caru njemačkomu, i dodaje da
neće prosudjivati one uvrjede nego ih
zabilježiti i dodati onoj vanrednoj
množini dielä, koja će jednom doka-
zati kolikim je uztrpljonstvom Nje-
mačka dugu povorku godina podnosi-
la najdrzovitije grdnje s francezke
strano.
* * *
Po Italic novo je talijansko mini-
startvo složeno ovako: Depretis pred-
sjednik bez listnice, Crispi za unutr-
nje posle, Robilant za izvanjske.
Ivan Šibarić u Novaku i Malo
Berku. — Vlč. g. Josip Finngvr, vje-
roučitelj na pučkoj školi u đolnjem Osie-
ku, imenovan je duhovnikom u osiečkoj
bolnici, a na ,njegovo mjesto postavljen
je u svojstvu privremenoga vjeroučitelja
mč. g. Ivan Radić. Me. g. Petar Ku-
lumlžić, kapelan vrpoljački, premješten
je u istom svojstvu u grad Osiek.
* * *
Današnjemu broju priklapamo kao pri-
log razpravicu „0 pričinjenoj Kiti", o-
bielodanjenu u našem Listu i sada na
poseb preštampann od g. pisca, namje-
rom da čim bolje obrani svojo pravo i
iztakne prečinjenje.
Per la Settimana Santa.
Officio dei quindici giorni di Pasqua,
in latino, colla traduzione italiana a fronte
e colla spiegazione delle cerimonie della
Chiesa, a comodo di tutti i fedeli; ele-
gante volume di 750 pagine, su carta
china, a caratteri abbastanza grossi, le-
gato in tela ñera forte all" inglese o í'ogli
rossi, al tenuissimo prezzo di L. 2 ca-
dauna copia e L. 20 la dozzina. — Le-
gato in 3 volumetti all1 inglese con busta
L. 4 (spedizione franco di posta).
Offieium Ifcbdomadac Sanclac juxta
Missale et Breviarium Romanum S. Pii
V, Pont. Max iussu editum, Clementis
VIII. et Urbani VIII. auctoritate reco-
gnitum — Bel volume in-8° graude,
grosso carattere, rosso o ñero, bella edi-
zione su carta forte a mano. L. 5, e L.
50 la dozzina. — Legato all' inglese, fo-
gli rossi, L. 8 (franco di posta).
Bellissimi ricordi di Prima Comunione
per i ragazsi e le fanriulle. — Disegno
del valentc pittore cav. A. Masutti, in
litografía, con contorno argentato, su
fondo celeste, d1 uno stupendo effetto,
della grandezza di centim. 28 per 22
circa.
Prezzo: Cent. 20 cadauno; L. 1,50
la dozzina, e L 10 al c^nto, assortiti a
piacimento per ragazzi e por faticiulle
(spedizione franco di posta).
Per acquisti rivolgersi alia Librería
Internazionale Cattolica u Scientiíica del
Cav. Lorenzo Romano, Kditore in Tori-
llo, via Cario Alberto, N. 10, p. 1.
* * *
Po Express d' Orient, kao da su
Caukovljevci izjavili Riza begu da će
se oni s njim dogovarati kano s Ka-
pi j inim izaslanikom, a ne kao s po-
rukom vladarstva, dodajući glede vanj-
ske politiko, da kad bi njihova stranka
produbila nebi priznala dugove koje
je vladarstvo počjnilo.
Donja zastupnička
31Í) protiva 2C>0
Morleyev podpredlog i primila hit-
^•lede novice kaznenoga
kuća u Londonu
glasova odbila
nju pred loga
zakona za Irsku.
BRZOJAVNE VIESTI
„Katoličkoj Dalmaciji".
Pariz, 28 ožujka. Bugarski mini-
star Radoslav putuje kroz Bugarsku
nastojeći umnožiti pristaše regenciji.
Sofija, 28 ožujka. Vlada nastoji
kod Austro-Ugarske, da bi obustavila
zabranu o izvozu konja, jer kani ku-
piti iiOO konja za vojsku. Istodobno
nastoji oko obsežnih naručaba oružja
u Njemačkoj.
Berlin, 28 ožujka. „Kreuzzeit."
javlja da će opet za bugarskoga kneza
bit izabran Balonberg.
Odnošaji rusko-turski pogoršani su
uslied neekanja Turske, da pokrene
vojskom proti Rumeliji.
Odpisi „Kat. Dalm."
Ć. g. .T. K. — Drniš — Na mjesto
posjetnica za trobojnim slovima, Šaljemo
Vam trobojnih posjetnica, koje, jer im
okrajci posrebreni, izgledaju elegantnije.
Molimo još u. 80.
Č. g. I. K. — Zagreb — 1 „Biač" i
„Galileo" odpremljcno već u proš. če-
tvrtak.
JE^aizilioite ^rieeti.
U Yonghalu u Irskoj englezka vlada
činila je utamničjfc katoličkog popa Kel-
„Biač", starodavna hrvatska prestol-
nica u Kaštelim kraj Spljeta, novi plod
veleučene radinosti 0. Š. Milinovida sada
barskoga nadbiskupa metre polite, po na-
govoru prijatelja, koji s velikom slaSću
čitahu ovu veoma zanimivu poviestuu
razpravu, dali smo ju pretiskat u posebnu
knjigu. Obsiže 40 strana n četvrtini. l)o-
dato je pri kraju kazalo. Može se naba-
vit kod naše Uprave uz cienu od 30 n.
franco.
D. Ivo Prodan vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik. Brzotiskom katoličke hrvatske tiekarne.
Skradin, 13 travnja.
Ove godine imadosmo kao korizmenog
propoviedaoca M. P. 0. Ivana Barbića
države Presvetog Odkupit.elja, a sada-
šnjeg lektora u Šibeniku.
Sto da rečemo o našem propoviedaocu?
Ništa drugo već samo ovo, da je on je-
dan od najvaljanijih koji su do sad ovdje
medju nami propoviedaii, u njega je u-
čenosti, ljepote u jeziku, prava sloga, od
svega do svega; tako daje on bio omilio
svakome bez razlike spola i vjere. Kad
bi on propoviedao svak bi ga rado slu-
šao, pa baš da bi trajao i dva sata.
Ne samo da je Barbić valjan propo-
viedalac, da pače on posjeduje neku riedku
učenost u glazbi, tako da je on uvidio
veliku potrebu da što ljepše izadje velika
nedjelja: dozva k sebi nekoliko valjanih
mladića te š njima izuči neko miserere
dosta trudno; koje pak bi tako liepo iz-
pjevano da se svak čudio, a kroz to
vrieme hvalio našega Barbića.
Danas se pak odieli od nas naš Bar-
bić izpraćen od prečastuoga Opata i nje-
gova pomoćnika, oćl crkovnarstva, od
mnogo druge Skradinske gospode, a na-
vlas njegovih pjevača, koji će ga harno
spominjati.
Vas Skradin mu čestita dug život,
dobro zdravlje da može radit u Isusovu
vingradu, a raduje se državi koja uzgaja
onako vriednieh ljudi.
ka?uje kakvi su Difezini pristaše: imaju
bit onakvi kakva je i ona. A kakva je
ona i nije li ona moralna poticateljica
na nerede, nek govore njezine rieči, koje
ona upravlja na šibensko pučanstvo. Što
su za „Difezu" Šibenčani? ,Giannizze-
ri, plebe aizsata, ubbriacata, esaltata".
kadra počinit „brutalitd terrorizzanlili.
Šibenčani su „Difezi* nciurmaglia c-roata,
orcla selvaggia, valanga di barbari, plebc
forsennata, malandrini*. Uz ovakovo ću-
stvovanje šake ljudi napram cieloj jednoj
zemlji žalit je, u velike žalit je, ali nije
se čudit ako se neredi događjaju. Onakve
članke imalo bi plienit Državno odvjetni-
štvo, jer siju nemoral u narodu.
nja slavnoj obćini, ako to prije nije
znala?!
* * *
* * *
*Agr. Tgbltt." bilježi pogovaranje, da
će g. dr. Franjo Spevec, redoviti javni
profesor na sveučilištu Franje Josipa, biti
doskora skinut s toga mjesta i imenovan
podžupanom županije zagrebačke na mje-
sto g. Adalberta Chlupa. „Tgblatt" mi-
sli, da je to u savezu sa poznatim Spev-
čevim predavanjim o kršćanskoj vjeri.
DOMAĆE VIESTI.
Jučer je osvanuo na Velebitu snieg.
Vrieme je, odnosno, dosta studno. Oče-
kivat je zlih glasova za bajame, lozu i
drugo nježnije plodovito bilje, osobito u
podgorskim predielim, pa na Rabu i Pa-
gu, gdje blažena bura skoro svake go-
dine odnese polovicu dohodka.
* * *
S radošću čujemo da je ravnatelj split-
ske gimnazije, veleuč. D. Fr. Bulić, ime-
novan tajnim komornikom Sv. 0, Pape.
* *
<N. P. g. namjestnik, obaš.iv Šibenik,
Spljet, Trogir, Skradin vratio se u su-
botu u Zadar.
* * *
Na 1 lipnja otvoriti će se drugo re-
dovito zasiodanje porotnoga suda u Zadru.
*
* *
Primamo iz Šibenika, 16 tek.: Ovdje
se opet ponoviše neredi. Nekoliko naših
kapičara prolazeć pjevajuć kroz grad biše
na više miesta izdajnički napadnuti ka-
menjem, pače čulo se pucat i revolver
iz ljekarne Dalle Fešte. To je strašno
razjarilo pučanstvo, koje je s toga ušlo
u dućan Vlahova i dućan Dalle Fešte i
nanielo kvara. Vlastnik dućana dalle Fe-
šte bio je uapšen. Jedva se postiglo, da
se preprieči veliko krvoproliće. Žalostni
su, kako vidite, naši odnošaji!
Na 2 tek. preminuo je u Gospodinu
'Ivan Fosko, posjednik i trgovac, brat
presv. biskupa. Želimo njegovoj duši vje-
čni pokoj!
* * *
„La Difesa" ima članak o neredim u
Šibeniku. Onaj nje članak najbolje do-
gospodin Jakov Blažiolović na let g.nih
1496 aprila 25 dan" — Iz ovih je bi-
lježaka jasno, da je ovu knjižicu napisao
neki pop Jakov Blažiolović i tako bismo
morali uvrstiti u broj hrvatskih spisate-
lja 15.toga stoljeća još jednoga do sad
nepoznatoga pisca. Poviše daje ovu knji-
žicu tiskao god. 1496 neki pop Blaž
Baramović iz Vrbnika, te tako pomnožili
jednim vrbničkiui umjetnikom i broj hr-
vatskih tiskara. Jer ja držim da je god.
1496. upisati dospitku tiskanj.1 a nipo-
što prevoda. Nego ako rieči — štampah
ovu spovid — ne naznačuju rukotvornoga
auktora već samo posrednoga, te se imaju
uzeti u smislu — dadoh, učinih štam-
pati —, onda nemožemo ino nego za-
ključiti, da ju je tiskao poznati Grgur
Senjanin, al još dok je radio kod tiskar-
nice Andrije de Thoresanis u Mletcih.
Jer ako stoji što kaže veleuč. Kukulje-
vić da je Grgur tekar god. 1507 bio
pozvan iz Mletaka u Senj da pečata gla-
golske crkveno-hrvatske knjige, onda ova
knjižica, koja je tiskana jedanaest godina
prije nije mogla bit pečatana ako ne u
Mletcih. Svakako tisak i slova pomenute
knjige ad unguetn su jednaka tisku i slo-
vima — Naručnika plebanuševa — i —
Fratra Ruberta Korizmenjaka —• od ti-
* * *
0. Jerolim Vladić bosanski franjevac
obielodanio je veoma zgodnu knjigu, nai-
me I. dio svoga „Katekizam ti Provje-
dih" ili nacrti za kateketičke propoviedi
obilatim dokazim svetoga pisma, svetih o-
taca i svietske poviesti za sve nedjelje i
glavnije blagdane u godini. Pobrao, pre-
veo i pomjestio 0. Jeronim Vladić iz Ha-
rne, franjevac bosanski. (S dozvolom preč.
nadbiskupsk. ordinarijata i redodržavui-
čkoga starješinstva). Svezak I. Ciena 1
fior. 50 novč. Sarajevo 1887. Tiskara
Spindler i Loschuer. Iznosi u ovećem
formatu str. VI. 248 a sadržaje tride-
set pet propoviedi, (Počam od prve ne-
djelje poslie uzkrsa uključno.)
* * *
Mlada misa. U crkvi s. Frane u Spljet u
rekao je u ponedjeljak mladu misu kon-
ventualac pošt. 0. Bone Šarić iz Ervaca.
Za mise pričeštio brata i majku, pa ču-
vara čitaonice, Gaspića, koji mu je pri
misi otcem bio. Otac šarić to je pravi
božji pozvanik — jer je postao fratrom
iza buma života, za kojega je — nek
mu to bude na čast — bio i financi-
jalnom stražom i slugom u Spljetskoj
čitaonici. Srdce ga je tiviek stezalo za
manastirom i njegove su bogoljubne že-
lje sada izpunjene. Rodoljubni i zaslužni
naši fratri liepim slavljem svetkovaše
sretni dan mlade mise 0. Bone Šarića!
N.
Primamo iz Benkovačke obćine, da su
tamo bajame rodile, da ne treba nego
tako, samo ako ne odpadnu. Nu sva je
prilika kad nijesu do sad da i neće (a ju-
čerašnja bura ? Ur.j
* * *
Pišu nam iz Lopara na Rabu, 12 tra-
vnja: Mjestni učitelj po svom dolazku
u Lopar, postavi u zidu na uglu svoga
stana, koji je na razkršeu puteva, svetu
sliku B. D. Marije, pred kojom je svake
subote i svakoga blagdana B. Gospoje
nagarao svietnjak. 0 uzkrsu na noć, do
sada nepoznati zlikovci nabaciše se ka-
menjem na tu svetu sliku, polupaše ca-
klo, porazbiše svietnjak, i oskvrnuše pre-
hvaljenu sliku, Toliko donosi se do zna-
ska, kojih posjeduje Glavotočki Samostan.
Treba nam još primietiti, da iz preostav-
šili komada goripomenute Radićeve sbirke
važnih za zadarsku poviest i starosloven-
sku književnost prisvojili su nešto p. n.
Josip Ferrari Cupilli, Ivan Brčić, Frau
Kurelac(l) i pl. Ivan Kukuljević Sak-
cinski(2).
(Pod dopisnikovu odgovornost):
Iz Bola, na Sr. Uskrsnuće: Nezabo-
ravni 0. Miskov, netom dodje k nam,
kao starešina Dominikanaca, godine osam-
deset i druge, želeći dobra dušam našim,
i da služba božja bude uspješnija u crkvi
božjoj, uvede u dogovoru sa braćom svog
reda, nekoliko molitava preko godine na
milozvučnom našem jeziku i od uvede-
nja do prošlog ljeta vaviek se je tako
pjevalo, vaviek mnogo puka u crkvi, dok
nedodje na žalost visitator reda, nepri-
jatelj našeg jezika, te zabrani da više
nemadu rabiti taj jezik, koga nije on
razumio; a pošto je kod fratara prva
zapovjed posluh, moradoše poslušati svog
starešinu; i radi toga ovu godinu jutr-
nje ke se pjevahu večerom, Velog Četvrtka,
Petka i Subote, nijesu se pjevale kao
ostalih godina, da svi kršćani koji su u
crkvi mogu razumjeti. Radi toga, veliko
bijaše mrmljanje u puku. Svak pako žali,
što nekoji podvrženici neumrlog Lava
XIII nesliede plemenite njegove misli.
Glas iz puha.
* * *
(.1) 0. Rimoslav Gršković kaže da je,
medju ostalimi rukopisi, poklonio pok.
Kurelcu kad je posietio Glavotočki
Samostan, debelu knjigu u rukopisu
historičkoga predmeta.
(2) U kujižuici. G. pl. Kukuljevića, koju
on pak poklonio hrvatskoj Akademiji,
nalaze se sliedeći glagolski rukopisi,
što je on dobio po naših Samostanih :
1. Rukopis na kožici u 8.ni sa 174
strana, različita nabožuoga predmeta
0. Šimuna Glavića. 2, Rukopis na
hartiji u 16.ni od 181 lista raznoga
i pobožnoga sadržaja od 0. Antuna
Depope god. 1625-30. 3 Konštitu-
cioni (Ustanove) fratar 3 Reda sv.
Frančiska u 4.ni od 27 listova od
0. Krisostoma Kršića. 4. Žunta (Pri-
log za govoriti oiicij i sv. Mise za
fratar 3 Reda sv. 0. Frančiska u 8.ni
' od 97 listova god. 1752 od 0. Do-
minika Zeca.
Primamo iz zadarske okolice: Neto-
čna je viest pokrajinskih Listova, da j.i
zadarsko poljodjelsko družtvo kupilo vrt
pokojnog savjetnika Bakotića, da ga u-
zorno uredi na pouku seljaka ove oko-
lice. Zadarsko poljodjelsko družtvo samo
je upravilo prošnju za novčanu pripomoć
na Ministarstvo, e da si može nabaviti
napomenuti vrt. Ali do sad ne dobilo
nikakva odgovora. A po sriedi su i dru-
ge zaprieke nepredvidjene, koje, rek1 bi,
da će osujetiti ovu namisao poljodjel-
skog družtva.
* *
Zahvala. Eto moja želj a izražena u
pismu dneva 29 pr. m. već nadje odziva
kod dobroćudnih činbenika, pa će se,
akobogda, i nadalje oživotvoriti. Za ple-
menitim činom prof. Roglića povelo se
i slavno uredničtvo „Narodnoga Lista",
koje je baš u sgodno vrieme poslalo na
dar ovoj učioni dva iztiska „Hrvatskoga
Bogoslužbenika\ — Slavnomu uredni-
čtvu „Narodnoga Lista" najsrdačnija hvala
i od mene i od ove nevine djece, koja
se uz to Bogu pomoli za dugi i sretni
njegov obstanak.
Lopar, na Veliki Četvrtak 1887.
M. Marki.
* * *
Ministar upravitelj ministarstva pravo-
sudja, imenovao je stražmeštra obćinskih
redara zadarskih Mateja Bomića, čuvarom
tamnica kod pokrajinskog Suda u Zadru.
* * *
Učionsko pokrajinsko vieće imenovalo
je pravoga učitelja pri pučkoj učionici
mužkoj u Ložišću, Vieka Domančića, pra-
vim učiteljem za pučku učionicu mješo-
vitu u Bobovišću.
Svećenstvo zagrebačke nadbiskupije. Ve-
leč. gosp. Andrija Košnjak župnik u Klo-
1 stru svećenik jubiralac postao je zač.
prisjednikom nadbiskup, duh. stola. G.
Ferdo Kraljević kapelan u Oriovcu ide
za upravitelja župe u Štivicu. Premješteni
su duh. pomoćnici: gg. Milan Strahinšćak
iz Vrbovca u Vel. Goricu; Franjo Jecrnan
iz Oštrca u Vrbovec. G. Petar Agjić do-
sadanji upravit, župe petrovoselske ide
za kapelana u Oriovac.
u svakom stoljeću poginulo do 20,000.000 I
ljudi. Dosada, poginulo je u vojnam, u 1
koliko se može približno izračunati, do
1200 milijuna ljudi.
11 R. P. Secondo Franco e V *Apo-
stolato dei Patimenti*. Crediamo far cosa
grata ai nestri lettori riproducendo la
seguente preziosissima lettera dell' illustre
R. P. Franco pubblicata nelP Unitá Cat-
tolica del 12 aprile, in mérito dell' áu-
reo libro dell' Apostolato dei Patimenti,
del R. P. Lyonard d. C. d. G.
* Til. Sig. Cav. Romano,
Che buona ispirazione fu mai la sua
di mandarmi alcune copie della cara o-
peretta del P. Lyonard sull1 Apostolato
dei Patimenti. Ella prevenne un mió de-
siderio, e rese un servigio non solo a
me, ma a tutti quelli a cui le taro leg-
gere. L1 argomento certo é molto a pro-
posito, perché non sono i patimenti quelli
che mancano in questo povero mondo:
e la consolazione che quel libro appresta
é veramente la sola che sia vorace o
sincera. II P. Lyonard la seppe derivare
dai tesori ammirabili della fede, e pose
in bella mostra i vantaggi che le soffe-
renze apportano alie anime, P abbondanza
della grazia con cui si accoppiano, la
sicurezza della salute che germinano, la
preziositá della corona cui fauno capo.
Che vuole di pin per disvelare al mondo
un tesoro che il mondo si poco conosce ?
Ma fece anche di piú: si mise di pro-
posito a consolare P umana debolezza, e
cogli esempi di Gesu Cristo fattosi nomo
dei doloii, e della Vergine Benedetta che
sta ai piedi della croce del suo Gesü,
viene ad espugnare tutte le ritrosie della
natura, tutte le ribellioni della nostra
j mferma volontá, Questa é, a mió credere,
la parte piú bella e piú fruttuosa di
questa operetta: perocché in essa pene-
tra cosí intimamente lo spirito, illumina
i' intclletto e innove il cuore si falta-
mente che la volontá se ne trova soave-
mente soggiogata.
Che pero io bramerei che questo li-
bro fosse ampiamente dift'uso e che per-
venisse sopratutto alie mani di quei tanti
che gemono nelle lagrime e nel dolore,
perché mi sembla che dovrebbe lenir
loro tutte le acerbitá della vita. Fu poi
singolar fortuna del libro che ponessa
opera a tradurlo una penna colta ed e-
legante, che tenendosi lontana dall' an-
damento tráncese, pur non uscisse punto
dalla semplicitá e naturalezza, che in
siffatti lavori é tanto desiderabile. In-
somma, signor cavaliere, ella ha fatto
un' opera veramente buona, ed io in
quella ohe la ringrazio caramente del
dono, me ne congratulo con lei sincera-
mente. Buone le sante feste a Leí ed alia
sua famiglia, e sono
Di V. S. 111.ma
Torino, Venerdi Santo 1887.
Devot.mo
Secondo Franco S. 1.
L1 Opera viene spedita dall" Editore
cav. L. Romano (Via Cario Alberto, N.
19, p. Io, Torino), contro vaglia póstale
di L. 3. — Chi acquisterá anche il Ma-
nuale Completo della Guardia d' Onore
al S. Cuore di Gesü, libro non meno
interessaute che utile, giá da noi rac-
comandato, e dello stesso prezzo, pagherá
solo L. 5,50, franco di posta.
Iž^aiziliaite viesti.
Rišćanska Crkvena obćina u Trebinju
obratila se je na družtvo sv. Bave u Beo-
gradu radi podpore za gradnju crkve i
škole. Spomenuto družtvo doznačilo je
podporu od 600 franaka i otvorilo je
preko toga još i subskripciju, kod koje
opozicijonalci demonstrativno sudjeluju.
