PREFAZIONE.
La necessitä d’ un vocabolario illirico manuale colle
corrispondenti voci italiane, che fosne a portala di tutti e dt
facile acquisto, era universalmente e da lungo sentita in que
st a Provincia e ne’ paesi limitrofi. E tale necessitä facevasi
piii forte in quest’ Ultimi anni, ne’ quali per provvide supe-
riori disposizioni veniva introdotta espressamente anche la
lingua lllirica tra le altre materie del pubblico insegnamento,
affinche la crescente gioventii, in un coli’ acquisto di svariate
cognitsioni, s’ indirizssasse puranco allo Studio della materna
favella, ed appreazandola, s’ abilitasse a scriverla e partarla.
Egli e quindi, che se nelle attuali circostansse credei
opportuno far di pubblica ragione questo debile frutto de’miei
studi, il feci solamente per agevolare. a mi sura della mia
insufficienxa, il cammino agli studiosi dell’ illirico idioma,
per servir loro d’ incitamento ad una piii estesa conoscewsa
di voci, ed impegnarli cost ad uno studio piii fondato della
materna lingua. E per riescire al mio int ent o non ommisi
di consultare quelle fonti e prevalermi di que’ sussidi che mi
furono additati i piti proficui, avendomi assistito con opere
letterarie illiriche e 1’ egregio amico D.n Giovanni Berčić, e
1’ editore Sig. Pietro Abelić, ed in ispecial modo essendomi
Dalmaciji B. 14.
kana probude duh i uzpire žar dojednog poštenog
Hrvata; a ponajskoli u Svećenstvu, što neustrašivim
čelom štiti i brani svetinje sv. vjere i mile domovine.
Proti narodnim dušmanom ustade ponajprije
svećenstvo, te nepobitna je istina, da je svećenstvo,
osobito kod nas u Dalmaciji, u narodnim mnogogo-
dišnjim borbam prezaslužno i njemu zaisto zahvaliti
imamo, ako danas poznajemo sebe i slavimo na-
rodni značaj našeg hrvatskog plemena te ako se
ponosno hrvatskim imenom smijemo zvati.
Liepo i plemenito ime hrvatsko! Svaki sin hr-
vatski duboko i tronuto se klanja tomu imenu kao
pred najčarobnijim amanetom; Hrvat smatra ga sve
tinjom. Smatra ga još većma: "lučom čuvstva život-
noga,,. Jer ko što reče učeni Deželić; „Narodnost
Je narodu ono, što je čovjeku duša. Čovječje tielo
bez duše ne ima života, ni narod bez narodnosti",
to je svakomu hrvatu zlatnima slovima na čelu u-
pisano. Da, glasoviti Deželie pogodi i opisa pravo-
lično, što i kako čovjek mora smatrati domoljublje
i koliko štovati mu je domovinu.
Riedki slučaj da koji hrvat na žrtveniku hr-
vatske svoje domovine žrtvuje svoja prava hrvatska,
na uhar protivnicim. Ali žalibože, kao što u svakoj
pšenici imade ljulja, tako ima i medju hrvatima,
takvih naime hrvata, koji sebičnjački živu i preziru
onoga, koji iskreno zagovara hrvatsku ljubljenu do-
movinu i njezina prava. Takovih ljudi ima na žalost
i u našoj varošici. To su ljudi, koji za sebične svrhe
ljube domovinu, koji za puku materijalnu korist i u
blato gaze.
Svećenstvo rekoh, da je na čelu na braniku
vjere i hrvatskih svetinja. D& o tom nas je gole-
mim dokazima osvjedočilo svećenstvo Bračko, a u
našoj varoši značajni hrvat, uzorni dušobrižnik Stje-
pan pop Vladislavić. — Don Stiepanov je program
„ljubiti vjeru i domovinu", te za ove dvije stvari
on jedino žive i sve moguće žrtvuje. Izgred koji no
se je zgodio u našoj varoši, (broj U N, L.) nije
njemu pripisat. D. Stipe je dika svećenik, koji vrši
svoju za vjeru i domovinu. Nego ustaju na nj valjda,
jer on vršeć prvu čest svojih dužnosti brani čistoću
katoličkog morala, ne gledajuć nikoga u obraz, al
pravo ima da tako radi, jer haljine koje na sebi nosi,
habre ga da tako Čini i postupa. On zanesenjake,
zašlaee nastoji krepko al umiljato da na pravu stazu
obrati. U Boga se pravednoga nadam, da će o-
vomješeani pripoznati zasluge svoga duhovnoga pa-
stira i da će ga napokon smatrati svojim spasono-
snim angjelom, pripoznajuć da svi kao on moramo
se držat one: sve za vjeru i za domovinu.
Vama će pak, zlomišljenici, uvehnuti prolazna
i prividna slava i pobjeda kojom se ponosite. U laži
su kratke noge. Budite svoji; budite pošteni narodni
sinovi, to jedino braća Hrvati i hrvatska majka od
vas traži *).
dočim učiteljem po gradovih nedajemo niti stan u
naravi niti ikakav postotak za taj posao, jer im je
godišnja plaća vriedna podmiriti stanarinu; pak čega
| da se boje? ne vukova niti lupeža koji bi ih mogli
oštetiti ili u imanju ili u osobi, a za ovo zadnje
mogu i vrata otvorena držati cieli dan i noć. Zar ti
se nečim liepo? Kako smo ti ga mi na napredku,
kako smo usrećili gladnim učiteljstvom domovinu!
Vičimo dakle nek se posvuda umnažaju škole koliko
za mužke toliko i za ženske, te se brinimo da za
vodi budu prepunjeni mladim učiteljim i učiteljicam,
za ostalo nemari!!
F. C. puiki učitelj.
U Dubrovniku, na 15 veljače
Obće je poznato, da je kod nas poljodjelstvo,
a nada sve šumastvo, koje svake godine sve se
više umanjava, dočim svaki dan trebamo sve više
drva, koliko za graciju toliko za gorivo, počelo bivat
predmetom ozbiljnog razmišljanja.
Pametni ljudi proiznadjoše pravo sredstvo kako
doskočiti toj nestašici i uzmožiti voćarstvo i šumar
stvo i to po najprvo sredstvom pučkih učiona, dali
se još nijesu latiii posla. Oni naime kažu, i pravo
imadu, da će djeca ko u igri naučiti gojiti drveće
i cieniti pojedino drvo, dapače i najmanji komadić
zemlje a vrh svega poznati će kako je bezpametno
oštetiti i osakatiti drvo ma i najmanje vriednosti bilo
a uz to uzmažat ee se, po malo ali stalno, drveće, kad
pojedini učenik kroz vrieme što se uči samo po je-
dno drvo zasadi. Eh! ti se nešale!! ma liepo ma
krasno! dali upitajte za čas tu gospodu: jeli ona
ikada pomislila na sredsta potrebita za taj posao?
učitelji su u naših rukuh, odgovaraju, te moraju da
vrše svoju dužnost, pak gdje puklo da puklo. Sred-
stva pako to je najlakše staviti u pero, evo ih:
dotične obćine dužne su dati u tu svrhu ako ne po
dva to barem po jedan kam adi ć zemlje; to zemljište
pak učitelj će ograditi zidom, ili koljem, ili draćom,
ili dudovim, ili bolje, mrežom gvozdenom obkoliti,
da se nebude .bojati marve ili kakova drugoga ne-
prijatelja.
A orudje za obdjelavanje, gnoj za poboljša-
vanje i drugog koješta? Nut ludorije: niesmo li ti
rekli da će to sve nabaviti učitelji? ta oni su ma-
štao i premastno plaćeni. Ehe!! a dobitak kog će
im prinieti taj komad zemlje? možda ni to ništa nije?
Ali ima još nešto boljega. Vidiš : učiteljem po
selih dajemo ili stan u naravi ili u tu svrhu postotak;
*) Znamo vam kazat da se ovdje napada i na vrst-
nog domoljuba gosp. S. Pjerotića; to je sramota kad čo-
vjeku nedužnu ni krivu i domoljublje se naopako tumači.
Neka svak misli kako hoće a! i neka svak radi kako ima,
pa mirna Bost.a.
Boka Kotorska, 8 veljače.
Danas se razključila sjajna ovogodišnja sveča-
nost našega odvjetnika s. Tripuna. Kada bih hotio
točni vam opis poslati pojedinih časova, kroz minulih
ovo 12 dana historičke ove domaće naše svečanosti,
kojoj i po mnjenju inostranaea u cieloj pokrajini
nema slične, morao bih zaplieniti mal ne cio povr-
šaj dičnog vašega lista, a ni taj nebi mi bio dostatan
kad bih hotio iztaknuti čuvstva nabožnog i domorod
nog žara što mi je probudjivala ova svečanost kroz
razne njene časove, navlas pokle je mnogo godina
da joj ne prisustujem sbog mog odsustva u daleke
krajeve. Bože veliki! čudan ii je i divotan taj pri-
zor za domorodca kad gleda gdje vjersko i nabo-
žno čuvstvo zauzme eieli jedan grad, a domorodna
ljubav sviem silama se natječe da dvoi'i s. vjeru,
kojoj pripisuje slavnu prošlost svoju, i u kojoj je-
dino postavlja nadu za bolju budućnost.
Ja ću se dakle ograničiti da vam spomenem
samo jedan predmet naše svečanosti, navlaš jer lie-
pih i umjetnih opisa vaši čitaoci biti će čitali u pro-
šlo doba i u domaćim novinama i u osbiljnim pi-
scima inostranskiema o našoj svečanosti, navlaš u
obzir naše monarice, koja tom prigodom igra glavnu
ulogu.
Davni je običaj da ovom prigodom, u stolnoj
crkvi, -- dočim kroz cielu godinu rieč božija se
propovieda u ¡talijanskom jeziku, — pohvalni govor,
na Svečevu čast hrvatski se slovi. Ove godine ta je
zadaća dopala vrloga Ercegnovskoga župnika g.
Tripa Radoničića. Kako se on odazvao svojoj za-
daći dosta je da vam rečem, da za cio debeli sat
slušaoci nepomični u nj su upirali oči, diveći se nje-
govoj rječitosti.
Vješti govornik obrao je predmet, izcrpljen iz
onih Davidovih rieči „Minuisti eum paulo minus ab
angelis itd.", predstavljajući Svetca kao čudo božije
milosti koliko u angjeoskoj čisto ti života, toliko u
junaštvu mučeničke smrti, al ga je znao tako vje-
što izplesti, i krasno okititi, i sve čistim i podpuno
pravilnim hrvatskim jezikom, da svi al navlaš nao-
braženi slušaoci baš su mu se divili. Al gdje je
svoju riedku rječitost pokazao i nas svieh zanio to
je bilo pri svršetku, kad nam spomenu koliko je
tiekom 11 viekova naš odvjetnik za ovaj grad od
Boga dostigao, a koliko su mu se harnošću i bogo-
Ijubnošću naši praotci odazvali, a tiem je prešo na
sadašnje doba, uzporedivši ga sa sjajnom našom pro-
šlosti, pozivaju« ganutim rieči ma bogoljubni puk da
i se povrati opet na staze svojih djedova, da se opet
! uteče svome odvjetniku, da opet moći S. Tripuna
kao u prošlo doba postanu središtem jedinstva cje-
lokupne Roke, te opet svi Bokelji zajedno jednom
molitvom budu zazivati Svetca, jednim jedinični du-
hom vjere, uhvanja i ljubavi budu ga slaviti.
Dočim se iz srca radujem vrlomu govorniku,
nemogu a da ne izrazim Vami g. Urednice svoju
i još mnogih želju, da se t. j. obratite g. Radoničiću
te da ga molite da Vam priobći rukopis, pak da il
svega il koji komad tiskate u podlistku dične K. D.,
nek se nauživaju ovog liepog govora i vaši štioci.
F. G. M.
Fraznice, 25 gennajo (ritardata).
Nel giorno 17 corr. solennitá di Sant' Antonio
Abate, titolare della Chiesa, fu esposta pella prima
volta al pubblico la nuova pala, rapprcsentante S. An
tonio di Padova, i Santi Martiri Giovanni e Paolo
e San Giovanni Ncpomuceno. II bel lavoro é del di-
stinto penello del reverendo fra Laberio del Vene
rando Collegio delle Scuole Cristiane di Roma, il
quale consacró le piu solerti cure ed indefesse fati-
che per decorare la nostra Chiesa d' un dipinto, che
puó stare in prima linea fra le pitture moderne.
L! atteggiamento della figura, 1' estático rapimento e
la contemplazione soave nel Divino Bambino Gesü
di San' Antonio; la giovanile avvenenza e candore
dei SS. MM. Giovanni e Paolo, e 1' austeritá del ge-
sto di S. Giovanüi Nepomućeno attestano 1' abilitá
non comune dell' artista.
Questa popolazione grata alia religiosa Comu-
nitá, che non volle aecettare indenizzí pella pala, e
riconoscente pello zelo ed annegazione del valente
pittore, che dedica ii suo genio arlistico alia gloria
di Dio, fa voti al Signore pella prosperitá della
Religiosa Famiglia, dichiarando di conservarne im-
peritura memoria, e ritenere si l'uno che l'altralra
i Benefattori della propria Chiesa parrochiale.
RAZLIČITE VIESTI.
Namjestnik baron Rodić vratio se je iz Beča
u prošlu sriedu.
Giovedi, 12 corr., il Consiglio scolastico pro-
vinciale tenne una seduta, in cui oltre ad altri ar-
gomenti íurono trattati anche i seguenti : proposta
fatta da due consigli scolastici distrettualî di modi-
ficare la circolare 30 ottobre 1879, relativa al modo
di conseguiré il primo collocamento per parte degli
abiturienti degli istituti magistrali; frequentazione
delle scuole popolari neila città di Ragusa e nel
distretto di Knin; locali scolastici a S. Pietro (scuola
femuixnile), a S. Martino, Villa sup. di Šolta, Bi-
skupija; proposta per 1' ammissione della chimica di
Pavao Žulić quale libro di testo nel ginnasio di
Cattaro e della Obća povjest di Hoió per le scuole
civiehe; libri di testo per l? insegnamento della re-
ligione proposti dai concistori gr.-or. della Dulmazia;
protocolli conferenziali del preparandio femminile di
Ragusa e del preparandio in Borgo Erizzo; regola
zione delF insegnamento lingüístico presso gli istituti
magistrali ; rapporto finale sull" andamento delle scuole
medie nell'anno scolastico 1878-79.
Poslan je bio ovih dana u Spljet činovnik
Zadarskog namjestnistva, da sklopi pogodbu s ravna-
teljstvom državne dalmat. željeznice za kovanje
alata, što vlada kani dieliti po Dalmaciji za promi-
canje poljodjelstva.
Attentati sopra attentati. Telegrafano da Pie-
troburgo, in data 17 corrente. — Ebbe luogo una
esplosione al palazzo imperiale d'invernó. Era stata
minata la camera delle guardie, sottoposta alia Ca-
mera da pranzo imperiale. Rimasero ferite 35 guar
die, delle quali 5 giá morirono. II pavimento della
Camera da pranzo imperiale fu squarciato per una
lunghezza di 10 ed una larghezza di 6 piedi.