* * *
Žrtve ratovanja. Francezki pisac Jules
Flammarion priobćuje u „Annales litté-
raires" o tom predmetu vrlo zanimivih
podataka. Čovječanstvo je medju sobom
u vjekovitu boju. U njemačko-francezkom
ratu god. 1870 i 1871 poginulo je 250.000
ljudi. U krimskoj vojni god. 1854—1855
palo je 785.000 ljuJi. U Italiji god. 1859
palo je 63.000 ljudi. U ratu „medju bra-
ćom" god. 1866 palo je 46.000' ljudi,
u ratovanju medju amerikanskim sjever-
nim i južnim državam god. 1863—1864
palo je 950.000 ljudi. U bojevim Napo-
leona I. poginulo je do 5.000.000 ljudi.
Ako skupa sbrojimo sve žrtve, koje su
pale na bojnim poljanam Europe i Sje-
dinjenih amerikanskih država, samo u o-
vom stoljeću, to nam se pokažuje ogro-
man broj — 19,840.900 ljudi. Poprieko je
35Ta.3xxo-v±je -viesti.
Journal des JDebats donosi izMasauaha
da su prednje straže Rus A.lule u Me-
shali, dva dana hoda od Monkula; kažu
da Ras Alula ima pod svojoj zapoviedi
25.000 abisinaca.
% *
Ideja balkanske konfederacije, kako pi-
šu iz Plovdiva, može se tek onda ozbilj-
no uzeti, kad uspije postići sporazumak
izmedju Srbije, Grčke i Bugarske glede
razdiobe Macedonije. sad Bugari samo
žele, da se sadanja kriza rieši. Bugari
su proti republici i žele stalnu vladu.
BRZOJAVNE VIESTI
„Katoličkoj Dalmaciji".
Carigrad, 18 travnja. Kod Porte
opaža se preokret u nje vanjskoj po-
litici: držeć se čvrsto prijateljstva sa
Rusijom šuruje i sa Njemačkom i
Auslro-Ugarskoin, smatrajuć njihovo
prijateljstvo naslonom u slučaju su-
koba,
Sofija, 18 travnja, llegencija traži
kako da produži svoj mandat, te iz-
bjegava skoro imenovanje kneza.
ZEPriofoceno- ^
Ćastnomu ;josp, vitezu Petru Tripalu
u Sinju.
Svršetkom siečnja o. g. vi ste mene
obtužili kao budiocu cetinskih župnika
proti mjestnoni upraviteljstvu obćine:
il pošto vam se prvo opanjkanje iz-
jalovilo s nedostatka dokaza, naperili
ste i drugo obrazloženo Imenicom
viećnika, mojom rukom napisanom, i
poslanom, prigodom obćinskih izbori!
P, 1). F. Jerkunici u Bitelić.
Mučno mi je i pomisliti, nekmoli
vjerovati, da je vas, gosp. viteže, o-
sobna mržnja i kivnost dognala do
tako sažaljiva bezumja, da nazriete
štogod proti obćini ili proti osobi u
mojoj Imenici u kojoj su predložena
vaša dva bruta za odsjeke sgolja se-
Ijanske. —
Suviše naslov pisma kojim se po-
služiste u obtužbi kakova ste mi vi
povidjeli, nije zaisto moje Imenice. —
Sila je dakle uvjerit se; da ona,
j već poznata hulja što no ukrala moje
pismo iz župničkog stana u Zasioku,
i vami se njim podlo udvorila, pre-
krojila je izvor i nakazila upljuvcim
svoga zlobna srdea. —- S toga Vas
ovim pozivam, kao čovjeka vitežkog
poštenja da iznesete na sriedu taj
corpus delicti, — nek mogu pozvati
zakonom na odgovornost nepoštenoga
kradivca i zlotvora.
Grab, u Cetini, 2 travnja 1887.
Pop F. M. Itimac r. s.
Za.lxv-a.lst.
In seguito alia consegua del terzo Ren-
diconto sulla gestione del lócale Asilo
delle Orfanelle pelP anuo 1880 fecero
pervenire al Comitato dirigente P Obolo
della loro Carita, anche Y 111.mo e Rev.mo
Monsignor Antonio Giuseppe Fosco Ve-
scovo di Bebeuico, e mediante S. E. Mon-
signor Arcivescovo Maupas, P 111.rao e
Rev.mo Monsiguor Stefauo Beuedetto Pa-
vlovich Lucich, Vescovo Ausiiiare di Spa-
lato e Macars a; i liev.mi Scaricb Don
Matteo, Arciprete di Neresi della Brazza
ed i Canonic di Zara Pulisié e Kerpetié;
i MM. RR. Orlié, Professore Don Mat-
teo ed il Párroco Militare di Zara; le
111.me Siguore A. de B. Cerroni, Efl'oudi,
Zamagna E. e Bertuzzi P; ed iuñne gPlll.mi
Signori Cansigliere Bernardi Cavaliere Bar-
tolomeo, Simeone Salghetti Drioli di Zara,
e Giovanni Autichievich da Postire della
Brazza.
Inoltre nella occasioue delle Sante Fe-
ste Pasquali, i Cittadini di Zara colla
sólita ben couosciuta loro Carita concor-
sero generosamente e con commestibili
d' ogui genert, e con denaro, a sowenire
il povero patrio istituto. Per cui il Comi-
tato dirigente assieme alie Orfanelle ri-
coverate si fauno debito di esternare ad
ogui singolo in particolare, ed a tutti i
benefattori iu generale, l1 esprossione della
loro piü sentita gratitudiue e riconosceuza,
implorando sopra di ognuno il ben me-
ritato guiderdone da Dio.
Zura, 17 aprile 1887.
* * *
Ruska vlada izjavila je Porti, da će se
i u buduće suzdržati svake akcije u bu-
garskom pitanju i stvar prepustiti samoj
sebi. Porta je s toga sklona s regencijom
dulje pregovarati, pa je s toga zaključeno,
da Riza-bev i nadalje ostane u Soliji.
Odpisi „Kat. Dalm."
Č. g. 0. F. It. — Lovreć — Primit
ćete od g. Artale, jer ih on razpačava,
te se na nj obratismo nazuačujuć mu
Vašu adresu. Zdravo !
C. g. 0. D. F. — Dubrovnik — Na-
značene brojeve o..premismo pod jeduim
kupom.
') Za pisma pod ovim naslovom tJredui;
štvo neuzimlje na se nikakve odgo-
vornosti.
bi naloXit podredjenija organìm, da u
izvadjanju zakona toii teretuib po na-
sep kukavrioga tezaka, postupaju Ijud-
ski i ne vrse strogo^t nad biednicim.
n « *
Prlmamp : i
Velecienjeni g08[. Uredaiòe. Blagoiz-
volito gosp. liredafie uvi^tit ovu tnoju
ìzjavu, kao «.dguvrr br, 99 zad. „Sau>- ^
tre" t. g.
Izazvan u br. ft^ zad. ^Smotre"' rado
izjavljam na- ^ast istine, da mi je vazda
bilo u naéelu pi<;at svakoj obiasti hr-
vatski, 8 toga i r. k. sudu u Paga; pa
liepo poziyliem Jiinotrina pisca, da mi
nazo^^i u koje :oba poéeh pisati hrv.
i kojìi su spisi, pod k)jim nadoevliom
i brojem od meue pisani talij. Cekam
gurno odgovor, a pramda je „Smotra"
u stanju odgovtrit svakomu i svemu,
éekat 6u ga do sudnjeg dana. ^
Nadodajem i to na ;>baviest Smotrina
pisca, da sam bio al. sud u Pagu uz-
moiio da mi piie hrv, ali uzalud.
Isto i Barbai skora puku, koji nezna
talij., pomenuta c. k. oblast salje spise
na talij. jeziku, ositn kojeg stunipanog
hrv. poziva ; to ne sam o^^evidan svjedok ;
a jelì to u suglasju s § 3 rainiatarstveQe
naredbe 20 trovnja 1872?
Sto se tièe obcine ne paéam se, jer
Bvak koji drzi do ugleda i istine odgo^
vara za se, kad «e Javno hoée da òini
iakrivljujn. To naa ufii moral istine.
Barbat, 26 proainca 1888.
Dn. Lovro Fabijanié
duaobri^nik.
» *
Silba, 28 prostiica: Veó je dvie go-
dine, da je redovnico poalato na Dr^a-
vno «idvjetniatvo u Zadar sest oli sedam
tuzaba sa strane Obcinskog opravitelj-
stva proti prvaàajim opraviteljim radi
razuih prefcrsaja, a najviSe radi poman-
kanja novaca. Dosada na veliku rauku
bile su ivie tuzbe rìeàene ^riecima,
dà Drzavio odvjetoì.àtvo nije naslo te-
n^elia d a aostupa proti pomenutim oso-
bam, te da su spisi poalati na c. k. Po-
krajinskii sud. Znuduc pak da ostale
tuabe n i'^n bile rieaene, molimo gosp.
prodsjed nika Brcióa eda bi vise to puklo,
pa bill pravedni ili krivi, ali sarao da
nani se oovci povrate.
Njekoliko ohéimra,
tf: tv «
Obl«hpdanjena je u Valle di Pompei
mala ai i dragociana poboÈna knjizica
Sacre ' i «di in onore di Maria Vergine
per I uiscmn gìo. no della settimana. Giana
je kniiiici 40 eentezima. Poboznost na-
pram bl. Gospi u Valle di Pompei liepo
je i kod nas f n7,n'4ta i razsirena, te smo
staUii, eia de ^ i» knjiiica i u na§im
stsatiara naéi I up&ra, dok ako Bog da
i to doìjijemo aa iirvatskom jeziku.
Wodickina tìskania naumila je obie-
lodanit obàirno izvjeàée n Rabisovoj iz-
trazi, koja pocimlie ua IC tek. Cujemo
da 6e bit pozvano na ìk ) ,igu preko JOO
svjedoka.
* 9 *
Primi amo sa zalvalno&óu „Zanimìve
crtitie 0 kazaliStu" Napisao Nikola Mi-
lan Simeonovié; i „Tko je sluga.?" iz-
vorna sala u jednom cinu. Napisao Ni-
kola Mi lan Simeonovié i F. M. Strozzi
Zagreb 1888. Nakladora knjizare Mu-
cnjaka i Senftlebena. Tisak. Scholz i
Kralja.
Primisrao takodjer Prve Ljubice Jo-
sipa Milakoviéa, tiskane nakladom iste
knjizare.
« *
Poatanski perovodja dr. Rikard vit.
Stauber imenovan je postaoskim povje-
renikom u Zadru.
* « «
Po najnovijem izkazu, koji je sasta
vljen o mieni ziteljstva u Zagrebu, i
ko)i ce doskora biti priobeen u novin
stvu, izpostavlja se, da u Zagrebu ima
neàto preko 42.000 stanovnika.
„Nedeljni Glasnik'^ naslov je Listu,
koji od nove godine izlazi nakladom
tiskare Drag. Albrechta mi. u Zagrebu.
U pozivu na predplatu kaze se, da ce
taj u domoljubnom duhu uredjivan biti.
Preplata iznosina godinu 5 fior. — U-
redniétvo i uprava u Preradoviéevoi ulici
broj 28.
«
U Zagrebu je bilo koncem pr. god.
5? druitva, i 26 casopiaa, od ovih pet
je dnevnika.
H: 4: *
Na 29 pr. raj. jugoslavenska aka-
demija imala je siednica, u kojoj je
citao pravi òlan Nadko Nodilo razpravu:
„Pokojnici'-', kao nastavak svojih prouka
o rt^igiji Srba i Hrvata.
* * *
Sestara milosrdnica, koje se diele u
zavjetovne i novakinje, osim matice imao
je samostan u Zagrebu koncem g. 1887
43 podruznice, te medju ovim 9 u Za-
grebu. Milosrdnica bilo je koncem pr.
g. 470. Od ovih bilo ih je u kuci ma-
lici u Zagrebu 107, a u drugim devet
zagrebaòkim filijakm 76.
*
Iz izvjesca grada Zagreba za g. i887
razabiremo, da je te godine uóilo u
svim skolam 3328 uCenika i 1551 u6e
nica, ukupno 4879. Uóitelja bilo je u
svim skolam sa sveufiilistem 175 i 51
uèiteljica. vf-*
Koncem pr. g. bilo je u Zagrebu 17
trgovaókih agenata, 26 baévari», 169
bravara, 137 brijaóa, 13 br usava, 1 6a-
rapar, 1 ceàljar, 14 cetkara, 11 cimerà,
li cistilaca, 175 éizmara, 80 criepara,
28 dimnjifiara, 84 fijakera, 10 fotografa,
lo glasbilara, 82 gostioniéara, 11 gum-
bara, 65 kavanara, 14 kavotoéara, 13
kiSobranara, 30 kitniéara, 102 kipara, i
klesara, 28 klobuéara, 55 knjigoveza,
304 knjigotiskara i slagara, 18 knjizara,
26 kobasidara, 37 kobra, 8 koéaraéa.
68 kovaéa, 237 krcmara, 452 krojaca,
15 krznara, 14 kupplis^oih vlaslTi^ka, 49
lièilaca, 72 J'mara, 11 ma8*^"Ua6k:h tka-
ninara, 13 mediéara, 250 mesara, 1 me
éetar, 47 mjedara, (kamo spadaju ko
tlari, kovinari, loncari, orudjari, pojasari,
kraljeva 1 silnika uzprkos volji puka
imenuju gradovim biskupi : doéim da
ce biti posveóen >naj, kojega sveéen-
Btvo i puk budu odabrali; i kogodj
bude drugim putem uniSao biti ée
svrgnut,
Istitia je ziva dv je nemila sila éesto
nadvladala ona mtdra pravila; ali pravo
nije propalo, i bud^ molbom kod careva,
budi kaznam biskipi ga uzdr^.ase. God.
614 u Saboru parizkom biskupi Fran-
cezke, pod vlast Klotarija opet stavlje-
ne, obnovise isti zakon o dolazku grad-
skoga puka. Ljudevit Dobri u Attigny
naredi) ie da, ako ce se zakon ovréiti,
biskupe ima izablrati Bveóenstvo i puk
glede ijihove vrliae i zasluge, a bea
friatrmosti-, rieéì tim znamenitije 6im
se u pravilim Markolfa vidi da odabrani
zaBluèuje potvrdu carsku aamo ako je
plemié. IJ neredira desetoga vieka, sii
Ilici sicetali su i uznemirili onaj red
prisvajj^ué biskupske stolice za svoju
djecu. !pak kada su se Stvari redovito
dogadjae, uviek se je vidjela sloga
Bveéensva i v^asala; i Atto od Vercelli
u desetm viaku, Ivon od Chartres i S.
Anselm u devetom visoko brane ona
naàela. Jzabiralo se je tako do Sabora
Laterankoga, koji zabranjuje da se ia-
turpijari) 137 mliuara, (2 paromlina, 13
vodomlina), 58 novcanih zavoda (njihovi
ci nove'ci), 8 noÈara, 49 odpravn'ka, 18
vlasiaika omnibusa, 88 opanèara, 3 op
tiéara, 48 cinovnika kod osigurajucih
druztva, 59 pecara, 117 pekara, 3 pie
taca stolaca, 14 poduzetnika 2 poirrebna
dru^tvH, 9 poplunara, 486 p ^stolara, 6
pozlatara, 23 pralje, 82 piljara, 2 pu
akara, 8 r.ikijaàa, 2 rezbara, 9 rukavi
cara, 8 sapunara, 48 sedlara i remenara,
147 8Ìiniòi!a, 18 slastiéara. 48 slikara
soba (bojadiaara), — 81 siuànik, — 25
staklara, 13 starinara, 248 stolara, 51
avratistar (hotelier), 39 tesara, 124 ta-
petara, 24 tokara, 552 trgovca, 1238
tvornièara. Kod ovih zanata bilo 1900
samostalnjh obrtnika i irgovaca (i to
1551 muzkarac i 349 zenaj, zatim 4103,
èinovnika, trgovaòka pomocnika, kalta,
kod ostalih obrlnika (i to 3463 m. 1640
i.), pa napokon 1465 vjezbenika (kod
novòanih zavoda), trg. naucnika i èe
grta kod ostalih obrta (i to 1448 mu/.
17 z.) — Ukupno 7468 (od togodpada
6462 na mu^karce, a 1006 na zene).
* * *
Samostan sv. Franje u Zagrebu sa-
gradjen je skoro u isto vrieme, kada
je i red franjevafiki utemeljen t. j. okó
godine 1223. Predaja ovoga samostana
pripovieda, da se je sv. Franjo, vraéa
juó se h Palestine, navratio i u Zagreb,
pa nekoHko dina stanovao na istom
mjestu, gdje se sada kraj aamostaisk-'h
vrata nala^J kapela sv. Franje, te gdje
je zatim samostan sEgradjen. Uprava je',
kao u svakom, t'ko i u ovom redu i
samostaiu osnovaaa na pravilim reda.
Ssmoftnn ne ima druge imovine, nego
roisne zaklade; od dohodka ove i od
naprosene miloscmje n^.dr/aie se obitelj
samostana. U samostanu b^'o je koncem
prosle godme 5 ott.ca, 12 klerika i 3
brata laika. Dvie zadnje godine uzdr^ava
samostan tri otca Deiajai'nca.
kljuci ikakav svecenik iz glasovanja;
taj je obiéaj danomice raso, jer se je
éastilo znanje svaki dan vise i narodni
obiéaji napredujuói u uljudbi, nije se
bilo straditi neugodne pristranosti. Po-
znato je s kakvih obzira i kako se je
u obée prenio na kraljeve uplivni dio
koji je imao puk u izboru prelata. O-
éevidno i cesto njihov glas podigo je
slabu zaslugu, koju bi skrovito porazu-
mljenje bilo odbacilo.
Nije li bila to dobra nauka silnicim
ukazati u religijoznomu redu Ijude,
koji po vremenitom stanju bijahu toliko
izpod njih? Nije kasta Bramina u In-
diji ovakav izgled dala, i pripoznaje se
éud i duh navale i covjeéje hlepnje;
jer da su prvi pastiri bili obuzeti onim
svietovladnim pojmovim, koji im se
rado pripisuju, oni bi bili radje sliedili
naòin postupanja i radnje, koji bi im
bio osigurao podpomoc silnika onoga
vieka. Ali posve nasuprot dogadja se
da u doba nadvladano predsudam Crkva
je jo& opornija. Mi éemo vidjeti jos
bolje iz zakona, koji je vriedio za iz-
bor drugih crkvenih dostojanstveoika.
*
Poluuredovne dalmatinske novine iz-
vjeséuju, da koncem prosastog tromje*
seca nova zupnicka kuóa u Bibinju bijaée
skoro gotova, ona Banjolske zupe, na
otoku Rabu, pola sazidana;ona u Med-
vidjam dana je u zakup; isto tako ona
u Prieku. Nova crkva Novigradska na-
predovala je za 0.60; nova zupniòka
kuca u Peruàicu skoro je dozidana;
takodjer nova crkva u Stankovcu. Ra
sirenjc^ crkve u Sutomiséici napredovalo
z.'i 0.70. Zidanje nove crkve u Fri
stegu blizu je svrseno ; takodjer novi
zvonik u Provicu. Gradnja nove zupnicke
kuée u Zatonu, dana je u zakup. i
Rasirenje crkve u Retini napredovalol
je za 0 05. Zidanje nove crkve u Ar |
zanu napredovalo je za 0 20. Nova crkva ,
u Cisti blizu je svraena; ona u Mucii
doniein napredovahi do 0'20. Nova zu
pnicka kuca u Konjskorn vec je tiozi-
dana. Gradnja nove crkve u Ogorju
gornjero napredovala je za 0-70. Nova
zupnicka kuca u Drveniku napredovala
je za 0 10; ona u Stobreóu dana je u
zakup Nova crkva u Brelam napredo-
vala je za 0 20. Nova zupnicka kuca
u Kéari vec je gotova. Nova crkva u
Maranoviéu do pola je sazidana.
Medju novinama zadnjeg broja za
darske „Hrvat3ke" iuaaju uz ostale slie-
dece viesti:
U Spljetu po nastojanju d.ra Balata
saatalo se nekoliko gradjana u odbor,
kojemu je zadaca poskrbit se za gradnju
kazaliàta u onom gradu. —
Svota sakupljena u zamjenu vienaca
i duplira prigodom sprovoda oplakanoga
Biskupa Marka Kjlosrjerà dosle iznaSa
f. 377 a bastinici d'énoga Pokojnika
da pocaste Njegovu uspomenu dostavUi
su napose f. 100. Svega 477. Gosp. Petar
Bertossi lorigodom smrti svoje sestre
Ane Marije aostavio je f. 20 a pok, gdja.
Angjelka De Marchi rodjena Kamber
ostavila je u svojoj oporuci na korist
zavoda f. 50. --- N.
Ministar predsjednik kao upravitelj
ministarstva unutrnjih posala premjestio
je kotarskog poglavara g. Josipa Ton-
6iéa iz Sibenika u Spljet, g. Josipa vit.
Seiferta iz Benkovca u Sibenik, g. Nar-
cisa Blesica iz Imotskog u Knin. —
Obci kapitularski vikar u Spljetu
prepostovani kanonik A. Vuàkovió raz-
poslao je sveóenstvu okruènicu, kojom
javlja svoje imenovanje. Okru^nica je
kratka, ali liepa. Odabranim rieéim go
vori o pokojnom Biskupu i o njegovoj
smrti, te naredjuje da u onim ^upam
gdje za pokojnika nisu bile drzane za
dusnice budu obdr^ane u trideaeti dan
smrti. —
Hrvatski pisac pokojni Antun Mi^fAX-
ranié koji je ovih dana preminuo u
Zagrebu, ostavio je veci dio svoga rme-
tka, koji se racuna na 60 tisuéa od
prilike, u narodne svrhe. Imetak sav
uziva njegova supruga do svoje smrti,
a tada se taj imetaK imade razdieliti
u dva diela; polonica ima se upotrebiti
za uzdrz;avanje skole u Novom, a od
druge polovice ostavio je pokojnik tre-
éinu „Mat5ci Hrvatskoj", doéim se dva
d'e!a imadu upotrebiti u obiteljske i
rodbinske svrhe. —
Pisu „Smotri" iz Knina: Polag do-
bivenog izvjesca gosp. Svobode, upra-
vitelja radnja na novom putu Grab-Bu
njaluke, ovih dana bi predan javnomu
prometu komad vozaog puta Grab-Sto-
^iste.
Nade je da ée se kroz malo mjeseca
moéi koòijom i u Grahovo, posto od
StoÈista dotle neée se veé aamu 4 kilom.
puta, koji je jurve u radnji.
Kako se govori cieli put od Banja-
luke-Graba do Knina, u duljini od kojih
140 kilom. moci ce se prevaliti, poàtar-
ekim brzovozom kroz manje od 20 sahata,
na nacin, da ée putnik moci radunati
da je iz Banjaluke u Spljetu, zeljeznicom
Knin Spljet, za 24 sahata.
Jos se pronosi glas, da su se neke
hrvatske obiasti zauzele kako da izpo-
sluju uvedenje postarskog brzovoza iz-
medju Knin-Gracaca i Gospiéa. Bude
li se ovo ostvarilo, nije sumnje da ce
Knin postati, usljed tih sveza, jedno
izmedju gUvnijih sredista naie pokra-
jine. —
IrleiiSSllOlt^e Vlostil.
„KSlaischQ Zeitungi" oduzet je po-
itanski debit za svu Tursku.
* * *
Do sada je mnogo puta pronadjeno
dosta naprava za plovljenje vodom, koje
su imale da se nadtjeéu sa velocipedom.
No nijedna od tih naprava nije mogia
da odgovori svojoj svrsi i velociped je
daleko odmakao od njih, usavsi u sve-
obcu uporabu. Kako javljaju „Moskov-
ske Vjedomosti" ruski mjernik Perlov-
ski proaaàao je sada neku spravu, koja
podpuno odgovara suhozemnom veloci-
pedu. Tu svoju spravu Perlovski je na-
zvao „akvaped^'. Pronalazak je tako do
bar, da ga je car ruski kupio od Per-
lovskog. Akvaped, ili vodeni velociped
Perlovskoga sastoji od dva kao cigara
s oba kraja zaostrena kovinska valjka.
Kod jednostavnog akvapeda cilindri su
12 stopa dagacki i imaju u preéniku
10 palaca, a kod dvostrukog velocipeda
21 stopu ducine i 13'33 palaca sirine.
Akvaped je udesen tako da pri teretu
od 14 pudova ulazi do polovice u
vodu. Time akvaped dobiva éudnovatu
stalnost na vodi, i njegov cieli teret
mo?>e se metnuti samo na jedan kraj,
pak ée on ipak stajati u )edn«m
polozaju. U isto vrieme akvaped se
s neobicnom brzinom podi/e na talas
i prosieca ga, sto je vrlo vazno pri u-
potrebi akvapeda za spasavanje utoplje
nika. Jednostruki akvaped prelazi za
sat 8 vrsta, a dvostruki 11 vrsta na
sat. S jedrilim akvaped prelazi mnogo
vedi prostor. H.
XaUwaMa.
Nella ricorrenza delle recenti Sante
fesie di Natale, l'asilo dolile orfanelle
tu graziato delle seguenti elargizioni.
Dalla signora C. A. de B. fior. 12;
dal M. R. Don M. S. della Brazza fior.
6; dai signori Maria e Donato coniugi
Filippi fior. 20; dalla aignora G. P. 1.
2; dal signor A. T. fior, 2 ; e dal sig.
Gasparo Beban podestà di Zlarin f. 5.
Inoltre fu elargita una generosa som-
ministrazione di commestibili diversi, di
un barilo di vino, e di fior. 20:55 in
danaro, raccolti nella questua per i ne
gozi ui Zara avanti le feste.
11 comitato sempre piii riconoscente
per la continua carità che viene dimo-
strata verso questo povero istituto, si fa
dovere di esprimere anche a nome delle
ricoverate, i più vivi ringraziamenti,
implorando sopra di tutti le piìi elettb
benedizioni da Dio.
Zara, 2 gennaio 1889.
Najuovije viesti.
Odbor pedeselcelvoricp skupstinara
u Beograàu primio je en hloc su 41
glasom proti 4 glasa osnovii listava.
Osnierica se uzlegose.
* *
Tisza, odgovarajuci na ceslilke
liberalne slranke xa miado Ijelo,
rece, da, u polozaju vnnjske poli-
tike, savez vlasli srodisnje Evrope
podava najbolju jatncevinu za mir.
*
Nadvojvoda Ludvik Viklor razbo-
lio se je dosla jako, ali bez pogibli,
od opale probavnih ustroja.
* *
Srbska SkupsUna je otvorena u-
kazoDi, cilanim od ministra pred-
pjednika. Tausanovic je izabran pred-
sjednikom, a Risto Popovic, oba
radikalca, podpredsjednikoni.
Bugarsko Sohranje hi zatvoreno
prestolnim govorotn, u kojein knez
zahvaljuje zastupnicima na njihovoj
radisnosti. Mftjor Popov 1 svi poli-
lifini bjegunci, osirn poglavica, bise
pomilovani.
Odpisi „Kat. Daini."
Piatili :
na raéun g. 1890: vl6. g. D. Stanko
Hegedié f. 3 ;
do konca g. 1889 : veleuó. D. Niko
Roglié, vl6. D. A. Pavlovié;
do konca studenoga g. 1889: vlò. g.
D. Nikola Jurisié;
do konca lipnja g. 1889: preuzv.
c. k. Namjestnistvo u Zadru, ò. gosp.
Sime Curkovic Miàkov, vl6. Samostan
sv. Marije na Glavotoku, slavuo druitvo
Bog i otaòbina na Silbi ;
do konca svibaja g. 1889: vl6, g. D.
Gabro Hadrovié;
do konca g. 1888: vlé. g. D. Toma
Bilié, vlé. g. D. Josip Alfirevié;
na raéun g. 1888: vlé. g. D. Ivan
Milié f. 3.
C. g. f. Pp. - pokrajina — Izvrstno
je Vaàe pero, te se ponosimo sto prve
svoje plodove i dalje radje nama na-
mieniste. Hvala i na bodrenju. Bog Vaé
pozivio !
C. g. K. — Zemunik — Ubrajamo
Vas rado.
C. g. A. — Sibenik — Primismo,
Podmireno u redu.
Ò. g. F. — Barbai — Ilvala ! 1 Vam,
kremeiijace, Bog dao' svako dobro !
SI. Sbor duh. mladeiii — Djakovo —
Drage volje. Zivjeli!
SI. Cit, druìi. g. k. S. — Zagreb —
I Vam. ^
C. g. È. u Cvietlinu — Primismo
Vase pismo koje govori o f. 3:50 i sv.
ulju Valjda pogriesena adresa, jer mi
neznamo ni o éem je rieé.
0. g. I. — Makarska — Cudimo se
onoj zabrani. Rodoljubne ielje glede
Jjista i odusevljeno bodrenje na radoat
8U nam i zahvaijujemo Vam kò bratu.
Srdacan odpozdrav!
C. g. S. — Rim — Baà Vam od
srca hvala na priobéenim viestima. O-
bielodanit éemo u dojduéem broju. Na-
damo se, da nas neéete zaboravit i da-
lje. Bratski vam pozdrav !
(J. g. Dr. Z. — pokrajina —- 1 nam
je H nuée strane jos viAo ^.ao àto nei-
madosmo prigode stisnuti Vam poàtenu
i n/doijubnu desnicn. Posli nas éinifie
brzat putovanjem. Hvala na avem.
vjeli !
0. g. A. G. — pokrajina — 1 vam
iste rieéi namienjujemo.
C. g. M. Janjina — Srdaéna hvala i
^arka odmjena!
C. g. J. T. - Trogir — Takodjer.
C. g. 1. K. S. ~ Sinj — I vam.
C. g. Z. — Zupa — Prihvaéajué
Vaa u i na§u diénu lozinku, zahvaiju-
jemo kao bratu na bodrenju. Bog i
Ilrvatska !
C. g. S. T. — Spljet — Saljemo
vam oba Lista, radujué ne sto nam iz-
ti^'^ete nadu, da ée i Va§i vrli drugovi
svi predbrojit se. Bo4e daj, a budito
stalui, da tko dobre novine Bogu i na-
rodu odane, pri pomario, polaze novac
na oltar. Stampa je moé, a dobra je
Stampa spas. Nastojte.
C. g. D. M. — Braò - IlvaU sr-
daéna.
0. P. A. — Pokrajina — Ni nam
nijesu drage neke cerimonije, to premda
je Liat Utìo u 20. godinu, o tom, kako
vidite, nehtjedosmo ni riefii. Sto drugi
radi, za to nas glava ne boli. Zdravo 1
njegova umirovljenja, zlatni krst za za
sluge R krunom.
* *
Jučer su bili izbori novoi
Opraviteljstva u Ninu. obćinskog
* * *
Šibenik, na Vodokršće:
U sriedu po podne zasuo snieg s mora
kao iz koša. 1 danas van ima traga i
po gradskim ulicuuj, pa i okolici.
* * *
U prosincu prošle godine imao je za-
grebački telefon 78 postaja, koje su bile
3611 pute spojene. Prošle godine otvo-
rilo se je 14 novih postaja. Na svim
postajam bilo je tečajem prošle godine
45.650 spojitaba. Ovoga mjeseca otvoriti
će se telefonska postaja na kolodvoru.
* * *
•a *
Na proslavljenje pravoslavno, nekomu
Sekuliću u Šibeniku, kad je puskarao,
razkine se kubura, te mu je odniela
četri prsta s desne ruke.
* * *
Dne 2, 3 i 4 obavljeni su u Novi-
gradu izbori tamošnjeg novog obćinskog
vieća.
* * *
Poglavaru Tončiću, šibenski narod-
njaci priredit će na odlazku sjajnu ve-
čeru l * * *
,,L' illustration'', jedan od najčuveni-
jih francezkih beletrisiičkih Listova, do-
noseći aforizme velikih umova, priobćuje
na odličnu mjestu ovu izreku vladike
Strossmayera: „Ni V komine, ni V ha-
manite ne peuvent esperer d'achever leur
oeuvre/4. (Niti čovjek niti se čovječan-
stvo može nadati, da će ikada dovršiti
svoje djelo.)
* * *
Na 4 tek. teretni vlak, koji je kre-
nuo iz Zagreba put Rieke, izmaknuo
se je iz tračnica, te se prevalio izmedju
postaja Plaše i Meja. Srušila ga je bura.
Od ljudi, koji su pratili taj vlak, trojica
su ostala mrtva.
* * *
O pok. Ivanu Musiću, koji je nazad
dana umro u Beogradu, »Glaa Herceg."
opaža:
Ciele Hercegovine stanovništvo dobro
siećati će se Ivanu Mušica, koji je za
ustanka hercegovačkog stekao naslov
vojvoda, naslov koji je svaki seoski gla-
var u ono doba »vini pravom mogao
štedi i kao takovim bvalisat se, jer
Hercegovina za ciele tri godine naime
od 25 srpnja i875 do ulazka c k. austro
ugarske vojske u Bosnu i Hercegovinu
bila je plodonosna takovim naslovim, te
ga je lasno mogao svak zadobiti, koji
je iole imao srca i naklonosti za do-
brobit svoje mile domovine. Tom pri-
godom i Musić je »tekao taj naslov,
ali na žalost nije se znao s njim oko-
ristiti, te je nesviestno ostavio svoju
milu domovinu i posegao za tudjim
savjetimf koji su ga u tudjinstvu do o-
čajnosti doveli, da je bio prisiljen za-
dovoljit se prostom činovničkom služ-
bom poštara biogradikog, gdje i dovrši
svoj žalostni život na 23. pr. m. u Bio-
gradu u žalosenoj kući prizrenske u-
lice br 15.
* * *
Došle se je dobar kamen za lito
grafiju nalazio samo u Solnhofenu u
Bavarskoj, odkle ga se svake g. razpošilje
na sve strane svieta za 4,000.000 ma-
raka. Manje valjana našlo se je nešto
u Englezkoj, Francezkoj i Italiji. Taj
skupocieni kamen našao je i u Hrvat
skoj g. Petar Dumičić, koji ga i pro-
daje. U Zagrebu rabi ga već odjel za
pravosudje, vojno zapovjedničtvo 13
sbora, oružničko zapovjedničtvo i die-
lom litografija g. Drag. Albrechta mladj.,
te su svi s njim skroz zadovoljni.
* * *
Primamo : »Smotra Dalmatinska"
svaki predlog ministarstva koji ono hoće
da prikaže zastupnicim na pretresanje,
ona ga već obrazloži i obćinstvu pri
kaže koristnim. Nu, toj se nečudimo:
valja vezat konja gdje gospodar hoće.
Alt se čudimo Smotri, što ona mnogo
puta baca pred obćinstvo neke stvari
stalne, a stalne nisu. Baveć se o faksi-
jam kat. dušobrižnika, „Smotra" nesmo-
treno tvrdi da u Dalmaciji biše dosad
riešene sve faksije kat. dušobrižnika.
Nije dobro obavieštena, jer ja znadem
da u prostoru od sama tri kilometara
još nisu rieaene faksije za dvie župe.
Ergo...
Kad bi Dalmatinskoj Smotri bila na
srcu dobrobit našeg dušobrižništva, i-
mala bi se obaviestit kod visokih vlasti,
da vidi kako nekim župnicim iz zaslu-
žene plaće od vise godina još nisu jim
rieaene predane imenice o dužnicim
poreštine, molbenice o konjarini, o naj-
mu kuća i ost., pak bi se osvjedočila
da joj često veoma dobro pristaje ona:
Si tacuisses...
* * *
Vranjic, tri siečnja: Na prvi godine
imali smo sreću uživati u društvu našeg
seljanina veleučenog don Frane Bulića,
koji je taj dan amo stigo, da ga spro-
vede medju svojom braćom, rodbinom
i prijateljim. Kod njega se je okupilo,
sve što bijaše odličnijeg u mjestu i na-
sladjivalo se je njegovu mudru govoru,
te u srce primalo njegove, ako i oštre,
opet mudre i koristne opomene. Bog
nam ga poživio, na korist Hrvatske, a
na ponos malog Vranjica.
Juče nas je pohodio strašan jug sa
»utegom, a danas oštri sjevernjak. JC
Duhovit Muhamedanac iz Sarajeva
priposlao je „Obzoru" sliedeći popis
rieči, koje je zaposjednuče donielo me-
dju pučanstvo Bosne i Hercegovine i
koje na žalost rabe i preko Velebita i
preko Drine: Situacija. Civilizacija.
Diplomacija. Korespondencija. Interven-
cija. Inteligencija. Konferencija. Kon-
vencija. Proklamacija. Okupacija. Sim-
patija. Dinastija. Amnestija, Deputacija.
Aristokracija. Instrukcija. Audijencija.
Interpelacija. Organizacija. Birokracija.
Procedura. Reforma. Protekcija. Konce
sija. Privilegija. Statut. Dekret. Prezi-
dent. šef. Ekselencija. Adlatus, Direk-
tor. Hofrat. Regirungsrat. Sekreter. Kon-
cept. Kanceiist. Koncepist. Diurnist. Dra-
gomanat. Agjutant. Kataster. Presidium.
Iiegistratura. Arhiva. Ekspedicija. Ad-
ministracija. Penzija. Financija. Garan-
cija. Kaucija. Ekonomija. Ekspropria-
cija. Limitacija. Likvidacija. Kolaudacija.
Kvita. Paušal. Culag. v Foršus. Profit.
Eksekucija. Konfuzija. Skandal. Mobili-
zacija. Intendancija. Licitacija. Lifera-
cija. Špekulacija. Komunikacija. Vadiuui.
Akcija. Kultura. Industrija. Literatura.
Akademija. Preparandija. Realka. Gi
mnazija, Knaben penzionat Stipendija.
Student. Profesor. Justicija. Kombinacija.
Apelacija. Debata. Auskultant. Intabu-
lacija. Advokat. Profil. Ekstra. Proku-
ratura. Provizorium. Specijalitet. Demo-
kracija. Magistrat. Inžinir. Architekt.
Central. Teritorium. Kanalizacija. Re-
miza. Tratuar. Vagun. Kondukter. Sta-
cija, Policija. Denuncija. Peršup. Filo
zofija. Fantazija. Fizikus. Analizacija.
Demoliranje. Konzistorium. Instalacija.
Ceremonija. Triumpf. Propaganda. Ger-
manizam. Magjarizam. Despotizam. Ap-
solutizam. Feudalizam. Turkofil. Karak-
ter. Ferdehter. Lojalitet. Material. Ori-
ginal. Definitivum. Transport. Transe
nal. Urlaub. Konzorcija. Restauracija.
Koncert. Tribuna. Tombola. Rezerva.
Revizija- Rekurirati. Režija. Deložirati
Fakelzug. Testzug. Arsenal. Artilenja,
Infanterija. Kavalerija. Asentirung. Že-
nija. Fortifikacija. Inspekcija. Adresa.
Element. Nihilist. Panslavizam. Socija-
list Komunist. Atentat. Dinamit. Bomba.
Idea. Konstitucija. Liberacija. Antono
mija. Monarhija. Anarkija. Elaborat.
Rezultat. Memorandum. Aneksija. Opo-
zicija. Demonštracija. Konferencija. Ul-
timatum. Agitacija. Revolucija. Natirhh.
Festzug. Rtikzug. Servus. Fertik. Et-
cetera. •—
Neke od ovih rieči i nam kadkad
šmignu pod pero, ali poznato je da smo
mi slične izreke višekrat osudili i da
ih u obće mi nerabimo. Sada pak pokle
ih je zagrebačko novinstvo donielo pod
naslovom novih rieči, nadamo se, da će
se redoljubno i izobraženo hrvatsko no-
vinstvo kanit već jednom sličnih novina.
Bože daj.
* * *
Zagrebačka nadbiskupija. Uzoriti go-
spodin kardino nadbiskup imenovao je
g. Gjuru Leskovara župnika u Selim
namjestnim podarcidjakonom kotara Tu-
heljskoga. G. Gjuro Novak dosadanji
upravitelj župe postao je župnikom u
Desiniću.
Dne 27 prosinca umro je Mato Kova
čević zač. prisj. duh. stola i župnik
pleternički.
Tečajem god. 1888 umrla su u za-
grebačkoj nadbiskupiji 23 i to većim
dielom mlada svećenika.
Književne viesti i ocjene,
Današnja naša poezija.
(Piše za ,,/C D « F. A. P.)
II.
Sad pitamo, pa sad i ne bile naše
većinom pjesme nepristojne i neče-
dne, što se postizava pjevanjem o
samoj isključivo ljubavi, kojim pre-
obiluje naša novija poezija. Možemo
li iz njih isto, pročitavši ih, naučit?
Za stalno neće nam nitko tko ih
čita, znat odgovorit, što je iz njih
naučio, samo jedino to može nam
reći, da u dotičnoj pjesmi vidi se
gladkoća, vsvježost, milina, loplota
ćustva mladog pjesnika. Što dalje?
Ništa! pročitaj pa ostavi! — He!
lako ti je pjevat o ljubavi; i nero-
djen pjesnik može o njoj stihove
praviti. Ta svi ljubavni listovi i nisu
drugo no neka vrst poezije u prozi,
koju upleti u stihove — eio ti pje-
sme! — Ništa dakle nije ni začudno
što naše pjesme, kojim je inače
produktivna naša književnost, nemadu
ozbiljne kritike. Naravski, tko da se
osvrne na pjesme u kojim nenalaziš
išta do ljubavnih ćustva. Mi takove
pjesnike možemo nazvati diletantima,
no pjesnicima nikad.
Nama se hoće, a to je naše o~
pravdano očekivanje, da nas pjesma
poduči, kori, svjetuje, dušom po-
tresa, veseli, uzbndjuje u nama
krepostna ćustva, ganjiva volj u. A
može li to sve proizvesti ljubavna
pjesma? Kakva je to, duševna hrana,
kad nas pjesma uljulja u sanke gu-
bavnog ćustvovanja? Na kakvo nas
duševno preganje oduševljiva sna-
trenje o razkošnoj ljubavi? Nek
zdrav razum sudi. Koliko napokon
trajnosti imadu takove pjesme? Za-
stalno ko i efemerički List, koji se
danas pojavio a sutra se na nj za-
boravilo ! A i sami pjesnik kakvih
misli može razviti u ljubavnoj pje-
smi? Može samo maštovat, svoja
ćustva u liepu izražaju izniet; o-
milit samo dragoj svojoj Ijubovei
nu to je malo pjesmi.
U obće mučno je ljubavnom pje-
smom štogod originalna izvest. Pje-
snik ako misli zapjevat i svomu i-
dealu — ljubovci, on nipošto ne
smije gubit se u ćustva jedino u
koliko se zanosi za svojim idealom,
koji se njemu prikazuje liep, u ko-
liko ga zatravljuje rad vanjske i
prividne ljepote, koja je časovita,
jer bi to bilo slično junaku koga
nam predstavlja kakav portrait, te
mu se mi divimo u koliko ima lie-
pe crne oči, rudastu kosu, u koliko
je bieioputan, dok mu se inače ne
bi divili s pobjeda što je izvojevao
i koje je kadar izvojevat, i u koliko
je svojoj domovini koristio. Pjesnik
dakle ne smije se no jedva nuzgredno
Osvrnut na vanjsku ljepotu. Njemu
je dakle u toliko zapjevat svojoj
ljubovci u koliko gleda pred sobom
buduću svoju vriednu Penelopu,
koja će mu odgojit hrvatskog Tele-
maka, i t. d. Takve pjesme odgo-
vorile bi svojoj, svrsi, a čitateljstvo
rado bi ih čitalo, kojem bi opet
bilo i na uhar. Što će pak cjelovi,
sjećanja kad ju je ogrlio....? Svak
će reći, a ima i pravo, što je meni
stalo za ljepotom tvoje drage, za
tvojim grlenjim, pozdravim i t. d.
Nu mladež neće tako, ona čita i ne
pazeć da je to i nepristojno, te se
lako za tim povadja. Mi se čudimo,
kako sn naši neki tobožnji pjesnici
imali srca navesti na čelo svojih
pjesama kao motto Stecchetti-ev
stih.... morir sul tuo petto! Nije li
to očevidno kvarit našu mladež.
Zar je to zaslužila pjesma, da bude
sredstvom najviših podlosti!? Pa to
nije jedan slučaj, tomu slična mi srno
više puta opazili. Da je pak takva
većim dielom naša novija pjesma, to
je svakomu poznato, to je svakoga,
koji zdravo misli, ozlogrstilo.
A1 evo nas da stvar obrazložimo,
protivno opovrgnemo i prilično do-
kažemo što zdravim razumom, što
izkustvom, a štošta primjerima.
vojvodkinjom Margaretom, drugom kće-
rju nadvojvode Josipa. Knezu Albertu
ima sada 21, vjerenici 18 godina. Knez
posjednje u našoj monarkiji silna ima-
nja, medju kojim i jedno od najvećih
u Hrvatskoj, Brod-Grobnik zvano, koje
zaprema ogromnu površinu od Kupe
do mora i koje tamošnjemu siromašno
mu hrvatskom pučanstvu pruža obilno
vrelo privrjede.