La famiglia imperiale rimase illesa; per puro caso
essa non si era ancora al momento dell'esplosione
raceolta nella sala da pranzo.
Pišu nara iz Pokrajine, na 7 veljače:
U knjizi „Niz bisera Jugoslavjanskog", strana
37, redak 2, srbski spisatelj Nikola Begović tiska
sliedeće redke, što vapije njegov srbski narod:
„Bog pomozi za svete bogorodice. majke božije,
koja no sjedi na prestolju božjemu, te ona moli za
nas Boga našega, a sina svoga da se rni nebi potur-
čili ili porimili". Ako nije ovo srbski biser, šta će
ikad biti?! Nije li dragocjenjeni biser, da Bogoro-
dica moli sina svoga, da se srbi nebi porimili? a
srbski alem-kamen nijeli uzporediti nekrsta sa kr-
stom, opaki zakon sa rimskim, turčina sa katoli-
kom?.... A da! pošto, kako se oni naduto hvastaju,
sami starovjerski, pravovjerski, pravoslavni, spaso-
nosni, jedino je srbsko vostočni zakon!
Crna im pamet!
La Camera di Comraercio e d' Industria di
Zara nella seduta di jeri, dietro proposta del Presi-
dente Cav. G. Abelić ha deliberato che sia eccitato
il Governo a presentare un regolamento completo
intorno alla pesca, per regolare cosi una volta uno
dei piii potenti mezzi di economia nazionale e di
sussistenza delle popolazioni della nostra costa.
„ Vega" brod, na kom je švedski profesor Nor-
denskjold g. 1878 poduzeo putovanje od zapada na
istok kroz sjeverno ledeno more uzduž siberske
obale, te je prošle godine morao zimovati ne daleko
od Behringova puta, došo je preko Jokahame, Šan-
gaja i Singapore 5. o. m. kroz Suezki prokop u
sredozemno more. Očekivalo se ovih dana Vegu u
Napulj. Tamošnje geografičko družtvo sprema ekspe-
diciji svečani doček.
II governo provinciale della Bosnia ha raccolto
in estese tabelle e spedito a Vienna al governo co-
mune il risultato del consimento della popolazione
della Bosnia e dell' Ercegovina ultimatosi il 15 luglio
1879, dal quale emerge che la popolazione di quelle
due provincie ammonta a 1,142,147 persone, delle
quali 599,020 maschi e 543,121 femmine. II distretto
più popolato è quello di Banjaluka che conta 85753
furono le confessioni a consolazione dei ministri dei
signore e di tutti i buoni. Fieno di zelo per la gloria
di Dio e la salute delle anime il nostro ottimo P.
Petrinčić si assunse di predicare anche nelle due
vicine parocchie di S. Matteo di Dobrota e Mulla,
vi predico infatti ogni settimana, non ostanti i gravi
impegni di quaresimalista della citta, e dapertutto
con copiosi frutti spirituali: il Signore lo benediea
e lo colmi delle sue grazie!
Ij-.pod Sniežnice. 17 travnja.
Iza kako je dična naša ,,K. D." tako liepo i
razložito progovorila, i ukorila nesretni zakon maj-
stora Stremayra, koji, izvan što je imao gniečit to
više kukavno sveštenstvo, još je htio nas biedne
Dalmatince iznimkom učiniti: željno smo očekivali
da tkogod usta otvori i da potakne naše popove, da
se prenemo, i da odbacimo tako zvano poboljšanje,
koje bi nam najposlje čemerom urodilo.
Kad, eto sreće, dopisnik iz Salskoga Dekanata,
javlja da su dušobrižnici onoga Dekanata podastrli
molbenicu na Carevinsko Vieće.
Mi popovi ovog Dekanata onomadne sakupljeni
taman da pružimo obje ruke toj valjanoj našoj braći,
kad opet se dična naša ,,K. D.u požuri, da nas
okupi svieh i da jadnoduŠni naš vapaj spremi na
ruke velezaslužnih našieh Zastupnika. Hvala joj,
tisuću puta hvala!
Ne zamjeramo, ali znamo da su grko-iztočnjaci
mučke dobro radili, da bi jim plate poboljšane bile,
i znamo takodjer da je jedan Arhimandrita glavom
u Beč krenuo, da izposluje razložito poboljšanje
plata! Pa da mi sami ko bekice mučimo? Ne dao
Bog! Zagovaraj nas dična naša „K. D.", budeli po-
treba mi ćemo medju se pokupiti nešto novaca i
odaslanstvo do Beča poslati. Samo nam ti namigni.
A da nam tebe nije?
Žalili smo onomadne svi, i uzdahli na jade
tvoje; i svi smo se čudili kako je moguće da jedan
list, koj jedino pravicu i istinu, pa komu i trpka
bila, brani može bit progonjen. Baš je stvar da se
čeljade prodeveti.
Prljavi, smokveni deran Dalmata prvi graknuo
pa da još ortaka nadje? Ele je smiešna!
RAZLIČITE VIESTI.
Pišu nam izpod Snježnice na 18 travnja:
Kad nemogoh osobno neka se odužim kroz no-
vine čestitomu gosp. Dru. Srećku cle Lužan liečniku
iz Beča. Ovaj gospodin tu onomadne, prohodeć ovuda,
pregleda bezplatno nekoliko nemoćnika i nemoćnica.
Harni moji župljani molili me, da mu ja zahvalim,
a pokie je djele toli hvale vriedno volio sam ga
predati javnosti. A. L
Riceviamo da fonte attendibile, in datad' oggi:
Da quanto veniamo a rilevare, un continuo ar
bitrario procedere nei nostri affari comunali ricevette
recentemente un degno pendant nel permesso deil'ere-
aione di una casa al Bastione S. Demetrio, la quale,
oltre ad essere una bruttura, chiude un passaggio
ch'era libero anche quando Zara era fortezza. E pen-
sare che la tu una concessione accordata senza in-
terpellare nè 1'Amministrazione comunale nè la Co-
missione d'ornato! C'è di più, si dà fondo al fondo!
lnfatti oltre 700 fiorini furono esborsati dalla cassa
comunale per una cena, proprio in questi momenti
di carestia, anche qui senza il concorso dell'Ammini-
strazione, senza 1'approvazione del Consiglio!
Questi ed altri fatterelli sembra abbiano final-
mente resi accorti i membri del Consiglio comunale,
giacchè corre voce che due di essi hanno di già de-
clinato l'onorevole incarico finora occupato e sono
i sigg. Cav. P. Abelić e Dott. G. Giljanović, il primo
assessore comunale edil secondo membro della Com-
missione d' ornato.
Pišu nam iz Slpjeta, 18 travnja: ,r
Čujemo, da ovdje, o ovoj prastaroj koljevci
hrvatstva, nekoliko nadobudnih mladića kani ustro-
jiti čisto književan list, koj skoro ima izaći pod na-
slovom „Nada."
Kako se govorka izlazit će dvaput mjesečno i u
dva arka; ciena, da će mu biti za Spi jet 3 forinta,
za druga mjesta 3'/,^. Dobar znak, jer pokazuje ra-
dišnost naše vrle mladeži, što ne samo u zboru nego
i u tvoru hoće da svojoj miloj domovini koristi.
E aperto il concorso al posto di veterinario
provinciale presso la nostra Luogotenenza, e 1' inten
denza di finanza in Ragusa (quella in Sicilia proba-
bilmente, perché l'avviso é pubblicato soltanto in
lingua italiana) annuzia essersi aperto concorso ad un
posto d'inserviente presso i'intendenza stessa.
Pišu nam iz Skradina, na 21 tek:
U nedjelju prošastu bi na prolazku za Krku
C. K. kontradmiral s cielim častništvom triju C. K.
brodova, što su usidreni u šibenskoj luci, pošto če-
tvrti c. k. brod odputova k sužnjem Spljetu, da
osvjesti i do potrebe pokori prevratne iredentovce.
Nas gostoljubivi i udvorni grad svetčano dočeka
prolazeće visoke goste pucnjavom mužara i vijanjem
narodnih barjaka, i množinom vrvećega naroda.
Slavno obćinsko Opraviteljstvo, a na glavi mu ve
lečastni gospodin Petar Knežević pričeka ih; pak
na povi-atku visoki putnici posjetiše naš grad i u
krcaše se put bielog junačkog hrvatskog Šibenika.
Življelo hrabro naše više i niže pomorsko častništvo
Kralju i Domu vjerno!
11 deputato Cavallotti sfrattato da Trieste. —
II deputato Cavallotti arrivó a Trieste il 14 alie ore
11 40 antimeridiane, per mettere in scena al Comu-
nale La sposa di Menecle colla compagnia Lavaggi.
Alia stazione c' era il commissario di polizia Petronio
con gran numero di guardie. Nelle ore pomeridiane
Cavallotti ricevette una citazione su stampiglia che
10 invitava a compavire per le 10 dell' indomani alia
polizia. Cavallotti dichiaró che non si sarebbe arreso
alio invito, fuorché in caso in cui gli tosse perve-
nuta dalla polizia una ¿itazione in termini perfetta-
mente urbani e gentili. In seguito a che il direttore
di polizia spiccó una lettera abbastanza córtese, con
la quale invitava il Cavallotti a comparire al suo
ufficio alie 10 del 15. Recatosi al convegno, gli fu
ingiunto di partiré da Trieste col convoglio delle 4
pomeridiane del 16. Tale intimazione venne giusti
ficata coll' allegare che sin da un anuo fa il Governo
di Vienna ha emanato un ordine che vieta a Caval-
lotti il soggiorno negli II. RU. Stati. — La legge
accorda ai col piti da si mile misura una dilazione di
tre giorni per poter interporre ricorso; ma il diret-
tore di polizia preavvisó il Cavallotti che, ov' egli si
tosse giovato di questo rimedio legale, l'autoritá lo
avrebbe reso illusorio proibendo alia Compagnia la
rappresentazione della commedia fino a tanto che il
decreto di espulsione non fosse passato ingiudicato.
Cavallotti rispóse che era pronto a partiré purché
i'ordine di bando gli venisse comunicato per iscritto.
11 15 a mezzodi 1' I. R. commissario Petronio si av
vicinó al Cavallotti in Piazza del Teatro e gli con-
segnó tale ordine in cui é detto: „Al signor dottor
Felice Cavallotti, deputato al Parlamento italiano. —
Visto che come pubblicista ed in diverse altre circo
stanze ella manifestó principii ostili alV Austria,
questa I. R. direzione di polizia le ingiunge di par-
tire dal territorio della Monarchia, ecc., ecc.," (U. C.)
Javljaju iz Bosne da su se prve dvie sedmice
travnja odlikovale za poljodjelstvo povoljnim vre
menom, jer da su česti daždi imali povoljan upliv
kako na jesenske tako i na zimske usjeve i na vr-
tlarstvo.
O sadjenju duhana, bosanska vlada izdala je
naredbu, po kojoj, da se dozvola za sadjenje duhana
za zemaljsku upravu ili u svrhu izvoza podieliti uz-
mogne, od potrebe je, da u jednoj obćini bude usa
djena najmanje površina od tri kektara, a po jednom
saditelju najmanje površina od četiristo četvornih
metara.
„Wiener Allegemeine Zeitung" javlja, da obi-
telji iz selä Betre, Hophan i Dürrmsttena u kra-
ljevini Wiirtemberg, koje će ovih dana odseliti u
Bosnu na Uni, dobiše od prilike 600 raja zemlje
sve skupa za 300 markä ili 150 fiorinä. ;Cuje se da
će za ovim još mnogo odseljenikä, iz vürttembergskih
obćina.
-tr^xs^Q^r^
llovimeiilo della marina austro-ungariea.
Anversa: a. 6 ap. Leptir, Kamenarović. Car-
diff: p. 8 ap. Maria Andrina, Katnić, Pola; 9 Ve
lizid, Giusti, Trieste. Cette: p 9 ap. Maria, Persić,
Ibraila. Falmouth: p. 9 apiile Follia, Gramenuda,
Amburgo; 10 ap. Tevere, Gladulić, Greenock. Ge-
nova: a. 12 ap. Plod, Tarabochia. Liverpool: p.
8 ap. Amalia, Chiavelli, Rio Janeiro. Malta: p. 8
ap. Nina, Skopinić, Venezia. Marsiglia: p. 10 ap.
Paolina T., Ragusin, Rosario; 11 ap. Lauro, Kata
rinić, Agde; Antonietta, Dellaíonte, Rio Nunez. New-
port: a. 7 aprile Marte, Domini. N. York: p. 25
mar. Alessandra, Dimitri e 1. Franc. Gius. I., Pre-
muda e 26 Josip, Kosović, Queenstown. Queen-
stown: a. 8 ap. Cerere, Katarinić; 9 Ezio Premuda;
Euro, Kraljeto. Rochefort: a. 9 ap. Napried, Ma-
tesić. Rouen: a. 9 ap. Arciduca Rodolfo, Ragusin.
Salerno: a. 10 ap. Urano, Car. Salonicco: p. 3
mar. Cristof. Romano, Margetić, Lagos. Shields: p.
8 ap. Giuseppina, Tarabochia, Trieste. Table Bay:
a. 9 ap. Sloboda, Gellalia.
Portland (S. U.), 9 aprile, (Tel.) Arrivó qui
felicemente il bark a.-un. Bolivar-, capit. Jerolimić,
proveniente da Alessandria.
N. York. L' austro-ungarico Deseti Dubrovački
fu noleggiato per Cork ordini con granaglie a 5
scellini il quarter, 1' austro-ungarico Jafet II con
granaglie pel Continente a 5/1 1/2 il quarter senza
spesa di elevatore, 1' austro-ungarico Zabulón con
granaglie pel Continente a 5/2 1/2 il quarter senza
spesa di ele?atore.
('dueenstown, 12 aprile. II capitano Baburica del
bark a.-u. Sedmu Dubrovački arrivato qui da Nuova
York riferisce che li o corr. in lat. 48 N., e long.
21 W., passó presso un naviglio apparente mente
carico di legname ed olio abbandonato e pieno d'ac-
qua, con tutta l'alberata a segno ma non pote rile-
vare il nome.
C'Ciino necrologico.
Allorchè nove anni fa la signora contessa
Malvina de Borelli da va il suo nome ad una con-
gregazione religiosa in Italia, ia „Katolicka Dal-
macija" fu In sola che tributó i dovuti eneom»
in proviucia all'animo nobile della figlia d'une
dei più ragguardevoli citiadini di Zara ; ed ora
il medesiuio giornaie deve spargere peí primo
lagrimo di dolore sulla tomba dell' ¡Ilustre Suoro.
Malvina Borelli sorti i snoi natali a Zara
nei 1850 e qui passô gl¡ anni della fanciullezza
sotto la premurosa vigilanza di genitori per virlù
cristiane e civili specehiatissimi. Le coetáneo di
leí raccontano ancora con amuiirazione la sua
modestia e ia semplieità. Ubbidiente, pia e do-
cile era essa f id<>lo dei genitori ed esempio alie
compagne. La nobillù de! lionaggio unita ad
una rara bellezza, che ad altre sarebbe stata
fomento a vanità, nella giovinetta Borelli fu sti-
molo a virlù se non eroica, senza dubbio assai
rara, virtíi che le iuspirö il desiderio di servire
il Signore nella solitudine d'un chiostro.