* *
Književni natječaji. „Matica Hrvatska"
kao upraviteljica zaklade grota Ivana
N. Draškovića za nagradjivanje valjanih
hrvatskih knjiga razpisuje ovim natje-
čaj, za nagradu god. 1889, koja će iz-
nositi preko 850 fior. a. vr.
U smislu oporuke zakladateljeve od
10 decembra godine 1885 točke C,
imade se kod dopitivanja nagrade oso-
bito na to paziti: „da se od natjecajućih
se rukopisa prednost dade onomu, koji
je kadar najviše doprinieti k pravoj
poduči puka o praktičnih prodmetih, te
time unaprediti njegovo duševno i ma-
terijalno stanje. Kod dopitivanja nagrade
neće se ipak gledati samo na absolutnu
vrstnoću spisa, nego se nagrada može
dopitati i onomu spisu, koji prema sa
dainjemu stanju hrvatske književnosti
zaslužuje u njoj odlično mjesto, i vrstan
ju je podići".
Ciela nagrada dopitati će se rukopisu
samo takovu, koji uz svoju absolutnu
vrstnoću iznaša bar petnaest tiskanih
araka; — ako iznosi manje, dopitat će
se razmjerno manja nagrada. Ako nebi
bilo valjana izvornika, tad će se i pre-
vodi vrstnih proizvoda stranih literatura
razmierno nagraditi.
Rukopisi imadu se najkašnje do 31
decembra god. 1889 podnieti „Matici
Hrvatskoj" na ruke njezina tajnika.
Piscu, komu bude nagrada dopitana,
neće se ona izplatiti u smislu oporuke
točke H. odmah, nego tekar onda, kad
djelo svoje „Matici Hrvatskoj" podastre
tiskano.
U Zagrebu, 1 januara 1889.
Odbor „Matice Hrvatske
„Matica Hrvatska" razpisuje u smislu
zakladnice iz zaklade Dušana Kotura
književnu nagradu za god. 1889, od
tristo (300) fior. a. vr. „za jednu izvornu
pripoviest (novelu ili roman), koja ob
siže barem deset tiskanih araka ili dra-
matski proizvod bez obzira na obseg".
Natječaj traje do konca mjeseca de-
cembra god. 1889, do kojega roka imadu
se rukopisi u običnoj formi podnieti
„Matici Hrvatskoj" na ruke njezina taj
nika.
Po odboru „Matice" nagradjeno djelo
postaje vlastničtvou „Matice Hrvatske",
koia ga je u smislu zakladnice dužna
tiskati tečajem godine dana, pošto je
nagrada dopitana.
U Zagrebu, 1 januara 1889.
Odbor nMalice Hrvatske
Najnovije viesti.
Po izkazu lista Wiener Abendpost
cjelokupna svota uložena u dobro-
tvorne svrhe prigodom četrdesete
godišnjice vladanja N. V. iznaša f.
HajsXloite> viesti.
Knez Albert Thurn i Taxis, nećak
Njezina Veličanstva naše kraljice Jeli
save, zaručiti će se, kako javlja
Fr. Preaae", sa Njezinom Visosti^ nad«
16,180.244.
*
*
Njemački ratni brod Olga izkrcao
je 120 momaka na otok Samoa, da
pomogne kralju Tomasese, koji (kako
javismo tu skoro) stoji pod pokro-
viteljstvom Njemačke; ali nezavisni
kralj Mataafa potuko je njemačku
četu, koja bi prisiljena uteć na brod.
Poginulo je 20 niemaca. a 30 je
ranjenih.
* * *
Na Panamskom prokopu danomice
je sve to manje radnja i bojati se
je da bi mogle sasvim prestati.
Kahvala.
Raztaženim srcem zahvaljujemo svim
onim prijateljima i znancima, koji su
na ikoji način učestvovali našoj ža-
losti pri smrti naše Ijubezne majke
Margarite.
Napose blagodatimo M. P. Kan.
i Dekanu Don Josipu Milinu, M. P.
župniku Bakiji, MM. PP. Redovnicima
Samostana Ugljanskog i Galovačkog,
eastnim gjendarima postaje Preške i
Pašmanske, velecienjenoj obitelji Braj-
ko vića. Naša hvala učenim učiteljima
Sulumištice i Preka, poštenim gla-
varima Sutumiškom i Poljanskom,
revnim fabricijerim i svemu bogo-
Ijubnomu pučanstvu ove župe.
Najviše biti nam je zahvalnim MM.
PP. župnicima Don Srećku Matušiću
i Don Josipu Dunatovu, koji su se
potrudili popratiti mrtvo tielo naše
mile pokojnice do Pašmana, da tu
sa svojim drugom čeka dan uzkr-
snuća.
Don Luka i Paško Krasić
sinovi — Petrica ud. To-
lić, Marija Molner, Jelina
ud. Vigato, Jakica ud. Sti-
panović kćeri.
Odpisi „Kat. Dalni."
Platili:
do konca g. 1891: vlč. g. D. Apolonij
Zanela;
na račun g. 1890: vlč. g. D. Franjo
Danko f. 3 ;
do konca g. 1889: presv. gosp. Josip
Fosco biskup, presv. gosp. Juraj Posi
lović biskup 5 vlč. gg.: D. IStjepan Kra-
tanić, D. Vicko Palunko, D. Antun Le-
bedina, D. Niko Skrivanić, D. Antun
Dobronić, D. V. Kraljić, D. Stjepan
Pavić i Dr. Franjo Jerkunica, č. gosp.
Mate Grgićević, vlč. Samostan OO. Kon
ventualaca u Spljetu, preč. biskupska
Kurija u Dubrovniku, vlč. Sjemenište u
Travniku, slavna Čitaonica u Vrbniku,
veleuč. Dr. Aurelij Zlatarović, slavna
hrv. Čitaonica u Omišlju;
do konca rujna g. 1889: vlč. g. D.
Franjo Ivanković;
do konca lipnja g. 1889: vlč. gg.:
D. Ivan Rukavina, D; Frane Gjurgjina,
D. Ivan Miletić, D. Šime Anzelinović,
D. Srećko Vulović, D. Vicko Juraj
Škarpa, D. Ivo Valetić, slavna Čitaonica
u Spljetu, vlč. gg.: D. Mate Ivanković,
D. Šime Semelić, D. Andro Lovrinčević,
D. Leodold Ivančić, D. Petar Studenac,
D. Niko Mekinić, D. Antun Petris, č.
gosp. Ive Marčelić, preč. D. Andrija
Matešan, preč. Gjuro Malachowski, sla-
vna Dvorana u Varaždinu, slavna Či-
taonica u Sen|u;
do konca ožujka g. 1889: vlč. gg.:
D. Dinko Hladaček, slavna Čitaonica u
Ogulinu, slavna knjižnica Algarotti na
Krku, vlč. g. D. August Ožegović;
na račun g. 1889: vlč. gg.: 0. Luka
Begić f. 5, D. Božo Macanović f. 1,
do konca g. 1888: vlč. fgg. : D. E-
dvard^ Jelosić, D. Toma Bogović, D.
Ivan Simunković, 0. Antun Pisturić, I).
Stjepan Viđali, D. Ivan Zanchi, D. Šime
Sorić, D. Ilija Ujević, 0. Jerolim Balić,
slavno Uredništvo „Vaterlanda" u Beču,
preč. D. Stjepan Vučetie, vlč. D. Lovro
Vidas;
do konca rujna g. 1888: post. g. M.
Stojić;
na račun g. 1888: vlč. D. Stjepan
Siminiati f. 7.
Pred stepenicam kraljskog dvora
u Madridu pukla je petarda i razbila
stakla na nekoliko prozora.
* *
Havas dobila je viest iz Kaira, da
su Misirci pretrpjeli od ustaša teških
gubitaka.
* * *
Srbski kralj je zadržao sebi pravo,
da kasnije primi ostavku gabineta,
i uzda se da će ministarstvo do tad
upravljati poslovima u nepristranu
dnhu kao i do sada.
Vaši su C. g. D.r A. — Z. Šibenik
računi podpuno u redu.
SI. čitaonica u Omišlju — I prave
dno je bilo da ni ta rodoljubna čitao-
nica ne izostane u podpori svoga vier-
skoga i hrvatskoga glasila. Šaljemo
Vam i br. 1-2 pa unapried redovito.
Č. g. x. — Vranjic — U velike nam
je žao što je dopis o preuzv. Carevu
stigo kasno za današnji broj. Da je
kraći, bili bismo mu nastojali naći mje-
sta, ali je odulji, te red je ostavit ga
za dojdući broj. Da Vam je preporučeno
vršit i nadalje rodoljubno djelo.
Č. g. x. — Hvar — Moguće jedino
kao priobćeno, jer u mjestne stvari gdje
je prepirke a nije čisto načelna ili je nam
nejasna borba, u to se mi rado neupli-
ćemo.
Č. g. Hrvat - OmiS — U dojdućem
broju.
# * *
Ias Beč« pišu da nije istina, da
se je nadvojvoda Karl Ludvig odre-
kao prava nasljedstva.
* * *
Rumenjskoj komori je predložio
Kogolnicoano molbu pokrajine Do-
brudže, da se ona u upravi izravna
s ostalom Rumunjskom. Poslije utje-
lovljenja od g. 1878 ona je imala
posebnu upravu.
•i: * *
Dogodila se je užasna nesreća na
željeznici Bruselj-Namurskoj. Medju
postajama Boitsl'ort-Lakulpe izašao
je vlak s tračnica. Zaglavilo je na
mjestu 14 osoba, a 40 ih je težko
ranjenih.
Odpifti „Kat. Dalm."
Platili:
do koncu god. 1889: preuzv. gosp.
O. Simuni Milinović nadbiskup, preč. g.
D. Josip Milin, vlč. gg. D. Eug. M. Vusio,
I). Baro Fantela, L). Bartuo Antićević,
vlć. Samostan. 00. Franjevaca na Otoku,
preč. D. Niko Krpetić, vlć. Samostan
sv. Mihovila u Zadru, preč. D. Fausto
Smoljan, slavni Zemaljski odbor u Za-
dru, i preč. D. Jerolim Moskovita;
do konca lipnja g. 1889: vlč. 0. Ši-
raun Bušelić, slavna nar. Čitaonica u
Zadru, vlč. gg. D, Vicko Stipetić, O.
Ant« Mlinar, JL). Antun Tvrdeić, veleuč.
L). Stiepo Buzolić, č. obitelj Luxardo;
na račun g. 1889: vlč. g. D. Petar
Jadroiić f. 5, vlč. g. D. Jerko Mir-
četa f, 5;
do konca god. 1888; vlč. gg.: D.
Franjo Žic, O. Krsto Maretie;
do konca listopada g. 1888: vlč. D.
Stjepan Pekić;
do konca ožujka god. 1888: vlč. gg.:
D. Krato Vukić, D. Antun Tvrdeić ml.
na račun g. 1888: vlč. g. D. M. Mi-
tnica f. 5.
0. g. D. S. M. — lat — Priraismo.
0. g. M. M. — Novalja — I vaše.
0. g. X. — Nin — Pismo je odveć
osobno naravi, te ga neobielodanjujemo
ni kao Priobćeno, tim više jer ne po-
znamo odgovara li prezime rukopisu.
i LISTOVNI PAPIR 5
* i jk
J ODVOll ^
m Imamo razpoloživu cielu shra- Jj^
JU na izvrstnog uielog čvrstog, glaci-
J^kog iistovnog papira i avakovr-w
JU atoih velikih oLivoja.
w 200 araka Iistovnog papira su ^
^200 obvoja, uiože se Uuuit
^ cieoa od sama 2 fiorina. J^
^ Tko želi samih obvoja sa ime-JWL
nom župe, trgovačke tvrdke 11. d., ^
jjfmože dobiti lOOO takvih obvoja ^
jgr nz cieou od sama 4-6 f. jg*
^ Poštarinu plaća naručitelj. ^
Uprava
X .Kat. hrv. tis/carne
u u
D' aversi presso F. (Jned, Zara,
Aljioović, Spalato. <
Depositi principali: Giuseppe Sklenars,
Pola; Francesco Fechel, Fiume.
Katoliška Bukvama y Ljubljani.
L i t u r g i c a!
Benedictionale, — Breviarium, — Caeremoniale Episco-
porum, — Canon missae, — Graduale, — Horae Ditirnae,
Memoriale Rituum, Missae pro Defunctis, — Missale, —
Octavarium, — Officium hebdomadae sanetae, — Ponti-
ficale, Rituale, — Ritus consecrationis Ecclesiae, etc.
Katholische Buchhanđlimg In Laibach.
Najpovoljniji izvor kupovine za zimsko doba
i za Božić
J. et S. Kessler u Brnu
Ferdinandsgassc N. <, — M.
šalje se uz pouzeće:
10 Met. Winterlodeu za gospojinsko odjelo dvostruka širina for. 5.50
10 j? VaUerie-FlaneH za gospojinsko odjelo, najnoviji uzorak . u 4.—
10 51 Kalmuk, lzvrstne vrsti, najnoviji uzorak . . . . . . n 2.70
10 !) Barchent za haljine, izvrstne vrsti, najnoviji uzorak . . n 3.—
10 n tkanine ze kućne kapute, karirane, najnoviji uzorak n 2.50
29 elena l'rosnicer Barchenta, modro-nacrn f. 5. —, bieto crven . . n 6.—
3.10 Met. platna za mužko zimsko odjelo l.a f. 5.50, 11. . . . « 3.75
2,10 j) tkanine za kućne zimske kapute, moderno, I. f. 10. 11. . ;> U,—
2.10 i) tkanine za ogrtače, moderno ;; li.—
(3 kom. Pliisch-kapa za gospodu i djecu u 1.50
1 J5 zimskog pokrivača iz Houga, podpun n d.
1 n konjskih pokrivača, dug 190 cm., širok 130 cm ., 1. žut
f. 2.50, li. smedj ii 1.50
l ft Augora-zastor za zimu 10-1, i. f. 6. —, 11. . . n 2.80
1 » gospojinskih košulja ovčije vune, (Jerscy) sve modne boje I. f. 3. II. ii 1.50
3 n haljina od pusta, bogato tamburirano, crveno, sivo, smedje . n 3.-
6 para zimskih bječava, pletene, svih boja, prutaste . . . . » 1.50
1 kom. podave, 2 metra dugačke bez šava n 1.50
10 M. saga, tvrde vrsti n 3.50
1 komad mužke košulje, biela i s bojam 1. f. 1.80, 11. . . . . » 1.20
3 17 radničkih košulja, od tvrda Oksforda !) 2.—
3 para gaćica, od Barchenta, tkanina l. f. 2.50, II. }> 1.80
G ii zimskih čarapa, pletene, svih boja r> 1.10
6 » gospojinskih košulja, od tvrde tkanine i Chiffona, I. f. 5, 11. » 3.25
3 komada noćnih korseta, od Chiffona, vezenih J. f. 4, 11 » 1.8 U
1 zastora od jute, turski uzorak, I. f. 3.50, li. . 51 2.30
1 Garnitura 1 stolnjak i 2 pokrivača za krevete od iiipsa f. 4.50 od Jute !? 3.50
i 9 el«nu domaćega platna, tvrde vrsti, 5-4 f. 5.50, 4-4 . . . r> 4.20
29 » Oksforda, najnoviji uzorak . . . n 4.50
29 » Kanafas, najnoviji uzorak, najbolja vrst . 55 6.-
3 komada 55 1.™
Uzorci mnkte i franko
le
od
1
Glavno skladište
prve i najveće
tvornice
ko nj sli i li pcifcrivaea
šalje svoje vanredno
solidno i trajno izmijene, težke, masivne pokrivače uftslic-
deee za čudo jeftine ciene:
Prve ^ vrsti
POKRIVAČI ZA KONJE
190 em. duo-ački 130 cm. široki sa sivim dnom i živim bordiram, debeli i topli,
komad samo for. 1-50.
Isti, 2 metra dugački 1 i po široki, za komad samo for. 1.80.
Elegantni žuti
FIAKEBSKI POKRIVAČI
sa četverostrukim, crno-ervenim ili modro-crvenim bordiram, od prilike 2 metra
dugački i 1 i p6 metar široki za komad samo tor. 2.o0.
° Sjajni, zlatnožutni, gospoštinski
Doufole-potarivaći
koji se mogu upotrobiti kao sjajili ćilimi, za komad samo for.|3.50
STOTINE PRIZNANICI.
„Izvolite odpremiti za skradronu najvećom brzinom drugih 10 komada žuto na
žveplo pokrivača po f. 2.50"
0. K. ulanska pukovnija br. 4, Car. Franjo Josip I. Sk.
Hl Šalje se na sve strane poštom, željeznicom ili brodom uz pouzeće ili uz
predhodno priposlanje iznosa.
Adresa: Tvorničko Skladište konjskih pokrivača
lili A. (*ans. Beč, 1Y. Seidelgassa 4.
SIR SVEDESE
Liquore Stomacale Corroborante
Questo Elisire di semplice ed inocua composizione, costituito soltanto
di sostanze vegetabili viene da lung-hi anni ušato con ottimo successo, ed
acquisto per le sue virtii salutari celebrita nella medicina popolare.
Esso e raccomandato da celebrita mediche ed e ušato come leggero pur-
g-ante e depurativo del sang-ue, quale rimedio efficacissimo negli incomodi
moiToidali e quale antimiasmatico vennifug'o ed antifebbrile. /
Questo Elisire trovasi vendibile nella Farmacia BERCIC in bottiglie
portanti 1' istruzione del modo di usarlo al prezzo di soldi 80 la bottiglia.
IB m
m
m
m
as
m m
mt,
m
mu
$ m
as
ir-^rri»i^f|i>«wrr iriHrt« nttpmrmMfttvmrrr^tmrii ttumrf—
rgovina umjetno-obrtnih tvorina
FltAM
(prije Kočonđa i Nikolić)
Preradovićeva ulica G — u %agrcl>ll — Siebonscliein-ova kuća
nudja p. n. obćinstvu svoje veliko skladište
uljenim tiskom pomnožanih wlika9 liepih
okvira, zrcala,
flllP ura za zid, amerikanskih budilica, sre-
brenih i zlatnih ura aa gospodu i gospodje,
i šivaćih strojeva.
Jeftino i saviestno poslužuje. Mjesečno odplaeivanje
dozvoljuje.
m Cienike šalje na zalitjev badava i franko. i
mssmmMS^^^SMmm^^^ mm
u
La časa (U spcdkione di ma
mi<jHori qualita di cafFe a prezzi i
sdaziata verso rivalsa.
Afr. Mocca Perla, forlissimo
Santos, verde delicato
Cuba, verde forte
Ceylon. finissimo delicato
Java aureo, giallo distinto
CafTc perla, verde aromatieo
Portorico, verde scuro
Mocca arab. distintissimo
Java Preanger, nobilissimo
Moca arab. genuino, il piii lino
Per mescolare col calfe.
Surrogato Java 4 K. f.
Surrogato Mocca „ ,,
Ingrediente caffe Siiichraih 4 deka
gono aggiunti gratis a 5 Ko. di
1 K. f.
Nuorissima raceulta di Th6
C-ongo, fortissimo t K. f.
Souchong, dolca aromatieo ,, „
NUOVE
iiuoii mercalo-
ci amburghcsi di Stiickrath ik Co. ha le
}riu bas si. Spedizione franca di porto non
5 K. f. 5.30
55 ?) 5.G0
55 i) 6.20
n 55 6.60
55 6.60
7.— » 11
55 » 7.20
V 55 6.90
» n 9.20
caffe ., 55 9,20
2.20
2.50
ven-
ca tre
2.50
2.50
3.50
Peccesonchong, mitissimo 1 K.
Fiori di Pecco, finissimo mile „
The di caravane, forte tiniss. „
Melange imperiale, forte distinto „
la Sardine russe cron. 5 K. lJott. „
la Aringhe marinate J? „
la Aringhe mar. Pickles „ „
Astice, finissimo 8 scatole
Salmone, distinto „ „
Salami appettit. molto pic. 18 „ „
Sardine aH'olio, buonis. „ „
Sardine alTolio, distinto ' 77 n
la Sardele di Brabante 2. K. Bott.
Caviaro finissimo 1888
» 11 r, 2 K.
Riso buonissimo 5. K f. 145
Sago, delle Indie orient. 5. K
v
1 K.
f. 4.70
„ 5.80
„ 8.30
„ 4.90
„ 1.70
„2.10
„ 2.55
4.15
4.40
4.80
5.60
7.=
4.55
4.—
Pesci di seoglio 47* K.
75
J?
n
il
n »
n
„ 7.—
e 1.95
f. 1.85
;; 2.45
Ko. Bott. 30
„ 25
20-22
pezzi f. 2.30
„ „ 2.55
„ 3.10
ARINGHE MATJES «„. „ ,«.,»„ , ,.»5
Ganio di storionc, aifumicata tiniss. deiicatezza per 1 Ko. „ 2.50
II prezzo generale eolle tariffe del dazio gratis e franco.
Stiickrath Co., Spedizione di merci amburghesi, Amburgo,
Opatovi n a 24
preporuca se za sve
•i
; : r-.--
W graditelj žrtvenika i t. đ.
^ Za svaku takvu radnju prireiljuje i nacrte. —
Hezbarije slika i ornamenta svake vrsti izradjuje
^ takodjer te preuzimije sve u slikarstvo zasiecajuće
radje i pozlalarske poslove uz jamstvo za solidno
!V izvedenje.
B. IVo Bradan vlastnik, izdavatelj i odgovorni uredaik,
Brzotiskom katoličke hrvatske tiskarm
1. Zajc — „Noćni stražari" udara tam-
buraški zbor.
2. Zajc — „U boj" bor za 4 glasa.
3. Bellini — Tercet iz opere „Norma"
za 3 braća.
4. Kuhač — „Deputacija Kerim Paši"
bor za 4 glasa.
5. Kuhač — „Potpourri"' udara tarn
buraški zbor.
6. Zajc — „Uznesi se" za bas, uz
glasovir pjeva g. Crvarić.
7. Boceherini — Minuet za glasovir
na 4 ruke, udaraju gg. Lederer i Fer-
ranti.
8. Zajc/— „Večer na Savi" udara
tamburaški zbor.
9. Bellini — „Uvodni bor iz opere
Norma".
]0. Bellini — „Santa Lucia" Napulj-
ska barkarola, duet za tambure.
11. F. Bazin „Križari ua moru"
hor za 4 glasa.
12. F. Bazin — „Vienac hrv. nar.
nar. povjevaka" udara tamburaški zbor.
* *
Nego: a što radi gospodin nadcestar
Randi!
Dozuajcmo neugodnu \ icst, da je
poznati utok vrškog župnika vlč. D.
M. Božajića na vrhovno sudište bio
odbijen.
)»r
*
Javljaju nam, da će ove
prvostolnoj crkvi u Zadru
vlč. Isusovac (). Rodini.
korizme u
propoviedat
Pop Bariša Grgić jedan od zaslužnijih
dušobrižnika spljetske biskupije dieli
se od biskupije te ulazi u Isusovački
Red. Dok živo žalimo taj gubitak, ra-
dujemo se Isusovcim, što u našem D.n
Bariši stiču bogoljublja i učena sveće-
nika, koji se osobito iztiče poznavanjem
hrvatskoga jezika.
* *
Vlč. Otac Angjeo Miškov. preko za-
ključne propovjedi mjeseca Presv. Ro-
zarija u Crkvi Sv. Dominika u Spljetu,
svečano je proglasio zasnovanje i ute-
meljenje Zadruge Vječnoga Rozarja,
za ciclu našu pokrajinu. Nastojanjem
pohvaljenoga Otca Miškova gotov je
sada i pravilnik.
* *
Ovdje je bio ovih daua na prolazku ve-
leuč. Isusovac O. Josip Lombardini, već
toli dobro poznat u Dalmaciji. Ide pro-
poviedat korizmu u Rovinj. Na Lošinju
ove godine propoviedat će veleuč. O.
S. Ivančić.
* * *
Vinjerac, 1 tek.:
Moliin vas uvrstite u vaš cienjeni List
ovu viest.
Danas 1 ožujka trideseti dan nakon
smrti N. V. kraljevića Rudolfa bile su
mu zadušnice u ovoj župnoj crkvi. Na
sred crkve bi uzdignut mrtvački odar
na tri stepena, malešan ali ukusan. Sve
naokolo resijahu ga sablje i puške, za-
stave crno-žute i crljeno biele. (a zašto
ne narodne?! Ur). Dupliri i svieće go-
rahu kroz svu službu; kojoj prisustvo-
vahu c. k. upravnik zdravstvenog
ureda G. Meneghetti, tri stražara finan-
cijalnog odiela, c. k. činovnik pošte,
učitelj s učenicima, uz ostalih veliki
broj seljana. Preko odriešenja mrtvačko
zvono opominjaše odsutne da so mole
/.a dušu pokojnika, dočim u prisutnim
vidjelo se na licu žalost za opla-
kanim kraljevićem.
Ministarstvo poljodieljstva primilo je
predlog da pokuša u Austriji gojitbu
tkanive biljke Ranije.
Pokle, obzirom na sve okolovštine,
ovi bi pokušaj imao poći za rukom naj-
bolje u Dalmaciji, ministarstvo kani
unajmiti za 3—4 godine zemlju ili
imanje od 2 ili 3 hektara prostorine,
položeno u kotaru Zadarskom ili Šiben-
skom uz obližnji ljetovnik ili kućicu,
koja bi mogla služiti zaklonom osobi
gradske ruke, koja će upravljati go-
jitbom.
Ko bi bio nakan da ustupi u tu svrhu
svoju zemlju ili imanje, neka se o-
bra'i na Naoijestništvo naznačivši mjesto
zemlje i prikazavši dotični izvadak za
vodnoga zemljovida uz oznaku čestičnih
brojeva.
* * *
Učionsko zemaljsko vieće imenovalo
je učitelja pučke učionice u Biskupiji
Vladimira Jovića, učiteljem pri pučkoj
dvorazrednoj učionici u Kninu.
kolovac" kraj Požege omogućio posve-
mašnje oslobodjenje Slavonije od Turaka.
Da se !.i dviestogodišnjica što sveCa
nije proslavi, sastao se je u Požegi od-
bor gradjana, koji je odlučio, da se u
slavu toga dana: 1. dne 10 o. mj. glumi
prigodna gluma „Fra Luka Imbrišinović
ili izgon Turaka iz Požege", sastavio
Ladislav pl. Kraljević 2. Dne ll.omj.
u večer razsvjeta grada i bakliada uz
sudjelovanje glasbe. 3. Doe 12. o mj.
u & sata u jutro buduica, zatim u U
satih svečana misa u crki sv. Terezije,
u 1 sat po podne banket. Cisti prihod
ove svečanosti naiuienjen je zakladi za
podignuće spomenika Fra Luki Imbri-
šinoviću.
Primismo sa zahvalnošću knjižicu što
ju gosp. d.r Nikola pl. Cattani ouielo-
danio — na talijanskom jeziku — o
Vrlici. Knjižica se bavi sa geologičkog
gledišta o Vrličkoj poznatoj vodi, a to
na način, koji može zadovoljiti i stroga
učenjaka i zanimati čovjeka, koji u
knjizi traži samo zabave.
* -i
Sv. Martin na Braču: Zalostna viest
o preranoj smrti nj. c. k. visosti kra-
ljevića Rttdolfa, ko što je nemilice po-
tresla mnogim srcem širom ciele carc-
vine, tako ni mi nismo mogli ovde izo-
stati, a da u obćenoj tuzi i molitvi
nepokažemo svoju žalost i Svemogućem u
neuzdignemo vruću molitvu za dušu
ljubljenoga pokojnika; s toga trideseti
dan po smrti njegovoj bile su obavljene
zadušnice uz prisustvovanje redovnika
ove redovn. obitelji, učitelja s djecom,
dvaju carinarskih prijamnika i ostalih.
* *
Slavni Književni odbor hrv. akad.
društva Zvonimira u Beču šalje nam
sliedeći Poziv na predplatu :
Književni je odbor hrvatskoga akad.
društva Zvonimira u Beču već dobio
gradiva i razredio ga, te će se alraanak
počet ovieh dana da štampa.
Sastavljanju je almanaka učestvovao
dobar dio hrvatske mladeži, te možemo
reći, da je ovo kita mladih cvietova,
što pružamo narodu.
Mi se nadamo, da će nas hrvatski
narod i ovog puta materijalno poclupriet.
Odazove li se našoj molbi u skoro
dosta predplatuika, to se uzdarao, da
ćemo almanak odraa poslije uskrsa
moći da razašljemo gg. predplatnicima.
Ciena je svakoj knjizi 1 forinta.
Predplatni arci i novac molimo, da se
šalju na ovu adresu: Zvonimir, Beč,
Univer3itat.
Svaka deseta knjiga ide sakupljača.
* * *
Iz okolice Novigradske: Ovih dana
radi mojih osobitih posala bilo mi je
iz Zadra krenuti put Posedarija. Na
veliko moje čudo opazili, koliko je za-
pušten onaj komad ceste od Grabovca
do rečenog sela. Na njekim mjestim bo-
jati so je da sa ruba puta skotrljaš se u
jurugu; premda, kako kažu, to obćina
to zemaljski odbor dosta novca na go-
dinu namjenjuju za uadržanje ove ceste.
Pišu nam s Paga, dne 2;~> veljače :
„Smotra" još se osvrće u br. 12 t. g.
na Pažke dopise nN. L." i ,,K. D." o
službenoj ovdješujoj talijanštini. Ima u
„Smotri" više netočnosti, ali ćemo izta
knut samo što je važnije. „Smotra"
zna nam kazat koliko postotnih spisa
prima ovdješnji c, k. Sud na hrv. jez.;
ali nam ne da znat nikako, što je naj-
važnije, koliko ih tiud šulja na hrv.
jez. sa svoje strane, to pripušća da se
sami domišljamo ; da, razumijemo zašto,
jer neima povoljnih podataka. „Smotra"
zna dobro da na Pažkom otoku ne go-
vori ni 5-6°/0 talij, pa ipak što će reć
da ovdješnji si. Sud na hrvatske pre
siušaje pri parnicah, tražbicah, baštin-
skih raapravah ne daje hrv. odsude i
odluke? Sto će reć da se župnicim koji
dopisuju hrv. sa Sudom, ne piše istim
jezikom? Ili u ovim slučajiui nije bi-
stra niinistarstvena naredba 20 Tra-
vnja 1872?
Recimo pravo, da nas ne malo izne-
nadjuje (mi vam se čudimo! Ur). „Smo-
triuo pisanje" i suinnjit nas čini, da,
(sa sviem zagovaranjem naših novina i
zastupnika) proći će još vremena i vre
mena, dokle se uvede naš jezik u javnu
upravu, kad nam se neda ni ono što nam
jasni zakoni zajamčuju, — Kako znate
već su utanačeni dani izbora. Po svoj
prilici, proći će u miru bez borbe,
pošto svi složno glasovat ćeju za iz-
premiešane viećnike Koja snošljivost i
susretljivost ovdje, dok u Zadru nastoji
se utrnuti trag tužnoj hrv. školi (mi ža-
limo što talijanaši nijesu odlučniji, jer
već smo tu, da naši, bez talijanaških
napora, ne bi znali ni da su živi! Ur).
i ravnatelj „Theatre Francaisa" bi pri-
mljen na 22. proš. mj. u francezku a-
kademiju kao nasljednik znamenitog no
vinara Cuvillier-Fleurya. Tom sgodom
rekao je Claretie o žurnalistici sliedeće :
nJa ne,poznam ništa ljepšega od žurna
lisličkog zvanja, ako so pošteno vrši. Ako
je u velikoj bitci dnevnoga života, gdje
se narodi medju sobom i u svojoj kući
bore, pjesnik tubljać vojske, učenjak
njezin vodja, tad je žnrnalista njezin
v-jjuJi. On je glasonoša javnog ume nj u.
Cesto put on u nekoliko kratkih i br-
zih redaka skuplja izjavu javne sviesti.
Dapače i ista pogibelj dobiva nešto po-
dražljiva u tome zvanju, u kome se
može pobijati toliko nepravda, izprti-
vljati toliko pogrešaka, i počiniti ih,
svjetini prikazati nepoznate, koji će po-
stati slavni, iedne utješiti a druge uni-
štiti. umjetnosti i njezinu autoru saviti
lovor oko glave ili trnovu krunu. Slava
je san prezrenih i odmazda pnbjedjenih,
Kakvu ii moć posjeduju novinari u
vriorae, kad se pobija svaka moć izu-
zam moči kartice papira, — a nepo-
sjeduju li nad svu vlast još i tu, da ti-
rade nešto dobra?-'
Gradu Gladstonen u Michiganu u A-
raerici položen je temelj pred samih
četrnaest mjeseca. Danas broji taj grad
već dvie tisuće stanovnika, ima već
svoje vatrogasno družtvo, električnu ra-
zsvjetu, tri škole, dva novčana zavoda,
tri svratišta, šest raznih tvornica i jedne
novine.
* *
Dvanaestgodišnji djak Franjo Sclnver
u Stadtliagenu u sjevernoj Njemačkoj
sabire poštansko marke, te je pribavio
i persijskih poštanskih maraka. Dječak
pisa ravno persijskomu šalut pismo, u
kojem ga moli za persijske poštanske
marke. Nedavno doclje iz Teherana ta
kodjer trancezki odgovor, koji glasi:
„Gospodine Franjo Selnveere! Vašoj
molbi, da vam se pošalju persijske li-
stovne biljege na nalog Njeg. Veličan-
stva ovim udovoljujemo, te vam šaljemo
nekoliko listovnih biljega naše zemlje.
Primite, gospodine, izraz našega oso
bitoga štovanja! U Tescheranu, dne 7.
siečnja 1889. Ahiued Kan, vrhovni rav
natelj pošta u Persiji,"
* *
Vitezić mu uzvrati: „llallcn Sie das
Mani" (Jezik za zube!; vaslaln gun-
gula te se jo sjednica moralu pre-
kinuli.
* »
(Jrispkco ministarstvo dalo jc o-
stavku Kralj je po/.vao gabinet, »bi
još n tane, dok uerieši tekuće po-
slove Crispia pozdravila jo ljevica
burnim odobravanjem. Kuda je Cliia-
ves predložio za tim, da so razpru-
vlja o nekojim manjim, nu važnim
zakonskim osnovani izjavio se je
Crispi proti tomu, jer to neodgovara
parlamenlnrnosli. Ljevica se nada. da
će Crispi. kada bude opet pozvan,
da sastavi gahiuei. sastaviti ga od
saunh ljevičara. Komora odgodila se
je na neizvjeslno vrieine.
* *
Ministar trgovine imenovao je poštar-
skoga priglednika Franu Hauera u Du-
brovniku višim priglednikom pošta u
Spljetu.
* *
Prošle nedjelje bi učinjen u Trstu
prvi poku3 sa novim izumom g. profe-
sora Belušića, velocimotrom. Kočija je
išla do sv. Bartula. Putem zaustavila se
kočija više puta, a dva puta su putnici
iz nje izstupili. Na povratku u Trst
pogledaše stroj i okrugli papir na ko-
jem bijaše točno pobilježeno: čas kada
se iz Trsta krenulo, kada, koliko puta
i kako dugo se zaustavila kočija i na-
pokon koliko vremena bijaše kočija
prazna. Ova točnost iznenadila je sve
prisutne.
* *
Promjene, u svećenstvu spljetske, bi-
skupije,. Pop Filip Rimac imenovan je
župničkim opravnikom Muća Donjega,
pop Josip Kaštelan izloženim kapelanom
Slimena, pop Stjepan Pekić župničkim
opravnikom Draenica, pop Petar Kova
čević župničkim opravnikom Biska, pop
Mihovio Dubravčić izloženim kapelanom
Srinjina, a pop Vladimir Bakotić izlo-
ženim Kapelanom Donjega Sela i esku-
rentom Maslinice na otoku Šolti. Pode-
kanom Šolte imenovan je dušobrižnik
Srednjega Sela D.n Ante Pirak.
Kr. pomorska oblast na Rieci ime-
novala je podkapetana g. Constantini
Dinka iz Lošinja kapetanom duge plo-
vitbe, a mornara g. Hadrijana Tarabo-
ehia iz Lošinja podkapetanoru duge
plovitbe u trgovačkoj mornarici.
* * *
Njegovo Veličanstvo naš kralj dao
je samostanu oo. Franjevaca u Vara-
ždinu darovati iz svojih sredstva 200
for. za popravak samostanske crkve.
Gosp. Karlo Knezić, c. kr. umiro
vljeni major u Zagrebu položio je po-
vodom svoga 70-rodjeudana u gradsku
blagajnu u Zagrebu u dobrotvorne svrhe
300 tior. i to: za družtvo „Dobrotvor"
100 fior., za liečnički fakultet hrv. sve
učilišta 100 fior., za zavod gluhoniemih
100 fior.
* * *
Jugoslavenska akademija znanosti i
umjetnosti zaključila je, da ove godine
na Vidovdan drži javnu sjednicu na
uspomenu petstogodišnjice kosovske bi-
tke, u kojoj če o toj žalostnoj zgodi
progovoriti dr. Fr. Rački sa gledišta
naučno-historiekoga, a dr. T. Maretić sa
gledišta narodne predaje; za tim da te-
čajem godine proslavi dviestogodišnjicu
oslobodjenja Slavonije od turskoga rob-
stva, i to takodjer javnom sjednicom, u
kojoj će prosloviti o tom dogodjaju a
kademik T. Smičiklas. Ove razprave
obielodanit će akademija tiskom.
Mjesto Ilorvata, koji je izstupio iz
prekovelebitske vladine stranke i položio
čast podpredsjednika magjarskoga sa
bora, izabran je podpredsjednikom za-
stupnik Aleksa Bokros. Aleksa Bokros je
odvjetnik.
* *
Hrvatice gdjica. Ilržićeva i gdjica.
Jamnicka, stekle su na konservatoriju
u Beču prigodom javne produkcije toga
zavoda dne 23. pr- mj. liepo priznanje
bečke kritike, koja obe hrvatske pje
vačice hvalom obasiplje. Punim pak pra
vom kaže bečka kritika, da će obe u-
mjetnice svakako zauzeti liepa mjesta
„na njemačkim (ej!) pozornicam". Da
kle se darovite Hrvatice odgajaju, da-
kako zemaljskim troskom, samo za i-
nozemstvo! Tako je bivalo u nas od
vajkada.
* * *
Baltazar knez Odescalchi, sriemski
veleposjednik, otvorio je u Rimu veliku
trgovinu vinom iz Hrvatske i Slavonije,
naročito iz Sriema.
Rotschildov imetak dosiže sada do
1900 milijuna franaka, godišnje kamate
na ovu glavnicu nose inu okruglih 900
milijuna franaka, dakle dohodak od
prilike tolik, koliko ga ima sva austro-
ugarska monarkija.
Upravljajući odbor Iriineezke p»-
triotičke lige dao je proglas, u ko-
jem u ime svojih 210.000 prosvje-
duje proli poslupku vlade, koja se
nije plašila rusku krv prolili Odbor
lige otvorio je podpisivanje na ko-
rist obitelji poginulih drugova Ači-
nova. Liga samu podpisala je 1000
franaka. Proglas dovr.šuje rienui:
„Živjela Francezka! Živjela Busija !a
Delafosse pitao je ti komori vladu
radi Aćinovljeva poslu. Ministarsko
vieće zaključilo je. da odlučno po-
stupa proti ligi patriotu radi pro-
glasa o Aćinovljeva poslu.
l! komori odgovorio je na upit o
Aeinovu ministar Spuller, koji reče,
da je vlada s najvišega mjesta do-
bila potvrdu, da Busija priznaje pravo
Francezko. Goblel potvrdio je, da
ruske simpatije /.a Francezku nisu
tiin dogodjajem povriedjeue. Komora
prihvatila je dnevni rod, izraziv
simpatija sa Busiju.
Javlja se dalje iz Pariza, 1 ožujka :
Jedan redarstveni povjerenik sa 20
agenta zaposjeo je jučer po podne
prostorije patriotske lige, le je prc-
duzeo potragu. Dćroulede. J/.iguerre
i Bichard okrivljeni sti. da su pro-
glasom, što gu dala liga glede A-
čina. izvrgli državu pogibelji ralnog
naviešlcnja. Deroulede uoče dti dade
nikakva očitovanja.
Najnovije viesti.
Naš kralj povjerio je ejeueralu
topništva Konigu posle glavnoga nnd-
zornišlva pješadije.
* «
Zastupnička Komora u Beču za-
počela jo raspravljanje predračuna.
Upisano jc 37 govornika proliva a
42 za predračun.
* #
Ove će godine ići na putovanje
neki gjenero i posve neodvisno od
ovoga poduzeti će putovanje i glavno
ćeoništvo, ali ni za jedno ni za
drugo nije još nikakve naredbe dano.
Ovo javljaju iz Beča.
Vt
*
U višim vojničkim krugoviin po-
držaje se viest, da ee se zapovje-
dničtvo 10. vojnog sbora premjestili
iz Brna u Przemisl. U (iuliriji hi po
tom bila smještena Iri sbora. K je-
dnomu od njih spadala hi i 5 čelna
divizija (Olomuc), dočim hi se 4.
pješačka divizija dodielila sbornoin
zapovjedničtvu u Josefovu.
Buski gjeiiero Veličovski držao je
kod objeda u spomen obrane Seva-
slopolja, komu su prisustvovali veliki
knezovi Nikolaj i Mihajlo, govor, u
kom reče: „Od kninskoga rala pro-
šle su 34 godine. Negdašnje je ne-
prijateljstvo izgladjeno. Zapad nam
je donio različite triuiiivirnle i trojne
saveze, no on je zaboravio na jedan
sveti triuinviral: Bog, car i domo-
vina! To neka je lozinka plemstva,
simbol časti i jamstvo mira. Nikakav
trojni savez, nikakav triuinviral no
mogu so protivili božjim odredbam.
* * *
Dviestogodišnjica oslobodjenja Slavo-
nije od Turaka proslaviti će se u Po-
žegi svečanim načinom. Dne 12. o. mj.
biti će dvie sto godina, što je slavni
junak, Fra Luka Imbrišimović junačkom
pobjedom nad Turcira pod dno brda „So-
Razllčite viesti.
Jules Claretie francezki romanopisac,
dramatik i publicista, koji je ujedno
» *
Iz Tangara javljaju, da marokan-
ski sultan odlučno poriče viest, da
je odstupio Njemačkoj kai.vo zemlji-
šte. Njemačka jest zapodjela prego-
vore glede odstupa, no njezini će
znhtjevi biti odbijeni gledom na
Francezku i Španjolsku.
Odpisi „Kut. Oalni.'
I: V r
'oslali
U sjednici carevinskoga vieća re-
kao je mladočeh Vašaty, da mi ne
možemo njemačko-austrijskog saveza
podnosili, pa da ga valja s toga
razriešili. Ta nužda osnovana je i
narodnom idejom. Istranin Vitezić.
govoreći o iredentističnim agitacijam
bio je prekinut od lalijanca Vergoli-
nin, koji inn doviknu »l'olvore!"
C. g. X. - Zadarski otoci
stit ćemo veoma dragovoljno,
ćemo i one brojeve kamo želite.
0. tvrd ka Otto Maas — Beč — Pri-
mismo f. 7:i)0. Ide dobro.
C. g. X. — Zadarnki kotar — Zu-
zbilj, nije moguće dovoljno naeudit ne
kako svietovna vlast u onom poslu pre-
šla bezobzirno na crkveno polje. Uvrntit
ćemo i te kako!
0. g. O. S. — Brač - Za viesti
koje spadaju na urednički dio Lista ne
samo mi se nikad ništa ncnaplaćiiicino,
nego ih pače s harnošću primamo. S toga
i bez molbe uvršćujenio. I)a ste nam
zdravo i veselo!
pošla je za Bozu Katića i porišćanila j
se. Ovdje nam je opaziti, da pri udaji i
katoličke djevojka lahko prelaze na ri j
šćansku vjeru; dočim risćanke ni pod živu j
glavu ne bi toga učinile. Želi li tko čina, j
imamo ih na arare. Dakako, naša ino-
vjerna braća misle, da su Bog zna što
dobili, gdje jedna bunjevka prešla na
njihovu vjeru. Odpada što je gnjilo.
*
* *
Primamo sliedeće dodatke k viesti
iz Kotara, 12 veljače br. 12 ,,K. D.lt ;
Poznato mi je da nije sa Poglavarstva
bila dostavljena okružnica (Nota) br.
52 samo nadžupnicim da se drže za-
dušnice za prestolonasljednika i t. d.;
neg0 je i na pojedine dušobrižnike bio
poslat dopis br 43 u kom se kaže da
to potiče od N. P. gosp. Namjestnika.
U istom smislu bio dostavljen i do-
pis i na grčko iztočno dušobrižniČtvo.
U istinu komu bi bila stvar začudna,
nebi bilo bez temelja, makar s pogleda
što katoličko svećenstvo od postanka
crkve ima svoje glavare, kojima jedino
spada pravo davati naredbe glede svete
crkvene službe, tako da bez dotične na-
redbe ili privolje dušobrižnik po samoj
naredbi svietovne vlasti svete službe j
obaviti neće, jer joj ne patri da ona j
sama po sebi što slična naredjuie. Iz
Čega sliedi da je svjetovnoj vlasti nužda
po najprije obratiti se na dotičnu cr-
kvenu vlast, inače takva se pogreška
pravi, da joj moraš reći: neide. Ali to
se svedj dogadja kad se što naglo i u
hitnji dade.