Tipo d' innocenza nel secolo, essa divenne
P esemplare di ogni religiosa perfoziune alie sue
consorelle, che ne piansero con lagrime di vivo
dolore la morte, avvenuta in sul mattino del 12
corr. a Venezia. Ella avea sostenuto con pa-
zienza aunnirabile un oslinato morbo, che per più
d' un anno la consumava la vita, e la sua morte
fu oltre ogni dire placida : un dolce sospiro la
congiunse alia meta dei vsuoi des-deri.
1 genitori aceorsero in fretta da Vienna a
. accogliere gli ullimi accenti della pazh nte, dalla
quale ebbero quei soavi cont'orii che sa inspi-
rare I' amor figliale nobilitato dalla religione. E
la religione sugger alia moren te figlia un altru
mezzo di cslernare il proprio affetto ai sùoi pa-
renti. Poco innanzi di irarre V ultimo respiro ella
dett.iva una Jettera piena dei più sublimi sensi
di benevolenza pei parenti e di rassegnaziono
cristiana. Chi ser i ve quesle linee ebbe la ven-
tura di leggerla. Essa qualora venisse pubblicala,
sarebbe In più »dequata risposta a quelle tante ob-
biezioni che la malignità e P ignoranza scagliarono
precipnamenie ai di nostri contro la vita claur-
strale. La figlia del s. Cuore consola i suoi cari
coi motivi delle speranze cristiane: augura loro
bensí luuga vita, buona riuscita di affari, ma poi
subito prega nd essi un felice transito all' eter-
nità. Sií-ura della ricompensa c-lesie, in fine del
foglio scrive di proprio pugno I'ultimo addio ai
parenti, e chiude lo scritto colla franca profes-
siono del più confortante dogma della religione,
che a buon diritio si puö oppellare il compen-
dio delle nostre tendenze cristiane e sociali —
il dogma della vita avvenire :„A rivederci, miei
cari, in paradiso!" — Cosí si muore in un mo-
na tero.
Possa questo monumento di tenero affetto
lenire il vostro giuslo dolore, o aíflilti genitori.
e darvi coragyio a non pianger morta. colei che
vive beata in seno a I)i<>; e memore delle vo-
stre premuie intercede per voi e pei cari vostri.
V. P.
Rin^raxiaiuento.
Alie spettabili Antorità e corporazioni,
ed a tutti quei pietosi che presero parte al
uostro intenso dolore peir amara perdita del-
r amato nostro genitore Simeone PäSilli
rendiamo col cuore eommosso i più sentiti
ringraziamenti.
Zara 22 Aprile 1880
fratelli e sorelle Pasini
per sè e congiunti
D. Ivo Prodan, vlastnik; izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivana Woditzke.
e. Htjeti 1 jedno i drugo uzajeđm, to mi se Čini
nski nesmisao. Imali pa iznimnih odnošaja sa-
W pojedinih kotarih, za te kotare obustavite obći
oiij i za te iznimno potražite lieka."
Messa govori da je Pavlinović rekao da nisu
težaci varvari nego gospodari...
Pavlinović: Ja toga nisam rekao.
Messa izpravlja da je Pavlinović pitao: tko je
varvar ili oni koji guli, ili onaj koji je guljen^ • —
Težak je guljen jer je varvar i nije znao okoristiti
se dobrotom gospodara.
Borelli odgovara predgovornicim da ovaj za-
kon siluje selo da javi krivca; da će se on uporav-
ljati samo gdje je velika potreba; da gdje od njega
nije od potrebe tu se neće ni npotrebiti; čudi se
pak kako se danas proti načelima izraženim u ovim
§§ viče, dočim je isti sabor ova načela bio usvojio
godine 1871.
Pri glasovaju poimence glasovaše da se §§ 17
primi: Abelić, Borelli, Botteri, Bulat, Kambelović,
Frari, Ivanić, Kulišić, Makiedo, Messa, Nakićenović,
Raimondi, Simić, Smrkinić, Trigari, Vujatović, Voj-
nović,
Glasovaše proti: Bačić, Cingrija, Didolić, Du-
boković, Klaić, Ljubić, Masovčić, Mrkica, Monti, Pa-
vlinović, Supuk, Vranković.
Tim je § ovaj primljen, Zatim je primljen i §
18 a zabačeni su svi izpravci nanj podneseni. Uz
kratke razprave prihvaćeno je još sve treće poglavje
o osobam poljskoga čuvanja (§ 19 -35).
U sjednici od prošle subote bi podnesen
Vis. Saboru sliedeći predlog:
Visoki Sabore!
Dalmatinski Sabor god. 1873 u sjednici trećoj
dneva 15 prosinca podupre jednoglasno i primi predlog
na Visoku Vladu upravljen o poboljšanju dnšobriž-
ničkog ekonomičkog stanja - predlog sastavljen od
odaslamka saborskih i biskupskih, te od članova ze
maljskog Odbora.
Kad je ministar bogoštovju i nastave g. 1877
•činio Bečkomu Reich8ratbu predlog za povišenje
dušobrižničkih dohodaka, ukazalo se je očito da on,
odredjujuć plaće za dušobrižnike u Dalmaciji, nije
se nimalo obzirao na predloge Sabora Dalmatinsko-
ga. S toga zastupnici Bačić i Pavlinović zadnjeg
zasjedanja god. 1877 podnesoše našemu Saboru
predlog, da bi izjavio, da ministarska osnova ne
odgovara potrebam došobrižničkog stališa u ovo
doba i u sadašnjih okolovštinah, te da Visoki Sabor
opet preporuči kroz zemaljsku Vladu svoj predlog
od god. 1873. Visoki Sabor bi bi tada bez dvojbe i
ovaj predlog zastupnika Bačića i Pavlinovića usvojio,
da mu nebude, kako je svim poznato, bilo iznenada
pretrgnuto djelovanje.
U zadnjem zasiedanju Bečk g Reichsratha mi
nistarstvo učini novi predlog o rečenom pitanju, nego
nebi riešen, jer dotični Odbor povrati Vladi predlog,
da ga u nekoliko točaka izpravi i popuni. Sad se
dakle kod Centralue Vlade osnova ovog pitanja opeta
razpravlja, i do bi brzo izaći će na razpru pred
reichsrath. U ovaj čas, ciene podpisani, stvari bi
pomoglo, kad bi Visoki Sabor, po zemaljskoj Vladi
preporučio svoj predlog Ministarstvu za bugoštovje i
nastavo, što je tim potrebitije a koliko svote do sad
od Mioistarstva utanačene, moraju se svakako priz-
nati preuizke.
S toga:
Razmatrajući, da odredjeni dohodci dušobrižni-
kom jesu sa svakog obzira premaleni i nedostatni,
kako priznadoše sve vlasti crkvene i državne, te
obećaše tomu nedostatku skoro lieka;
Razmatrajuć nauke potrebite svećeničkom sta-
lišu, ni kraći ni manji od propisanih za državne
službe;
Razmatrajuć potrebe daljeg učenja i naobra-
zivanja;
Razmatrajuć zasluge svećenstva u Dalmaciji
pripomoću u državnih i obćinskih poslovih ;
Razmatrajuć napokon, da tko je 16 godina
učio i 40 godina težkn službu dobro obavio, zaslužu-
je, da u svoje zadnje dane netrpi glada i poniženja;
Podpisani predlažu da Visoki Sabor usvoji u
načelu predlog godine 1873 uz neke promjene čla-
naka VIII, XII, *) čim se, glede kategorije približuju
predlogu ministarstva, a glede svota, ako ne posvetu,
to barem pouešto bolje odgovaraju potrebam staležu,
te preporuči Centralnoj Vladi sljedeća dotaciju du-
šobrižnika :
l.o Za nezavisne dušobrižnike (stalne župnike).
I. kategorije f. 700
II 600
uz taj uvjet da kategoriju imaju Vlasti crkovne,
dogovorno sa političkom, odrediti obzirom više nego
na broj pučanstva, na okolovštine mjestue župa i na
težkoćo službe.
2.0 Za župničke upravitelje, izložene kapelane,
koralne vikare, gradske i prigradsku pomoćnike, pri
vremene župnike f. 500.
3.e Za župm'čke pomoćnike na polju f. 400.
Sto se tiče mirovine, da članci XII i VIV, imaju se
spojiti ujedno te preinačiti ovako;
4.o Dojedan dušobrižnik, koje mu drago vrsti,
nakon 40 godina službe bez liećničkoga oblaza ima
pravo na cielu mirovinu; ako li s uzroka zdravlja
mora ostaviti službu prije 40 godina te službe,
onda mu pristoji mirovioa f. 100 manje od uživane
plaće 2).
Podpisani:
Vraković, Klaić, Ljubić, Maccbiedo, Duboković, Raj-
mondi, Masovčić, Monti, Abelić, Kulišić, Mrkica,
Bačić, Šupuk, Borelli, Cingria, Cambj, Bulat.
') Ove su promjene bile predložene od c. zast. Bu-
lata, koji se je uz ć. aast. Bacića osobito se za ovu stvar
zauzimao. Promjene su bile utanačene n odgovoru s uredni-
štvom našega lista, paralelno kategorijam predloženim od
ministra Stremayra, a to jer će jamačno i nova bečka Vlada,
u novoj osnovi o dotaciji dušobrižnika, izit sa Stremayrovim
kategorijam, te je shodno da se pokrajinski Sabor stavi u
tom na stanovište na kojem će se nać Carev. Vieće, da
ništa rad jednostavnosti, i jer to može prudit a nemože
škodit. Ur.
2) Ovo je pismo pročitao u Saboru preč. zast. kan.
Mrkica.
PODLISTAK.
1 P1ANI D IRSEGNARENTO
per le Scuole Popolari Generali e Civiche
della Dalmazia.
(V. n. 41, 42, 43, 44 46, 47.)
Che cosa sono i nomi? domandava prima il
maestro; e lo scolare, seguendo fedelmente la gram-
matichetta che avea in mano, diceva giü la sua bella
deíinizione. In simile modo si procedeva prima d'im
parare rególe secche, indi, e ció anche quando si
avea la fortuna di avere uno dei migliori maestri,
si passava ad esempi. Per la maggior parte perfr
s'impinzavano le teneñ menti degli scolari di defi-
nizioni e rególe, di divisioni e suddivisioni, senza che
lo scolare ottenesse un frutto corrispondente a tanta
tortura. In questo modo si era ben lungi dal rag-
giungere lo scopo dell'insegnamento grammaticale
della lingua materna. A che cosa dee tendere questo
insegnamento? a far s\ che gli scolari, anziché bal-
bettare rególe incomprese, sappiano adoperarle, per
poter col loro aiuto comprendere la lingua scritta
ed essi stessi esporre corettamente i loro pensieri, sia
a voce, sia in iscritto. Si potrá arrivare a tanto se-
guendo le prescrizioni dei Piani sull'insegnamento
della grammatica? Noi rispondiamo di si; giacché
esso scopo piü che da prescrizioni diíende dal modo
con cui sono poste in opera le rególe grammaticali,
o meglio dal método con cui s' insegna la gramma-
tica. I Piani non possono daré che una linea da se-
guirsi nell'insegnamento; da noi dipende il modo di
seguirla, i Piani in questo particolarmente non sono
in caso che darci uno scheletro, a noi spetta porvi
le carni per fórmame un corpo completo, un tutto.
In quasi nessuna parte dell' insegnamento*h lasciata
piii libera attivita al nostro metodo, al nostro sapere,
quanto nell' insegnamento della grarnrnatica, e qui a
ragione ci pu6 esser cletto „qui si parrA la tua no-
bilitade." Se noi in questo insegnamento vorremo
spingerci fino alle finezze grammatical, se esigeremo
le piu esatte e delicate differenze, e costruiremo
ogni sorta di teorie, allora da un canto noi non po-
tremo camminare a pi& pari col Piano, e dall'altro
il nostro insegnamento sar& infruttuoso.
A mo' d'esempio, ognuno sa quanto estesa e,
diciamolo pure, quanto difficile si & la teoria dei
verbi nella nostra lingua (slava); ebbene i Piani
prescrivono nel III IV e V anno scolastico: i verbi
perjettivi ed imperfettivi, conjugazione del verbo in
tutti i modi, e suddivisione dei verbi in classi, ma
non mica possono ordinare con cio tutte quante le
finezze che si riferiscono alia teoria dei verbi; e
se un maestro si perdesse realmente in tutte le fi-
nezze, se nella formazione dei tempi esigesse dagli
scolari spiegazioni filologiche della trastormazione dei
suoni e cosl via, allora sicuro che non potrebbe tar
nulla o per lo meno poco, e dovrebbero assoluta-
mente cadergli le braccia e tarlo esclamare che i
Piani sono ineseguibili. Ma se noi terremo sempre
innanzi agli occhi il principio, che nella scuola po-
polare si deve prendere quello soltanto che presenta
uno scopo pratico, ed escludere tutto ci6 che ha un
interesse puramente teoretico, allora giungeremo a
buon porto, e potremo eseguire quanto da noi i
Piani esigono.
E qui ci potrebbe esser fatta la domanda: "sia
pure, ma chi ci dirk quanto abbiamo da pertrattare
e da tralasciare, dove finisce il pratico per dar
luogo al teoretico"? risponderemo: la nostra coltura,
il nostro metodo, 1' amora alia scuola, ed in parte
le istruzioni ai Piani.
In quanto alia distribuzione della materia a
nostro parere sarebbe stato meglio incominciare la
VI sjednica, 5 srptrjm-
Sjeduica se otvorila na 9 7« P-
Pošto budo pročitani zapisnici,
Mrkica opaža, kako ima godina i više da je
vojnica svršila, pa još neplaćeni kiridžije, t. j. većina
ih, jer ih je i koji sa bili namireni. S toga pita Vladu,
misli li platit i kad. - Drugi zastupnik čini predlog o
predjelnom putu Zelengrad-Medvidje-Kistanje, da bude
naloženo Zem. Odboru neka odpošalje što prije ljude
da razvide put s tehničkog gledišta i nek se dozvoli
prva rata od 10.000 fiorina.
Izabrani za nove tajnike Raimondi i Nakiće-
nović, Dnevni red:
Ivanić štije izvješće Zem. Odbora o gradjenja
zemaljske ludnice i predlaže da prodje na finaucijalni
odbor. Primljeno. On isti prostije izvješća Zem. Od-
bora o gradjenju zemaljske bolnice u Šibeniku i u
Dubrovniku. Prolazi takodje na fiuancijalni odbor.
Bulat predlaže neka se poveća finaucijalni od-
bor sa 5 na 7 članova, cjeć velikih posala. Primljeno.
4. Točka dnevnog reda : Izvješće Zem. Odbora o
Borellievu predlogu glede ustanovljenja Zem. poljo
djelskog Vieća. Primljeno.