Koliko se sbiija pazilo na namjestničku
naredbu, i sa grčko istočne crkvene
vlasti, gdje graajanskoj prostiji ulaz —
da se zadušnice za pok. kraljevića dr-
že, vidi se i iz naredbe zadarske kon-
sistorije br. 22 kojom narod ju je podlo-
žnom dušobrižnom svećenstvu, ne da
zadušnice za pok. kraljevića drže —
kao što je želja Namjestnika — nego j
da službu obave za N. V7. Kralja da j
bude mogo podnieti teški udarac. Ova ]
se naredba odnosi po prilici na odredbu j
kojom je zabranjeno da se za umrvšega |
inovjerca zadušnice drže, i u tem smislu ;
konsistorija bila bi sebi dosljedna,
Ali teoriju na jednu prave, dočim u
praksi inače odgovaraju, jer kao što
katoličko svećenstvo, usljed naredbe
svojih starešina, i svoje odanosti prama
Kraljevu domu, svetu službu za pokoj
nika držalo, tako je i grčko iztočno tko
leturgiju tko parastos obavio za po-
kojnika. Ali na malenkosti, što se jedno
piše i naredjuje, a drugo u praksi radi,
nije paziti. Napokon ne treba se osvr-
ćati na te „trice": sto baš crkva uči.
Neka uči što joj drago, a djeluj i radi
što ti drago, pa mirna krajina!!
* % *
Iz Lopara sa otoka Raba stiže nam
prežalostna viest, da je dne 1 t. mj.
nakon kratke ali težke bolesti providjen
svetotajstvim umirajućih zamienio ovaj
sviet boljim tamošnje župe upravitelj pop
Josip Volarić. Bilo mu je istom 42 god.
Bog mu dao pokoj !
% % *
Korizmena poslanica za biskupiju tr-
šćansko-koparsku donosi poslanicu sv,
Otca danu prošlih božičnih blagdana.
Poslanica porečko-puljske biskupije po«
budjuje svećenike i stado na pobožan i
pravi katolički život, a zatim govori o
dostojanstvu i vlasti bisk u pa.
£ •i
Stožernik nadbiskup Mihalović raza-
slan je svoju korizmenu okružnicu, koja
razpravlja o obitelji ili ti porodici.
*
Veleč. g. Nikola Svajcar zač. prisjed.
duh. stola i župnik u Pakracu imenovan
je narnj. podarcidjkonom kot. Pa-
kračkoga.
Književne viesti i ocjene,
Na raztomač zaštite grčko - slovjenske
crkve sa strane apostolske rimske
stolice. ')
Naslov ove broehure već naznačuje
kakvim se životnim pitanjem bavi nje
zin pisac, naime o uvedenju slovjenskoga
obreda u Češku, onog obreda, to su
') Zur Aufkl&rung des Schutze3 der
griechisch-slavischen Kirche seitens
des Apostolischen romischen Stuhles.
— Separat-Abdruck aus dem Parla-
mentar. Wien 1888 Druck von H.
Gresser, IX, Maximilianplatz N. 10.
Ovu ocjenu primismo od mlada, ali
marljiva i darovita pisca. Da njega
ga slovjenski sveti Apostoli za slovjen ]
ski narod postavili, što ga je izričito
Ri m potvrdio i pohvalio, koji je dakle i
zakonito bio uveden i kroz vjekove u j
božjoj službi živio te do danas potvrdjen
rimskim bullam i pripoznat od floren-
tinskoga sabora još obstoji u medjašima
naše monarhije tako da mu pravom
možemo upotrebiti juridičku rečenicu:
,,res clamat ad Dominum". Polemična
je to razprava proti Listovim: „ Hlas j
naroda", (br. 2071 organu staro-česke
stranke, i proti Čeh-u, organu namie-
njenome koristim kat. česk. naroda.
Najprije se pisac ne čudi uvodnome
članku „Hlasa Naroda" jer je to plod
načela Clam-a, bivšega vodje staročeha,
koji se ne trse za korist Češke već za
onu svoje stranke kada tvrde da uve
denje staro slovjenskoga obreda nije
nego gradnja na zraku, sredstvo agita-
cije mladočeha, koji napokon ne bi mo-
gao sačuvati prijateljstvo sa Niemcima
i moglo bi uskomešati Magjare — te
da je i proti volji sv. stolice. Pisac o
stavlja ovu lažnu tvrdnju te obeeaje
opro vr gnu ti ju skupa sa drugim čudno- i
vatim tvrdnjama napomenutoga „Ceha",
Sto govori ovaj kat. List u svojim u-
vodnim čiancim (br. 120, 169, 170) mora
uzrujati svakog katolika te upravo pisac |
nije mogao šutjeti kada je opalio slie- j
deće tvrdnje: „staroslovjenština nije \
nego pogrešan zalude v, zapašta koristi |
kat. pučanstva, naopako tumači te uprav j
je protivna kat. nauci". Najprije pisac j
„Cehu" protustavlja božju rieč (Mth. |
28, 19): „Otidjite, učite sve narode i j
krstite ih", i dobro tvrdi da ovoj božjoj j
zapoviedi narodne crkve moraju svoj i
postanak. To isto nam potvrdjuje po- !
slanica rimsk. pape Ivana VIII. (god. j
880) glede slovjenske crkve, iz koje j
crpim: „Laudate dominum omnes gen-
tes, laudate eum omnes populi. Et apo-
stoli repleti Špiritu saneto locuti sunt
magnalia Dei omnibus linguis". A na
svršetku poslanice : „Ipse creavit et alias
omnes ad laudem et gloriam suam". (to
jest linguas). Narodne crkve su one koje
sačinjavaju katoličku crkvu, koje, ako-
prem imadu obrede posebne udešene
prema svojim potrebama, u dogmim
vjere isto tvrde što i apostolska kat.
crkva. Na početku ne nalazimo velike
razlike u obredu izvanjskome jer je u
ono doba grčki jezik bio svesvietski —
a uz to sve knjige Novoga Zavjeta na-
pisane su grčki, ali ovo stanje nije bilo
potrajno te su pape i sv. otci razsvie-
tljeni božjom luči motrili potrebe svojih
stada te ponarodili svoje crkve kako
nam to lahko vidjeti ako se držimo
poviesti, koja je po misli Cicerona „svje
dok vremena, luč istine, život uspomene,
učitelj života, viestnik starine" a ne da
se držimo zasliepljenih načeta, kojim
bismo prekoračili istinu kako to čini
„Ceh". Po viest nas dakle uči da su već
IV. vieka bile uporavijene dvie liturgije
udešene prema potrebam grčkoga i la-
tinskoga naroda; za Grke Iv. Zlatousti
i Vazilij, a za Latine Atnbrozij, Lav
| Veliki, Gelazij i Grgur Veliki. I dan-
danas opažamo u Italiji rimski i am-
brozijanski, u Toledu mosabarički obred
(koji je prvih vjekova cvao u cieloj
Španjolskoj), arapski ili melkitički, kat-
dejski, sirski, armenski u narodnim cr-
kvama sa svojim biskupim i patrijar-
kaina — tima nadodajmo da i sada u
našoj monarkiji uahodimo rumunjsku
crkvu sa milijunom duša sa svojim me-
tropolitom, napokon slovjensku crkvu
za austrijske Ruse sa četiri milijuna
viernika sa svojim metropolitom u Ga-
liciji i t. d. Sve ove narodne crkve
pripadaju Rimu i ujedinjene jednakom
vjerom sa raznim obredima sačinjavaju
ljepotu i sjajnost sveobće crkve, kako
veli papa Pijo IX, a ne siju razdor kako
hoće „Ceh", a naročito da težnja slo-
vjenštine nije ta, ne može to tvrditi jedan
koji iole poznade encikliku: „Grande
Munus8 Lava Xllt i djela prvoga ka-
obodrimo, a na knjigu upozorimo, pu-
štamo ovu ocjenu u sviet. Sto se pak
tiče sama pitanja poznato je, da se i
u ovom k6 i u svem mi namjeravamo
držati jedino staze koju označuje Sv.
Stolica, te o samoj stvari velimo:
valeat quantum jure valere potest.
Op. Ured,
noniste novoga vieka Hergenrothera, koji
zadnji o narodnim crkvama govori da
su odredjeni skup crkvenih osoba i or j
ganizama koji ne nanaša škode sveobćoj j
crkvi. U XII vieku da se postavi raz- j
lika medju dviema crkvama govoraše j
se da Unitas dogmatis stoji napram i
Diver sitan rituum a to nam može slu-
žiti kako sjajan dokaz da u kosmosu
jedinstvo i različitost su spojene ili
drugim riečima Unitas nije pedantna j
Uniformitas. Glede slovjena da im je j
narodna crkva sa liturgijom dopuštena j
bila možemo navesti sa piscem enc ikliku i
Urbana VIII, Inocencija X i Benedikta ;
XIV, glede pako odnošaja raznih izto I
čnih i zapadnih crkava ne samo gore
napomenute enciklike da nam svjedoče,
već najbolje enciklika Grgura XVI i
Pija IX, koji zadnji ne samo preporu-
čuje nepromienljivost slovjenskih obreda
i drugih, već nalaže umnažanje narodnih j
crkava po načelu svojih predšastnika: j
catholici sint, non ut omnes latini jiant. \
Kada smo u kratko' po onoj Cicerona : |
„nihil est in historia pura et illustri j
brevitate dulcius" ovo predpostavili, j
možemo sa piscem zaključiti proti „Cehu" j
da uvedenje staroslovjenštine u češku i
nije proti Rimu — već potrebito i ko- |
mino proti onom; „Drang nach Osten", j
koji nije novi sada već obstojao još u 1
doba Kirila i Methoda u latinskoj nje- |
mačkoj hierarkiji, koja nas je još u ono j
doba htjela polatiniti -— a onaj koji o
tome dvoji sa staročesima taj ne poznaje
poviest rimskoga patri jar kata -— ili ako
znade a ipak prieči staroslovjenštinu to
je logično sa oportunističkoga i udobnoga
pogleda.
Red nam je sa piscem promotriti o-
ernjivanja na sv. stolicu sa strane onih
dobrih katolika staročeha a ovu išepu
obranu od mladočeha, koji glede vjere
ni jesu na dobru glasu. Opazit ću sa j
piscem da sve klevete proti Rimu nijesu j
nove a nadodat ću da svi oni koji pišu
o poviesti cum ira et studio isto nemaju j
ostaviti onu znamenitu Cicerona: non j
debet egredi veritatem. Benjamin Rut-
skij (metropolit Kijeva) klevetao je o
težnji Rima k vladanju tako da je pri-
silio Grgura XVI da se pozove na dje-
latnost svojih predšastnika, koji nijesu
ciljali nego na dobrobit katoličanstva, a
eeski latinizatori ne znaju nego podpo-
magati one koji rade proti dostojanstvu
rimske stolice. Kako se je Grgur XVI
pozvao na prošlost tako i pisac poviešću
prošlosti dokazuje kako su se pape,
brinuli za razne obrede, a to dokazuje
navlastito znamenitim pitanjem Focija,
zatim pripovieda ne riedku brigu Rima
za nas Hrvate uzprkos svim željama
latinskog njemačkog carstva i mletačke
republike. Lav IX u obće poznatomu
pismu k Mdioviiu Cerulariju icori ga
što je odbacio vjeru sveobću i navalio
na latinski obred, dočim sve ostale iz-
točne crkve, koje su pod Rimom, saču-
vale su vjeru ne ozledjenu, jerbo znadu
da različitost obreda niti škodi niti u
pogibelj stavlja vjeru. Inocenc III do-
pustio je grćko-slovjenski obred u U-
garskoj a XIV vieka rimski pape su
opet uveli slovjenski obred u češku, a
njihova krivnja nije bila ako se je taj
ograničio na sami samostan u Emmaus-u.
Uvedenje opetovno da je cijelo Rima
dokazuju nam ekumeničke svnode Lijo-
na (1274) i Florentinskoga (1439), u
kojim se je radilo o sjedinjenju dviju
crkva te se to tvrdilo da mora biti
jedinstvo u svim dogmatičkim pitanjima,
a da mogu držati svoj obred, taj temelj
narodnosti. U doba kada je propao Ca-
rigrad i bilo najkrutnije neprijateljstvo
medju iztokom i zapadom brižno su se
zauzeli rimski pape Lav X, Kliment
VII i VIII, Pavao V za uzdržavanje
narodnih crkava te su zapoviediii da se
moraju slati za obraćenje iztoka djaci
pod zakletvom da će ih pokatolieiti ali
ne polatiniti učinivši ih primati latinski
obred. Kategorički dokaz nam pruža
sabor u Zamošću (u Poljskoj — 1720)
gdje je kralj ujedno sa prisiljenim bi-
skupima htjeo ukinuti slovjenski obred
— ali najprije Benedikt XIII nije pri-
poznao vriednost saboru jer on nije imao
') Lncykl. Amantissimus hum. gener.
Kedemptor (8 travnja 1862).
zakonitoga predsjednika — to jest me-
tropolitu, a Benedikt XIV sa napome-
nutim svojim učenim enciklikam ne
samo da je zabranio vee nam je pružio
pravi pojam katoličanstva. Najbolji za-
ključak ovome poviestnome nizu bit će
ulomak iz enciklike Pija IX '): Iam
vero catliolicae Ecclesiae nnitati nihil
plane adversatur multiplex sacrorum le
g!f,imornmque rituum varieta.n, quin imo
ad ipsius Ecclesiae dignitatem, maiesta
tem, decns ac splendorem augendum ma-
xime conducit; sa svim pravom dakle
moći ćemo nadjenuti ime „malevoliu
onima koji govore da je raznovrstnost
obreda proti Rimu — te upravo tako
daju ruku onima koji rat gone proti
Rimu,
Najnovije viesti
Kralj Milau dao je na 7 tek. na
večer oprostni diner u svom dvoru,
komu bijahu pozvani svi ministri,
poslanici i vodje stranaka. Milau
došao je u fraku. Kod njega sje-
di jaše njemački poslanik grof Broy
i regent gjenero Belimarković. Na
čelu stola sjedijaše mladi kralj Alek-
sandar medju regeutim [listićem i
Prolićem. Bio je zaodjenut vojničkom
odorom. Dočim je Milan bio najbolje
volje, odavao je Aleksander melan-
koliju. Njegove oči nošahu tragove
suza. Zdravica nije rečena ni jedna.
O ponoći reče Milan Aleksandru:
„Ajdemo spavat! na što se Alek-
sander oprosti od prisutnih.
Osobito se je opazilo, da su Mi-
lan i Aleksander vanredno odliko-
vali ruskoga poslanika Persiania.
Milan reče medju ostalim Persianiu:
da će budućeg tjedna poći u Beč
za kratko vrieme, odatle za neko-
liko nedjelja u Opatiju, a za lim
preko Carigrada otići za više mje-
seca u Siriju.
Kralj Aleksander. I. pratiti će
svogu otca u Budimpeštu, te će biti
predstavljen kao srbski kralj Nje-
govu Veličanstvu Franju Josipu I.,
zatim će se vratiti u Beograd.
Sva tri regenta odlučni su libe—
ralci. Jovan Ristić, komu imade 58
godina najvidjenija je ličnost u Sr-
biji; bio je već regentom i mini-
strom, uživa ugled pe svoj Europi.
Gjenero Jovan Belimarković odli-
kovao se je u srbsko-turskom ratu,
ima inu 62 godine te je natjesniji
prijatelj mitropolitu Mihajlu, koji
živi u Rusiji. Gjenero Košta Protic,
ima 55 godina, te je poznat po svo-
joj misiji, kad je išao po kraljevića
Aleksandra u Wiesbaden, bio je
već više puta ratnim ministrom.
Novo srbsko ministarstvo sasta-
vljeno je ovako: Gjenero Sava
Grruie predsjedničtvo i vanjski po-
slovi; Milosavljević nutarnji poslovi:
Taušanović trgovinu i poljodjelstvo;
Vuić financije; Geršić pravosudje i
naslovu; Velimirović javne radnje;
pukovnik Gjurić rat.
„Nordd. Allg. Ztg." priobćuje vrlo
pouzdan i pohvalan članak o RisLiću
te izriče nadu, da će se is!i uz vrlo
dobre medju na rodne oduošaje, u ko-
jim se Srbija isalazi, ponajviše ba-
vili riešenjem nutarnjih potežkoća
zemlje, koje su nastale odstupom
Milanovim.
„Nation. Ztg." veli, da je Ristić
osoba; u koju se može s najvećim
pouzdanjem gledati.
Londonski Listovi slažu se u tona,
da je Milanovim odstupom politički
položaj postao mnogo kritičnijim.
— „Times" kori grofa Kalnokya,
kojega kolebajuća i mlohava politika
seje u Srbiji pokazala bezuspješnom.
Unionistički Listovi zaklinju parla-
meaat, da što prije prihvati vladine
osnove. Englezka može se braniti
jedino svojom mornaricom, samo
mornarica može očuvati englezku
trgovinu i spasiti englezki narod od
gladi. Nu današnjom manjkavom
mornaricom sve to nemože se polu-
čiti. Radi se o ebstanku Englezke
kao velevlasti.
* *
Poslije pročitana ukaza doviknu
kralj Milan „Živio!" novomu vladaocu
| Srbije, a skupština mu se burno
i odazva.
| Sada pristupi mladi kralj Alek-
i sandro na desno svomu otcu, a ovaj
| ga oslovi ganutljivim govorom. Još
I da ima pravo — reče Milan —
svomu sinu kao kralj savjetovali :
Neka vazda suglasno radi sa svojim
narodom, neka vazda bira svojo sa-
vjetnike iz prave jezgre naroda i
neka se nikada nepouzda u licu-
mjerne i tašte ljude. On mu želi, da
bude vazda okružen dobrim savjet-
ničim, da novim lovorom ovjenča
slavu srbskih vladara.
Na to položi klečeći kralj Milan
u ruko svoga sina zakletvu vjer-
nosti, zaklinjući se da će inu do
vieka biti prvim vjernim podanikom.
Za tim poljubi novoga kralja i re-
gente, te odpusti duboko ganutu
i skupštinu.
Mišu iz Beograda da Ristić nije
i preuzeo ni kakovih obveza za spo-
i Ijnju politiku Srbije. On će nastojati,
! da bude udešena prema ioleresim i
! Iradicijam srbskoga naroda uz nu—
| ždno poštovanje inih vlasti.
« ; # X
|
Londonska vlada predlaže, da so
| gradi 70 novih ratnih brodova u
j roku od 4'/,_, godine za 21 ya mili-
juna sterlina.
i;-* #
Crispi je već bio povratio kralju
mandat za sastavak gabineta, na što
ga je ovaj u prisustvu Farinia i
Biancheria pozvao, da još jednom po-
kuša. Težkom mukom pošlo mu je
za rukom, da u zadnji čas sastavi
i ovako ministarstvo: Crispi, (pred-
sjedničtvo, vanjski i nutarnji poslovi)
Zanardelii, (pravosudje), Berlole-
Viale (rat), Brin (pomorstvo), i
Miceli (trgovina) kao i prije, Gio-
litti (državno dobro), Seismit-Doda
(financije), Baecelli (nastava), Cre-
mona (javne radnje), Lacava (pošte).
* *
Car Vilim priobćio je da mu
je kontre-admiral Deinhard brzo ja-
vio, da je Bagamoyos natrag osvojio.
Tom su zgodom dva topa zaplenjena,
a Arapi silno poraženi bili.
Odpisi „Kat. Dalm.«
Platili:
do konca god. 1889: vlč. D. Andrija
Krinfokai, slavni Ladanjski Kaptol, vir;.
Samostan 00. Franjevaca u Košljunu,
vlč. i). Ante Malešić i vlč. D. Vicko
Orlandini;
do konca lipnja g. 1889: vlč. I). Jo-
sip Banješ, č. gosp. Antun Nakić;
do konca travnja god. 1.889: vlč. D.
Franjo kekse;
do konca god. 1888: vlč. D. Petar
Uroda, i vlč. D. Josip Stuhoc.
Č. g. X. — Vrlika — Dragovoljno,
čim prije.
Č. g. X — otok Ilvar — 1 Vaše.
Č. g. B. — Korčula — Takodjer.
Č. g. 1). V. S. - Vrboska - Pri-
mismo. Ide dobro.
Č. g. D. N. J. -- Šaljemo Vam opet.
C. g. X, — ovdje — Ocjena Parla-
mentarove broehure nije mogla bit vier-
nije predočena. Puno Vam hvala, i da
Vam je preporučeno i u buduće do pri-
gode. Srdačan pozdrav!
0. g. D. Matija Miletić — Hrvatska
trans — Primismo i oglasismo, ćak u
broju 3 tek. god., nego nam so podkrala
pogreška Ivan, na mj. Matija. Ugodno
nam je čut što kažete o „liepu glasu"
Lista. I mi se nadamo još višemu u-
mnažanju predbrojnika. Bratski Vam
pozdrav l
0. g. D. T. T. — Gruž - Obrnusmo.
C. g. S. B. — Dračevica — Primi-
smo. Za „Hrv." ne dugujete do tekuće
godine nego f. 4. Pohvalno je što se
sami spomenuste. Zdravo !
—-- -•*••*••"
razlaže okolnosti na srednjim učioni-
cama u Freudenthalu, Ljubljani, Pragu
j Krainburgu, priobćuje što je učinjeno
za slovenske učionice. Ministar napokon
očituje, da će kao i do sada prijatno
uvažavati glede prikazanih želja sve
obstojeee okolnosti, ali za sada da kani
činiti ono, što mu se svidja najvažnije.
U Koruškoj kod izbora u velikom
posjedu za okrajno zastupstvo pobiedili
su Slovenci nakon žestoke borbe sa 48
glasova proti 42 glasa, što su ih dobili
njemškutari.
I u Kološvaru u Ugarskoj obnovile
su se gungule, koje su se samo pomoćju
vojske mogle udušiti.
Vojvodkinja Max u Bavarskoj, majka
Njezina Veličanstva naše kraljice Jeli
savo, opasno je oholila.
Nadvojvoda Albrecht, o kom su rekli,
da će ovih dana doći u Milan i Genovu,
odputiti će se, kako se iz Arka javlja,
na Korsiku, pa će se za četrnaest dana
opet vratiti u Arko.
Na dopis kojim je srbska regencija
javila Crnojgori promjenu vlade u Sr-
biji, odgovorio je knez Nikola vlastoru-
čnim pismom, kojim uvjerava, da su tom
promjenom opet uzpostavljeni prijašnji
dobri odnošaji izmedju dviju bratskih
zemlja.