Zatim bi proštiveno izvješće o predlogu Bači-
ćevu o ustanovljenju kot. Suda o Blatu, pa izvješće
0 uvedeuju nekih odredbiua u obsegu obćine Komižke;
izvješće o ustanovljenju Zem. oskudične zaklade i
izvješće Zem. Odbora o svome postupanju u poslu
pobiranja zemaljskih nameta ukupnim izravnim po
režima i potrošarini za g. 1878 i 1879.
Monti se tuži gdje smo mi dalmatinci za 2
godine usilovani plaćat poreze neustavue, jer Sabor
ne bio otvoren, po predlogu odgovorne Vlade a od
Cara. Nada se da Vlada odsle neće tako postupati.
Uz to neka Sabor izrazi svoje sažaljenje za ono što
se neustavno dogodilo i nadu da će unapried Vlada
sazivat Sabor svake godine; te predlaže: Neka Sabor
primi na znanje izvj. Zemaljskog Odbora, čim ga
potvrdjuje, požali što se pobiranje poreza dogodilo
bez ustavue dozvole i izrazi nadu da se to više neće
dogoditi, nego da će se Sabor svake godine sakupljati.
Klaić, kao izvjestitelj pristaje na prvi dio Mon-
tieva predloga; na drugi nije vlastan pristati, ali
kao zastupnik za nj će glasovati.
Pri glasovanju primljen Montlev predlog. Zatim
se prodje na drugo čitanje zak. osnove o putevnom
redarstvenom pravilniku za javne puteve nedržavne
1 o pravilniku vrhu uprave i uzdržavanja predjelnih
puteva. Primljeno bez razprave.
Pogled po svietu.
Ovo zadnjih dana politično obzorje u Hr-
vatskoj sasvim je postalo drukčije. Oposicija
proti Magjarskoj bahatosti a na obranu časti
hrvatskog imena, i hrvatskih prava, dočekala je
položaj kojeg je zaslužila: položaj krjepČi i
uplivniji: onomašnja manjina, možeš reć današnja
većina. „Obzor", glasilo stranke prošlo je iz ruka
vladinovca Miškatovica u ruke urednika Klemenla
Božića, koji zastupa pravu hrvatsku narodnu
stranku, onu stranku, kojoj pripada naš vrli
grammatica, anziché col II anno di scuola col III, e
cio perché cosi sarebbe stato lasciato piü tempo agli
esercizj di pronunzia, di accentuazione ecc:, il che
tutto deve formare la base, deve precedere 1'inse-
gnamento grammaticale; e poi la maturitá degli sco-
lari d'un III armo corrisponde piü ad un tale inse-
gnamento.
Supponiamo pero che, mossi dalla circostanza
che i piani delle scuole popolari devono esser fatti
in modo che uno scolare dopo aver frequentato il
IV o il V anno d'una scuola popolare sia in caso
di poter passare in una media (Ordinanza Ministe-
riale 18 ¡Vlaggio 1874), anche i nostri Piani avessero
prescritto il principio della grammatica giá col II
anno, affinché fino il IV si pertratti quel tanto di
materia che possa porre in grado gli soolari di su-
biré con buon successo gli esami d'ammissione in
una scuola media.
Prima di daré ,,1'idea della preposizione, della
congiunzione e dell'avverbio" (II anno scolastico, 2
semestre) non sarebbe stato meglio il prendere „la
deelinazione dei nomi, aggettivi e pronomi" (inten-
diamoci senza eccezioni) indi ,,i tre tempi principali
dell'indicativo" e cid per la ragione che gli [scolari
possano le forme apprese imprimersele con esempi,
il che non sara almeno in tutto possibile quando si
sapranno i tre tempi principali dell'indicativo senza
conoscere la flessione dei nomi aggettivi e pronomi.
Si dirá: esercizi posson benissimo esser fatti
trattandosi della lingua materna, e perció empírica-
mente conosciuta dagli scolaii.
Noi dubitiamo assai che tutte le forme gram-
rnaticali che il fanciullo ha imparato praticamente
in casa sieno puré, e d'impuro in iscuola non ci
dev'essere; d'altra parte il fanciullo deve compren-
dere la forza, il valore delle forme grammaticali.
(Continua).
i j
RAZLIČITE VIESTI. i D
j suda
Ce. gg. dopisnici: iz Goranaca \ Sućuranin : i
Spijetn, M. L.; X. iz Donjeg Doca; —
v krajine ; X s Paga; i l. d. Dan»«
siK> nikako, l'o mogućnosti sve u dojdućem
Prekojučer preminuo je, pokriepljen sve ! c.ji postavljaju na sva važnija mjesta mu- za Kap. uunaerseu i^rci
totajstvim umirućih, jedan od najodličnijih žev'1 koJl neuiivaju simpatije tamošnjega | Thostensena i deve osobo
Zadrana, Petar Abelić vit. reda sv. Gr- j pučanstva jedno sto^ nisu hrvatske naro- • bar. Erstatningeu, koj. ,<
o ; Vn„no TU dnosti a drugo što niti nepozuavaiu hrvat- sukoba sa b. bperanza.
c. k. prizivnoga suda u Zadru. Ima tomu i je dne 4 tek. dojedrio iz Oette b. Argo M. j
već jedno dvie godine, od kad se u Dalma- j prazan. — Deal, 9 kolovoza. Bark Speran- | n<m°
P„ I • ,v . nA,.:ont- „ sl,P 1 ciji postavljaju na sva važnija mjesta mu- \ za. kap. Gundersen, izkrcao je ovdje kapet. i broju.
! ževi koji neuživaiu simpatije tamošnjega ! Thostensena i devet os,ba momčadi norv. j ć. g, A. J. Sl.k.rsko Primorje - Vrlo rado,
e potonuo uslied ! ¿to prije. Živjela cisto katolička i hrvatska sviesl!
I Bude li toga, nebojtno se dtišmanti: pokunjit će
se pred velikom, ujedinjenom, samostalnom Hrvat-
| skom kć> klasje pred premoći vihora.
| Častna gospoda „Kaštelanski stekliši". Alego-
— i rična slika oštroumna je. 0 njoj potanko u listu
Sinoć u 9 '/a iznenada užgala mi se lo- j nemožemo, jer bi zapelo o §§, premda stvar ne-
koje ga po zakonu ide. Novi predsjednik! 20vina i drva kraj kuće i u malo plamen bi j vi{Jfl R s rodo|jnb»og gledišta vrlo pohvalna,
rodjen u Kanalu u Goričkoj, slovenskoga je | bio ušao unutra to ju sasviem izgorio sa j : _ § Katnj6||9 „ šl0 prije. Živjeli!
poriekla. Ako I nije hrvatskomu jeziku ona- j drugih pet kuća spojenih s mojom da mi ; s BAS S
ko vješt kao što slovenskomu, nadat se je, i njsu namah priskočili dobri ljudi i susjedi j A- * u- - u- !* v* ' 0
| da će se i u njem za kratko doba usavr- j uz giju pomoć mogao sam ugasiti vatru oko P.; 0. J.; 0. M.; D. J. N.: D. G. T.; D. P. T. •
šiti. Kod ovdašnjega tršćanskoga suda De- ! 10 »/a sata. Za to °ću ostati haran dok mi j d. S. V.; i). B. L.; I). .1. M.; D. F. L.; D. Š.
gura Velikoga i željezne krune III. razreda.
Obnašao je mnogo časti; bio je zastupni-
kom, predsjednikom trg. komore, obć. pri-
sjednikom. U svem se odlikovao umjere-
nošću, nepristranošću i dobrotom srca te o-
stavlja za sobom liepu uspomenu. Danas
mu bi sjajan sprovod s neobično velikim
učestvovanjem obćinstva. Vječni mu pokoj !
i6v, nepoznavajt
skoga jezika. Zato prate naša braća u Dal- i
maciji svako novo imenovanje nepouzdanim |
srcem. Nu kod ovoga imenovanja možemo j
jih uvjeriti, da će dobit muža pravedna, j
koji će nastojati pribaviti hrvatskomu je- |
ziku kod dalmatinskih sudova ono mjesto, ;
>pci
jCaUvala
Dr. Klaić pošo je u Beč da tamo ustmeno | ^ bio je . resjednik koji je nasto-| bude života svemu mojemu susjedstvu a
izvlesti ministra predsjednika grofa Taaffea | jaQ da ge imenuju1 za suđce aaroo takovi | navla8tito c. k. oružnikom koji su se na-
C. g. 0. A. IS'uić — Ljubaški — Dali smo se
j obavieslil: uzrok za koji Vam nije poslao knjige,
B. Srdačna hvala u ime počašćenog sv. načela.
Živjela Katolička Hrvatska i njízina sveta prava!
ČĆ. gg. : 0. B. ; 0. P. B. ; g. P. F.; 0. K.; g.
- , , . . _ j r , , N. V.; O. B; 0. B. ; g. Š. na5.; 0. K.; g. St.
je zaštediti putni trošak bud je postupanje | ¿ju tuma&l. Mi gubitak gosp> Defacisa ne ¡ carinaru Moscoviti Itražmeštru Ziski, Petru ¡ Takodjer. Živjeli !
dalmatinskoga namjestnika u saboru, kao i , možemo neg0 iskreno žaiiti? a braći Dalma- i Garofalo-u, kleriku Š. Matulini, koji su
njegovo službeno djelovanje uobće na mje- j tÍQCem svakako sam0 čestitati rad dobitka j skočili gdje je vatra biesniia, osamili plamen
rodavnom mjestu podpuno odobreno,, slavno , ovako vrstna predsjednika. i nosili vodu. Moram zahvaliti i gg. žu- , . . .
pnznano bilo'. - Pražkoj Politici pako i ¡ ^ Valentié Don josipu Lovroviću i ! ta-l Je' da 86 Pretiskavaju. Preporučili smo i opet.
brzojavljaju da neće nikako poći za rukom ; Matuüni küji su m¡ inamah ponudili i C. g. 0. U. Talija -- Iunsbruok - Šaljemo
ovTóa^kÍr^T^-erodavntr kru ov°ima ' G" IXr Valussh prepoit gorički, o kojem ¡ vode iz njihovih čatrnja. I Vam pocam od 15 tek. mj. Ono f. 8 namiruje
drže potrebním zaTžavm'"Bečki^dopisnTk | fm? ! mi bili donieli viest, da će postati; Silba, 18 kolovoza 1883 ! podpuno cielu godinu, te drugo netreba, nego
pražkih Narodnih Listy kaže da je Taafte j iskupom u Poreču, nebí te časti primio, j f /)« Qrandiúa. ! moći ćete na svoje, vrieme nadoplatit od - »i/|t
uvjerio Klaića, kako je dalmatinski sabor ¡ ^ djjo.y. Goi-p ^er^da j | 1884, to toliko da nebude slomaka. živjeli!
t). g. X. — Štajerska — Ugodno nam je u
velike što nas se siećate iz bratske slovenske
zemlje. Preporučujemo Vam se i za unapried.
Pismo kojim ste nas počastili preko zajedničkog
nam prijatelja rodoljubno je, al je preiakreno,
proti onoj „In btigia non mai — o la veritá non
sernpre tuttaI ono zloglasno ime M. mnogo
! kvari. Nu ipak nastojati ćemo da se okoristimo, Algir: doj. 16 k. Tartaro. Anveraa: j izcrpiv do prigüde n riei!i ¡, I)arem iztaknutfli
! odj. 16 k. Betti, k. Jeletić, Fowey. Brin- ¡ osob¡to pr¡ koncu? o|)šin)a obz0rjaJ u daleko bu-
¡disi: d°J- 11 k- Aí'S0 M. Cagiiari: doj. j dućnogl zagižuće m¡slí ¿¡vje¡¡,
! 18 koL Leda- Carđiff: doj. 16 kol. Plod. i ćf g x,-Silba - Culi smo za nova junaštva
Primamo iz Spljeta, 15 tek.: Danas je j Cette: doj. 12 kol. Caterina Stuk. Deal: j g Zaf nezna} l1a tko t|a r,itll |Jek g0 dobru fle
uvieri l^laica KaK aaimatinsK saoo i • -i ti i • •
bio zatvoren od Cara uslied neposredne nepozna jezika onog puka koga bi imao
molbe bar. Jovanovića, neučestvovav odlučno predvoditi. Poznato je da sačinjavaju o-
u tom poslu bečko ministarstvo. fff311?. veS!™ ^novnika porečko-puljske F I biskupije čisti Hrvati a prec. g. Valussi
— j uvidja i sam koli bi bilo zanj mučno u-
| pravljati pukom koga nerazumi a koli bi
Primamo sa Silbe, 18 tek.: Neću tužit j bilo za puk sam ponizujuće, da imade nad-
-i: : A..«; „o pastira, koji mu nemože podati duševne
hrane u materinskom pučkom jeziku. Tr-
nikoga, ali je za čudo, kako požari, za koje
do dvie tri godine nazad nije bilo pametara,
sada se ovdje toli često dogadjaju. Sinoć je
uhvatio oganj drva Durae Grandića, i da
nijesu žandari brže bolje skočili u pomoć
bilo bi izgorjelo i nekoliko kuća, med tim
i župnička.
Plovilba ausL-ug. brodova.
šćanska Naša Sloga opaža: Kad bilo cr-
kveni bilo svietski ovako plemenito shvaća
li svoje zvanje, zaista bilo bi u svietu ma-
nje nepravda i manje tužba.
Pišu nam a Primorja:
Sto vam se čini, tko se više odlikovao u
ljetoanjem dalmatinskom Saboru? Uzmite
stvar, kako hoćete, za šalu ili sbiija, ja
odpjevao prvu svetu misu mladi Franomc j đoj. 16 k. Lussignano. Delaware: doj. 2 Dada? Z1 be DHMli u vellku ,
Otac Andrija Matutinović iz Mak. Primorja, | kol< Mathu3alera. Dundee: doj. 15 k. Ko- P '
tinov^ P°n0Slte 1 JUna MatU" | strena. Dieppe: odj. 12 k. Catina B., k.
velim i tvrdim, da se najvećma opošteniše j Duhovni otac bio mu je plemeniti Go- ' Sforzina, London. Falmouth: doj. 16 k.
i i " —D '' "--1-' —1 - Germana Antonio. Gaboon: odj. 21 lip.
Beautiful Star, k. Perčie, Trst. Jakin: doj.
1J k. Dampier. Kings*oad: doj. 13 kol.
dva izpušena učionska nadzornika, i to prof. j spodin Rade Vitluri, a njegova plemenita
Zore i uč. Vukotić. Da kako? —- Gdje ! Gospod ja mater. Prigodno slovo rekao je
ćete većeg učiteljskog pipa do Zorina, koji ! vrlo dobro M. P. O. Ozretić. Poslie svete
pred zastupnike, ko pred kakvu knjižnu ! mise bio je krasan objed koji je dao spra-
Akademiju, izneBe toli životno državno pi- I viti mladomisnikov stric, starina Fra Inja-
tanje o fonetici ? Tako se blagoglasnom | cijo Matutinović, koji je rado dočekao iz-
svidjela fonetika zastupnicim, da je uz dvie | punjenje svojih vrućih želja,
umjestne rieči Pavlinovića pala u zaborav . Njegova Preuzvišenost Gospodin Marko
— Ali je budući zastupnik Vukotić cienio, J Kalogjera počastio svečara svojim prisustvo-
učitelju nije dovoljno, što na prste znade j vanjem i liepom napitnicom. Bog dao te se
jezična pitanja; htje iztaknuti i ekonomična, i množili sinovi svetoga Frane na korist vjere
Gle! biranik Bok& Kotorskih zaplaka nad | i naroda. l)
velikim troškovima, što Sabor stoji Pokra- !
jinu; a nije župljanskom junaku na pameti
došlo, koliko je Država, pa dosljedno i naša ! Danica. Književno družtvo sv. Jeronima
Pokrajina, potrošila za opamećenje Dušanove javlja da je ,,Danica", koledar i ljetopis
unučadi? Pa kako složiti taj krokodilski književnoga družtva Svetojeronimskoga za
plač s tužbom istog budućeg zastupnika, da , g-odinu 1884 dogotovljena,
on, Vukotić, nemože živjeti u Zadru sa j Sadržaj je „Danice" sliedeći: Pristupna
četri forinta dnevnice? —Si tacuissent phi- j godiria 1884. Visoka kraljevska kuća. Abe-
losophi man8is8ent. j eedarni pregled imena svetačkih. Koledar.
! Ljetopis družtva svetojeronimskoga. Izvadak
iz pravila družtva svetojeronimskoga. Bra-
tovština hrvatskih ljudi u Istri. Majka božja
bistrička. od J. Šafrana. Crtice iz javnoga
zdravstva, od prof. d.r Ante Lobmajera. Sto
a možda mu baš i poznala Vam zadnja presjede,
jer g. P, obratio ae pravici i zak. nu. I mi bismo
koju, al je sad suvišno. Do potrebe, evo nas:
mi prot nasilju svakoga rado branimo, a osobito
gdje su nasilja skoro neprestano na dnevnom redu.
Hvala na čest. Srdačan odpo/.drav !
Hrvatska bibliotečica.
Mostar, 1 kolovoza: Ovih dana dovrši se
ovdje u Mostaru na okružnom sudu krimi-
nalna iztraga suprot Stjepanu Kostan-u 8vietu "zbilo. Vuk Krsto Frankopan
Dalmatincu, bivšem nadtammčaru. Kojtan j od RadogUva Lopašića< LanarsFtv0
pitali rosudu ! od AndriJe. Hajdinjaka. Veziljka, spjevao " „ I T..nn Ti.nciti T.AiO 1 llVflolrWa n^lča od P.
Franklinu
preveo J.
V. Pošteni Švicar, preveo J. V. Pričice. Ka-
ko se istina plaća. Primjer — najbolji nauk.
Neodbijai opomene. Torba. Gospodarske
sitnice. Dosjetke i smješice. Kakvo će biti
vrieme godine 1884. Sajmovi (vašari, pazari).
... i • ,. • c I Tržački od Radoslava Lopašića. Lanarstvo je stojao na klupi okrivljenika za. c.elih 6 , Hajdinjaka. Veziljka, spjevao
dana, dokle su se svjedoci »pitali . osudu j J L^za i breskva, priča d
dokle ie primio na dvie godine tezke tamnice i. , rT , , v , ... I r — v.u^ x- • * • Lebera. Kako ces obogatiti (po sa gubitkom činovnistva i prognanstvom iz ' T \ r, . u
zaposjednutih pokrajina. Okrivljenika ogo- i ' Zan^ Je u neVolJl hr-a-na'-
varao je na njemačkom jeziku D.r Forlani.
Kaštel Novi kod Trogira, 20 kolovoza:
Sinoć u 8 sata otvorilo se je „Kašteljansko
Poljodjelsko Družtvo". Po gostbi pjevale su
se medju ostalim sliedeće srbske pjesme:
„Onamo, onamo". „Ja sam Srbin, srpski
sin, srpska mi je mati" „ . .. nek zaori kud
se srpski govori". „Dok je nama Miloša ju
naka, ne boji se Srbin od Turaka". „Već
se srpska zastava" itd. Posije pijanaka;
„Ne hodmo kući na noge" i „Ja izpijam |
čašicu", pjevala se je sasvim nemoralna pje , Podpore. Za dojdućem školsku godinu
smica ,,Uz korito voda teče ovako" prateći j razpoloživo je nekoliko podpora od f. 150
pojedine sihove s dotičnim gestikulacijama, j za dalra. mladiće, koji misle učit nautiku.
Kako vidite gosp. Uredniče, pod tobožnjim |
1Joštarske štedionice uvedene su i kod
pošt. ureda na Lastovu, u donjoj Lastvi,
Novim selim, Rozi, Pučišćim, Salcim i
Biogradu.
Obilić. Lisabon: odj. 11 k. Kraljevica, k.
Gudač, N. York. Livorno: doj. 16 kol.
Souvenir. Londondoj. 13 k. Catina R.
Malta: doj. 4 kol. Olga; 5 Tri Brata.
Marsilja: odj. 13 lc. Javor, kap. Urlić, j Ovaj niz knjižica raznovrstnih i zanirnivih, u
Buenos Ayres:' 17 M. Premuda, k. Premuda, j katoličkom i hrvatskom duhu napisanih, do-
N. York. Montevideo- doj. 13 sr. Unita j pro je već do IX. svog svezčića. Gist do-
Parents. Newport: odj. 13 k. C\ .'iet, - — i hodak triju svezcica namjenjeti ji' u plemenite
Zeleni Rt. N. York: doj. 2 k. Raehele; j svrhe. Hrvatska bibliotečica'može se
— odj. 7 k. Venus B., k. Segota, Trst: 5 j nabavit kod Uredništva „Katoličke Dalma-
Pelješac, k. Buntjelie, Trst. Pensacola; j čije'1 u Zadru il ukupno il posebno. Naba-
doj. 30 lip. Deveti Dubrovački. Shields: vljajuć ju posebno, zapada:
doj. 13 k. Ati. S. John: doj. 30 srp. Sara. I L Okružnica „Grande Munus"
If.
imenom poljodjelstva šjrit će se srpstvo i ne-
moralnost. Obširnije u dopisu. *) Pomorske Viesti. Na rtu Merlera u Istri bio je podignut svjetionik sa crvenom bo-
jom. — U Catacolo je dojedrio sretno iz
Trsta brik Erin, krcat liesa, u 7 dana. —
') Mi smo rado došle podupirali ni ne sanjajać
da hi se plemeniti podhvat bio mogo izrodit Yeć
St. Vincent: doj. 29 sr. Agar.
Odpisi ,.K. J>."
Platili:
do konca god. 1884: prce. D. I.Vidović;
do konca ožujka g. 1884: m. p. O. A.
Špika;
do konca sječnja g. 1884: si. Prominska
obćina;
do konca g. 1883: m. p. IX P. Zanchi,
D. N. Zurić;
do konca listopada g. 1883: m. p. D. Jos.
Matijaca;
do konca lipnja g. 1883: m. p. D. S. Jaić;
na račun g. 1883: m. p. D. P. Bielić f. 5,
D. T. Pivčević f. 3.
(:Slitdi.)
n. 10
Ć. g. „Poljodjelac" — Kaštela — Srpstvo u
Kaštelim ! Ala ti ga je na svom mjesta! Da Vam
je preporučeno, jer srpstvo kako je sveto u Sr-
biji, tako je u Hrvatskoj zla trava, koju treba
odmah cupat, jer zla trava brzo raste.
Č. g, X, — Sa debelog otoka — Nezamjerite ;
ciela hrpa, i u obće dosta važnih dopisa leži nam
na stolu, kucajuć na tiesna vrata.
Ć. g. „Ljubitelj pnčkog probitka" — Kaštela —
Sve što je po istini a u korist je il vjere il na-
Crtice o slov. lituraiji, Istrana
160) . . . . .
III. Uspomene o slavenskom hodo-
čašću u Rim dne 6 srpnja
1881 (str. 160j
IV. Hrvatska Vila dne 5 srpnja
1881 na slavu sv. Cirila i
Metoda (str. 35)
Čist dohodak ita-
utienjeii Hacić-spo
metliku.
V. Kratki životopis sv. O. Pape
Lava XIII (str. 8) (pristaje
kao licp dar učećoj se dje-
čici)
S^r Čist dohodaK za
Petrov fSkovćic.
VI. Bazilika sv. Elementa n Rimu
('str. 68)
VII. Mladi Poljodjelac (i. i II. dio)
(str. 80)
VIII. Dvie Sluge (str. 57) ...
W čut dohodak za
Kacić-spotnenik.
IX. Slavenski Apostoli Kitil i Me-
todie (ocjena veleuč. d.ra
60
60
25
5
25
35
30
Ovom prigodom bila je tiskana na čast mla
¡¡"zametku. Čekamo obećani istiniti i nepristrani i domisnikovu od prijatelja krasna pjesma, hrvatski j 0sobe su nama uzgredna stvar. Mi volimo probitak j
A. Franki) (str. 53) . . . „ 20
Tko naruči cielu Hrvatsku r.j-
bliotečicu prima ju uz ukupan
roda, može ujednt u našu luku i bez pasaporta. j eieilll ođ 2;50 franko.
dopi»- Ur. i dakako. Ur. i mase nego pojedinaca.
0 n Ivo Prodan» vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Tiskarna Ivnne Woditzkr,
prestao je biti kršćaninom i potlačio je
čast i sav život svoj. Ovo je pravi duh
kršćanski i ovo se sve, sto gore rekoh,
u ime krsta, koji je svietom i državom
zavladao, činiti mora; a sve što kršćan-
ski značaj kriepi, na uliar je i spas i
slobodu obću; sve pako, što je sviesti
i značaju na zator, na zator je ujedno
obćoj koristi i obćoj slobodi.
Sada se pako poslije svega ovoga pita:
kad narodi sami po sebi i poleg najbo-
lje volje do prave slobode dospjeti ne-
mogu i kad je u tu svrhu neobhodno
nuždno, da kršćanstvo svakomu narodu
u pomoć priteče, u kojem dakle odno-
šaju prama slobodi, družtvu i državi
stoji sveta majka crkva? Na ovo pita-
nje lagan i naravan je odgovor. Sveta
crkva naprama slobodi, družtvu i državi
u onom istom odnošaju stoji, u kom i
kršćanstvo. Sveta crkva i kršćanstvo
jedna su ter ista stvar. Kršćanstvo |ie
Bogom pravim i živim počelo; kršćan-
stvo se Bogom pravim i živim po sve-
toj crkvi od vieka do vieka nastavlja;
kršćanstvo ima Bogom pravim i živim
po crkvi do konca vremena dospjeti,
da se posije poslednjega suda u onih,
koji su ga u srdcu, sviesti i životu vierno
čuvali i majku crkvu slušali, u sveto
božje vidjenje i uživanje pretvori. To
je ono, što o Isusu, Bogu i Spasu na
šem, veli apostol Pavao: Isus danas,
sutra i na viek vieka; Isus je danas,
sutra i na uvieke u crkvi, to jest u
svetom i neumrlom nauku koji je crkva
na dan Duhova iz samih usta Duha
svetoga primila, koga čista, podpuna i
nepromjenljiva čuva, tumači i na sve
ljudske, obiteljske, družtvene i državne
odnošaje uporavlja; Isus je danas, su-
tra i na uvieke u crkvi to jest u onih
sedam svetih otajstva, koja sveta majka
crkva obavlja i vrsi na odkupijenje i
spas svieta; Isus je danas, sutra i na
uvieke osobitim načinom u crkvi po
otajstvu svete pokore, u kom i po kom,
Bog sam zna, koliko dobra i spasonosna
sveta crkva ne samo osobnomu, nego i
javnomu državnomu životu ukazuje ;
Isus je danas, sutra i na uvieke osobitim
načinom u crkvi po otajstvu ženitbe,
u kom i po kom sveta crkva, čuvajuć
jedinstvo, svetost i nerazriešivost kršćan
Bkoga braka, sreća je upravo i spas o
bitelji i državi: Isus je danas, sutra i
na uvieke u crkvi na pose u onom pre-
svetom otajstvu oltara naših, u kom se
pravim, živim i sustvenim načinom otaj-
stvo svetoga križa, muke i smrti Go-
spodnje u svetoj crkvi ponavlja, da
svakomu i pojedincu i obitelji i državi
bude vječitim izvorom svjetla, snage,
dobiti i spasa; Isus je danas, sutra
na uvieke u crkvi u onoj svetoj moći,
koju je apostolom i njihovim naslied-
nikom u sv. crkvi i po svetoj crkvi po-
vjerio, na pose pako u onoj svetoj vr-
hovnoj moći, koju je osobitim načinom
iz bića i srdca svoga iznio i svetom
krvju svojom na drvetu križa posvetio
i na svetoga Petra i sve njegove zako-
nite nasliednike prenjen, da bude vje-
čitim zalogom svake istine, pravde i
kršćanske slobode, da bude vječit;m
izvorom i zalogom one svete ljubavi i
sloge i onoga svetoga jedinstva, na koje
smo svi na svietu pozvani, da bude
vječitim izvorom i zalogom one snage,
jakosti i one nepredobivosti, kojoj nitko
na svietu, pak ca posljedku vrata
paklena odoljeti nemogu, da bude izvo-
rom i božjim jamstvom one sile, koja
vazda, osobito pako u važnijih i zna-
menitijih časovih snažnom rukom sve
moći crkve božje u jedno skuplja i na
svete i neumrle svrhe svetoga odkup-
ljenja uporavlja. Ta sveta moć, ko i
moć Isusa Krsta, sav sviet, sva vre-
mena i sve narode obuhvaća i u naj-
sjajniji i najnepredobiviji se dokaz
pretvara, da je kršćanstvo sveta božja
lBtina, ili ko sto Isus sam kod Ivana
na pogl. XVII. veli sjajni je dokaz da
je Isus, Bog i spas naš, samim vječitim
Otcem svojim na ovaj sviet poslan, da
vas sviet odkupi, posveti i spasi.
Crkvene viesti.
Konferencija benediktanaca u Sol-
nogradu zaključena je na 5 tek.
Opati izrekli su u adresi pokornosti
papi, da se podvrgavaju stvožijim
propisim reda. Pooštrenje redovnič-
kih propisa uvadjat će se postepeno
te će im se tek novaci posve pod-
vrći. Veli se, da će se gimnazije u
benediktinskim samostanim kod Šota
u Beču, u Melku, Kremsmunsteru
itd. napustiti. Gimnazij u Beču ima
se pretvoriti u svietski državni zavod.
Po Italiji kola neko djelce, ko-
jemu je naslov : Bomci e X Italia e
la realtd delle cose. Ovo je djelcu
pisano nekom ali prividnom revnosti
za dobrobit crkve, dočim teži uprav
da udara oa prava Sv. Stolice. S toga
biskup Brcscie poslao je Sv. 6.
Papi list o stvari, da čuje sto misli
Sv. Olac, i bio je počašćen sliede-
ćim odgovorom:
Što ima nova po svietu?
Cankov odgovorio je na poziv svojih
pristaša, da se vrati u Bugarsku, slie-
deee: On se nemože vratiti, dok je ne-
zakonit knez u Bugarskoj, dok nezako
nita vlada upravlja Bugarskom. Duhov
ski praznici donieti će Bugarskoj nov
politički položaj zakonitoga kneza i ro
doljubnu vladu.