„Velika Srbija" pozdravlja obnovu
prijateljstva izmedju Srbije i Crnegore
kao izpunjenu najtopliju želju dvaju
naroda, koja se obistinjuje odstupom
kralja Milana. Za Srbiju je nastupila
nova politička era, koja nezadovoljava
samo Srbiju, već i ostale susjedne sla
venske zemlje, budući se time ozivljuju
nade svega srbstva. Dosadanje odtudje-
nje bratskih plemena Crnegore i Srbije,
koje je bilo samo u interesu Austro-
ugarske, zakletoga dušmanina Srbije
mora prestati. Iskreno bratinstvo dvaju
naroda nuždno je, da se oslobode svbski
predjeli Bosne i Hercegovine i konačno
sjedini sve srbstvo.
Belgijski kralj Leopold, koji se je
razbolio nakon povratka sa liudolfova
pogreba, oporavlja se. Kralj nepati fi-
zički, već duševno. Glasa se, da će kralj
odstupiti nu u te se viesti još pravo
nevjeruje.
U izborništvu Bari izabran je zastup-
nikom su 11.974 glasa Matej Renat
Imbriani, koji je ne samo irredentista
nego koji je prvi i pronio rieč irreden
tizam, te je istodobno velik protivnik
trojnog saveza.
„Morning Post" donosi znamenit čla-
nak, gdje se piše o odnošaju izmedju
Englezke i Njemačke. Temeljna je mi-
sao članka ta, da Englezka neće se o-
staviti svoje neutralnosti. Ona se je
držala, dok su njemački oficijozi na
Englezku i sve englezko odurnim naći
nom navaljivali, ona će se je držati i
sada. .Englezki narod a i englezka vlada
gledaju Niemce dona ferentes onim ću-
stvom, kojim su nekada Trojanci gledali
Grke. Ako Niemci sada natucaju, da oni
mogu gojiti nadu užega približenja En-
glezkoj, to Englezka neima razloga, da
sadanji entente cordiale premetne u uži
savez, osobito se varaju Niemci, kada
tobože vjeruju, da Njemačkoj treba samo
mali prst pokazati, pa da će Englezka
odmah uhvatiti svu ruku. Toga Englez-
koj netreba.
Umro je u Londonu John Bright u
78 godini. Bright (Brajt) bio je od g.
1843 član parlamenta. Kao odlučni pri-
staša mira prosvjedovao je proti navie-
štenju|rata Rusiji g. 1854. Od 1865-1869
vodio je borbu za preinaku izbornog
reda i to tako veličajno, da mu je sva
Englezka povladjivala. Branio je obće
pravo glasa i protivio se gornjoj kući.
Kao karakter i slobodoumni politik o-
Btati će slavno spominjan u englezkoj
poviesti.
Napuljski Listovi javljaju, da će se
Wazilski car Pedro II. zahvaliti na pre-
stolju i sa svojom suprugom nastaniti u
Napulju.
Na 28 ožujka, englezka je kraljica
stigla u San Sebastian, u Španjolskoj i
Ostala se s kraljicom vladaricom Kri-
stinom.
Kod izbora za gradsko zastupstvo u
Beču dne 26 pr. mj. izabrani su samo
liberalno.semuski kandidati, 13 na broju.
97 rl Je , °,d naknadnih izbora izabrano
fj era Inih semita i 15 antisemita te
narast nTsO.908^"11^ U Za8tUpStVU
Kako se iz Petrograda javlja, pota-
knuo je ruski poklisar Nelidov ustrojstvo
ogromnog arheoložko-historičko-filolož-
kog zavoda u Carigradu, koji bi imao
služiti kao srediste za sve književne i
znanstvene težnje narodnosti balkanskog
poluotoka. Posebno namješteni profesori
imadu podučavati jezike. Zavod stati će
pod pokroviteljstvom Rusije, a ruski
ce poklisar biti stalni počastni pred-
sjednik. Mjerodavne osobe da su u Pe
trogradu proučile i odobrile osnovu,
Talijanski gjenero Corvetto i zastupnik
Cavalotti pobili su se na sablje. U dvo-
boju, koji je trajao pet časa, dobio je
gjenero težak udarac na desnoj sljepo
čiči, desnom obrazu i desnom ramenu.
Boj bio je nakon toga dovršen.
Ruska „residencija" u Beogradu po
dignuta je na stepen „poslanstva".
Dol na Hvaru, 23 ožujka.
Odkucnuo već mjesec dana, da nas
ostavio naš vrieclni učitelj M. Justinja-
nović, koji, nakon devetgodišnjega bo
ravka kod nas, bio premješten u Stari-
grad, njegov zavičaj, ostaviv kod nas
liepu uspomenu. Naša je učiona ostala
zatvorena, a naša djeca, koja su bila
tako liepo napredovala, bez vodje. Zna-
mo, da je Starigradu bio od prieke po-
trebe sviestan učitelj, ali neznamo zašto
iztegnuti ga bas iz našeg sela V i mi
smo nešto, i mi se požrtvovali, da stvo-
rimo učionu, da se naš budući naraštaj
izobraži u hrvatskom duhu, da odtje-
ramo tmine neznan3tva koje su prietile
našem obstanku, a naša se učiona bez-
milosrdno zatvara! Zašto se nije odmah
ili nadomjestio, ili otvorio natječaj na
učiteljsko mjesto"? Mi neuzkraćivamo
naših daća za učionu i učitelje, molimo
s toga stariju vlast, da usliša naše pra-
vedne želje.
Domaće Viesti.
U proš. četvrtak sjedio je na obtuže-
ničkoj klapi fr. Jere Balić župnik u
Danilu kod Šibenika. Lani o pokladim
žandari prolazeć u službu svratiše se
k njemu te pokle ih je napojio i na
jeo obtužiše ga sbog uvrjede Nj. Ve-
ličanstvu, jer da je u svojem uzgovoru
rekao, da bi dao kralju slanih srdela
jesti zato što žandarim dopušta jesti
mesa u petak i subotu. — i da plaća
bolje grčko-iztočne parohe nego kato-
ličke fratre. Branio je obtuženika D.r
Ivčević i obtuženik bio je odriešen.
Žandar tužitelj sada je u Kalih i ako
se nevaramo zove se Steinberg.
Na 28 ožujka zastupnička kuća u
Beču glasovala je naslove predračuna
„katoličke zaklade", i primila je bez
razprave zakon glede plača i mirovina
učiteljskog osoblja rimsko-katoličkih i
grčko-katoli čk ih biskupskih bogoslovnih
zavoda, kano i središnjih bogoslovslcih
zavoda u Gorici i u Zadru.
* *
Na 30 pr. mj. primismo sliecleću br-
zojavku iz Makarske : Obćinski izbori
jednoglasno, starom slogom makarsko.
primorskom završili u pravom hrvatskom
smislu. Dn. Miho! tvoj spomenik bez
mramora danas podignut Slava!
* * *
G. Leo Woerl iz Beča javlja nam,
da na 20 ožujka, kad su se hodočast-
nici III. austro-ugarskoga hodočašća u
sv Zemlju našli u Trstu, izabrali su
predsjednikom hodočašća kan. g. Jo-
sipa Marušića Goričanina, jednoglasno.
Sutradan g. predsjednik odčitao je za
hodočastnike svečanu sv. Misu preko
koje drža veoma ganutljiv govor lju-
bljenim hodočastnicim". Svečanost se
završi blagoslovom koje je karvanu po-
slao Sv. O Papa. Nakon toga hodoča-
stnici ukrcaše se na austro-ugarski pa-
robrod „Ettore" i s prekrasnim vreme-
nom odplovise put Palestine.
* * *
Iz zadarskog kotara: Doznajemo, da
Vlada — glede uredjenja kongrue —
katoličkim župnicim nije odobrila o-
srednju eienu udarenu po barilu vina
od fior. 3., dočim greko-iztočnom sve-
ćenstvu primila je hektolitar po fior.
2 : 50.
Dne 25 pr. ožujka u Lišanim, ben-
kovačkog, kotara, izkrvaviše ae Nimci
— četiri su ranjena, ali ne težko. A
sve to, što su jedan drugom krali slamu.
*
Na 28 pr. mj. dovršena je razprava
proti Sordo-u — prodavaocu svetaca i
knjižica — Sartori-u — poslužniku ne
kih družtva i dielitelju novina, —
Clarizzi — slagaru Woditzkine tiskarne
u Zadru — i Stauberu mladiću Wodit
zkine knjižare, obtuženim s veleizdajstva,
jer da su razpačavali neki tobožnji list
Abisinskoga kralja upravljen na tali-
janski narod.
Sordo a je branio dr. Dešković, Stau-
bera i Sartori-a dr. Forlani, a Olarizzu
dr. Salvi. Obtuženici su rieseni. Većina
je porotnika spadala hrvatskoj stranci.
*
Četvrta imenica prinosa stanovnika
zadarskih za dogradjenje zvonika stolne
crkve S. Stošije. P. N. gospoda A. Pa-
vić dvorski savjetnik fiorina 30, P. Si-
naonić savjetnik 10, P. Paparella 20,
D. Kutschig savjetnik 5, A. Lucioli
Lloydski nadzornik 50, M. Glavinić 5,
L. Kisvarday 50, R. Papafava 2, L.
Benevenia profesur 10, E. Urschitz 8,
V. Pasini 10, P. Valenti 5, A. Bacichi
10, D. C'aenazzo 12, D. Devescovi 10,
1. Bersa Leidenthalski 5, F. Milković
3, D. Brčić 1, I. Jurišević 2, Dr. J.
Petris 20, P. Donati 1, L. Ragazzini
10, O. Rokenbauer 5, E. MUller 10, 1.
Vergada 2, J. Barani 1, B. Lazzarini
2, F. Bulat 3, A. Vesanović 1. V. Cip-
pieo 10, E. Colombani 5, F. Chimia-
lewski 2, J. Alfirević 1, E. Grabovitz
2, M. Domić 5, A. Gosetti 24, P. Afrić
10, F. Tremoli 5, J. Petz 1, J. Scha
chner 2, J. Cvietović 5, J. Crociani 2,
V. Skarić 1, N. N. 40 novčića. Ukupno
fiorina 378:40. Skupa sa prijašnjim ime
nicam f. 4519:40.
Nadvojvoda Ivan zauzeo se je, da će
nastaviti opisivanje prirodnih ljepota
Dalmacije u djelu Monarkija opisana i
orisana. Doznajemo, da je kao suradnik
toga djela za narodne običaje imeno-
van, uz ostale i veleuč. D. Ivan vit.
Danilo, i vlč. D. Roko Počina.
# * *
Neki su talijanci postali uzor uljud-
nosti. U Rimu nakon upljuvka proti
kraljici Margariti, imamo da zabilježimo
i nešto puno grdnijega, na javnoj ulici
proti gjeneralu Franjevaca, i proti pro-
poviedaocu svietskoga glasa 0. Agu-
stinu da Montefeltre. Talijanci još ne
znadu, da tko u vjetar pljuva na obraz
mu pada.
Kao porotnici za dojduće ovdješnje
zasiedanje izabrani su :
Budak Gjuro pok. Frane, posjednik
iz Paga, Skovrlj Luka pok. Mihovila,
obrtnik iz Oklaje, Supuk Andre Jako-
vijev, posjednik iz Drniša, Dražić Sime
posjednik iz Skradina, Pelicarić Sime
pok, Ivanaiz Pilipjakova, Salghetti-Dri-
oli Sime, posjednik iz Zadra, Copani
Dragutin, trgovac iz Zadra, Gargašević
Marko c. k. bilježnik iz Paga, Kožulić
Antun pok. Ivana, obrtnik iz Ista, Gian-
ković Petar posjednik iz Obrovca, Ma-
cura Josip Ivanov posjednik iz Tiano
Bujaš Mate pok. Nike, posjednik iz
Šibenika^ Kaleb Ivan pok. Martina, tr-
govac iz Šibenika, Borčilo Sime Barin, me-
sar iz Šibenika, Monti D r Lovre, Odvjet-
nik iz Knina, Negri Josip nad-zidar iz Za -
dra, Benzoni Augustin posjednik iz Ben-
kovca, Spalatin Jero pok. Frane, po-
sjednik iz Raba, Vojvodić Sime, trgo
vac iz Knina, Rumora Simun pok. Luke
reč. Pleče posjednik iz Paga, Zorica
Špiro, posjednik iz Biograda, Oluić Jo-
sip posjednik iz Obrovca, Knežević
Grgo pokv Marka posjednik iz Vinjerea
Bomman Sime pok. Špire posjednik iz
Šibenika, Mianović Mate pok. Šimuna,
oštar iz Drniša, Bolkovič Ivan pok. Jo-
sipa, kafanar iz Raba, Letica Mihovil,
trgovac iz Drniša, Antonietti D.r Josip
posjednik iz Raba, Degrandi Petar po-
sjednik iz Vukšića, Skelin Paško pok.
Marka, posjednik iz Drniša, Dimitrović
Jovo, posjednik iz Benkovca, Katnić
D.r Niko Odvjetnik iz Šibenika, Br-
kljača Ante trgovac iz Knina, Fontana
Vitez Ivan Krstitelj Odvjetnik iz Ši-
benika, Ilić Lazo pok. Trivuna trgovac
iz Padjene, pjem. Petris Giocondo c. k.
Bilježnik iz Šibenika.
* * *
Posljednji broj „Glasnika biskupije
bosanske i Sriemske" donosi dva zani
miva pisma, jedno poznatoga rodoljuba
gorjanskoga župnika Boža Topalovića,
kojim poklanja zakladi dječačkog sje-
meništa, što no se imade osnovati u
Djakovu, 3000 fior., drugo odgovor
preuzv. g. biskupa na to pismo. Biskup
je naime prvi udario temelj toj glavnici,
za 1."ju je pridonio znatnu svotu od
44.000 fior., te je pozvao na priloge i
svoje svećenstvo. Biskup liepim pi-
smom zahvaljuje svomu darežljivomu
župniku, te ujedno kaže, kako sada
stoji s tim pitanjem. Glavnica je u to-
liko već narasla, da je obstanak zavodu
osiguran i da se može pristupiti k iz-
vadjanju. Biskup misli osnovati odgoji
liste sa velikim gimnazijem; te bi se u
odgojiiište primali ne samo oni mladici,
koji osiećaju u sebi zvanje za svećenički
stališ, nego i drugi, koje roditelji žele
odgojiti u duhu kršćanskom. Zavod pako
namjerava biskup povjeriti redu, budući
uvjeren, da red može dati jamstva za
religijozni odgoj; nu takovu redu, koje
može dati jamstvo, i za odgoj u naro
dnom duhu. Dakle prema rečenici: „Sve
za vjeru i domovinu". S toga je biskup
stupio u dogovor s domoljubnim domi-
nikanskim redom a Dalmaciji, koji je
dao i znanosti toliko učenih ljudi. »Do-
minikanski bi red" — kaže zanosno
biskup — ,,da nikoga drugoga ne ima
van Lacordaira. neumrle slave vriedan
bio." „Ja mislim" — piše na dalje —
pjoš ove godine, ako mi Bog života i
zdravlja dade, sve ugovoriti i prirediti,
što je nuždno, da se naš seminarium
puerorum buduće godine, koja će biti
četrdeseta moga biskupovauja, otvori".
Neka se ova želja, Bog bi dao izpuni,
Biskup je za odgoj ženske mladeži, ne
samo djakovačke, nego u obće slavonske
mnogo učinio, kada je u Djakovu osno-
vao ženski samostan, u kojem je viša
djevojačka škola itd. Dao Bog, da oži-
votvori i ovaj drugi zavod.
Kraljev dvor ovo godine neće javno
prisustvovati božjoj službi tekom velike
sedmice i na uskrsnu nedjelju.
Na 27 pr. mj. na hrvatskom sveuči-
lištu u Zagrebu bi promaknut na čast
doktora filozofije gosp. profesor požežke
velike gimnazija Dane Gruber.
* * *
Kako Požega proslavila Imbrižino-
vica, i slavna Lika kani u lipnju ove
godine proslaviti popa Marka Mesića i
svoje oslobodjenje izpod turskog jarma.
* * *
Netom su braća nam Slovenci dočuli,
da je veletržac Josip Gorup na liieci,
jedan od ponajboljih sinova slovenskoga
naroda, tolike hiljade namienio i daro-
vao svomu narodu, počele su se obćine
i družtva takmiti, da mu izkažu zahval-
nost, imenovav ga začastnim gradjani-
nom. Pošto je nastala želja, da posebno
poslanstvo iz Ljubljane izkaže g. Go-
rupu počast, to su gg. Hribar, Murnik
i dr. Tavčar, dne 18 o. m., krenuli na
Rieku, te su uručili slovenskom rodo-
ljubu diplome počastnoga gradjanstva od
24 slovenskih občina. Isti dan izručili
su počastne diplome deputacije karlo-
vačkoga „Sokola", goričke i puljske
čitaone. G. Gorup primio je deputacije
u hotel u „Europa". G. Gorup odvratio
je na pozdravne govore, da želi neza-
visnost Slovenstva i da bi „naš narod
zadobil prosvjetljenoga, rodoljubnega
ženstva, ki bi bilo poroštvo za narodno
rodbinsko odgojo". Priraiv karlovačku
deputaciju, rekao je: nda tudi njegove
ustanove so kamen za zgradbo onoga
ideal nega mosta, kateregt je omjenjal
gospod govornik; kajti one, dasi ute-
meljene v prvej vrsti za Slovence, ne-
izključujejo tudi dijakov in dijakinj
hrvatske narodnosti iz Istre in s Hrvat•
skega Primorja. „Meni, reče, bode pri
podeljevanji skrb, da ustanove jedna-
komerno razdelim v pet delov ter jih
po tej razdejitvi oddam prosilcem in
prosilkam s Štajerske, Koroške, Kranj-
ske, Primorske ter Istre in HrvatBkega
Primorja". Iza primanja deputacija bila
ja zabava, koju je priredio g. Gorup.
Tu je svetčar izjavio, da mu je temeljna
misao njegova djelovanja „sveto služiti
domovini svojoj".
* * *
Eufonijski pravopis u Školskim knji-
gam. U „Narodnim N." čitamo Najprije je-
dan dalmatinski List, a po njem i mnogi
drugi hrvatski ili srbski Listovi imali
su viest, da je kr. zetn. vlada odjel za
bogoštovje i nastavu, izdala odredbu, da
se u buduće knjige za srednje i pučko
škole sastavljaju i izdaju eufomjakia
pravopisom. Kako smo se obaviestili u
samom odielu za bogoštovje i nastavu,
ta viest u toj formi nije izpravna. istina
je samo to, da je kr. zem. vlada, odiel
za bogoštovje i nastavu sazvala povje-
renstvo, u kojem su bili osim zem. škol-
skih nadzornika sami strukovnjaci jezi-
čari, da razpravlja o pitanju, bili BO
školske knjige izdavale s eutonijskim
pravopisom, koji se i inače sve viša
uv,idja u književnost hrvatsku, ili eti-
mologijskim, koji nije (? a eufonija jeet!)
tako ustaljen, a da nebi jedan pisac
pisao drugačije od drugoga (ne dogadja
li se to još više medju eufonistim ?)
Povjerenstvo je živo o tom viećalo, te
je većina doniela zaključak, da bi sgo-
dno, koristno i napredno bilo, kad bi se
u svim školskim knjigara upotrebljavao
eufonijski pravopis. Medju tim, povje-
renstvo nije imalo pravo odluke, nego
će na osnovu njezinih rezultata Bama
zem. vlada riešiti to pitanje. Ako se
vlada odluči za eufonijski pravopis, neće
se, naravno, odmah sve knjige ponovo
štampati tim pravopisom, nego onim
redom, kojim se budu izcipljivalo da-
našnje zalihe pojedinih knjiga. Dodje li
do toga, valjda će so sastaviti naročita
filoložku komisija, koja će imati dužnost
da brižno pazi, kako bi u svira knjigam
bio posve jednak pravopis i kako bi ae
naročito tehnički izrazi svagdje upotr«-
bljavali isti (to da, bilo bi veoma po-
hvalno. Ur. K. D.J. Napokon dodajemo,
da je kr. zem. vladu neposredno pota-
klo na razmišljanje o pravopisu za škol-
ske knjige naročito to, što u knjigam
za pučke škole ima članak i s jodnim
i drugim pravopisom, naime latinicom
štampani članci pisani su etimologijskim,
a ćirilicom štampani članci eufonijskira
pravopisom, pa je to djeci puno smetalo.
„Srpski dnevnik" koji je pod ovim
naslovom od 1 travnja lanjske godine
u Budimpešti izlazio, prestaje prvim
travnja t. g. Pokrovitelj Lista bio je
barun Fedor Nikolić, a zastupao je in-
terese magjarake vlade.
*
*• *
U Parizu pokrenuo je g. A. Saissjr
na hrvatskom jeziku jugoslavensku ko-
respondenciju pod naslovom „Slobodna
agencija" (Agence libre), te se u uvodu
iste obraća na uredničtva jugoslavenskih
Listova sa molbom za zamjenu. Listu
je zadaća istinski izvješćivati o dogo-
djajim u Francezkoj, pošto je novinstvo,
stojeće u službi „ligo mira" pristrauo.
* * *
Preuzv. g. grot Ladislav Pejačević
utemeljio je na Bvom vlastelinstvu u
Našicam novu naselbinu, te je u tu
svrhu dao sagraditi 110 obiteljskih kuća.
Naseljenici su radini Slovaci. Nova na-
selbina dobila je ime „Jelisavac" po
pokojnoj kćeri grofa, princesi Joliiavi
Rohan.
* * *
Omiš, na Blagovicst. ZaČudjeni gle-
dasmo jutros množtvo se!juna u gradu.
Kašnje opazismo, da bijahu pozvani od
c. k. suda, kod kojega u vrieme sve-
čanih, crkvenih, zapovjednih obreda,
držahu se javne razprave.
Molimo slavni ured, da sablaznivim
izazivanjem ne ruši i tamani kršćanski
uzgoj i zaprieka pravoviernim stvara u
izvršivanju božjih i crkovnih zapoviodi.
Nepitamo povlastica, no zahtievamo, da
se vrši pravičnost. m. n.
* * *
Promjene u zagrebačkoj nadbiskupiji.
Gosp. Matija Galović dosadanji upravi-
telj postao je župnikom u Hlebinah. G.
Josip Vagner župnik u Gvozdanskom
imenovan je uprav, župe u Kloštru. G.
Stjepan Ključarić kapelan Brdovački
ide za upravitelja župo u Gvozdansko.
Duhovni pomoćnici premješteni: g.
Ivan Nagel iz Topolovca u Kapelu kod
Belovar.i; g. Josip l'avlović iz Pakraca
u Topolovac.
Književne viesti i ocjene,
0 zabranjenim knjigam.
G. K. J. M. iz Spljeta preveo je •
francezkoga knjigu o zabranjenim knji-
gam, odakle donosimo sliedeće, ftto ćo
svakoga k dobru naklona čovjeka Ra-
ni mat.