Lies prestolonasljednika Rudolfa po
hranjen je na 5 tek. uz liesove Marije
Terezije i Maksimilijana.
Londonski Listovi primaju iz Odese
da se ruska pansiavistička stranka pri-
lagodila politici cara Aleksandra III.
Politika careva je ta, da se Rusija dr
ži u naoružanoj obrani, pa da mimo
<'eka. Ona čeka s jedne strane propa-
danje Njemačke i razsido njemačko au
sirijskoga saveza, H S drogo strane na-
ravno proširenje moći Rusije, kojim će
ona mirnim putem postići nadmoć nad
jugoiztočnom Europom.
Venerabilis Frater salutem, et Apo
stolicam Benedictionem. — Gratam scito
Nobis epistolam iuam fo'.sse, In ea onim
visi sumus novum perspicere testimonium
episcopalis vigilantiae tuae, itemque
studii singularis, quo perseveras curo
colere Nos amantissime, tum iurium A-
postolicae Sedis velie atque optare in-
columitatem. Animique tui declarandi
siqua detur opportunitas, te videmus
eam libenter arripere, nec praeterlabi
lacile sinere; uti nuper, cum illud in
lucem prodiit Opusculum (1), quod ipse
eommeraoras: quodque sane ei displicet
tibi, ut scribis, iure displicet. Imo vero
nemo pudena rerumque existimator ae
quus reperiatur, quin tecum magna vo-
luntate consentiat. Iloe enim quis feren-
dum putet, res permagni momenti, cum
potestate Pontificis Maximi, cum ipsa
Apostolici muneris libertate copulatas,
audacter ad suum revocari arbitrium,
publiceque diiudicari ab homine qr:dem
privato, niilla ad id auctoritate praedito?
Atqui ab ipso Pontifice iudicata caussa
est: is enim quid et sentiat ipsemet, et
sentire ceteros oporteat, non semel neque
obscure significavit. Utrumne suadere
secus multitudini, salva offie'i relig^one,
liceat? Illud vero magis arrogans ma
gisque praeposterum, consilia rerum ge-
rendarum dare, Sedique Apostolicae quid
optimum factu sit, velle ostendere. Sane
eiusmodi disputaticnum Ime fere summa,
redit, eccpedire atque utile esse, sedate
Nos pacatepie acpiiescere rebus novis
ac temporibus. Scilicet quod est pervim
iniuriamque actum, id cuperent Nostra
jieri voluntate ratum; perinde ac minime
liqueret, hane rerum conditionem, in
quam diu compellimur, omnioo esse et
a dignitate romani Pontifici? alienam,
et verae eiv.i libertati repugnantem, ita
quidem ut non illam accipere, sed per-
peti necessitate coacti debeamus, quoad
suromo ac providentissimo rerum huma-
narum moderatori Deo placuerit. Prae
terea civilem romanorum Pontificum
auctoritatem non populorum voluntas,
sed verivs pravarum sectarvm audacia
violavit: illae quippe sacram coniuratae
evertere potestatem, inUium escidii a
civili principatu f'ecere, ut hoc veluti
expugnato deiectoque praesidio, in illam
ipsam conatus suos impetusque conver-
terent. Id iam quam aperte obstinateque
moliantur, res loquitur ipsa. Opportunum
est igitur ac magnopere salutare munire
animos diligenter contra huius generis
scripta, eo periculosiora quod, ut pluri
mum, simulatione modestiae atque e
mentita religionis specie multitudini im
ponunt. — Caelestium munerum auspi
cem ac benevolentiae Nostrae testera
tibi, Venerabilis Frater, et Clero popu-
loque tuo Apostolicam benedictionem
peramanter in Domino impertimus.
Datum Romae apud S. Petrum, die
XXXI. Martii Anno MDCCCLXXXIX.
Pontificatus Nostri duodecimo.
LEO PP. XUI.
„Nete Irene Presse" javlja iz Sofije,
da će princ Koburg odputovati na više
nedjelja u Rušćuk, onda u Varnu pa
zatim u Beograd.
Njemačka carica udovica Fridrik do-
bila je iz ostavine vojvodkinje Galiere
šest milijuna franaka u gotovu a osam
milijuna u nakitu. 0 nakitu ima osam
deset niza bisera.
iomaće Viesti.
Stožernik Rampolla, Tajnik Sv. Sto-
lice, poslao je liepo pismo na Nj. pre-
uzvišenost bisk. Strossmayera i to po
nalogu sv. otca pape Lava XIII., u ko
jem ovaj hvali biskupa za njegovu ko-
rizmenu okružnicu, te mu želi „dag
život i podpuno zdravlje." Želi takodjer
da se ostvare Strossmayerovi „napori za
boljak crkve" i da bi Bog dao te svi
puci „plemenitoga njegova naroda po-
vrate se u jedinstvo crkve".
* *
Na 4 tek. umrla je u pokrajinskoj
bolnici u Šibeniku jedria od ondješnjih
milosrdnih sestara. Pokojnica je jedna
od onih Sestara, koje je osobno počastio
sadašnji predsjednik francezke republike
Sadi Carnot. odlikovanjem za zasluge
izkazane čovječanstvu.
Pokojnici bio je priredjen veoma sja-
jan sprovod.
nika stolne crkve Sv. Stošije. Ivanića
Trigari fiorina 2, Margarita plemenita
Grazio 1, Vjekoslava Steidl 3, Srebrnica
Fiorentu 2, Marjanka Tamino 5, Svetica
MešaleDorkić 5, G. Zaui 12, P. Chi-
gnoli 10, I. Polti 10, N. N. 1, Dr. V.
Boški 5, F. Tamino 12, Lrr. F. Orlan
dini 5, Dr. E. Orlandini 5, R. Toniatti
5, A. Palmarsan 5, A. Baumeister 2,
G. Mašek rodjena kneginja Borelli 30,
Ruža Afrić 5, Uršica plemenita Erco
15, M. Babić 10, G. B Marini 1, T.
Šambunjak 4, B, Vukić 1, B. Radaković
1, 1. Coarde 1, V. Našo 10, B. Božić
5, N. N. 1, Klimentica Luciani 1, Dr.
K. vitez plemić Abelić sudac 24, P.
Curir 5, A. P. poštaraki častnik iz Za-
dra u Dalmaciji „za jedan kamen na
zvoniku moj* zavičajne crkve" f. 5, F.
Kirchmayer 20, S. Artale 12, Marinović
udovica 1, Fde Franceschi 2, Jule i
Jermija Pegan 5, M. Bonaldi udovica
1, Matija udovica Stipanovič 3, K. Ta
mino 10, J. Ceolin 2. A. Sala 2, F.
llaslinger 5, S. Salomoo 10, J. Albanesi
6, L. Miličić 25, I. K. Rosinić 10, S.
Tolić 1, K, Macoko 10, Dr. J. Paštrović
10, N. N, 5, I. Fatović 12, J. Gjupani
12, Jele Skrivanić udovica 1, N. N. 1,
1. K. Vujaškovie 1, Marija Adulmar 5,
Tomica Cvietović 2, P. Marinković 5,
Vere Krašić udovica 5, Andrica Ergovac
udovica cekin u zlatu vriednosti fior.
5:65. F. Delsclioppe 1, Dr. E. Luxardo
10, J. Perlini 10, D. I. Prodan 5, V.
Gonano 3, I. Pini 5, F. Sala 4, A. Aba
2, I. Nikolić 2, I. Pernar novč. 50. —
Ukupno fior. 441:15. IJ sve sa prijašnjim
imeuieam f. 5885:75.
£ 'X-
Izmedju Beča i Zlatnog Praga, pa
izmedju Beča i Trsta namjestit će BC
još ove godine telefonska žica.
* * *•
Bosanska vlada misli utvrdit Sarajevo.
Gradit će se 3 tvrdjave za koje je dozvo
Ijeno 4 milijuna fiorina.
% •K- *
Dne 5. o. mj. bi se promaknuti na sveu-
čilištu u Zagrebu g. profesor Josip Mo-
drić i vlč. Homotarić na čast doktora
bogoslovja.
* * *
Gradjevni savjetnik i čuveni starinar
Hauser predložio je, da se pita u mini-
starstva podporu zs starinarsko družtvo
n Kninu.
Vježbenik kod zemaljskoga suda u
Trstu i vrlo Čestiti rodoljub g. Otokar
Ribarž promaknut je na bečkom sveu-
čilištu dne 2. t. m. na čast doktora
prava.
* * *
Tršćanske novine, donose potankosti
o izborništvu u kojem je kandidao vlč.
Mandić, urednik „Naše Sloge". tJ tom
izbomiatvu ima 25 gradova. Godine 1885
bijaše u svim tim gradovim 0378 gra-
djana, imajučih pravo glasa. Od tih
glasovalo je tada u sve 3008, dakle niti
polovica. Za dra. Vidulicha glasovalo
je te godine 2545 a za našega kandi-
data 409 birača. Da vidimo kako je
prošla jedna i druga stranka dne 1 t. ro.
Sliedeće podatke vadimo iz talijanskih
časopisa, pa recimo da su posve istiniti.
Za g. Rizzi a glasovalo je u sve 2535,
a za hrvatskog urednika 485 birača. Ovo
su brojke, koje se nedadu pobiti. Oda-
tle vidi se naime, da je hrvatski kan-
didat dobio skoro 80 glasova više nego
li god. 1885, dočim je protivničkih gla-
sova prilično manje.
Ovdje navadjatno broj našib glasova,
u koliko nam je to do danas poznato.
U Buzetu dobio je urednik „Naše Sloge"
124 glasa (protivnik 35); u Kopru 10
(protivnik 105); u Pazinu 141 (pr. 98);
u Puli 71 (pr. 580); u Voloskom 30
(pr. 24); u Kastvu 34; u Krku 7 (pr.
30); u Lošinju malom 29 (pr. 77) u
velikom 10 (pr. 20).
% * *
Tršćanska biskupija. Velcč. g. Petar
Pikulić uveden je kanonički u župu
Dolenja G. Ivan Mlakar, župe upravi-
telj u Vodicam, premješćen je kano
duhovni pomoćnik u Buzet. Na njegovo
mjesto u Vodice imenovan je g. Ivan
Dolžan, duh. pomoćnik u Krušiei. Ovamo
ide za duh. pomoćnika g. Josip Ben-
ković iz Buzeta.
* *
Zakladi liečničkoga fakulteta u Za-
grebu prinieli su: Grad Zagreb 2500
fr. kao prvi obrok dara od 50.000 f'r.;
trgovište Vinkovci 300 f'r. Karlovačku
štedionica 200 f'r., obitelj Novak i dr.
Amruš 200 f'r. grad Petrovaradin 100 for.
* -f;
Obćini je zadarskoj dozvoljen zajam
od 10.000 iz oskudične zaklade. Novac
upotrebit će se kroz 12 god. u javne
radje.
" -v.
G. namjestnik udielio je crkovinar-
stvu u Božavi f. 50 za nabavu crkve-
nih odora.
Sutra stići će u Miramar belgijiska kra-
ljica, sa kneginjom Klimentinom, da
posieti svoju kćer nadvojvodkinju Ste
faniju.
*
Preuzvišeni g. J. J. Strossmayer po
slao je ovih dana opet za galeriju i
sbirku umjetnina akademiji u Zagrebu
60 prekrasndi bakroreza. Osim toga
pokloni više djela o umjetnosti s liepim
ilustracijam.
Ministar trgovine odgovorio je upitu
Vojnovića i družine o pobiranju poreza
od brodovlastnikžt, da je ugarska vlada
odredila nek se obustavi pobiranje poreza
obrtarine trećeg reda za trgovačke mor
narice; ali sličnu odredbu da nije mo
guće dati u Austriji, radi obstojećeg
zakona. Naprotiv razmišljalo seje, nebili
se, pri odmjerivanju poreza, moglo po-
stupati na isti način kao što se postupa
u Ugarskoj. Ministar financija naputio
je uz to financijalne vlasti u Trstu i u
Zadru, nek upozore vlastnike brodova
da svaki od njih koji je obterećen po
rezom, može zapitati oblakšanje, doka
zujuć prihod svoga poduzeća.
* * *
Sedma imenica dobrovoljnih prinosa
zadarskih stanovnika za dogradjenje zvo-
% * *
Na 6 tek. grom je ubio nekog ku-
kljičanina Božu Bilana, koji je obradji
vao zemlju u selu Kašicu.
* * *
Vlada je potvrdila zaključak grad
skoga zastupstva u Zagrebu, da se sa
gradi nova župna crkva na Prilazu
Crkva biti će posvećena sv. Blažu. Po-
kriće za trošak nosi prebenda sv. Ivana
a grad doprinaša 20 do 25.000 for.
Najnovije viesti.
0 kompromisnom predlogu če-
skogu veleposjeda s njemačkim vele-
posjednieiin, javlja se, da knezSchwar-
zenberg nudja s češko strano
Niemcim 15 mandata u veleposjedu,
al ovi Ira/ie 20 i podpunu slo-
bodu u svom radu. Po lom da ima
malo nade sporozumku.
•k tt
* *
U Osieku je izišao dne 0 o. mj. prvi
broj Slavonskog Lloijda koji će biti gla-
silom slavonske obrtničko-trgovačke ko-
more. Obuhvaća 10 stranica u velikoj
osmini. Sadržaj je raznolik.
* *
„Obzor" sa zadovoljstvom bilježi, da
je i kneževina Crnagora u „Glasu
Crnogorca" dala izraza svoje sućuti
prema „bratskome hrvatskome narodu11
zbog gubitka vladike Hranilovića i Janka
Jurkovića.
„Glas Crnogorca" odaje, da Crnagora
nema razloga, a i neće, da taji svojih
radostnih osjećaja povodom novih do-
godjaja u Srbiji. Ovi su dogodjaji i u
neslužbenim crnogorskim krugovim iza-
zvali radostno uzbudjenje. To se raza-
bire iz feuilletona posljedujega broja
,.Glasa crnogorca", gdje se priobćuju
dvie pjesme: „Srbska sloga" od Radoja
Crnogorca i „Samo sloga Srbina spa-
sava" od Gj. Perovića.
„Sinu ljubav, sinu sloga,
Ka'na iztok zora;
Zagrli se sa Srbijom
Ciela Crnagora"
pjeva pjesnik „Srbske sloge", a drugi
pjesnik kao da mu se odziva:
„Na obzorju srbskom pomalja se
U svetčanom ruhu stara slava,
Susretni je, Srbe, sa uzklikom :
Samo sloga Srbina spasava!"
* * *
„Independenco Beige" potvrdjuje
svoju viest, da se je Boulanger već
dva put sastao s princem Viktorom
tNapoleonom. List ostaje pri toj vie-
sti, prem ju oprovrgava i i'rancezko
poslaništvo.
* *
Na B tek. pročitao je predsjednik
francezkog senata, Leroyer odluku
kojom se senat pretvara u državno
sudište, da sudi o činim, koji su
napereni proti sigurnosti države i
s kojih se oblužuju Boulanger i dru-
govi. Prva sjednica bili ćo sulra,
12 lek. u palači Louxembourg. Leon
Renoult hoće da znade uzroke s ko-
jih je senat na jednom premetnut u
sudište. Ministar predsjodnik Tirrard
izjavi, da on tih uzroka neće kazali.
Desnica izašla je iz senata i nerv.
prisustvovati tim sjednicam.
Bivši bugarski ministri Radoslavvosv
i Jowanšov osudjeni su na godinu
dana tamnice, radi tiskopisa uvrje-
dljivih za koeza i za vlodu.
Odpisi „Kat. l)alm.a
Č. g. X. — Šibenik — Nastojte drugi
put bit hitriji. Za danas kasno.
0. g. 0. — Bakar — Obrnuarao.
Srdačan odpozdrav!
Il neo-eletto presidente, signor Dapas,
ringrazia acclamato gli amici per 1' onore
conferitogli, e, nel ricordare le nostre pro-
vince lontane, fa fervidi voti perchè fra
breve un'Università nella nostra lingua ci
accolga tutti a Trieste.
Dopo esaurite alcune questioni d'inte-
resse meramente interno, il signor Dapas
chiude la seduta, invitando gli astanti ad
assurgere, come atto di compianto, per la
morte del socio ed amico Luigi Clemeacich,
decesso or non è molto a Firenze.»
]\oterelle politiclie. — In seno al
comitato parlamentare per sovvenire le po-
polazioni, eh' ebbero a solFrire danni ele-
mentari, parlò anche 1' OD. Vucovich, ricor-
dando che anche per la Dalmazia — e spe-
cialmente per Lissa, Pucischie ed altre
singole località — occorrevano urgenti
soccorsi. È notevole che nel progetto go-
vernativo non era compresa la Dalmazia.
Già: la Dalmazia non ha altro bisogno che
di tróboinize!
=Z Pel 21 di decembre è indetta l' ele-
zione di un deputato alla Dieta dalmata
pel collegio dei maggiori censiti di Spalato,
in sostituzione del defunto d r Valerio
Tomich-Micheli.
= Ai 9 gennaio avrà luogo l'elezione
suppletoria di un deputato dietale per la
città di Ragusa, resa necessaria dalla di-
missione del d.r Biagio Matievich.
= Giorni sono l'on. Bulat (Gaetano-Fi-
lomeno) ha dichiarato alla Camera, a nome
del club federo-slavo-cristiano, che il Huh
medesimo sarà anche in avvenire solidale
coi partiti di destra, seguendone il pro-
gramma. Però il club procurerà di facilitare
e di rendere vantaggiosa l'azione del parla-
mento, nei riflessi delle necessità dello stato,
non solo riguardo alle condizioni dell' intera
monarchia, ma anche riguardo alle condi-
zioni di questa metà dell' impero.
Insomma con la destra e.... col governo.
Faites la révérence.
= Skandal! L'on. Bianchini ha detto
alla Camera che nessuna nazione è peggio
maltrattata al mondo dei croati della Dal-
mazia.
Altro che cannoni da cento ?
Una bomba più grossa, e con maggiore
impudenza, non venne lanciata dacché è
parlamento.
Tanto che andaron rotti dei vetri, per la
detonazione.
Tumulazione. — Giovedì, alle 3, ac-
compagnata da tutto il clero e al suono
dei sacri bronzi, venne trasportata la salma
dell' arcivescovo Raicevich al vapore Nibbio
della Zaratina, che parti subito per Ragusa.
Accompagnarono la salma i canonici Mios-
sevich e Givoie, il cancelliere arcivescovile
Ciucca, il cerimonista Maupas ed il sacer-
dote Dunatov. La salma venne tumulata a
Ragusa nella chiesa dei Gesuiti, dopo so-
lenni funerali.
Partenza. — Ci scrivono da Zaravec-
chia, in data del 29 ottobre: «Ieri, dopo,
un soggiorno di oltre un anno, si staccava
da noi l'i. r. aggiunto giudiziario Giovanni
Gazzari, trasferito a Zara. Amico sincero
e leale con tutti; impiegato severo e ze-
la,nte, non faceva distinzione per alcuno; ed
alieno dai turbamenti politici, che oggidì
purtroppo si vogliono introdurre dovunque,
procedeva diritto, nè s'inchinava a nessuno.
Alla partenza eran presenti tutte l'autorità
e gli amici, nonché le più ragguardevoli per-
sone del paese. Ci congratuliamo coi za-
ratini che acquistano nel Gazzari un im-
piegato ottimo sott' ogni aspetto, nel mentre
siamo rincrescenti di averlo perduto. Un
amico. >
incidente al yacht. — Giorni sono
il piroscafo Peuceta, della società di navi-
gazione La Puglia, partiva da Risano, in
linea postale, per Bari.
Il Pelicela era comandato dal capitano
Raffaele Montuori.
Giunto il Peuceta nelle Bocche di Cattaro,
avvistò il yacht che il principe Nicola del
Montenegro ebbe ultimamente in regalo dal
sultano Abdul-Hamid.
A un tratto, il comandante del Peuceta
vide che il yacht aveva issato i fanali di
soccorso.
Il capitano Montuori si diresse subito
sul yacht principesco, di dove venne spic-
cata una lancia, e il primo ufficiale di bordo,
che si trovava dentro, raccontò al capitano
Montuori che, a circa trenta miglia dalle
Bocche di Cattaro, alla macchina del yacht,
si era rotta la biella del cilindro a bassa
pressione. Si era tentato di riparare V a-
varia, ma inutilmente.
E l'ufficiale pregava quindi il comandante
Montuori, di volere rimorchiare il yacM
sino a Porto Rosa, nelle Bocche di Cattaro,
e di ricevere a bordo la principessa Xenia
del Montenegro, sorella della principessa
di Napoli, che si trovava sul yacht.
Il bravo e valente capitano Montuori
rimorchiò il yacht sino a Porto Rosa, dove
si giunse di notte. Ancorato il yacht, la
principessa Xenia salì a bordo del Peuceta
accompagnata dal colonnello Michele Po-
povich, aiutante di campo del principe Ni-
cola del Montenegro, e da una sua dama
di compagnia.
Quando la principessa Xenia del Monte-
negro fu a bordo del Peuceta, il coman-
dante Montuori fece signorilmente gli onori
dell'ospitalità, dicendosi orgoglioso di ac-
cogliere simili ospiti sotto la bandiera ita-
liana.
La principessa, molto commossa, ringra-
ziò sentitamente in francese il capitano
Montuori, ed ebbe per lui parole di alto
encomio.
A bordo del Peuceta furono ancne por-
tate un' aquila, un condor e delle pernici.
Da Porto Rosa, il Peuceta partì con a
bordo la principessa Xenia e il suo seguito
direttamente per Bari, donde si recarono
alla volta di Napoli, dove Xenia sarà per
qualche giorno ospite gradita dei principi
ereditari d'Italia.
Un brutto caso. — La spettabile am-
ministrazi- e comunale di Obbrovazzo ci
prega di rilevare, in relazione alla notizia,
da noi portata nel n.o 86 del Dalmata, che
la donna, arrivata a Zara con un bimbo
moribondo per difterite, non era già da
Obbrovazzo, né dal Comune di Obbrovazzo,
bensì da Castel Venier, del Comune di No •
vegradi; che la donna si era recata ad
Obbrovazzo con la creatura, appunto, per
procurarle un rimedio ; che spesso malati
anche di difterite vengono ad Obbrovazzo
sia da Castel Venier, sia da Novegradi, e
che Obbrovazzo li accoglie per ispirito
umanitario; che però il bambino non potè
essere medicato ad Obbrovazzo, perchè, per
via dello stesso morbo che da quattr'anni
infierisce in quelle prti, era stata esaurita
tutta la quantità di siero a disposizione
del Comune, essendo anche in ritardo la
spedizione di nuovo siero; che, infine, il
Comune di Obbrovazzo spende molto per
ammalati e non rifiuta per ragioni umani-
tarie assistenza a malati d'altri comuni.
Ecco serviti i signori di Obbrovazzo,
dei sentimenti umanitari dei quali non ab-
biamo mai dubitato. Ma tutto ciò — se
rende ancor più terribile il caso di quella
povera madre, che da Novegradi va con un
bimbo malato di difterite ad Obbrovazzo
e da Obbrovazzo si riduce a Zara, ove il
bimbo le muore — non ha nulla a che fare
con la dolorosa constatazione da noi fatta,
che non vi sia mezzo alcuno atto ad impe-
dire l'importazione, a dir così, delle ma-
lattie infettive in città, da parte degli abi-
tanti dei vicini comuni.
Anche in Arbe v' è un medico comunale,
anche in Arbe ci sarà il siero diBehring;
ma ciò non tolse che, l'altro dì, una donna
d' Arbe portò all' ospedale di qui una crea-
tura malata di difterite, che, naturalmente,
venne respinta. Ma se si fosse persuasa
questa benedetta donna, e la donna di Ca-
stel Venier, che l'ospedale non avreb-
be accolte le loro creature, esse sarebbero
rimaste probabilmente alle loro case, con
niente di più di perduto e forse con qualche
cosa di guadagnato.
Del resto, noi non avevamo detto che la
prima delle due madri era da Obbrovazzo;
noi avevam detto che veniva da Obbro-
vazzo, com' è la verità.
Amleto. — L' on. Mercussich ha ten-
tennato parecchi anni, in questo dubbio
atroce : essere o non essere.
To he, to not be.
Essere pravasso e sfidar l'ira governa-
tiva, 0 essere governativo e non sfidare
che delle indigestioni.
Il à reculé pour mieux sauter, e, final-
mente, visto e considerato che il governo
di Zara ammansa a zuccherini anche gli
orsi radicali, 1' on. Mercussich ha fatto il
gran salto.
Oggi, come oggi, egli esibisce, con quello
della vaccinazione e degli esami di matu-
rità, anche il certificato del suo radicalismo.
Ma c' è un guaio.
Quando 1' onorevole riesci eletto col pla-
cito del d.r Bulat e del cav. Morpurgo nel
forese di Macarsca, le oche del campido-
glio radicale strillarono all' enormezza, alla
truffa, allo scandalo, giurando e spergiu-
rando che mai in Austria s' era veduta e-
lezione più mostruosa.
L' on. Bianchini — sempre modesto nella
rettorica — corresse: «mai nulla di simile
s'era veduto in Europa.»
E, adesso, come ce la mangiamo?
Adesso che quelle enormezze e quelle
truffe, giovano d' un voto di più la frazion-
cella radicale?
È facile presagire che, adesso, l'elezione
dell' on. Mercussich è limpida come un dia-
mante pei signori della Montagna.
Omaggio a Giuseppe Terdì. — Il
Coro cittadino Giuseppe Verdi doveva dare
ancora nel mese decorso un concerto per
celebrare Y ottantesimo sesto genetliaco del
grande maestro. Circostanze imprevedute
però fecero procrastinare il concerto fino a
ieri sera ; e iera a sera, raccolto nella gran
sala della Società del Bersaglio, gentilmente
concessa, un pubblico numerosissimo, ebbe
luogo la modesta, ma cordiale solennità.
Anzitutto dal corpo corale venne cantato
con grande effetto un bell'inno, espressa-
mente musicato dal maestro F. Traversi,
sovra una riuscitissima poesia del prof. N.
Piasevoli; e subito dopo lo stesso signor
Piasevoli espose alcuni cenni sul genio e
sull'opera di Giuseppe Verdi, in una fe-
lice sintesi biografica, enumerando i ca-
polavori e i tre diversi periodi estetici
del sommo maestro, e rilevando come il
coro cittadino, coli' omaggio affettuoso, in-
tendesse far eco alle onoranze tributate
da tutto il mondo civile, in quest'occasione,
a Giuseppe Verdi. Vivissimi, fragorosi ap-
plausi accolsero la cantata e il notevolis-
simo discorso.
Poi venne svolto, lodevolmente, un ricco
programma, tutto costituito di musica ver-
diana ; e air esecuzione dei singoli pezzi
presero parte i componenti del coro, con
la gentile cooperazione della signora Te-
resita Traversi e dei signori Pietro • de
Tartaglia e Carlo Pio Bianchi.
Tanto la signora Traversi, quanto il
cav. Tartaglia, emersero come pianisti di
prim' ordine, come concertisti distinti, e-
seguendo a quattro mani delle Variazioni
sul Rigoletto, accolte da unanime, calorosis-
simo applauso. La signora Traversi rese
assai bene anche delle difficili Variazioni
sulla Traviata. E il signor P. C. Bianchi
sfoggiò bella voce baritonale, educata ad
ottima scuola, nella romanza Attila e
nella romanza del Don Carlos, egualmente
applaudito.
Il corpo corale — sotto l'abile direzione
del maestro sociale, signor F. Traversi —
esegui con molto impegno e molta fusione un
coro del Nabucco, un coro dei Lombardi, un
coro del Macbeth ed un coro della Traviata.
Alcuni d' essi piacquero tanto che vennero
bissati.
Perfetta la soddisfazione dei numerosi
invitati pel riuscitissimo trattenimento, in-
spirato da un pensiero gentile e civile, al-
tamente lodevole.
Il «J'edinstTo» —- ohe ha la pretesa
d' essere un giornale umoristico — pub-
blica dei documenti storici così goffamente
contrafatti da destar la nausea, piuttosto
che le risate.
Adesso, adesso, con la grrrande reden-
zione ci^oata, molti poveri villici crepan di
fame, in vista delle tricolori redentrici.'
1\ ^Jedinstvo piglia éàpello anche per-
chè i vescovi della provincia, in morte del-
l' arcivescovo, hanno telegrafato in italiano.
Ma è forse Un crimenlese telegrafare nel-
l'idioma secolare delle Curie dalmate?
Te^ro JXUOTO. La/' drammatica
compagnia alla Città di Tonno ha voluto
licenziarsi dal nostro pubblico — che pur
le si è mostrato molto cortese — in un
modo piuttosto sgarbato. Ha dato una com-
mediola abbastanza carina dell' Antona
Traversi ed una scipita e impulita farsa
in due atti ; ma e l'una e F altra nel peg-
gior modo possibile: la prima donna, con
una delle sue non infrequenti lunette, ve-
stita da viaggio, proprio come per dire:
recito, ma tanto per finirla; e il brillante
con la solita abilità di recitare per conto
suo, masticando le parole, che divenivano
altrettante incognite per il pubblico. Si è
veduto che noi, sempre, abbiamo largheg-
giato di elogi con la compagnia, incuranti
della maggiore o minor gratitudine da parte
sua; e giusto per questo ci sarà permes-
so un franco consiglio e a certe attrici
e a certi attori, che, pur dotati di belle
qualità artistiche, si credono in diritto di
giudicare il pubblico alla stregua detì' am-
biente cittadino e portano in scena le loro
nervosità e le loro svogliatezze, perchè già,
in fondo, il teatro di Zara non è un teatro
di Roma o di Napoli, Criterio sbagliato,
signore e signori ! V ha, qui, nelle debite
proporzioni, tanta intelligenza quanta ve
ne è nel pubblico di Roma e di Napoli;
senza parlar dei diritti, che il pubblico ha
eguali in ogni latitudine.