Nemože se tajiti, ljudska je zadruga
raztrgana i raztočena od mnogo ran&.
Promotrite malko zadrugu: a planta
pedis usque ad verticem capitia non eat
^ in eo aanitaa. Duboke rane, prou»ro-
kari), i t. d. Pod izrekom „pomo-
ćnici" razumievaju se oni svećenici
koji od biskupa bivaju dani neod-
visnim dušobrižnicim za njihovu po-
moć u izvršivanju dušobrižničkih
dužnosti.
Razlika dakle izmedju dušobrižnika
i pomoćnika u zakonu je jasno iz-
taknuta i omedjašena. Nu ova raz-
lika iznaša važnu financijalnu po-
sljedicu, jer neodvisni dušobrižnici
beru po zakonu znatno višu platu
od pomoćnika Kako ste čuli zakon
iztiče razliku izmedju neodvisnih i
pomoćnih dušobrižnika; prvim je
uvjet da budu neposredno ovlašteni
od biskupa na izvršivanje dušobriž-
nike službe, dočim drugi pridoda-
vaju se u pomoć neodvisnim dušo-
brižnicim. Drugih uvjeta za pojam
neodvisnog dušobrižnika odnosno na
njegovu neodvisnost nezahtjeva se.
Nego naputci uporabe zakona o kon-
grui dani od ministra bogoštovlja i
nastave znhtjevaja nešto više, pre-
mašuju granice istog zakona. Jer
dočim zakon za neodvisnost iziskuje
samo ovlaštenje od naredbeništva,
naputci ministra zahtievaju i državno
priznanje neodvisnosti dotičnog du-
šobrižnika — to zahtievanje u za-
konu nije iztaknuto, niti se na to
od zakonodavca smjeralo ; ja isti bio
sam u odboru za kongruu i znam
da se to nije zahtievalo za opredie-
Ijenje nezavisnosti neodvisnog du-
šobrižnika. Ipak bogoslovna uprava
pri riešavanju pojedinih slučaja u~
porabila je naputke gori rečene tako
da očitova, te nije došla za neod-
visnost jednog dušobrižnika dokaz
da je ovlašten i priznan od nared-
beništa kako takov, dali je potrebit
i formalni dokaz priznanja neodvi-
snosti sa strane države ako hoće
dobiti platu neodvisnim dušobrižnicim
odmjerenu. Kažem formalni dokaz.
Tekom godina mnogi dušobrižnici
postali su neodvisnim a to jer kako
taki biše namješteni od crkvene
vlasti a de facto i od države takvim
smatrani i pripoznati. Ali vlada u
takovim slučajim kaže da nije dosta
samo priznanje de facto od strane
države, dali se hoće i formalno pri-
znanje neodvisnosti, koje mora do-
kazati svak ko hoće imati pravo na
kongruu za neodvisne dušobrižnike.
I baš ovi naputci najviši udarac za-
da doše kukavnom stanju vikara i
izloženih dušobrižnika (exposiii). Ovim
jer nemogoše dokazati formalno ne-
odvisnost, uzkrati im se plata od-
mjerena neodvisnim a dala im se
ona ustanovljena za prostog pomo-
ćnika t. j. od 300 f. Ovim moraju
providiti svim potrebam! Ovo se
dogodilo mnogim u državi, jer nijesu
mogli dokazati svoju neodvisnost kako
vlada zahtieva, te bijahu sniženi te
ubrojeni u pomoćnike, dočim neki
sretno se oprli dokazavši svoju ne-
odvisnost od pamtivieka i tako iz-
vojštili svoje pravo proti odluci mi-
nistarstva, što se dogodilo vikaru u
Seethal i svim vikarim u Solnograd-
skoj, koji dokazaše da de facto va-
Antiea Balestrieri.
(vidi br. 24).
Bolest išla na gore, uhvanja ni zere,
ni zere. Doktor Franjo Diaferia naložio
da se bolestnici podieli crkovna popu-
tnica, jer stalno držao da se mora nje-
zina duša dieliti od ove doline SUZŽL
Ni sietiti se nećemo, — govoraše on
— a ona će izpustiti plemenitu dušu,
umrieti od časa na čas.
Da se djevojčica ne preplaši zbog
blize Bmrti, neki nje rodjak, ovako
joj reče: Kneginja od Pompei~a pi-
smeno odgovori, da ako zbilja želimo
milost od Gospe, tad svi od kuće treba
da se izpovidimo i pričestimo, neizklju-
čiv ni tebe. Ona na to prista.
Bi pozvan provikar biskupije, vele-
častni arhidjakon Leonardo pop Bozzone
da i« izpovidi. Sutra dan, subota, 21
viek bijahu od države neodvisnim
pripoznati. Jednako se postupalo i u
mnogim drugim pokrajinam; na pri-
mjer u gornjoj i donjoj Austriji mnogi
vikari i izloženi dušobrižnici (expo-
siti) bijahu izjednačeni prostim po-
moćnicima. Nekim utok bi primljen
jer dokazaše da de facto i od dr-
žave bijahu pripoznati neodvisnim, a
mnogim bi odbačen jer nijesu mogli
to priznanje dokazati. U ovakom
ravnanju bogoštovne uprave moram
bez oklievanja uvidjeti fiskalni po-
stupak, jer najsiromašniji svećenici,
vikari i izloženi dušobrižnici u toliko
pate.
Druga tužba tiče se uračunanja
župničkih dohodaka. Dohodci ponaj-
više sastoje iz stvari koje se u
naravi primaju, a ove bivajuć im
ocienjene kako se na trgovištim pio-
davaju, nanose dotičnim župnicim
veliku štetu, buduć da stvari od njih
primljene nijesu od najbolje vrsti,
jer težak prije izbere one što na
trgu može lako i dobro prodati a
lošim što ostaju služi sebe i svojeg
župnika. Vladino dakle postupanje
baš je fiskalno te štetno za župnika
kojemu se tako doplata kongrue pre-
već umanjuje.
Treća tužba odnosi se na uraču-
nanje zakladnih misnih dohodaka i
na župničke dohodke. Nema skroz
crkve gdje nema zakladnih sv. misa.
0 takovim zakladam, mi svi znamo,
da bivaju zakonito utemeljene i po
političkim propisim u zakladne knjige
uknjižene, te od naredbeništva i po-
litične bogoštovne uprave potvrdjene.
U zakladnim knjigam od godine 1851
1 1852 nahodi se uvjet koji veli da
dohodak od tih zaklada nema se
uračunati župniku u kongruu. Ovaj
uvjet bijaše uzet u obzir od istog
zakona o kongrui, jer u paragrafu
3 odrješito se kaže da dohodak svih
misnih zaklada obstojećih prije pro-
glašena zakona biti će uračunan sa-
mo onda ako nijedna naredba za-
kladne knjige nebi se tomu protivila.
Nu, kako je bogoštovna uprava tu-
mačila ove odredbe zakona o kon-
grui i iste izvela ? Bogoštovna uprava
izjavila istina je da se taj uvjet
nahedi, ali to nije dosta; dušobrižnik
ako želi da se prema tomu uvjetu
bude vladala bogoslovna uprava,
mora dokazati da i utemeljiteljeva
volja i namjera bijaše da se nema
uračunati dohodak u kongruu. Ovo,
gospodo moja, prosto je podmjena
koja u zakonu nema nikakva temelja,
jer zakon jasno, prosto i odrješito
govori o naredbam zakladne knjige,
dakle o zakladnoj knjižici kako je
bila poprimljena od dotičnog župnika,
a po ništo ne govori o dokazu za-
kladateljeve namjere. Jedan župnik
iz Ceske, kojemu bijaše nepravica
učinjena u ovom pogledu od bogo-
štovne uprave utekao se na mini-
starstvo, a pošto ovo odbilo utok,
zakuca na vrata vrhovnog sudišta
koje pravo mu učini. Zahtjevanje
dokle dokaza zakladateljeve namjere
u gori rečenom smislu fiskalno je
srpnja, okolo pet (5) sata p. podne bi
pričešćena od svećenika Nikole Bale
strieri.
Poslie sv. Pričešćenja pobožna i pre-
dobru maćuha umoči Česticu, kojih se
ondje običaje — (s nadpisom: Virgo
SS. Rozarii Pompei, ora pro nobis) —
te je pruži bolestnici da ju izpije. Na
čestici bijaše pisano: Djevice presv.
Ruzarja Pompei-a, moli za nas.
Gospe od Pompei zavapi ona žarkom
vjerom, Ti ozdravi moju Anticu, ili je
odmah nosi u Rajske dvorove.
Bez okljevanja uputi sliedeću brzo-
javku :
— Odvj. Bartolo Longo, Valle di Pompei.
Nek Vaše sirote mole, moja pastorka
na umoru.
Rafaella Balestrieri — Lombardi.
Pošto Antica nemogJa trpjeti svjetlo-
sti, nemogaše tako niti čitati, zbog tam-
nosti, koja vladala njenom sobicom.
Znajuć na izust Devetnicu Gospe od
postupanje, inače ga ja nemogu o-
značiti, jer nikakva temelja nema u
zakonu. Ja sam uvjeren da i dan
današnji mnogim svećenicim biva u-
računan dohodak iz zakladnih misa
uzprkos uvjetu gorirečenomu a to
svećenici dopuštaju cieneć ili da je
gori rečeno zahtjevanje bogoštovne
uprave zakonom opravdano, ili siro-
maštva radi koje im ne dopušta da
mogu podnieti trošak za utok na
vrhovno sudište.
Strossmayerov korizmeni list.
VI1L
Ali je još s jedne strane kršćanstvo
pravi i jedini izvor i počelo svake pra-
ve slobode u družtvu i državi. Tri su
stvari neobhodno nuždne, da se usta-
novi prava sloboda, koje stari predkr-
šćanski sviet nije poznavao a koje u
kršćanstvu svatko poznaje. Prvo: da se
prava sloboda igdje ustali i uzdrži, na*
ždno je, da se vrhovna vlast razdvoji,
te vjera, sviest i vječiti spas od tjele-
snih i vremenitih svrha posve razluči;
kako bo vjera, sviest i vječiti spas pa-
dne pod oblast, koja se mačem služi i
koja imanentno pravo na silenje ima,
tada o nikakvoj slobodi više govora biti
nemože. Vjera bo, sviest i spas, sile
nipošto nepodnašaju, nego zahtjevaju
vlast, koja se jedino moralnimi sredstvi
služi. S te jedne stvari stari sviet nipo-
što nije mogao prave slobode osnovati
i ustaliti. Kraljestvo Isusovo nije od
ovoga svieta, a sveto evangjelje nije
nauk o državi; ali Isus i sveto evan-
gjelje sve naše odnošaje probiti i po
svetiti ima, mislimo li svrhu našu u
družtvu postići; na to pako najpogla-
vitije spada razdioba vrhovne vlasti, I-
stom je Isus, Bog i spas naš, otajstvom
svetoga upućenja svoga i odkupljenja
našega te dvie oblasti posve razlučio, i
za to je svetčanom njekom sgodom
Farizejom rekao: dajte cesaru, što je
cesarovo, a Bogu, što je božje. Cesaru
vremenito, Bogu pako samomu vječito
carstvo, carstvo vjere sviesti i spasa
liudskoga. Te razdiobe vrhovne vlasti
stari sviet nije nikako mogao dokučiti.
Synedrion zabranjuje apoštolom Isusa
Krsta pripoviedati; velika pako državna
vlast rimska još je manje pristati mogla,
da joj se jedan i to bitniji dio vrhovne
njene vlasti odtudji; i to je upravo
glavni uzrok i povod bio, što je Rim,
inače najtolerantniji, tri stotine i više
godina kršćanstvo ljuto progonio. Po-
znato je, da je sv. Pavao pred cesara
doveden ukrotio, ko što sam u posla-
nici svojoj na Rimljene veli, lava. Ne-
ronu se je i njegovim avorjanikom po
svoj prilici mnogo što šta u nauku sv.
Pavia dopalo; ali što im se nipošto nije
moglo dopasti jest: da te dvie starine
Petar i Pavao, prezirani Židi, hoće i
žele u ime njekakvoga križa, na kom
je tobož Bog za nas umro, da jedan
dio vrhovne rimske vlasti sebi prisvoje.
To su stari cesari ne samo bogogrdjem,
nego ujedno i skrajnjom ludošću sma-
trali. To je i uzrok smrti sv. Petra i
Pompei-a, čestokrat bi je opetovala.
Imadijaše zgrčene ruke, pak nemogaše
držati krunicu Gospinu nu srcem ope-
tovaše Sv. Ruzarij. U srcu svomu go-
voraše: Gospe moja daj mi milost, da
ozdravim, il da umrem.
Prispjela druga subota 28 srpnja.
U mnogo crkava, u mnogo talijanskih
kapelica, i inostranskih, kao odjek sve
čanoj Pompeiskoj Dragi, molio se sv.
Ruzar, vršila se bogoljubna pobožnost
petnaest subota na pripravu svečanosti
Gospe Ruzarice, za mladu nedjelju li-
stopada. One iste subote Angjeo straža-
nin takve žrtve, prikazivaše Gospi,
Nebeskoj kraljici, ukupne pobožne mo-
litve njezinih sinovi, koji razmišljavahu
peto Slavno Otajstvo, našašće Isusovo
u Templu. Antica Balestrieri bila na
polazku s ovog svieta. Grlo tako joj se
zatvorilo da nemogla već ni vode gu-
cati. Turobni jadni starac Mihovio, ro-
ditelj njezin, kušaše bar malom žličicom
uliti joj malko vode, nu zubi se tako
bili stisnuli, da kapljica vode? na raje-
Pavla bio. Poznato je, kako je i kršćan-
skim cesarom u novom Rimu težko bilo
sav zamašaj svetoga toga nauka shva-
titi; odtale je byzantinizam, koji je sve
iztoc.no carstvo raztrovao, izopačio i tako
oslabio, da bitnu svoju zadaću ni u A-
ziji ni u Europi izpuniti nije mogao; i
dan danas je to pravi izvor mnogoj ra-
zmirici i mnogoj nevolji. Medjutim na
pravo čudo božje moći i milosti spada,
da je križ u tom obziru nadvladao i
tako svakoj slobodi i prosvjeti put o
tvorio.
Drugo pitanje, koje stari sviet prije
Isusa Krsta nije znao razriešiti, a bez
kojega riešenja prava država i sloboda
nemože biti, jest: koji je izvor svakoj
oblasti i koja je glavna njezina svrha?
Stari su, osobito u poslednje doba, svoje
vrhovlastnike u zviezde okovali i na
prestoije božje uzdigli tako, da su sve
mogli, što su htjeli. Naprama tomu kr-
šćanstvo svakoj vlasti počelo i izvoru Boga,
samoga stavlja, i to vlasti crkvene neposrie-
dno u Boga, vlasti pako državne posredno
u Boga; što ne samo sveti Petar i Pavao
očevidno uči, nego je i Isus sam svetim
svojim primjerom potvrdio, kada je
pred najnepravednijim sudcem rekao:
„nebi imao vlasti vrhu mene, da ti nije
odozgor dana"; što, prem se na odluku
vječitoga Otca i na samo otajstvo odku-
pljenja našega odnaša, ipak je vječiti
dokaz da je svaka oblast od Boga. Ali,
ako stari sviet nije imao o tom jasnog
pojma, još ga je manje imao o zama-
šaj u, sVrhi i dužnosti svake vlasti. Tu
tajnu odkrilo je svietu istom otajstvo
upućenja, sv. križa i spasenja našega.
Vječito Slovo božje, Bog od Boga, Bog
pravi od Boga pravoga, odriče se nje-
kim načinom moći svoje i vječitoga sjaja
svoga ter postaje čovjekom, da sve blago
božanskoga bića i naravi svoje na od
kupljenje i spas roda ljudskoga izaspe
i na uvieke upotrebi. Bog čovjekom
za to postaje, da se u vječitoga slugu,
odkupitelja i spasitelja cieloga svieta
pretvori. Evo u kršćanskom smislu za*
mašaja, dužnosti i poslednje svrhe sva-
ke oblasti na ovom svietu. Vele je zna-
menito, što u tom obziru Isus sam veli,
kada prepiruće se apostole svoje, tko
da li će prvi biti u kraljestvu nebeskom,
podučava i opominje: „reges gentium
dominantur eorum, vos autem non sic"
— poganski duh, o apostoli moji, vlada
u vama, za to, za što se prepirete i o~
timate, prepirki su se i otimali pogan-
ski kraljevi; — vos autem non sic, vi
pako nemojte nipošto to č>niti, nego se
u mene ugledajte, pak onaj, koji misli
biti prvi, nek po pravoj poniznosti i
pravoj ljubavi postane poslednji i pravi
službenik sviuh. „Reges gentium domi-
nantur eorum, vos autem non sic", ho-
tomice veli Gospodin, da u ime sve-
toga križa i u ime svetoga odkupljenja
našega svakoj na ovom svietu oblasti
rekne: da joj je moć svoju ne na oho-
lost, sebičnost, samovolju, samosilje i
nepravdu upotrebiti; nego protivno u
svoj poniznosti ljubavi i samozataji na
korist, sreću, slobodu i spas svega
svieta obratiti. Gdjegod je otajstvo sve-
toga križa ne samo u obitelji, nego i u
družtvu nadvladalo, tu se oblastnici i
sto unić u usta popazla bi ili s lieve
ili s desne strane ustnica, ne bi se ni
dotakla jezika.
Na 3uhu otegnutu licu započeo smr-
tni blied. Bolestnica nije više skoro ni
slova proslovila.
Svako malko pohadjali je bližnici,
prijatelji, rodjaci, poznanci, popovi. Tiho,
tiho dolazili bi, i nemogavši sakriti ža-
lostnu prijaznu suzicu, tihim glasom bi
zapitali, jeli još u životu. Još koje malo
doba, kaže liečnik, pa više je nema.
Ah! neću je više vidjeti, reče odlazeć
i plačuć, iskrena prijateljica, Rafaella
Ziehelli, neću je više vidjeti nego u
raju.
Treba zgotovljati mrtvački odar, go-
voraše na odlazku, žalostni ujac, Sa-
verjo Pescatore, te valja opet na vrieme
misliti, što će se slična i prilična pri-
praviti da se častno nadomire ljudi od
sedmine.
%
mogućnici u ime sveobćega a i u ime
vlastitoga spasa svoga pred Isusa Boga
svoga danomice prostrti i u njegov sveti
primjer ugledati imaju, kada vlast i
moć svojn vrše. Odtale je jasno, kako
bezumno i razvratno misle oni, koji
vele, da je kršćanstvo sa naukom svo-
jim o izvoru i zvanju vlasti jaram i
robstvo; protivno je pače sveta i neo-
poreciva istina, to jest: nauk kršćanstva
0 izvoru i dužnosti vlasti jedini je izvor
1 zalog pravoj slobodi.
Treće pitanje, na koje stari sviet
nije znao odgovoriti, a odgovoriti bi u
ime prave slobode morao, jest: što je
čovjek u obće i koja je ciena njegova?
i koje je prirodjeno pravo njegove sviesti
i zakona božjega u državi? — Stari
sviet je veći dio čovječanstva u sužanj-
stvu držao, cio ženski spol manje
više prezirao, u sirote i nevoljnike za-
pustio. Stara vlast je mačem i strahom
vladala; njoj je vanjski posluh dosta
bio, a da si nije mnogo glave trla, da
sviest i srdee ljudsko predobije. Istom
je otajstvo sv. križa nas ljude sve bez
razlike u braću pretvorilo; ženskomu
spolu osobitu čast i dostojanstvo u obi-
telji i u družtvu povratilo; sirotinju i
nevoljnike osobitoj njegi preporučilo; a
sviesti ljudskoj, s kojom je vjera i za-
kon božji nerazrješivo spojen, prvo
mjesto ne samo u skromnom osobnom
životu nego takodjer ujedno i u obitelji
i u državi opredielio. Zato se danas
država, ako je zaista kršćanska, ne~
smije zadovoljiii samo vanjštinom, nego
mora iz svih sila na to ići, da sviest i
srdee svieta, taj jedini zalog pravoga
posluha i prave uztrajnosti, za se pre-
dobije. Zato je kršćanin i u družtvu
i u državi obvezan u dužnosti svoje
metnuti ne samo vanjsku njeku poslu-
šnost, nego i svu dušu i sviest svoju.
To je izrični nauk svetih naših apo-
stola; ali za to je upravo sviest čovje-
čja, s kojom je po vjeri i zakonu bo-
žjem Isus sam spojen, i u družtvu i u
državi prva i najsvetija stvar, na koju
nikada državna vlast navaliti nesmije.
U sviesti čovječjoj sam Bog i vječito
Slovo božje prebiva, komu vazda i na-
prama svakomu prvo mjesto pripada;
zato, ako se u ime ma koje vlasti od
čovjeka ma što proti sviesti i vjeri za-
htjeva, to kršćanstvo čovjeka ovlaštuje
reći: obedire oportet magis Deo, quam
hominibus; — nauk i opet, koji sveti
apostoli uče a sv. otac papa više puta
u krasnih okružnicah svojih ponavlja.
Za to je na posljedku od neizrecive za
državu i pravu slobodu važnosti, da se
u sviest i osvjedočenje ljudi lahkoumno
nikada nedira, pače da se ista štedi,
štuje i posve slobodno unutar zakonitih
granica razvija i ljudski značaj sve
više i više kriepi; to sviest i osvjedo-
čenje u kršćanskom smislu zahtjeva,
jer kršćanin se uviek i u svakom svom
odnošaju sjetiti mora, da mu kroz sviest
i osvjedočenje sam Duh sveti govori i
da je pisano: quod non est ex fide, pec-
catum est — što nije po vjeri i osvje
dočenju, grieh je. U sviesti i osvjedo-
čenju čovjeka, po kršćanskom nauku,
sva njegova ciena i sve njegovo dosto-
janstvo sastoji; odrekne li se pako toga,
Prispjela večer, u kući Mihovila Ba*
lestrieri sama obitelj i nitko tudj. Ra-
faella kiečeć pred prilikom Gospe od
Pompei moljaše. Antici, jurve postade
mrzak život, svako živuće čovječje o-
bličje, nemogaše ni glasa ni najmanjeg
žamora slušati; dade razumjeti da ne-
mari nipošto ni ikakve straže u svojoj
sobici za onu noć. Želila počivati sa-
motno.
Bolestna žalostna djevojka sama so-
bom govoraše: ako me sutra nadju mr-
tvu nije mi ni stalo.
Jedino mala sestra Gracija ostade njoj
za družtvo, kad i ona za tren zaspe.
Muk zavlada; jedino ga budila hro-
pnja bolestnice.
Jedanaest sata noći udara, Rafaella i
Mihovio i oni za malo vremena odaleče
se od sobe mile im kćerke.
(Sliedi),
*****vnaaaaaAAAA/V\A/^--»»•