Assai lodevoli esecuzioni ebbero, da parte
della compagnia, pareccliì lavori scenici;
ma altri mancarono il loro effetto, appunto
per questa svogliatezza, per questa mania
di eccedere nel naturalismo sino al punto
di essere trascurati. Il signor Fabbri —
r unico, forse, che recitasse sempre con
grande coscienza, appunto perchè egli è
un veterano dell' arte — dovrebbe correg-
gere questi difetti. Anche naturalisti, lo
ripetiamo, bisogna recitare, e, sopratutto,
rispettare il pubblico.
Un altro appunto. Parecchie delle novità
promesse non vennero date. E perchè? Si
diano dotazioni alle compagnie e si lascino
poi recitare per conto loro.
— I palchetti, per le due recite del No-
velli, sono tutti venduti da parecchi giorni.
Cosi ce ne fossero stati altri cento ! No-
velli sarà probabilmente a Zara dal 15 al
17 di questo mese.
Pubblicazione. — Il signor F. Salata
— che ha dato sin qui notevoli saggi come
scrittore di storia istriana — pubblica
un' assai interessante brochure ad illustra-
zione di Un ripostiglio di denari della re-
pubblica romana scoperto ad Ossero. Ed e-
lenca e classifica le 475 monete scoperte,
che vanno dal 254 al 54 a. C., rivelando
molta erudizione numismatica. Al simpatico
e valente amico nostro le più schiette con-
gratulazioni per questo suo lavoro, dedi-
cato a due fidanzati felici.
Il Corriere Triestino della moda.
— L'ultimo numero di questo magnifico
giornale di mode ha un' infinità di elegan-
tissimi figurini per signore, signorine e fan-
ciulli ; numerosi e variatissimi disegni di
ricamo e ben tre tavole a parte : una grande
e due colorate nel formato ordinario. Un
vero splendore di numero, cui aggiunge
grande praticità la ricca tavola di modelli.
Gli,abbonamenti a questo giornale — che
deve ornare il salotto d'ogni signora ele-
gante e che costa pochissimo — si rice-
vono a Trieste, presso la libreria G. Chiopris,
Piazza Nuova, n.o 1.
Caduto in mare. — La notte dell' 1
corrente, verso le 2, la guardia Milanovich
di piantone alle Mura, udì" delle grida di
aiuto, che venivano dall' opposta sponda
della Cereria.
La guardia scese correndo alla riva vec-
chia ed avverti delle grida il guardiano di
sanità marittima Swoboda. Ed entrambi,
subito, presa una barca, si recarono alla
Cereria, riuscendo a trarre dal mare il
vecchio Matteo Baccich, che vi era caduto
e che stava per annegarsi. Poi lo traspor-
tarono alla stazione di soccorso del Comune,
ove dal d.r Cerwenka gli vennero prestate,
con efficacia, le prime cure.
Zivcovich cor. 1, d.r V. de B(envenuti cor.
1, Tamino cor. 2, E. Urschitz cor. 2,
famiglie Testa cor. 2, Tolentino cor. 2, G.
ved.a Vucovich cor. 2.
* *
Pervennero al gruppo di Spalato :
Per l'apertura della scuola della Lega,
G. A. cor. 10, Stefano Strazich cor. 4, M.
Seguich cor. 4, F. P. cor. 2. Assieme cor.
20. Somma delle liste precedenti cor. 568.
Totale cor. 588.
* *
Pervennero al gruppo di Scardona:
Per onorare la memoria della defunta
signora Nelda Simonelli nata Costa, An-
nunziato de Denaro cor. 4.
Aiutate tutti e sempre la I^ega!
Le oblazioni varie
La Lega Nazionale in Dalmazia
Alla Società di Vincenzo de
Paoli. — Per onorare la memoria di S. E.
monsignor Gregorio Raicevich, don Mar-
cello Mondini cor. 16. — Per onorare la
memoria del defunto signor d.r Agostino
Ma'sovcic, d.r Antonio Rolli cor. 4, Ottilia
ved.a Guglielmi cor. 2. — Per onorare la
memoria del defunto signor Paolo Mattiazzi,
don M. Mondini cor. 1, don Oreste Det-
toni cor, 2, Giovanni Zurich cor. 1, Virgi-
nia Paut cor. 1, famiglia di F. Chirighin
cor. 2, — Per onorare le memoria del de-
funto signor Giovanni Tremoli, cons. Zuliani
cor. 2. — Per onorare la memoria della
defunta signora Nelda Simonelli, cons. Zu-
liani cor. 4.
All' asilo delle orfanelle. — Per
onorare la memoria di S. E. monsignor
Gregorio Raicevich, Alfonso de Pavich cor.
20, Paolina Palina cor. 10, fabbriceria di
Selve cor. 4, G. ved.a Marinovich cor. 2,
Leopoldo Kiswarday cor. 2, famiglia Ludwig
cor. 2. — Per onorare la memoria del de-
funto signor Enrico Bortolotti, cav. Vladi-
miro Simic cor. 1. — Per onorare la me-
moria del defunto signor d.r Agostino Ma-
sovcic, Giov. ved.a Castelli cor. 3. — Per
onorare la memoria del defunto signor G.
Tremoli, don Simeone Mestrovich cor. 3.
— Per onorare la memoria del defunto
prof. Giuseppe Cobenzl, famiglia Bertuzzi
cor. 2. — Per onorare la memoria della
defunta signorina Maddalena Smirich, fa-
miglia Bertuzzi cor. 2, Giuseppe Kovace-
vic cor. 2. — Per onorare la memoria della
defunta signora Nelda Simonelli, famiglia
Bertuzzi cor. 2. — Per onorare la memo-
ria del defunto signor Paolo Mattiazzi, E-
lisabetta Buzzolich cor. 1, Gius. Cacich*
Dimitri cor. 1, Teodoro Nachich cor. 1,
Stefano Kolombatović cor. 2, d r Vladimiro
Pappafava cor. 2, Fausto de Draganic cor.
2, Michelina Steinbach cor. 2, Antonio Pau-
lovich cor. 2, Mascellini cor. 1, d.r Casi-
miro Abelić cor. 2, Enrico Schneeweiss cor. 1,
Pietro Androvié cor. 2, famiglia Zach cor.
1. — Per onorare la memoria della de-
funta signora Maria Tomassevich, Pietro
Ginppanovich cor. 4, — Per onorare la me-
moria del defunto signor Miroslavo Kara-
baié, Paolina Pallua cor. 1. — Signore
Teresina de Pellegrini-Danieli cor. 20, Isa-
bella Nakic di Osliak cor. 2 (elargizioni
straordinarie).
Le direzioni, preposte agli istituti bene-
ficati, porgono col nostro mezzo i più vivi
ringraziamenti ai generosi oblatori.
nostro concittadino, signor de Grap.
una bella idea da parte dell' illustrissimo
signor presidente d'Appello; ma ci pare
che non sia giusto in quanto riguarda
r obbligo di frequentazione. Questa materia,
alquanto difficile, esige grande Tolontà^ed
amore da parte dei frequentatori ;,sarebbe
dunque molto più adatto che il corso si
tenesse soltanto a vantaggio dèi desiderosi
di apprenderla. È desiderabile adunque che
da parte competente sia levato l' obbligo
di frequentazione, che per gli assistenti e
scrivani ha per conseguenza — in caso di
assenza — nientemeno che il licenziamento,
con riguardo specialmente a questi ultimi,
i quali, 0 non propensi o non abili per
quello studio, hanno diritto, dopo un assiduo
e faticoso lavoro, che è ben maggiore di
quello degli addetti agli uffici di altri rami,
di avere libera almeno la domenica. X. Y
RINGRAZIAMENTI
Pervennero al gruppo di Zara:
Per onorare la memoria del defunto si-
giior Giovanni Tremoli, F. Gazzari cor. 2,
P. Tramontana cor. 1, G. Tolentino da
Trieste cor. 2. — Per onorare la memoria
della defunta signora Nelda Simonelli, P.
Tramontana cor. 1, E. Godnig cor. 2. —
Per onorare la memoria del defunto signor
Alessandro Guaraldi, E. Godnig cor. 2.
— Per onorare la memoria della defunta
signora Catterina Gillhuber, E. Godnig
cor. 2. — Per onorare la memoria della
defunta signorina Maddalena Smirich, E.
Godnig cor. 4. — Per onorare la memoria
del defunto signor P.iolo Mattiazzi, N. N.
cor. 2, P. Allacevich cor. 5, P. Billussich
cor. 2, L. Lana cor. 2, N. Lisizza cor. 2,
tF. de Medici cor. 2, L Nicolich cor. 2, G.
Scarizza cor. 2, F. Ballani cor. 2, E. d.r
Rolli cor. 2, D. Allacevich cor. 1, d.r S.
Ghiglianovich cor. 2, N. comm. Trigari cor.
4, G. Bogdanovich cor. 1, Q. Testa cor. 2,
d.r R. Ghiglianovich cor. 2, d.r G. Ghiglia-
novich cor. 2, N. N. cor. 1, E. Varda cor. 1,
d.r L. Ziliotto cor. 4, M. Gliubich cor. 2,
Ant. Persicalli cor. 2, Ar. Persicalli cor. 2,
Asc. Persicalli cor. 2, E. Tolentino cor. 2,
G. Arnerich cor. 1, F. Agonia cor. 1, N.
I NOSTRI DISPACCI
Vienna, 4 novembre. — Il club de-
gli slavi meridionali fa tutti gli sforzi
possibili onde indurre la destra a pre-
sentare il progetto di legge Bilinski,
regolante la questione linguistica in
tutte le Provincie cisleitane ; e così
prevenire la presentazione del progetto
di legge del ministero attuale, riflet-
tente soltanto la Boemia.
Si dubita però che la destra —
causa le intense divergenze in propo-
sito tra i vari partiti che la compon-
gono — possa aderire al desiderio,
degli slavi meridionali ed accordarsi
in lin progetto linguistico che abbia a
risolvere soddisfacentemente la que-
stione.
Belgrado, 4 novembre. — Questi cir-
coli ufficiali — che vi facevano serio
calcolo — sono addirittura costernati
perchè il re di Serbia Alessandro, nel
di lui recente soggiorno a Vienna, non
venne ricevuto dall' imperatore, seb-
bene il re abbia atteso espressamente
il ritorno dell'imperatore da Budapest.
COMUUTICATI*)
Mi pregio di portare a pubblica co-
noscenza che Riccardo Pirelli già mio
procuratore non fa più parte in alcun
modo dell'Agenzia internazionale Carlo
Pirelli.
Avverto inoltre che 1' agenzia stessa
d' or innanzi sarà dalla sottoscritta per-
sonalmente diretta quale sola erede e
proprietaria
Trieste, 31 ottobre 1899.
Maria Pirelli.
Ai singoli confratelli dell'ordine, ai sa-
cerdoti secolari, ai parenti ed amici, i quali
nel grave dolore della perdita dell'indi-
menticabile mia madre
Maria
mi diedero prove della loro compartecipa-
zione e in qualsivoglia maniera onorarono
la memoria della mia cara defunta, profon-
damente commosso, rendo dal cuore sentite
grazie.
Cittavecchia, 31 ottobre 1899,
Fr. Giordano Zaninovió
a nome anche di tutta la famiglia.
Presso il locale tribunale provinciale
tutti i signori ascoltanti, nonché gli assi-
stenti di cancelleria e scrivani, assistono,
ogni domenica, per ordine superiore, ad un
corso di stenografia tenuto dall' egregio
Per questi articoli la redazione n
alcuna responsabilità, fuorché quella v<S
legge.
Profondamente commossi, ringraziamo
tutte quelle gentili persone, che in qua-
lunque modo resero l'estremo tributo d'o-
nore e di affetto all'indimenticabile figlio,
nipote e fratello
Paolo.
Particolare riconoscenza esprimiamo all' il-
lustrissimo signor presidente d'Appello d.r
Adalberto Gertscher ed al corpo degl' im-
piegati dell' i. r. tribunale d'Appello, al
signor procuratore superiore di Stato Ve-
nanzio Cippico, agi' impiegati dell' i. r. tri-
bunale provinciale, del Giudizio distrettuale
e de^la^ procura di Stato, al m. r. don Gia-
como Cuka, catechista, ed al corpo inse-
gnante del ginnasio superiore, ai distinti
condiscepoli dell' amato defunto, ai di lui
zii Giovanni Battista Mattiazzi e Bortolo
Carlovatz, che accorsero a Zara a confor-
tarci e lenire il nostro intenso dolore, al
signor Oscar Giurin, alla signora Fiorenza
Staničić ed alla signorina Rosina sua figlia ;
ed a tutte quelle gentili signore che ci
furono larghe di conforti.
Preghiamo di accettare i nostri più vivi
ringraziamenti 1' egregio e valente medico
curante d.r Pietro Vragnizan ed il reve-
rendo padre Cirillo Studenčić, del convento
di S. Michele.
Zara, 1 novembre 1899.
Famiglia Mattiazsi.
Senza francobollo
Un vecchio milite. — Qui caro mio, tutti
hanno bisogno di vivere. E se degli ope-
rai vanno a far gli inservienti, vuol dire
che vi furono costretti dalla dura necessità.
Del resto gli ex militari non occupano nel
servizio pubblico tanti posti che di diritto
andrebbero a non militari? Bisogna esser
giusti.
Veritas. — E appunto, veda un po', bi-
sogna sapere chi è. Non pubblichiamo scritti
anonimi ; ed il segreto intorno al nome dei
nostri corrispondenti (lo sappia anche Lei,
signor F) è assoluto.
Signor X. - Sp. — Volevamo troncare
la violenta polemica; ma come si fa, se il
nostro corrispondente è attaccato ed è pro-
vocato ?
Merlo. - Pago — Seguiti con le sue gra-
ziose noterelle.
Gino. — Non se ne venderebbero nean-
che cento copie. Mandi al Dalmata, se crede.
Edit. e redat. resp. Luigi de Negovetioh
stabilimento Tipografloo S. Ariate
Damaschi di Seta 75 soldi
fino fior. 14.05 ai Metro, come Sete Henneberg nere,
bianche e colorate da 45 Soldi, fino a fior. 14.65 al
Metro, nei più moderni tessuti, disegni e colori.
A Privati esente da porto e dazio in Casa. Cam-
pioni a corso di posta.
Fabbriche sete di G. Henneberg
i. e r. Forn. di Corte) Zurig^o. (5;
L'acqua minerale della fonte di KRONDORF è la più raccomandabile bibita
dietetica e refrigerante
come lo comprovano innumerevoli attesta-
zioni di celebrità mediche. (20-20)
Deposito per Zara presso
Giuseppe Barone
Chi soffre epilessia, crampi ed altre
malattie nervose acquisti dei trattati
su di ciò. Ottengonsi gratis e franco
a mezzo di Schwanen, /amads^a in
Francoforte sul Meno. (15—52)
Nessun speculante di borsa faccia a
meno d' abbonarsi alla Fortuna. —
Vienna, I. Salvatorgasse 19. (Annual-
mente fior. 2). (2)